Ko He Tokoni Poto ʼa He Faʼe
“Fakalogo, Ê toku foha, ki te akonaki ʼo tau tāmai, pea ʼaua naʼa ke līaki te lao ʼo tau faʼe.”—Tāʼaga Lea 1:8.
ʼE MAʼUHIGA tatatou ʼu mātuʼa heʼe nātou fakaloto mālohiʼi tatou, mo lagolago kia tatou pea mo foaki tokoni mai. Ko te tohi faka Tohi-Tapu ʼo Tāʼaga Lea, ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te hau tūpulaga, ko Lemuele, neʼe foaki kia ia e tana faʼe he “logo mamafa” ʼo ʼuhiga mo te “fakatonutonuʼi.” ʼE tou maʼu te ʼu palalau ʼaia ʼi te kapite 31 ʼo Tāʼaga Lea, pea ʼe toe ʼaoga kia tatou te tokoni poto ʼaia ʼa te faʼe.—Tāʼaga Lea 31:1.
Ko Te Tokoni ʼe ʼAoga Ki He Hau
ʼE kamata te palalau ʼa te faʼe ʼa Lemuele ʼaki te ʼu tuʼuga fehuʼi ʼe nātou fakaʼāsili ai tatatou fia tokagaʼi tana ʼu palalau. ʼE ina ʼui fēnei: “Koteā he ʼu lea ke ʼau fai atu anai, Ê taku tama, koteā he ʼu lea ke ʼau fai atu anai, Ê tama ʼo toku fatu, pea koteā he ʼu lea ke ʼau fai atu anai, Ê tama ʼo taku ʼu fakapapau?” ʼI tana ʼu kole tuʼa tolu ʼaia, ʼe hā ai te tuʼania tāfito ʼa te faʼe ke fakalogo tana tama ki tana ʼu palalau. (Tāʼaga Lea 31:2) Ko tana tuʼania ʼaia ʼo ʼuhiga mo te maʼuli fakalaumālie ʼo tana tama, ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ki te ʼu mātuʼa Kilisitiano ia ʼaho nei.
ʼO ʼuhiga mo te maʼuli ʼo tana tama, ʼe tuʼania tāfito te faʼe ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakafiafia heʼeʼaoga pea mo te ʼu aga fakalialia ʼaē ʼe talanoa kiai te tāʼaga lea ohage ko te vino, mo te ʼu fafine, pea mo te hiva. Pea ʼe fakahā fakahagatonu mai e te faʼe ʼa Lemuele te meʼa ʼaē neʼe fia talanoa tāfito kiai, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼAua naʼa ke foaki tou mālohi ki te ʼu fafine.” ʼE ina ʼui ko te ʼu aga heʼeʼaoga ʼe ko “te meʼa ʼaē ʼe ina molehi te ʼu hau.”—Tāʼaga Lea 31:3.
ʼE tonu ke tou tokaga ki te konahia. ʼE fai e te faʼe ʼa Lemuele te fakatokaga ʼaenī: “ ʼE mole tau mo te ʼu hau, Ê Lemuele, ʼe mole tau mo te ʼu hau te ʼinu vino.” Kapau ʼe konahia tuʼumaʼu he hau, ʼe lava feafeaʼi anai hana fai he fakamāu ʼe totonu pea mo mālama kiai, pea ke mole “galo [kia ia] te meʼa ʼaē kua fakatotonu pea ke mole aga fakapikopiko ki te foha ʼaē ʼe maʼuli mamahi”?—Tāʼaga Lea 31:4-7.
Kae kapau ʼe fakamamaʼo mai te ʼu māmio kovi ʼaia, pea ʼe feala anai ki te hau ke ‘faitotonu tana fakamāu pea ke ina puipui ia ia ʼaē ʼe maʼuli mamahi pea mo te masiva.’—Tāʼaga Lea 31:8, 9.
Logope la ko te kau tūpulaga ʼe mole ko ni ʼu “hau” ia ʼaho nei, kae ʼe kei ʼaoga ʼaupito kia nātou te tokoni ʼo te faʼe ʼa Lemuele ʼi te temi ʼaenī. Kua tokolahi te kau tūpulaga ia ʼaho nei kua nātou ʼinu kava, mo suluka, mo fai folonikasio, pea ʼe maʼuhiga ʼaupito ki te kau tūpulaga Kilisitiano ke nātou fakalogo mokā fakatonutonuʼi nātou e tanatou ʼu mātuʼa.
Ko He Fafine ʼOhoana ʼe Faʼafai
ʼE tuʼania tuʼumaʼu he faʼe mokā filifili e tana tama he taʼahine ke nā ʼohoana. Pea ʼe talanoa leva te faʼe ʼa Lemuele ki te ʼu kalitate ʼaē ʼe tonu ke maʼu e he fafine ʼohoana. Ei, ʼe maʼuhiga pea mo ʼaoga ki he tama ke ina vakavakaʼi lelei pe ko ai te taʼahine ʼaē ka ina ʼohoanaʼi.
ʼI te vaega 10, ʼe fakatatau “he fafine ʼohoana faʼafai” ki he ʼu feo maʼugataʼa pea mo maʼuhiga, pea ʼi te temi muʼa, neʼe mole ko he meʼa faigafua hona maʼu. ʼO toe feiā aipe, ʼe tonu ke faiga mālohi he tama ke ina maʼu hona ʼohoana faʼafai. ʼE lelei age ki he tama ke ina fakaʼaogaʼi he temi moʼo filifili fakalelei te taʼahine ʼaē ka ina ʼohoanaʼi, kae ke ʼaua naʼa ina fai fakavilivili te faʼahi ʼaia. Pea ʼe ina leleiʼia anai te meʼa maʼuhiga ʼaia ʼaē neʼe ina filifili.
ʼO ʼuhiga mo te fafine ʼohoana faʼafai, neʼe ʼui fēnei kia Lemuele: “Ko te loto ʼo tona tagata pule ʼe falala kia ia.” (Vaega 11) Ko tona faka ʼuhiga, ʼe mole hoki fai e te fafine he meʼa mokā fakagafua age e tona ʼohoana. ʼE mahino ia ʼe tonu ke felogoi he taumatuʼa ʼi muʼa ʼo hanā fai he ʼu tonu maʼuhiga, ohage la ko he toʼo ʼo he meʼa ʼe totogi kovi peʼe ko te faʼahiga akoʼi ʼo tanā fānau. Ko tanā felogoi ki te ʼu faʼahi ʼaia ʼe ina fakamālohiʼi ai tanā nofo faka taumatuʼa.
ʼE mahino papau ia ko te fafine ʼohoana faʼafai ʼe lahi tana ʼu gāue. ʼI te vaega 13 ki te 17 ʼe fakahā ai te ʼu tokoni pea mo te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe feala ke fakaʼaogaʼi e te ʼu fafine fuli moʼo taupau fakalelei tonatou loto fale. Ohage la, ʼuhi ko te ʼāsili totogi kovi ʼo te ʼu mutuʼi meʼa pea mo te ʼu koloā kehekehe, ʼe ako e te fafine faʼafai ke poto ʼi te tui ke feala hana fai he ʼu kofu maʼa tana kiʼi famili. (Vaega 13, 19, 21, 22) Moʼo fakasiʼisiʼi te totogi meʼa ʼa te famili, ʼe feala ki te fafine faʼafai ke ina fai hana kiʼi gāueʼaga pea ke tokaga fakalelei mokā faifakatau.—Vaega 14, 16.
Ko te fafine ʼaia ʼe mole ina kai “te pane ʼo te piko.” ʼE gāue kinakina pea mo fakaʼaluʼalu lelei te ʼu gāue ʼo tona loto fale. (Vaega 27) ʼE ina nonoʼo “tona koga loto ʼaki te mālohi,” ko tona faka ʼuhiga ʼe gāue kinakina. (Vaega 17) ʼE ʼala ake ʼi te kei māfoatā ʼo kamata gāue, pea ʼe gāue ʼo aʼu ki te pōʼuli. ʼE hage ʼe mū tuʼumaʼu pe te mālama ʼaē ʼe ina faka mālamagia tana gāue.—Vaega 15, 18.
Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ko te fafine ʼohoana faʼafai ʼe ina leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumālie. ʼE manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo tauhi kia te ia ʼaki he fakaʼapaʼapa lahi. (Vaega 30) Tahi ʼaē meʼa, ʼe lagolago ki tona ʼohoana moʼo akoʼi ki tana fānau te manavasiʼi kia Sehova. ʼE ʼui fēnei e te vaega 26: “ ʼAki te poto” ʼe ina akoʼi tana fānau, pea “ ʼe nofo ʼi tona ʼalelo te lao ʼo te manavaʼofa.”
Ko He Tagata ʼOhoana ʼe Faʼafai
Ke tokagaʼi ia ia e he fafine ʼohoana faʼafai, neʼe tonu kia Lemuele ke ina fakahoko te ʼu maʼua ʼa he tagata ʼohoana faʼafai. ʼE fakamanatuʼi age e te faʼe ʼa Lemuele ʼihi ʼo te ʼu maʼua ʼaia.
ʼO ʼuhiga mo te tagata ʼohoana faʼafai, ʼe vikiʼi ia ia e “te ʼu tagata ʼāfea ʼo te fenua.” (Tāʼaga Lea 31:23) Ko tona faka ʼuhiga, ʼe ko he tahi e faʼafai, mo agatonu, ʼe feala hakita falala kiai, pea ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua. (Ekesote 18:21; Teutalonome 16:18-20) Koia, “ ʼe ʼiloa ia ia ʼi te ʼu matapā,” ʼaē neʼe fakatahitahi ai te kau tagata ʼāfea moʼo vakavakaʼi te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te kolo. Ke “ ʼiloa” ia ia ʼe ko he tagata ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼe tonu ke aga fakapotopoto pea mo lagolago ki te kau tagata ʼāfea ʼo te “fenua,” ʼaē ʼe lagi faka ʼuhiga ki te palokia peʼe ko te kolo.
ʼE fakamanatuʼi age e te faʼe ʼa Lemuele te maʼuhiga ʼaē ke ʼofa ki te taʼahine ʼaē ka ina ʼohoanaʼi, he neʼe lagi fai kia ia te faʼahi ʼaia. ʼE mole he tahi kehe ʼe tonu ke maʼuhiga age kia ia. Koia, koutou fakakaukauʼi age muʼa tona loto ʼi tana tala ia muʼa ʼo te hahaʼi: “ ʼE lahi ʼaupito te ʼu taʼahine ʼe faʼafai, kae ko koe neʼe ke laka age ia nātou fuli ʼaia.”—Tāʼaga Lea 31:29.
ʼE hā mai neʼe leleiʼia e Lemuele te tokoni poto ʼo tana faʼe. Ohage la, ʼe tou fakatokagaʼi ʼi te vaega 1, neʼe ina tohi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e tana faʼe ohage ko he ʼu palalau neʼe ina fai e ia totonu. Koia, neʼe ina leleiʼia tona “fakatonutonuʼi” pea neʼe ʼaoga kia ia te ʼu tokoni ʼo tana faʼe. Tou fakaʼamu ke toe ʼaoga kia tatou te “logo mamafa” ʼaia, ʼo tou maʼuliʼi te ʼu pelesepeto ʼaia ʼi totatou maʼuli.
[Paki ʼo te pasina 31]
Ko te fafine ʼohoana ʼaē ʼe faʼafai ʼe mole ina kai “te pane ʼo te piko”