Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w00 1/12 p. 29-31
  • ʼE Tonu Koa Ke Koutou Tui Kiai?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Tonu Koa Ke Koutou Tui Kiai?
  • Te Tule Leʼo—2000
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Tonu Tuʼumaʼu Koa Te Kau Popoto?
  • “Te Meʼa ʼAē ʼe Higoaʼi Hala ‘Ko Te ʼAtamai Mālama’ ”
  • Te Tohi-Tapu​—⁠Ko He Takitaki Mai Te ʼAtua
  • Te “ ʼAtamai”
  • Te ʼu Meʼa Fakapoto Lalahi Pea Mo Te Tohi-Tapu—ʼE Nā Fefakafeagai Moʼoni Koa?
    Te Tule Leʼo—2005
  • Koutou Fakakaukau Fakapotopoto—Koutou Aga Fakapotopoto
    Te Tule Leʼo—2003
  • Kotou Tōkakaga Ki Tokotou ‘Faiva Faiako’
    Te Tule Leʼo—2008
  • ʼE Fakatafito Kiteā Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Koutou Tui Kiai?
    Te Tule Leʼo—2001
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2000
w00 1/12 p. 29-31

ʼE Tonu Koa Ke Koutou Tui Kiai?

NEʼE faigaʼi e te tūpulaga ako ʼe taʼu 12 ke mahino ki te ʼu manatu tāfito ʼo te lau numelo. Neʼe akoʼi age e te tagata faiako te lau numelo neʼe hage neʼe matatonu.

Neʼe ina kamata fēnei: “Koutou fakafuafua age ko te x ʼe tatau mo te y pea ko te mataʼi numelo 1 ʼe ko te fakafuafua ʼo te ʼu mataʼi tohi ʼaia.”

Koʼeni te manatu ʼa te tūpulaga: ‘ ʼE tonu te fakafuafua ʼa te tagata faiako.’

Kae lolotoga tana fakamahino te meʼa ʼaē neʼe hage neʼe matatonu, neʼe maʼu e te tagata faiako te fakafuafua mata faikehe ʼaenī: “Tou iku leva ki te faʼahi ʼaenī: ko te 2 ʼe tatau mo te 1!”

Pea neʼe ʼui e te tagata ki te kau ako ʼaē neʼe punamaʼuli: “Koutou kumi he fakamoʼoni ʼe hala te faʼahi ʼaenī.”

ʼAki tana mole faʼa mahino ki te lau numelo, neʼe mole ʼiloʼi e te tūpulaga ako peʼe feafeaʼi hana fakamoʼoni ʼe hala te manatu ʼaia. Neʼe lelei te fakaʼaluʼalu ʼo te fai numelo ʼa te tagata faiako. Kae ʼe tonu koa ke ina tali te manatu fakaʼosi ʼaia ʼaē ʼe mata faikehe? ʼE mole koa la poto age te tagata faiako ia ia ʼi te faʼahi ʼo te lau numelo? ʼE moʼoni, kae ʼe mole tonu ke mulimuli kiai! Neʼe manatu fēnei te tūpulaga: ‘ ʼE mole ʼau kumi ʼau he puleʼaki moʼo fakahalaʼi te faʼahi ʼaenī. Ko te ʼatamai poto ʼe ina ʼui mai anai ʼe ko he fakatuʼutuʼu vale ʼaia.’ (Tāʼaga Lea 14⁠:​15, 18) Neʼe ina ʼiloʼi ʼe mole he tahi, peʼe ko te tagata faiako peʼe ko hona kaugā ako, ʼe ina fetogi anai he ʼu falā e lua ki he foʼi falā e tahi!

ʼAki te temi, neʼe maʼu e te tūpulaga te hala ʼo te fai numelo ʼaia. Kae ʼaki te meʼa ʼaia neʼe ina tāʼofi te ako maʼuhiga. Tatau aipe peʼe fakahā e he tagata poto lahi he manatu neʼe faʼu lelei pea ʼe hage ʼe mole feala hona fakafihiʼi, kae ʼe mole ko he maʼua kia ia ʼaē ʼe fakalogo ke faka tui ki he manatu vale, ʼuhi pe heʼe mole poto ʼi tona fakafihiʼi ʼi te lakaga ʼaia. ʼI tona fakahagatonu neʼe muliʼi e te tūpulaga ako te pelesepeto faka Tohi-Tapu maʼuhiga ʼaē ʼe tuʼu ia 1 Soane 4⁠:1​—⁠ke ʼaua naʼa tou tui fakavilivili kia meʼa fuli ʼaē ʼe tou logo kiai, tatau aipe peʼe hage ʼe haʼu mai he tahi ʼe maʼu tuʼulaga.

ʼE mole faka ʼuhiga ʼe tonu ke kita pipiki mālohi ki he manatu kae mole tou fakakaukauʼi muʼa. ʼE kita faihala mokā mole kita tokagaʼi he ʼu logo ʼe feala ke nātou fakatonutonuʼi te ʼu manatu hala. Kae ʼaua naʼa “koutou hēʼia fakavilivili ʼi takotou fakakaukau” mokā fakakinauʼi koutou e he tahi ʼe poto age peʼe maʼu tuʼulaga. (2 Tesalonika 2⁠:2, MN ) ʼE mahino ko te tagata faiako, neʼe ko he ʼahiʼahi pe ia ʼaē neʼe ina fai ki tana kau ako. Kae ʼi ʼihi temi, ʼe mole ko he ʼu ʼahiʼahi pe ia. ʼE feala ki te hahaʼi ke nātou “faiva [ʼaupito] ʼi te faʼufaʼu ʼo te kākā.”​—⁠Efeso 4⁠:14, MN; 2 Timoteo 2⁠:​14, 23, 24.

ʼE Tonu Tuʼumaʼu Koa Te Kau Popoto?

Tatau aipe peʼe maʼu e te kau popoto he ʼatamai lahi, kae ʼe feala pe ʼi he faʼahi ke ʼi ai hanatou ʼu manatu ʼe lava fakafihiʼi pea mo fetogitogi. Ohage la ko te ʼu talaga loaloaga ʼa te kau tōketā ki te ʼu tupuʼaga ʼo te mahaki. ʼE tohi fēnei e te polofesea ʼo te faitoʼo ʼi te Univelesitē ʼo Harvard: “ ʼE fihi lahi te kau popoto, ki te ʼui ʼaē ko te ʼu agaaga ʼaē neʼe tou maʼu mai tatatou tutupu ake, ʼe fakafeagai ki te ʼui ʼaē ʼe fakalogo totatou agaaga ki te koga meʼa ʼaē ʼe tou nonofo ai.” Ko nātou ʼaē ʼe kau ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou lau ko tatatou aga ʼe fakalogo ki te ʼu tupuʼaga ʼe mole tou puleʼi, ʼe nātou tui ko te ʼu gènes ʼe ʼi ai tonatou mafuliʼaga ki tatatou maʼu te ʼu mahaki. Kae ko ʼihi ʼe nātou lau ko te faʼahi ʼe tou maʼuʼuli ai pea mo totatou faʼahiga maʼuli, ʼe ko he ʼu koga maʼuhiga ʼaia ʼo te mahamahaki ʼo te tagata. Ko te ʼu faʼahi lualua ʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu sivi ʼaē neʼe nātou fai moʼo fakamoʼoni ʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou lau. Kae logo aipe te ʼu faʼahi fuli ʼaia, kae ʼe kei hoko atu pe te fihi.

Neʼe tuʼa lahi te fakahā ʼe faihala te ʼu hahaʼi maʼuhiga ʼaē ʼe nātou faʼu te ʼu manatu, logo aipe ko te ʼu meʼa neʼe nātou akoʼi ki te hahaʼi, neʼe mole fakafihiʼi ʼi te temi ʼaē neʼe fai ai te ʼu palalau ʼaia. Neʼe ʼui e te tagata fai filosofia ko Bertrand Russell, ko Aristote ʼe kau ki “te ʼu tagata fai filosofia maʼuhiga ʼo te ʼu temi.” Kae ʼe toe fakahā pe foki e Russell neʼe lahi te ʼu akonaki ʼa Aristote neʼe “hala katoa.” Neʼe ina tohi fēnei: “Lolotoga totatou temi, neʼe lahi te ʼu koga foʼou ʼo te poto fakatagata, peʼe ʼo te filosofia neʼe fakafeagai kiai te ʼu tisipulo ʼa Aristote.”​—⁠History of Western Philosophy.

“Te Meʼa ʼAē ʼe Higoaʼi Hala ‘Ko Te ʼAtamai Mālama’ ”

ʼE mahino ia neʼe felāveʼi te ʼu ʼuluaki Kilisitiano mo te tokolahi ʼa te ʼu tisipulo ʼa te kau tagata fai filosofia Keleka ʼiloa ohage ko Socrate, mo Platon, pea mo Aristote. Ko te hahaʼi popoto ʼo te temi ʼaia, neʼe nātou manatu ʼe nātou ʼatamai age ʼi te kau Kilisitiano tokolahi. Neʼe tokosiʼi te kau tisipulo ʼa Sesu ʼaē neʼe nātou “poto i te sio fakatagata.” (1 Kolonito 1⁠:26) ʼI tona fakahagatonu, ko te hahaʼi ʼaē neʼe ako age kia nātou te ʼu filosofia ʼo te temi ʼaia, neʼe nātou manatu ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tui kiai te kau Kilisitiano ʼe “ko he meʼa fakavale” pe ia.​—⁠1 Kolonito 1:​23, MN.

Kapau neʼe koutou kau ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, pea ʼe koutou mataleleiʼia anai koa te ʼu palalau ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te kau popoto ʼo te temi ʼaia moʼo fakalotoʼi te hahaʼi, peʼe fakamālaloʼi anai koa koutou ʼi tanatou fakahāhā ʼaia ʼo tonatou poto? (Kolose 2⁠:4) Maʼa te ʼapositolo ko Paulo, ʼe mole tonu ke hoko he faʼahi feiā. Neʼe ina fakamanatuʼi age ki te kau Kilisitiano, maʼa Sehova neʼe ko he meʼa fakavale “te poto o te kau poto” pea mo “te atamai o te hahai atamai” ʼo te temi ʼaia. (1 Kolonito 1⁠:19) Neʼe ina fehuʼi fēnei: “Koteā ʼaē ʼe fia fakahā e te tagata fai filosofia, mo te tagata faitohi pea mo te tagata poto fakakaukau ʼo te mālama ʼaenī ʼo ʼuhiga mo tonatou poto?” (1 Kolonito 1⁠:​20, Phillips) Logope te ʼu poto ʼo te kau tagata fai filosofia mo te kau tagata faitohi pea mo te kau tagata poto fakakaukau ʼo te temi ʼo Paulo, kae neʼe mole feala ia ke nātou maʼu he ʼu tali tonu ki te ʼu fihifihia ʼo te malamanei.

Koia neʼe ako e te kau Kilisitiano te fakamamaʼo mai te meʼa ʼaē neʼe fakahigoaʼi e te ʼapositolo ko Paulo ko “te ʼu fakafeagai ʼo te meʼa ʼaē ʼe higoaʼi hala ‘ko te ʼatamai mālama.’ ” (1 Timoteo 6⁠:20, MN ) ʼE ʼui e Paulo ʼe “hala” te ʼatamai ʼaia koteʼuhi ʼe mole ina maʼu te koga tāfito ʼaenī​—⁠ko he fakatafito peʼe ko he faʼahi mai te ʼAtua ke feala he ʼahiʼahiʼi kiai tanatou ʼu manatu. (Sopo 28⁠:12; Tāʼaga Lea 1⁠:7) ʼI tanatou mole maʼu te faʼahi ʼaia, pea mo te fakakiviʼi ʼo nātou e te fakahala lahi, ko Satana, ko nātou ʼaē ʼe pipiki maʼu ki te ʼatamai mālama ʼaia ʼe mole feala ia ʼi he temi ke nātou maʼu te moʼoni.​—⁠1 Kolonito 2⁠:​6-8, 14; 3⁠:​18-20; 1 Kolonito 4⁠:4; 11⁠:14; Apokalipesi 12⁠:9.

Te Tohi-Tapu​—⁠Ko He Takitaki Mai Te ʼAtua

Neʼe mole he temi neʼe lotolotolua ai te kau Kilisitiano peʼe fakahā anai e te ʼAtua tona finegalo, mo tana fakatuʼutuʼu, pea mo te ʼu pelesepeto ʼi te Tohi-Tapu. (2 Timoteo 3⁠:​16, 17) Ko te faʼahi ʼaia neʼe ina puipui nātou ke ʼaua naʼa ‘toho nātou ki te hele ʼo te filosofia pea mo te kākā ʼaē ʼe vaʼiganoa, ʼo mulimuli ki te talatuku fakatagata.’ (Kolose 2⁠:8) ʼE tatau te ʼaluʼaga ʼaia mo te temi nei. ʼO mole hage ko te ʼu manatu maveuveu pea mo felogoi kehekeheʼaki ʼa te tagata, ʼe tuku mai e te Folafola ʼa te ʼAtua he fakatafito mālohi ʼe feala ke laga kiai tatatou tui. (Soane 17⁠:17; 1 Tesalonika 2⁠:13; 2 Petelo 1⁠:21) Kanapaula neʼe mole tou maʼu te Folafola, pea ʼe hage anai totatou ʼaluʼaga ko hatatou faigaʼi ke tou laga he fakatafito mālohi ki te ʼu ʼone malū ʼo te filosofia pea mo te ʼu manatu fakatagata.​—⁠Mateo 7⁠:​24-27.

ʼE feala pe anai ke ʼui atu e he tahi: ‘Kae atali muʼa. ʼE mole koa la moʼoni neʼe fakahā e te ʼu kumi ʼo te poto fakatagata neʼe hala te Tohi-Tapu, pea ʼe mole kei feala ai ke tou tui kiai ohage ko te ʼu filosofia fakatagata ʼaē ʼe fetogitogi?’ Ohage la neʼe ʼui fēnei e Bertrand Russell: “Ko Copernic, mo Kepler, pea mo Galilée neʼe nātou tauʼi ia Aristote ʼo feiā mo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te manatu ʼaē ko te kele ʼe mole ko te lotomalie ʼaia ʼo te ʼatulaulau.” (Ko mātou ʼaē neʼe mātou fakaʼiloga kehe.) Ohage la, ʼe mole koa la moʼoni te ʼui ʼaē ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou faka tui ki te fakatupu ʼe nātou ʼui mālohi, ko te Tohi-Tapu ʼe ina akoʼi mai neʼe fakatupu te kele ia ʼaho e ono ʼe taki hola 24, kae ʼe fakahā e te ʼu kumi ko te kele kua lauʼi miliale taʼu?

ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole ʼui e te Tohi-Tapu ko te kele ʼe ko te lotomalie ʼo te ʼatulaulau. Neʼe akoʼi te faʼahi ʼaia e te kau takitaki lotu ʼaē neʼe mole mulimuli ki te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE fakahā e te fakamatala ʼo te tohi ʼo Senesi ʼo ʼuhiga mo te fakatupu ʼo te kele, neʼe lagi lauʼi miliale taʼu tona fakatupu pea neʼe mole fakatupu ia ʼaho ʼe taki hola e 24. (Senesi 1⁠:​1, 5, 8, 13, 19, 23, 31; 2⁠:​3, 4) ʼE fakahā e te sivisivi fakalelei ʼo te Tohi-Tapu, logope ʼe mole ko he tohi ʼo te poto fakatagata, kae ʼe mahino ia ʼe mole “ko he meʼa fakavale.” ʼI tona fakahagatonu, ʼe ʼalutahi ia mo te ʼu fakamoʼoni ʼaē neʼe maʼu e te tagata.a

Te “ ʼAtamai”

Logope neʼe tokolahi te kau tisipulo ʼa Sesu neʼe ko te ʼu tagata mo te ʼu fafine neʼe lagi mole ʼolo ki he ʼu faleako lalahi, kae neʼe nātou maʼu te fealagia ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua. Logope tonatou haʼuʼaga, kae neʼe maʼu fuli e nātou te ʼu fealagia fakakaukau pea mo nātou ʼatamai. Neʼe fakaloto mālohiʼi e te ʼapositolo ko Paulo tona ʼu tēhina Kilisitiano ke nātou fakaʼaogaʼi katoa tonatou “ ʼatamai” moʼo “ ʼahiʼahiʼi [tonu] pe koteā te finegalo ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe lelei, mo hoifua, pea mo haohaoa.”​—⁠Loma 12⁠:​1, 2, MN.

ʼAki tonatou “ ʼatamai” ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua, neʼe mahino lelei ai ki te ʼu ʼuluaki Kilisitiano neʼe vaʼiganoa te ʼu filosofia pea mo te ʼu akonaki ʼaē ʼe mole ʼalutahi mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fakahā e te ʼAtua ʼi tana Folafola. ʼI tona fakahagatonu, ko ʼihi tagata popoto ʼo te temi ʼaia neʼe nātou “molehi te moʼoni,” pea mo nātou meʼa noaʼi te ʼu fakamoʼoni ʼaē ʼe ʼi ai te ʼAtua. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Nee natou lau ko natou ko te kau poto, kua natou liliu ko te kau vale.” Mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe nātou līaki te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo tana fakatuʼutuʼu, “nee natou fakaʼago anatou fakakaukau pea mo fakaliliu onatou loto vale o fakapouli.”​—⁠Loma 1⁠:​18-22; Selemia 8⁠:​8, 9.

ʼI te agamāhani ko nātou ʼaē ʼe nātou lau ʼe nātou popoto, ʼe nātou manatu fēnei: “ ʼE mole ʼi ai he ʼAtua,” peʼe “Ko te Tohi-Tapu ʼe mole moʼoni,” peʼe nātou lau “ ʼE mole ko te ʼu ‘ ʼaho fakamuli’ ʼaenī.” Ko te ʼu taʼi manatu ʼaia ʼe fakavale kia mata ʼo te ʼAtua ohage ko te ʼui ʼaē ko te “2 ʼe tatau mo te 1.” (1 Kolonito 3⁠:19) Logope he faʼahiga tuʼulaga pule ʼe maʼu e he hahaʼi, kae ʼe mole tonu ke koutou tali ʼanatou ʼu manatu mo kapau ʼe fakafeagai ki te ʼAtua, mo tana Folafola, pea mo maumauʼi te ʼu moʼoni māhani. ʼI te manatu fakaʼosi, ko te manatu ʼaē ʼe fakapotopoto ʼe ko te ʼui tuʼumaʼu ʼaē “ ʼe moʼoni te ʼAtua, kae ʼiloʼi ʼe loi te tagata fuli pe.”​—⁠Loma 3:4, MN.

[Kiʼi nota]

a ʼO ʼuhiga mo he tahi ʼu fakamatala, vakaʼi te ʼu tohi La Bible : Parole de Dieu ou des hommes ? pea mo te tohi Y a-t-il un Créateur qui se soucie de vous ?, neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Paki ʼo te pasina 31]

Ko te ʼu manatu ʼa te tagata ʼe fetogitogi tuʼumaʼu, kae ʼe tuku mai e te Tohi-Tapu he fakatafito mālohi ʼo ʼuhiga mo te tui

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Left, Epicurus: Photograph taken by courtesy of the British Museum; upper middle, Plato: National Archaeological Museum, Athens, Greece; right, Socrates: Roma, Musei Capitolini

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae