Tou Tokoni Ki Te Hahaʼi Ke Tali Nātou e Sehova
“Neʼe . . . mole tuku tamatou faikole maʼa koutou pea mo kole . . . ke feala [hakotou] haʼele ʼi he ʼaluʼaga ʼe tau mo feʼauga mo Sehova ke ina leleiʼia katoa, ʼi takotou haga fakatupu he fua ʼi te gāue lelei fuli.”—Kolose 1:9, 10, MN.
1, 2. Koteā ʼaē ʼe feala ke liliu tāfito ko he meʼa fakafiafia pea mo fakafimālie?
“ ʼE MA nonofo ʼi te caravane ʼi te fale tauhi manu. ʼE ma faka faigafua tomā maʼuli, ke ma fakaʼaogaʼi lahi tomā temi moʼo fakahā te logo lelei ki te hahaʼi ʼo te kolo. Neʼe lahi ai te ʼu tapuakina neʼe ma maʼu ʼi tamā tokoni ki te tokolahi ke nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova ʼAtua.”—Ko te taumatuʼa ʼe nā minisi katoa ʼi Afelika Saute.
2 ʼE mole koutou fakamoʼoni anai koa ʼe tou fiafia mokā tou tokoni ki te hahaʼi? Ko ʼihi ʼe nātou faiga tuʼumaʼu ke nātou tokoni ki te hahaʼi ʼaē ʼe mahahaki, mo lotomamahi, peʼe nonofo tokotahi—pea ʼe nātou maʼu ai he faʼahiga maʼuli fīmālie ʼi tanatou fai te ʼu gāue ʼaia. Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe nātou faka tui papau ʼe ko he toe tokoni lahi tanatou fakahā ki te hahaʼi te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼAtua pea mo Sesu Kilisito. Koteʼuhi ko te meʼa pe ʼaia e tahi ʼe ina faka fealagia ki te hahaʼi ke nātou tali te totogi ʼo Sesu, pea ke nātou maʼu he ʼu felogoi lelei mo te ʼAtua, pea mo nātou maʼu te maʼuli heʼegata.—Gaue 3:19-21; 13:48.
3. Koteā te tahi faʼahiga tokoni ʼe ʼaoga ke tou tokagaʼi?
3 Kae koteā ʼapē te tokoni ki te hahaʼi ʼaē kua nātou tauhi ki te ʼAtua pea ʼe nātou mulimuli ki “te Ala”? (Gaue 19:9) ʼE lahi age takotou tokaga kia nātou ʼaia, kae lagi ʼe mole koutou faʼa ʼiloʼi peʼe lava feafeaʼi hakotou faka fālahi takotou tokoni ʼaia. Peʼe lagi faka tuʼakoi takotou lava tokoni ʼaē kia nātou, ʼo mole koutou maʼu katoa ai te fiafia ʼo te taʼi tokoni ʼaia. (Gaue 20:35) ʼO ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia e lua, ʼe feala ke tou maʼu te ako mai te tohi ʼaē ki te kau Kolose.
4. (a) Neʼe feafeaʼi te maʼuli ʼo Paulo ʼi tana faitohi ʼaē ki te kau Kolose? (b) Neʼe koteā te gāue ʼa Epafalasi?
4 ʼI te temi ʼaē neʼe faitohi ai te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Kolose, neʼe nofo pilisoni ʼi Loma, kae neʼe fakagafua ke ʼaʼahi ia ia. ʼE mahino ia, neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo tona kiʼi temi ʼāteaina moʼo faka mafola te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. (Gaue 28:16-31) Neʼe feala ki te ʼu tēhina Kilisitiano ke nātou ʼaʼahi ia Paulo, lagi ko ʼihi neʼe nātou pilisoni mo ia ʼi te tahi temi. (Kolose 1:7, 8; 4:10) Ko te tahi tēhina neʼe ko Epafalasi neʼe ko te tagata faka mafola evaselio faʼafai mai te kolo ʼo Kolose ʼi Filisia, te fenua ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Potu Esite ʼo Efeso ʼi Asie Mineure (ʼi te temi ʼaenī ko Tulukia). Ko Epafalasi neʼe ko he tagata gāue neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakatuʼu te kokelekasio ʼi Kolose, pea neʼe gāue maʼa te ʼu kokelekasio ʼaē neʼe ōvi mai ki Laotisea pea mo Ielapolisi. (Kolose 4:12, 13) He koʼe neʼe folau ia Epafalasi ke sio kia Paulo ʼi Loma, pea koteā te ako ʼaē ʼe tou maʼu mai te tali ʼa Paulo?
Ko Te Tokoni ʼAoga Ki Te Kau Kolose
5. He koʼe neʼe tohi e Paulo te meʼa ʼaē neʼe ina fai ki te kau Kolose?
5 Ke feala hana felogoi mo Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga ʼo te kokelekasio ʼo Kolose, neʼe fai e Epafalasi te folau faigataʼa ki Loma. Neʼe ina fakahā kia Paulo, te tui, mo te ʼofa pea mo te ʼu faiga ʼa te kau Kilisitiano ʼaia ʼi te fai faka mafola. (Kolose 1:4-8) Kae neʼe ina toe fakahā tana tuʼania ki te ʼu meʼa kovi ʼaē ʼe feala ke fakatupu tuʼutāmaki ki te maʼuli fakalaumālie ʼo te kau Kilisitiano ʼi Kolose. Neʼe fai ai e Paulo he tohi ʼaki te laumālie maʼoniʼoni moʼo tali ki te ʼu manatu fakafeagai ʼa te kau faiakonaki hala ʼaē neʼe tokolahi. Neʼe ina faka maʼuhigaʼi tāfito te tuʼulaga ʼo Sesu Kilisito.a Neʼe ina fai pe koa tana tokoni ʼaki te faka maʼuhigaʼi ʼo te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu? Neʼe lava tokoni feafeaʼi ki te kau Kolose, pea koteā te ako ʼaē ʼe tou maʼu mai ai ʼo ʼuhiga mo te tokoni ki te hahaʼi?
6. Koteā te meʼa ʼaē neʼe faka maʼuhigaʼi e Paulo ʼi tana faitohi ki te kau Kolose?
6 ʼI te kamataʼaga ʼo tana tohi, neʼe foaki mai e Paulo te fakasiosio tonu ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga tokoni ʼaē ʼe mole lagi tou ʼiloʼi. Neʼe ko he fakatuʼutuʼu moʼo foaki he tokoni ʼaoga logola ko Paulo pea mo Epafalasi neʼe nā vaha mamaʼo mo Kolose. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “ ʼE ma fakamālo tuʼumaʼu ki te ʼAtua ia te Tāmai ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito mokā ma faikole [kiʼi nota, “faikole tuʼumaʼu”] maʼa koutou.” Ei, ko te ʼu faikole ʼaia neʼe fai ʼāteaina pe maʼa te kau Kilisitiano ʼo Kolose. Pea ʼe ina toe ʼui fēnei: “Ko te tupuʼaga foki la ʼaia, talu mai te ʼaho ʼaē neʼe ma logo kiai, neʼe mole tuku tama faikole maʼa koutou pea mo kole ke koutou fonu ʼi te ʼatamai mālama totonu ki tona finegalo, ʼaki te poto pea mo te mahino fakalaumālie.”—Kolose 1:3, 9, MN.
7, 8. ʼI te agamāhani ʼe tou talanoa kiteā ʼi tatatou ʼu faikole takitokotahi pea mo te ʼu faikole ʼaē ʼi te kokelekasio?
7 ʼE tou ʼiloʼi ko Sehova ʼe “Fagono ki te faikole,” koia ʼe tou lava falala ai ʼe feala hana logo vave ki tatatou ʼu faikole ʼaē ʼe tou faka ʼalutahi mo tona finegalo. (Pesalemo 65:2; 86:6; Tāʼaga Lea 15:8, 29; 1 Soane 5:14) Kae ʼe tonu koa ke feafeaʼi tatatou ʼu faikole?
8 ʼI te agamāhani ʼe lagi tou manatu pea mo faikole maʼa ‘te famili katoa ʼo totatou ʼu tēhina ʼi te malamanei.’ (1 Petelo 5:9) Peʼe lagi tou faikole kia Sehova ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi he potu fenua ʼe hoko ai he ʼu faigataʼaʼia pea mo he ʼu tuʼutāmaki. ʼI te ʼuluaki sēkulō ʼi te logo ʼa te kau tisipulo fuli ki te hoge ʼaē neʼe hoko ʼi Sutea, neʼe lagi nātou hūfaki tuʼumaʼu tonatou ʼu tēhina ʼi muʼa ʼo tanatou momoli ʼo he ʼu meʼa ʼofa. (Gaue 11:27-30) ʼI te temi nei, ʼi te ʼu fono faka Kilisitiano ʼe tou logo ai ki te ʼu faikole maʼa te famili katoa ʼo te ʼu tēhina, peʼe ʼo ʼuhiga mo he ʼu tēhina, pea ʼe tonu ke tou mahino ki te ʼu faikole ʼaia ke feala hatatou ʼui “Ameni.”—1 Kolonito 14:16.
Koutou Fakahā Fakalelei Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Koutou Loto Kiai Mokā Koutou Faikole
9, 10. (a) Ko te ʼu faʼifaʼitaki fea ʼaē ʼe hā ai ʼe lelei te faikole fakahagatonu maʼa ʼihi? (b) Neʼe hūfakiʼi feafeaʼi ia Paulo?
9 Kae ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu faikole neʼe fai fakahagatonu maʼa ʼihi. Koutou fakakaukauʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu ia Luka 22:31, 32. Neʼe nonofo ʼi ʼona tafa te kau ʼapositolo e toko 11. Neʼe ʼaoga kia nātou fuli te tokoni ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu temi faigataʼa ʼaē ka hoko mai, pea neʼe hūfakiʼi nātou e Sesu. (Soane 17:9-14) Kae neʼe fili e Sesu ia Petelo, ʼo ina hūfaki te tisipulo ʼaia. Ko te tahi leva ʼu faʼifaʼitaki: Neʼe kole e Eliseo ki te ʼAtua ke tokoni ifo ki tana tagata kaugana. (2 Hau 6:15-17) Neʼe faikole te ʼapositolo ko Soane ke maʼuli fīmālie ia Kaiusi ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie. (3 Soane 1, 2) Pea ko ʼihi faikole neʼe hūfakiʼi tāfito ai te ʼu kūtuga.—Sopo 42:7, 8; Luka 6:28; Gaue 7:60; 1 Timoteo 2:1, 2.
10 ʼE faka maʼuhigaʼi e te ʼu tohi ʼa Paulo te ʼu faikole ʼaē ʼe fakahā lelei ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai. Neʼe ina kole ke hūfakiʼi ia ia pea mo tona ʼu kaugā gāue. ʼE tou lau fēnei ia Kolose 4:2, 3: “Koutou faikole tuumau; koutou alaʼala i te faikole mo fakafetai. Pea koutou hufaki fakatahi ai mo matou, ke fakaʼava e te Atua kia matou he matapa o te folafola, koteuhi ke matou talatala te misitelio o Kilisito nee tupu ai toku seiniʼi.” Koutou toe fakatokagaʼi mo te ʼu faʼifaʼitaki ʼaenī: Ia Loma 15:30; 1 Tesalonika 5:25; 2 Tesalonika 3:1; Hepeleo 13:18.
11. ʼI tana ʼi Loma, neʼe faikole koa maʼa ai ia Epafalasi?
11 Ko te meʼa ʼaia neʼe hoko moʼoni ki te kaugā gāue ʼa Paulo ʼi Loma. “Ko Epafalasi, ʼaē ʼe haʼu mai ia koutou, . . . ʼe fakaʼalofa atu kia koutou, ʼo faiga tuʼumaʼu maʼa koutou ʼi tana ʼu faikole.” (Kolose 4:12, MN ) Ko te kupu ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “faiga tuʼumaʼu,” ʼe feala ke faka ʼuhiga ki te kupu “faiga mālohi,” ohage ko he tagata faigaoʼi ʼi te ʼu gaoʼi ʼo te temi ʼāfea. Neʼe faikole fakamalotoloto pe koa ia Epafalasi maʼa te ʼu tēhina fuli ʼo te malamanei peʼe maʼa te kau atolasio moʼoni fuli ʼaē ʼi Asie Mineure? Neʼe fakahā e Paulo neʼe faikole tāfito ia Epafalasi maʼa nātou ʼaē ʼi Kolose. Neʼe ʼiloʼi e Epafalasi tonatou ʼaluʼaga. ʼE mole tou ʼiloʼi tonatou ʼu higoa fuli, ʼo feiā mo te ʼu fihifihia ʼaē neʼe tau mo nātou, lagi neʼe ko he ʼu meʼa neʼe feala ke hoko. Lagi ko te tūpulaga ko Lino neʼe ina tauʼi te ʼu filosofia ʼaē neʼe mafola lahi ʼi te temi ʼaia, pea neʼe ʼaoga ke fakamālohiʼi ia Lufuso ke ʼaua naʼa toe liliu ki tana ʼu gāue ʼāfea ʼi te Lotu Faka Sutea. ʼI te mole tui ʼo te ʼohoana ʼo Pelesita kia Sehova, neʼe ʼaoga koa kia ia he loto faʼa kātaki pea mo he poto moʼo taupau tana ʼu tamaliki ʼi te ʼAliki? Pea ʼaki te mahaki loaloaga ʼaē neʼe tau mo Asikito, neʼe ʼaoga koa ki ai he tahi ʼu fakaloto fīmālie? Ei, neʼe ʼiloʼi e Epafalasi te kau Kilisitiano ʼo tona kokelekasio, pea neʼe faikole fakamalotoloto maʼa nātou, koteʼuhi ko ia pea mo Paulo neʼe nā loto ke nātou haʼele ʼi he ʼaluʼaga ʼe tau mo feʼauga mo Sehova.
12. ʼI tatatou ʼu faikole takitokotahi, ʼe tou lava fakahā feafeaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou loto moʼoni kiai?
12 ʼE koutou fakatokagaʼi koa te faʼifaʼitaki ʼaia maʼa tatou—moʼo tokoni ki ʼihi? Koutou fakatokagaʼi, ʼi te agamāhani ko te ʼu faikole ʼaē ʼe fai ʼi te ʼu fono, ʼe mole fai tāfito maʼa he tahi, heʼe ko nātou ʼaē ʼe kau ai ʼe mole tatau tonatou ʼu fihifihia. Kae ko tatatou ʼu faikole takitokotahi peʼe faka famili, ʼe feala ke tou palalau tāfito ai ki te meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai. Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼi ʼihi temi ʼe tou kole ki te ʼAtua ke ina takitaki pea mo tapuakina te kau taupau feʼaluʼaki fuli peʼe ko te ʼu tagata tauhi ōvi fakalaumālie, koia ʼe feala koa ʼi ʼihi temi ke tou fakahāhā lelei ʼi tatatou ʼu faikole ʼaia te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou loto moʼoni kiai? Ohage la, he koʼe koa ʼe mole toʼo fakahagatonu te higoa ʼo te tēhina ʼaē ʼe ina ʼaʼahi tokotou kokelekasio peʼe ko te tēhina ʼaē ʼe ina fai takotou Ako Tohi? ʼE fakahā ia Filipe 2:25-28 pea mo 1 Timoteo 5:23 te tokaga fakahagatonu ʼa Paulo ki te maʼuli mālōlō ʼo Timoteo pea mo Epafolotito. ʼE lava koa mo tatou ke tou maʼu te taʼi tokaga ʼaia kia nātou ʼaē ʼe mahahaki mo kapau ʼe tou ʼiloʼi tonatou ʼu higoa?
13. Koteā te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi ʼi tatatou ʼu faikole?
13 ʼE mahino ia, ʼe mole tonu ke tou fia ʼiloʼi meʼa fuli ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼa ʼihi, kae ʼe lelei mokā tou faikole ke tou fakahā totatou ʼofa moʼoni kia nātou ʼaē ʼe tou ʼiloʼi pea mo tokaga kiai. (1 Timoteo 5:13; 1 Petelo 4:15) ʼE lagi ko he tēhina ʼe mole kei gāue, pea ʼe mole feala ke tou foaki age hana tahi gāue. Kae ʼi tatatou ʼu faikole ʼe feala ke tou toʼo tona higoa pea mo manatuʼi tona fihifihia. (Pesalemo 37:25; Tāʼaga Lea 10:3) ʼE tou ʼiloʼi koa he tuagaʼane selipatea kua fotufotuʼa fafine kae heʼeki hona ʼohoana pea mo hana fānau, koteʼuhi neʼe ina fakatotonu ke ʼohoana “ ʼi te ʼAliki pe”? (1 Kolonito 7:39) ʼI takotou ʼu faikole takitokotahi, he koʼe koa ʼe mole koutou kole kia Sehova ke ina tapuakina ia ia pea mo tokoni ki ai ke hoko atu pe tana nofo agatonu ʼi tana tauhi kia te ia? Ohage ko te tahi faʼifaʼitaki, lagi neʼe tokoniʼi e he ʼu tagata ʼāfea e lua he tēhina neʼe ina fai hana agahala. He koʼe koa ʼe mole nā toʼo fakahagatonu tona higoa ʼi ʼihi temi ʼi tanā ʼu faikole takitokotahi?
14. Koteā te pikipikiga ʼo te ʼu faikole fakahagatonu pea mo te tokoni ki niʼihi?
14 ʼE lahi te ʼu fealagia ke koutou hūfakiʼi ai he ʼu hahaʼi ʼi takotou ʼu faikole takitokotahi, he ʼu hahaʼi ʼe koutou ʼiloʼi ʼe ʼaoga kia nātou te tokoni ʼa Sehova, te fakaloto fīmālie, te poto, pea mo te laumālie maʼoniʼoni, peʼe ko he fua ʼo te laumālie maʼoniʼoni. ʼUhi ko te mamaʼo peʼe ko he tahi ʼu ʼaluʼaga, ʼe feala ke faka tuʼakoi te tokoni ʼaē ʼe koutou fia foaki ʼi te faʼahi fakasino. Kae ʼaua naʼa galo ke koutou hūfaki tokotou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane. ʼE koutou ʼiloʼi ʼe nātou fia haʼele ʼi he ʼaluʼaga ʼe tau mo feʼauga mo Sehova, kae lagi feala ke ʼaoga moʼoni kia nātou he tokoni ke nātou fai te faʼahi ʼaia ʼi he temi loaloaga. Ko te puleʼaki ʼaē ka tokoni anai kia nātou, ʼe ko takotou ʼu faikole.—Pesalemo 18:2; 20:1, 2; 34:15; 46:1; 121:1-3.
Tou Gāue Moʼo Fakamālohiʼi Niʼihi
15. He koʼe koa ʼe tonu ke tou tokagaʼi te fakaʼosi ʼo te tohi ʼaē ki te kau Kolose?
15 ʼIo ko te faikole fakamalotoloto ʼaē ʼe tou fai tāfito maʼa he tahi, ʼe mole ko te fakatuʼutuʼu pe ʼaia e tahi moʼo tokoni ki niʼihi, tāfito la ia nātou ʼaē ʼe koutou ʼiloʼi lelei pea mo koutou ʼoʼofa ki ai. Ko te tohi ki te kau Kolose ʼe ina fakamahino lelei mai te faʼahi ʼaia. ʼE tokolahi te hahaʼi fai Tohi-Tapu ʼe nātou ʼui, ʼi te ʼosi foaki e Paulo te tokoni ʼo ʼuhiga mo te ʼu akonaki pea mo te tokoni ʼaoga, neʼe ina toe momoli age mo te ʼu ʼofa. (Kolose 4:7-18) Kae neʼe kua tou maʼu ʼi te koga fakaʼosi ʼo te tohi ʼaenī, ʼe ʼi ai te tokoni ʼe tonu ke muliʼi, pea ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe feala ke tou ako ai.
16, 17. ʼO ʼuhiga mo te ʼu tēhina ʼaē ʼe talanoa ki ai ia Kolose 4:10, 11, koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke tou ʼui?
16 Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko Alisitaloko toku kaugā pilisoni ʼe ʼofa atu, ʼo feiā mo Maleko te tēhina mataʼi tama ʼo Palenapasi, (ʼaē neʼe koutou maʼu te ʼu fekau ʼo ʼuhiga mo ia, kapau ʼe ʼalu atu kia koutou, pea koutou talitali lelei ia ia,) pea mo Sesu ʼaē ʼe higoaʼi ko Susitusi; ko te ʼu tagata ʼaia ʼe nātou kau ki te kau silikosisio. ʼE ko nātou pe ʼaia toku ʼu kaugā gāue maʼa te puleʼaga ʼo te ʼAtua, pea ko nātou tāfito ʼaia kua nātou liliu maʼa ʼaku ko he tokoni ʼe fakaloto mālohi.”—Kolose 4:10, 11.
17 ʼI tana tohi ʼaia, neʼe fakahā e Paulo neʼe ʼi ai ʼihi tēhina neʼe ʼaoga kia nātou he tokaga makehe. Neʼe ina ʼui, neʼe nātou kau ʼi te kau silikosisio, ia te kau Sutea. Neʼe lahi te kau Sutea silikosisio ʼi Loma, pea ko ʼihi neʼe kua nātou liliu ko te kau Kilisitiano. Kae ko nātou ʼaia neʼe talanoa ki ai Paulo, neʼe nātou tokoni kia te ia. Lagi neʼe mole nātou ufiufi ʼi te kaugā gāue mo te kau Kilisitiano Senitile, pea ʼaki he loto fiafia neʼe nātou kaugā faka mafola mo Paulo ki te kau Senitile.—Loma 11:13; Kalate 1:16; 2:11-14.
18. Neʼe fakahā feafeaʼi e Paulo tana loto fakafetaʼi ʼaē kia nātou neʼe nonofo mo ia?
18 Koutou fakatokagaʼi te palalau ʼaenī ʼa Paulo: “Ko nātou tāfito ʼaia kua nātou liliu maʼa ʼaku ko he tokoni fakaloto mālohi.” Neʼe ina fakaʼaogaʼi te kupu faka Keleka ʼe ʼasi tuʼa tahi pe ʼi te Tohi-Tapu. ʼE lahi te hahaʼi fakaliliu ʼe nātou fakaliliu ʼaki te kupu “fakaloto fīmālie.” Kae ʼe ʼi ai te tahi kupu faka Keleka (pa·ra·ka·leʼo) ʼe fakaliliu māhani ʼaki te kupu “fakaloto fīmālie.” Neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo te kupu ʼaia ʼi tana tohi ki te kau Kolose, kae neʼe mole ina fakaʼaogaʼi ia Kolose 4:11.—Mateo 5:4; Gaue 4:36; 9:31; 2 Kolonito 1:4; Kolose 2:2; 4:8.
19, 20. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupusiga palalau ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ki te ʼu tēhina ʼaē neʼe ʼōmai ʼo tokoniʼi ia ia ʼi Loma? (b) Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe lagi tokoni ai te ʼu tēhina ʼaia kia Paulo?
19 Kia nātou ʼaia neʼe fakahā mai e Paulo tonatou ʼu higoa, lagi neʼe mole nātou fai pe he ʼu palalau moʼo foaki he fakaloto fīmālie. Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupusiga palalau “he tokoni fakaloto mālohi” ia Kolose 4:11, neʼe tau fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu tohi fakamālama ʼo ʼuhiga mo he faitoʼo moʼo fakafimālie he tahi ʼi tona mamahi. ʼE tou lau fēnei ʼi te New Life Version: “ ʼE ko he tokoni lahi ʼaē neʼe nātou foaki mai!” ʼE ʼui fēnei e te Today’s English Version: “Neʼe nātou tokoni lahi kia ʼau.” Ko te ʼu tēhina ʼaia neʼe ōvi kia Paulo, koteā ʼapē te meʼa ʼaē neʼe nātou fai moʼo tokoni kia te ia?
20 Neʼe fakagafua ke ʼolo he ʼu hahaʼi ʼo ʼaʼahi ia Paulo, kae neʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe mole feala ke ina fai, ohage la ko te totogi ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga tāfito kia ia—te meʼa kai pea mo hona ʼu mutuʼi meʼa ki te temi momoko. Neʼe ina maʼu feafeaʼi te ʼu takaiga tohi ke feala hana ako, pe neʼe ina totogi feafeaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga ki tana faitohi? (2 Timoteo 4:13) ʼI takotou manatu, neʼe mole feala koa la ki te ʼu tēhina ʼaia ke nātou foaki kia Paulo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia, ohage la ko te fai fakatau peʼe ko te fai ʼo tana ʼu fekau? Lagi neʼe ina fia ʼaʼahi pea mo fakamālohiʼi he kokelekasio. Kae ʼuhi ko tana nofo pilisoni, neʼe mole feala ke ina fakahoko te faʼahi ʼaia, koia ko te ʼu tēhina ʼaia neʼe nātou ʼōmai kia Paulo, neʼe nātou ʼaumai te ʼu logo pea mo fakamatala age kia ia te ʼu gāue ʼaē neʼe fai. ʼI meʼa fakaloto mālohi foki!
21, 22. (a) He koʼe ʼe tonu ke tou tokagaʼi te ʼu palalau ʼaē ia Kolose 4:11? (b) Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe feala ai ke tou faʼifaʼitakiʼi ia nātou ʼaē neʼe nonofo mo Paulo?
21 Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi e Paulo ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe liliu ko “he tokoni ʼe fakaloto mālohi” kia te ia, ʼe nātou fakahā mai peʼe tou lava tokoni feafeaʼi ki niʼihi. ʼE nātou lava haʼele ʼi he ʼaluʼaga ʼe tau mo feʼauga mo Sehova, ʼo nātou mulimuli ki tana ʼu lekula ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ʼo nātou kau ki te ʼu fono faka Kilisitiano, pea mo tanatou kau ki te gāue fai faka mafola. Pea ki te faʼahi ʼaia, ʼe tāu mo nātou ke tou fai he fakamālo kiai. Kae ʼe lava koa ke lahi age tatatou liliu ko he ‘tokoni fakaloto mālohi,’ ohage ko nātou ʼaē neʼe nātou fakaloto mālohiʼi ia Paulo?
22 Kapau ʼe koutou ʼiloʼi he tuagaʼane ʼe fakalogo lelei ki te tokoni ʼaē ia 1 Kolonito 7:37 kae mole ʼi ai hona kāiga totonu ʼi te moʼoni, ʼe lava koa hakotou fakaafe ia ia ki takotou ʼu mālōlō faka famili, lagi ʼe koutou fakaafe ia ia ke koutou kakai fakatahi peʼe koutou ʼolo ki he kiʼi fakafiafia mo hokotou ʼu kaumeʼa peʼe ko hokotou ʼu kāiga? He koʼe ʼe mole koutou fakaafe ia ia ke ʼalu mo tokotou famili ki he fakatahi peʼe ki he mālōlō? Peʼe koutou ʼui age ke koutou kaugā ʼolo mokā koutou ʼolo ʼo toʼo meʼa kai. ʼE feala ke tou fai te faʼahi ʼaia ki te hahaʼi vitua, peʼe mo nātou ʼaē ʼe mole taki motokā. ʼE lagi koutou leleiʼia anai hakotou logo ki tanatou fakamatala atu te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi tonatou maʼuli, peʼe mo ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē kua nātou māhani kiai, ohage la ko te filifili ʼo he ʼu fuaʼi ʼakau peʼe ko te ʼu mutuʼi meʼa ʼo te tamaliki. (Levitike 19:32; Tāʼaga Lea 16:31) ʼE feala ai leva hakotou feʼiloʼileleiʼaki. Koia ʼe faigafua ai leva ke nātou kole atu he meʼa, mo kapau ʼe tonu ke toʼo honatou ʼu faitoʼo mai te falemasi, peʼe ko he tahi age meʼa. Ko te ʼu tēhina ʼaē neʼe nonofo mo Paulo ʼi Loma, lagi neʼe nātou foaki he tokoni ʼaoga, pea mo fakaloto mālohi, pea ʼe ko he meʼa ʼe feala ke koutou fai. Peʼe ko te temi ʼaē ʼi muʼa peʼe ko te temi ʼaenī, ko he tahi tapuakina ʼe ina fakamālohiʼi te ʼu noʼo ʼo te ʼofa, pea mo ina fakamālohiʼi tatatou fia tauhi agatonu fakatahi ʼaē kia Sehova.
23. Koteā te meʼa lelei ʼaē ʼe tonu ke tou fakaʼaogaʼi kiai totatou temi?
23 ʼE feala kia tatou fuli ke tou fakakaukauʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe talanoa kiai te alatike. ʼE ko he ʼu faʼifaʼitaki faigafua, kae ʼe nātou fakamanatuʼi mai te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe hoko moʼoni, ke tou liliu ai ko “he tokoni ʼe fakaloto mālohi” ki ʼotatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane. ʼE mole tonu leva ke tou hage ko te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe tokoni ki te hahaʼi ʼaē ʼe tau mo he ʼu faigataʼaʼia. Neʼe mole ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼa te ʼu tēhina ʼaē ʼe talanoa kiai ia Kolose 4:10, 11. Neʼe ko te kau “kaugā gāue ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” Ko te fakamālohi ʼe pipiki tāfito ki te gāue ʼaia. ʼOfa pe ke koutou toe fai feiā mo koutou.
24. He koʼe ʼe tou faikole pea mo tou faiga ke tou fakamālohiʼi niʼihi?
24 ʼE tou toʼo te ʼu higoa ʼo ʼihi ʼi ʼatatou ʼu faikole, pea mo tou faiga ke tou fakamālohiʼi nātou ʼuhi ko te faʼahi ʼaenī: ʼE tou faka tui ko ʼotatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane ʼe nātou fia “haʼele ʼi he ʼaluʼaga ʼe tau mo feʼauga mo Sehova ke ina leleiʼia katoa.” (Kolose 1:10, MN ) Ko te meʼa ʼaia ʼe pipiki ki te tahi meʼa neʼe talanoa kiai Paulo ʼi te temi ʼaē neʼe faitohi ai ʼo ʼuhiga mo te faikole ʼa Epafalasi maʼa te kau Kilisitiano ʼo Kolose, ke nātou ‘katoa pea mo tui mālohi ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua.’ (Kolose 4:12) ʼE tou lava fakahoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia? Tou vakaʼi te faʼahi ʼaia.
[Kiʼi nota]
a Vakaʼi te tohi Étude perspicace des Écritures, Tohi 1, pasina 501-2, pea mo te tohi “Toute Écriture est inspirée de Dieu et utile,” pasina 226-9, neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Neʼe Koutou Fakatokagaʼi Koa?
• ʼE lava feafeaʼi hatatou tokoni lahi ʼi tatatou ʼu faikole takitokotahi?
• Neʼe liliu feafeaʼi ʼihi Kilisitiano ko he “tokoni ʼe fakaloto mālohi” kia Paulo?
• Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe tou lava liliu ai ko he ʼu ‘tokoni fakaloto mālohi’?
• He koʼe ʼe tou faikole pea mo tou faiga ke tou fakamālohiʼi totatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane?
[Paki ʼo te pasina 18]
ʼE feala koa hakotou fakaafe he tahi Kilisitiano ki takotou ʼu mālōlō faka famili?
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Courtesy of Green Chimney’s Farm