Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w00 15/12 p. 19-24
  • Koutou Katoa Pea Mo Koutou Tui Mālohi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koutou Katoa Pea Mo Koutou Tui Mālohi
  • Te Tule Leʼo—2000
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Tou Faiga Ke Tou “Katoa”
  • Koutou Faikole Ke Koutou Tui Mālohi
  • Ko Epafalase—“Ko Te Minisi Agatonu ʼo Kilisito”
    Te Tule Leʼo—1997
  • Tou Tokoni Ki Te Hahaʼi Ke Tali Nātou e Sehova
    Te Tule Leʼo—2000
  • Ko Te Ako ʼi Tona Lakaga Tonu Maʼa Te Kau Tūpulaga
    Te Tule Leʼo—2001
  • Tou Tui Mālohi Mokā Tou Faka Mafola Te Logo Lelei
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—2000
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2000
w00 15/12 p. 19-24

Koutou Katoa Pea Mo Koutou Tui Mālohi

“ ʼE faiga mālohi tuʼumaʼu ʼo ʼuhiga mo koutou ʼi tana ʼu faikole, ke koutou katoa pea mo koutou tui mālohi ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua.”​—Kolose 4:12, MN.

1, 2. (a) Koteā ʼaē neʼe fakatokagaʼi e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te kau ʼuluaki Kilisitiano? (b) ʼE hā feafeaʼi te ʼofa ʼi te tohi ʼaē ki te kau Kolose?

KO TE kau tisipulo ʼa Sesu neʼe nātou tokakaga fakamalotoloto ki tonatou ʼu tēhina. Neʼe palalau ia Tertullien (tagata faitohi ʼi te lua pea mo te tolu sēkulō ʼo totatou temi) ki te manavaʼofa ʼaē neʼe nātou fakahā kia nātou ʼe hala mo tāmai pea mo faʼe, kia nātou māsisiva, pea mo te hahaʼi matutuʼa. ʼI te malave mālohi ʼo te ʼu aga ʼofa ʼaia ki te hahaʼi ʼaē neʼe mole ko he kau Kilisitiano, ko ʼihi ia nātou ʼaia neʼe nātou ʼui fēnei, ‘Koutou sio ki tanatou feʼofani.’

2 ʼE hā ʼi te tohi ki te kau Kolose ia te taʼi ʼofa ʼaia ʼa te ʼapositolo ko Paulo pea mo tona kaugā gāue ko Epafalasi ki te ʼu tēhina pea mo tuagaʼane ʼo Kolose. Neʼe faitohi fēnei ia Paulo kia nātou: Ko Epafalasi ʼe “faiga mālohi tuʼumaʼu ʼo ʼuhiga mo koutou ʼi tana ʼu faikole, ke koutou katoa pea mo koutou tui mālohi ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua.” ʼI te taʼu 2001, ʼe fakaʼaogaʼi anai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te koga tohi ʼo Kolose 4:12 (MN ): “Ke koutou katoa pea mo koutou tui mālohi ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua.”

3. Koteā te ʼu meʼa e lua ʼaē neʼe faikole kiai ia Epafalasi?

3 ʼE feala hakotou fakatokagaʼi ko te faikole ʼa Epafalasi maʼa tona ʼu tēhina ʼofaina neʼe ko ʼona koga e lua: (1) ke nātou “katoa” pea (2) ke nātou “tui mālohi ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua.” Neʼe tohi te faikole ʼaia ʼi te Tohi-Tapu heʼe ʼaoga kia tatou. Koia koutou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī kia koutou, ‘Koteā ʼaē ʼe ʼaoga kia ʼau ke ʼau katoa ai pea mo tui mālohi ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua? Pea kapau ʼe ʼau fai feiā, koteā anai tona ʼu fua?’ Tou vakaʼi te faʼahi ʼaia.

Tou Faiga Ke Tou “Katoa”

4. Neʼe faka ʼuhiga feafeaʼi te ʼui ʼaē ʼe ʼaoga ki te kau Kilisitiano ʼo Kolose ke nātou “katoa”?

4 Neʼe loto ʼaupito e Epafalasi ke “katoa” tona ʼu tēhina pea mo tuagaʼane fakalaumālie ʼi Kolose. Ko te kupu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo, pea neʼe fakaliliu ʼi henī ʼaki te kupu “katoa,” ʼe lava faka ʼuhiga ki te ʼu kupu haohaoa, te hahaʼi lalahi, peʼe ki he tahi kua fakapotopoto. (Mateo 19: 21; Hepeleo 5:14; Sakopo 1:4, 25) ʼE lagi koutou ʼiloʼi ko he tahi ʼe papitema ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe mole ʼui leva kua liliu aipe ko he Kilisitiano kua aga fakapotopoto. Neʼe faitohi ia Paulo ki te kau Efeso, ʼaē neʼe nonofo ʼi te Potu Uesite ʼo Kolose, ʼo ina ʼui ko te ʼu tagata tauhi ōvi pea mo te kau faiako ʼe nātou fia tokoni ke “aʼu [te hahaʼi] fuli ki te logo tahi ʼi te tui pea mo te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ki te katoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata, ki te fakafuafua ʼo te ʼaluʼaga ʼo te katoa ʼa Kilisito.” ʼI tana tahi koga tohi, neʼe uga ai e Paulo te kau Kilisitiano ke nātou liliu ʼi ‘te ʼu fealagia ʼo te mahino, ko he ʼu hahaʼi kua nātou maʼu katoa te ʼuhigaʼi tagata.’​—Efeso 4:8-13, MN; 1 Kolonito 14:20.

5. ʼE tou lava fakatuʼutuʼu feafeaʼi ke tou katoa ʼi totatou ʼuhigaʼi tagata?

5 Kapau ko ʼihi ʼi Kolose neʼe mole heʼeki nātou katoa ʼi te ʼuhigaʼi tagata fakalaumālie, pea neʼe tonu ke nātou fai te fakatuʼutuʼu ʼaia. ʼE mole toe moʼoni koa la te faʼahi ʼaia ʼi te temi nei? Peʼe kua tou papitema kua hili kiai taʼu e hogofulu peʼe mole heʼeki faʼa fualoa kiai, ʼe tou lava ʼui koa kua tou tuputupu ʼi tatatou ʼu fealagia fakakaukau pea mo tatatou ʼu faʼahiga manatu? ʼE tou ʼuluaki vakaʼi koa te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu ʼi muʼa ʼo hatatou fai he ʼu tonu? Ko te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo te kokelekasio, ʼe maʼuhiga ʼaupito koa ʼi totatou maʼuli peʼe kailoa? ʼE mole feala ʼi te alatike ʼaenī ke tou fakahā fuli te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ai ke tou maʼu te taʼi tuputupu ʼaē ke tou katoa ʼi totatou ʼuhigaʼi tagata, kae ʼe tou fakatokagaʼi anai te ʼu faʼifaʼitaki e lua.

6. Ko te faʼahi fea ʼaē ʼe feala ai ki he tahi ke tuputupu ki te haohaoa, ohage ko Sehova?

6 ʼUluaki faʼifaʼitaki: Neʼe lagi tou lahilahi ake ʼi he koga meʼa neʼe mālohi ai te fakapalatahi peʼe ko te agakovi ki ni hahaʼi ʼo he tahi lanu, ʼo he tahi fenua, peʼe ko he tahi kolo. Kua tou ʼiloʼi nei ko te ʼAtua ʼe mole fakapalatahi pea ʼe mole tonu ke tou feiā. (Gaue 10:14, 15, 34, 35) ʼI tatatou kokelekasio peʼe ʼi totatou silikosikilipisio, ʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi ʼo te ʼu fenua kehekehe, pea ʼe tou maʼuʼuli nei mo nātou. Kae ʼe mālohi feafeaʼi ʼi ʼotatou ʼu loto ia te ʼu manatu kovi ʼaia, peʼe ko te ʼu mahalohalo kovi ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼo he tahi ʼu fenua? ʼE faigataʼa koa hatatou ʼofa kia nātou ʼaia? ʼE hake vave koa ia tatou he manatu kovi mo kapau ʼe nātou faihala peʼe nātou fai mai he ʼu meʼa kovi, logola ko he ʼu kiʼi meʼa noa pe? Koutou fai muʼa te fehuʼi ʼaenī, ‘ ʼE ʼaoga koa ke toe lahi age taku tuputupu ke ʼau maʼu te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te fakapalatahi?’

7. Kapau ʼe fia katoa he tahi ʼi tona ʼuhiga Kilisitiano, koteā te manatu ʼaē ʼe tonu ke ina maʼu ʼo ʼuhiga mo ʼihi?

7 Lua faʼifaʼitaki: Ohage ko tona fakahā ia Filipe 2:3, MN, ʼe mole tonu ke “[tou] fai he meʼa ʼi te fefihiʼaki, peʼe ʼi te fia hā, kae ʼaki te loto fia mālalo, [tou] faka ʼuhiga ia nātou ʼaē ʼe nātou māʼoluga age.” E feafeaʼi tatatou tuputupu ʼi te faʼahi ʼaia? ʼE tahi maʼu e te tagata tona ʼu vaivaiʼaga pea mo tona ʼu kalitate. Kapau ʼi te temi muʼa neʼe tou tokagaʼi fakavilivili te ʼu vaivaiʼaga ʼa ʼihi, kua tou tuputupu koa ʼo mole tou fakamaʼua ke nātou “haohaoa”? (Sakopo 3:2) ʼI te temi nei, ʼe tou faiga mālohi koa ke tou lava sio pea mo kumi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe māʼoluga age ai niʼihi? ‘ ʼE ʼau fakatokagaʼi ko te tuagaʼane ʼaia ʼe māʼoluga age ia ʼau ʼo ʼuhiga mo te loto faʼa kātaki.’ ‘Ko ia ʼaē ʼe mālohi age tana tui.’ ‘ ʼE lelei age tana fai akonaki ia ʼau.’ ‘ ʼE māʼoluga ia ʼo ʼuhiga mo te loto lolomi.’ Lagi ko ʼihi Kilisitiano ʼo Kolose neʼe tonu ke nātou tuputupu ʼi te faʼahi ʼaia. E feafeaʼi kia tatou?

8, 9. (a) ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te faikole ʼa Epafalasi maʼa te kau Kilisitiano ʼo Kolose ke nātou “katoa”? (b) Ko te “katoa” neʼe fakamaʼua kiteā ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu?

8 Neʼe faikole ia Epafalasi ke “katoa” te kau Kilisitiano ʼo Kolose. ʼE mahino ia, neʼe faikole ia Epafalasi ki te ʼAtua, kapau ko te kau Kilisitiano ʼo Kolose ʼe nātou katoa, mo fakapotopoto, pea mo maʼu te ʼuhiga lalahi, pea ʼe nātou “pipiki maʼu” anai peʼe nātou taupau anai tonatou ʼuhiga ʼaia.

9 ʼE mole feala ke tou ʼui ʼe haga nofo anai he tahi ʼi tona ʼuhiga Kilisitiano, tatau aipe pe ko he tahi kua katoa ʼi tona ʼuhigaʼi tagata fakalaumālie. Neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼaselo, ko te foha ʼo te ʼAtua “neʼe mole haga nofo ia ʼi te moʼoni.” (Soane 8:44, MN ) Pea neʼe fakamanatuʼi age e Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Kolonito, ko ʼihi ki muʼa atu neʼe nātou tauhi kia Sehova ʼi he temi kae ki muli age neʼe nātou līaki tanatou tauhi ʼaia. Neʼe ina fakatokagaʼi fēnei tona ʼu tēhina fakanofo: “Ko ae e manatu e tuʼu [ke] tokaga naa higa.” (1 Kolonito 10:12) Ko te faʼahi ʼaia neʼe ina fakamālohiʼi te hūfaki ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano ʼo Kolose, ʼaē ke nātou “katoa.” ʼI tanatou kua liliu ʼo katoa ʼi tonatou ʼuhigaʼi tagata fakalaumālie, neʼe ʼaoga ai leva ke nātou nonofo tokakaga, ke ʼaua naʼa nātou holomuli, ke ʼaua naʼa nātou pipiko, peʼe nātou mavae ki tuʼa. (Hepeleo 2:1; 3:12; 6:6; 10:39; 12:25) Koia ʼe tonu ke nātou “katoa” anai ʼi te ʼaho ʼo tonatou ʼaʼahi mai pea mo tonatou tali fakaʼosi.​—2 Kolonito 5:10; 1 Petelo 2:12.

10, 11. (a) Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku mai e Epafalasi kia tatou ʼo ʼuhiga mo te faikole? (b) ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe fai e Epafalasi, koteā anai te fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe koutou fia fai?

10 Neʼe kua tou vakaʼi te maʼuhiga ʼo te toʼo ʼo te ʼu higoa ʼo ʼihi mokā tou faikole, pea mo tou palalau fakahagatonu mokā tou kole kia Sehova ke tokoni kia nātou, ke ina fakafimālieʼi nātou, mo tapuakinaʼi nātou, pea mo foaki kia nātou te laumālie maʼoniʼoni. Neʼe feiā te ʼu faikole ʼa Epafalasi maʼa te kau Kilisitiano ʼo Kolose. ʼI tona fakahagatonu ʼe tou lava maʼu peʼe tonu ke tou maʼu ʼi te ʼu palalau ʼaia ia he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou kole kia Sehova ʼi te faikole. ʼE mahino papau, ʼe tonu ke tou kole kia Sehova ke tokoni mai ke feala kia tatou takitokotahi ke tou “katoa.” ʼE koutou fai feiā koa?

11 He koʼe ʼe mole koutou fakahā tokotou ʼaluʼaga ʼi te faikole? Koutou fakahā ki te ʼAtua peʼe kua feafeaʼi takotou “katoa” ʼi te faʼahi fakalaumālie. Koutou kole mamahi kia te ia ke tokoni atu ke koutou ʼiloʼi te ʼu faʼahi ʼaē ʼe kei ʼaoga ai ke koutou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Pesalemo 17:3; 139:23, 24) ʼE mahino papau, ʼe lahi te ʼu faʼahi ke koutou tuputupu ai. ʼAua naʼa koutou lotovaivai, kae koutou kole fakalelei pea mo fakahagatonu ki te ʼAtua ke tokoni atu ke koutou tuputupu ai. ʼE tonu ke koutou fai liuliuga te faʼahi ʼaia. ʼI tona fakahagatonu, he koʼe ʼe mole koutou fakatuʼutuʼu ʼi te vāhaʼa ʼaenī ka haʼu ke koutou faikole fualoa ke feala hakotou “katoa” ai ʼi te faʼahi fakalaumālie. Pea koutou fakatuʼutuʼu ke lahi age takotou fai ia te faʼahi ʼaia mokā koutou vakaʼi te koga tohi ʼo te taʼu. ʼI takotou ʼu faikole, koutou fakahā te ʼu vaivaiʼaga ʼaē ʼe feala ke koutou holomuli ai, mo pipiko ai, pea ʼe lava feafeaʼi hakotou tekeʼi te ʼu faʼahi ʼaia.​—Efeso 6:11, 13, 14, 18.

Koutou Faikole Ke Koutou Tui Mālohi

12. He koʼe neʼe ʼaoga tāfito ki te kau Kilisitiano ʼo Kolose ke nātou “tui mālohi”?

12 Neʼe toe faikole ia Epafalasi ki te tahi meʼa neʼe maʼuhiga ʼaupito, ke feala ai ki te ʼAtua ke ina tali te kau Kilisitiano ʼo Kolose, pea ʼe tonu ke toe feiā mo tatou. Neʼe koteā te faʼahi ʼaia? Neʼe faikole ke nātou “tui mālohi ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua.” Neʼe ʼi ai te ʼu filosofia faka heletiko pea mo fakatupu tuʼutāmaki, pea ko ʼihi filosofia neʼe hage ʼe lelei ki te tauhi moʼoni. Ohage la, neʼe fakaneke te kau Kilisitiano ʼo Kolose ke nātou faka maʼuhigaʼi te ʼu ʼaho makehe ʼo ʼuhiga mo te sesunio peʼe ko te meʼa kai, ohage ko tona fakamaʼua e te tauhi faka Sutea. Ko te kau fai akonaki loi neʼe nātou faka maʼuhigaʼi te kau ʼaselo, te ʼu laumālie mālohi ʼaia ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua moʼo ʼavage te Lao kia Moisese. Koutou fakakaukauʼi age te ʼu fakaneke ʼaia ʼaē neʼe fai age kia nātou! Neʼe lahi ʼaupito te ʼu manatu hala.​—Kalate 3:19; Kolose 2:8, 16-18.

13. Koteā ʼaē neʼe tonu ke mahino kiai te kau Kilisitiano ʼo Kolose, ke tokoni ai kia nātou, pea ʼe tokoni feafeaʼi te manatu ʼaia kia tatou?

13 Neʼe tali e Paulo ʼo ina faka maʼuhigaʼi te tuʼulaga ʼo Sesu Kilisito. “ ʼI takotou kua tali ia Kilisito Sesu te ʼAliki, koutou haga haʼele fakatahi mo ia, he neʼe faka tauʼaka pea mo lagaʼi ake koutou ia te ia, pea neʼe koutou liliu ʼo mālohi ʼi te tui, ohage pe ko tokotou akoʼi.” Ei, neʼe ʼaoga ke tui mālohi (te kau Kilisitiano ʼo Kolose pea mo tatou) ki te tuʼulaga ʼo Kilisito ʼi te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua pea mo totatou maʼuli. Neʼe fakamahino fēnei e Paulo: “ ʼE nofo fakasino ia te ia te katoa fuli ʼo te kalitate fakaʼatua. Pea ʼe koutou maʼu te katoa ʼo te meʼa fuli ia te ia, ia ia ʼaē ko te pule ʼo te ʼu puleʼaga fuli pea mo te mālohi fuape.”​—Kolose 2:6-10, MN.

14. He koʼe koa ko te ʼamanaki neʼe ko he meʼa moʼoni maʼa te kau Kilisitiano ʼo Kolose?

14 Ko te ʼu tēhina mai Kolose neʼe ko te kau Kilisitiano fakanofo. Neʼe kehe tanatou ʼamanaki, ko he maʼuli ʼi selo, pea neʼe ʼaoga ʼaupito ke nātou taupau maʼu te ʼamanaki ʼaia. (Kolose 1:5) Neʼe “ko te finegalo ʼo te ʼAtua” ke nātou tui mālohi ʼe hoko moʼoni anai tanatou ʼamanaki. Neʼe tonu koa ke lotolotolua he tahi ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki ʼaia? Kailoa! ʼE tonu koa ke kehe ia ʼaho nei ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē ʼe tuku age e te ʼAtua te ʼamanaki ʼaē ke nātou maʼuʼuli ʼi he palatiso fakakelekele? Kailoa! Ko te ʼamanaki ʼaia ʼe pipiki ki “te finegalo ʼo te ʼAtua.” Koutou fakatokagaʼi te ʼu fehuʼi ʼaenī: Kapau ʼe koutou faiga ke koutou kau ki te “hahaʼi tokolahi” ʼaē ka nātou maʼuʼuli anai ʼi “te mamahi lahi,” pea ʼe koutou tui mālohi koa ki takotou ʼamanaki? (Apokalipesi 7:9, 14, MN ) ʼE kau koa te faʼahi ʼaia ki takotou “tui mālohi ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua”?

15. Koteā te ʼu manatu ʼaē neʼe fakahāhā e Paulo ʼe kau ai mo te ʼamanaki?

15 Ko te kupu “ ʼamanaki” ʼe mole faka ʼuhiga ki he meʼa ʼe kita fakaʼamu kae mole moʼoni, peʼe ko he moemisi. ʼE tou mahino ki te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu puani ʼaē neʼe fakahāhā ki muʼa atu e Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Loma. Ko te ʼu puani fuli ʼaia, ʼe nātou fefakakatoaʼaki. Koutou fakatokagaʼi peʼe tuʼulaga fia te “ ʼamanaki” ʼi tana palalau: “Tou faka kolōliaʼi ia tatou logola ʼe tau mo tatou te ʼu mamahi, heʼe tou ʼiloʼi ʼe fakatupu e te ʼu mamahi te faʼa kātaki, pea mai te faʼa kātaki te ʼuhiga tagata ʼaē kua ʼahiʼahi, pea mai te ʼuhiga tagata ʼaē kua ʼahiʼahi te ʼamanaki; pea ko te ʼamanaki ʼe mole ina fai he meʼa ke tou mamahi ai, koteʼuhi kua folahi mai te ʼofa ʼo te ʼAtua ki ʼotatou loto ʼaki te laumālie maʼoniʼoni.”​—Loma 5:3-5, MN.

16. ʼI takotou ako te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu, koteā te ʼamanaki ʼaē neʼe koutou maʼu mai ai?

16 ʼI te ʼuluaki faka mafola atu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te logo ʼo te Tohi-Tapu, lagi neʼe ʼi ai he moʼoni neʼe koutou tāʼofi tāfito, ohage ko te ʼaluʼaga ʼo te kau mate peʼe ko te fakatuʼuake. Ki te tokolahi, ko te meʼa foʼou tāfito ʼaē neʼe nātou mahino kiai, ʼe ko te fealagia ʼaē ʼe foaki mai e te Tohi-Tapu ke tou maʼuʼuli ʼi he palatiso fakakelekele. Koutou manatuʼi te temi ʼaē neʼe koutou ʼuluaki logo ai ki te akonaki ʼaia. ʼI ʼamanaki taulekaleka foki​—ko te mahaki pea mo te matutuʼa ʼe pulihi anai, ʼe feala anai ke koutou maʼuli fiafia ʼo fakaʼaogaʼi te ʼu fua ʼo takotou gāue, pea mo koutou maʼuʼuli tokalelei mo te ʼu manu! (Tagata Tānaki 9:5, 10; Isaia 65:17-25; Soane 5:28, 29; Apokalipesi 21:3, 4) Ei, kua koutou maʼu te ʼamanaki taulekaleka!

17, 18. (a) Ko te ʼu puani ʼaē neʼe fakahāhā e Paulo ki te kau Loma, e feafeaʼi tanatou iku ki te ʼamanaki? (b) ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te faʼahiga ʼamanaki ʼaē ia Loma 5:4, 5, pea ʼe koutou maʼu koa te taʼi ʼamanaki ʼaia?

17 ʼAki te temi, lagi neʼe koutou felāveʼi mo te ʼu fakafeagai pea mo te ʼu fakataga. (Mateo 10:34-39; 24:9) Tatau aipe mo te ʼu temi ʼaenī kua hili, ʼi te ʼu fenua kehekehe neʼe maumauʼi te ʼu fale ʼo te kau Fakamoʼoni peʼe neʼe tonu ke nātou feholaki ki ʼihi fenua. Ko ʼihi neʼe gaohi koviʼi, neʼe toʼo tanatou ʼu tohi faka Tohi-Tapu, peʼe neʼe fai te ʼu fasituʼu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼi te ʼu sulunale peʼe ko te lātio. Tatau aipe peʼe koutou tau mo he faʼahiga fakataga, ohage ko te ʼui ʼa Loma 5:3, kua lava ke koutou faka kolōlia ʼi te ʼu mamahi, pea ʼe ina foaki atu anai he ʼu fua lelei. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tohi e Paulo, ko te ʼu fakataga ʼe ina fakatupu ia koutou te faʼa kātaki. Pea ko te faʼa kātaki ʼe iku ki te ʼuhiga tagata ʼaē kua ʼahiʼahi. ʼI takotou fai te finegalo ʼo te ʼAtua, neʼe koutou ʼiloʼi ai ʼe koutou lolotoga fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, koia ʼe koutou ʼiloʼi papau ai ʼe koutou maʼu tana fakamoʼoni. ʼI te ʼu palalau ʼa Paulo, ʼe koutou logoʼi kua koutou maʼu “te agatonu kua fakamoʼoni.” Moʼo hoko atu, neʼe tohi e Paulo ko “te ʼuhiga tagata ʼaē kua ʼahiʼahi ʼe ina [fakatupu] te falala.” ʼE lagi mata faikehe te meʼa ʼaia. Kae he koʼe neʼe talanoa fakamuli ia Paulo ki te “ ʼamanaki”? ʼI te temi ʼaē neʼe koutou ʼuluaki logo ai ki te logo lelei, neʼe mole koutou nonofo koa la ʼi te heʼe ʼamanaki?

18 ʼE mahino ia, ʼe mole palalau ʼi henī ia Paulo ki te meʼa ʼaē ʼe tou ʼuluaki ʼamanaki kiai, ia te maʼuli haohaoa. Ko te meʼa ʼaē ʼe talanoa kiai Paulo ʼe kehe ia; ʼe loloto age ia pea mo fakaloto mālohi age. Ka tou faʼa kātaki ʼo nonofo agatonu pea mo tou mahino ki te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼe malave mālohi te faʼahi ʼaia pea mo fakaloto mālohi ki tatatou ʼamanaki. Ko te ʼamanaki ʼaē neʼe tou ʼuluaki fakaʼamu kiai, kua liliu ʼo lahi age tona moʼoni pea mo tona mālohi. Ko te ʼamanaki loloto ʼaia ʼe ʼāsili gigila. ʼE ulufia te ʼamanaki ʼaia ʼi totatou maʼuli pea mo totatou ʼulugaaga. “Pea ko te ʼamanaki ʼe mole ina fai he meʼa ke tou mamahi ai, koteʼuhi kua folahi mai te ʼofa ʼo te ʼAtua ki ʼotatou loto ʼaki te laumālie maʼoniʼoni.”

19. ʼE tonu ke liliu feafeaʼi takotou ʼamanaki ko he koga ʼo te ʼu faikole ʼaē ʼe koutou fai tuʼumaʼu?

19 Neʼe ko te faikole fakamalotoloto ʼa Epafalasi ʼaē neʼe malave ki tona ʼu tēhina pea mo tuagaʼane ʼo Kolose, pea mo fakalotoʼi nātou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ka hoko kia nātou, pea neʼe nātou “tui mālohi [ai] ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua.” ʼO toe feiā pe mo tatou, tou fakaōvi tuʼumaʼu ki te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tatatou ʼamanaki. ʼI takotou ʼu faikole, koutou palalau ki takotou ʼamanaki ʼaē ki he mālama foʼou. Koutou fakahā kia Sehova ia takotou fakaʼamu ki te mālama foʼou ʼaia, pea mo takotou tui mālohi ʼaē ʼe hoko anai. Koutou kole mamahi kia te ia ke tokoni atu ki te fakatuputupu pea mo te fakalahi ʼo takotou tui mālohi. Koutou fai ohage ko Epafalasi, ʼaē neʼe faikole ke maʼu e te kau Kilisitiano ʼo Kolose “te tui mālohi ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua,” ʼo koutou fai liuliuga te faʼahi ʼaia.

20. Kapau ʼe situʼa niʼihi mai te ala ʼo Kilisito, he koʼe ʼe mole tonu ke tupu ai hakotou lotovaivai?

20 ʼE mole tonu ke koutou lotonoa peʼe mo lotovaivai heʼe mole ko tatou fuli ʼaē ʼe katoa pea mo tui mālohi. ʼE feala ki ʼihi ke nātou higa, ke nātou situʼa peʼe nātou līaki te moʼoni. Neʼe ko he meʼa neʼe hoko kia nātou ʼaē neʼe feʼiloʼileleiʼaki mo Sesu, ia tana ʼu ʼapositolo. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe situʼa ai te tagata kākā ko Sutasi, neʼe vaivai koa peʼe mo līaki e te kau ʼapositolo tanatou gāue? Kailoa! Neʼe fakaʼaogaʼi e Petelo te koga tohi ʼo Pesalemo 109:8 moʼo fakahā ʼe ʼi ai te tahi ʼe ina fetogi anai ia Sutasi. Neʼe fai te fetogi, pea ko te hahaʼi agatonu neʼe nātou fakahoko tanatou gāue faka mafola. (Gaue 1:15-26) Neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou katoa pea mo tui mālohi.

21, 22. ʼE fakatokagaʼi feafeaʼi anai takotou katoa pea mo takotou tui mālohi?

21 ʼE feala hakotou falala moʼoni ko takotou katoa pea mo takotou tui mālohi ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua, ʼe mole ʼalunoa anai ia. ʼE tokagaʼi anai pea mo vikiʼi anai. ʼE ai?

22 ʼE tokagaʼi anai e tokotou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi pea mo ʼoʼofa kia koutou. Tatau aipe peʼe ko te tokolahi ʼe mole nātou muliʼi te ʼu palalau ʼaenī, kae ʼe mālohi anai ohage ko te manatu ʼaē ʼe tou lau ia 1 Tesalonika 1:2-6: “E matou fakafetai tuumau ki te Atua o uhiga mo koutou katoa, e matou manatui koutou i amatou faikole, ʼi tamatou fakamanatu tuumau ia mua o te Atua, tatatou Tamai, te gaue o tautou tui, mo te gaue o toutou ofa, mo te faafai o tautou falala i totatou Aliki ko Sesu Kilisito, [ʼo] . . . mole gata’pe mo te lea o te fakaha o tamatou evaselio kia koutou, kae nee fai aki te malohi, mo te Laumalie-Maonioni pea mo te loto pau. . . . Pea mo koutou, neʼe mātou liliu mo te ʼAliki ko outou faifaitakiʼaga.” ʼE toe feiā anai mo te kau Kilisitiano agatonu ʼo te malamanei katoa mokā nātou tokagaʼi anai ʼe koutou “katoa pea mo koutou tui mālohi ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua.”​—Kolose 1:23, MN.

23. Lolotoga te taʼu ka haʼu, koteā ʼaē ʼe tonu ke koutou fakatuʼutuʼu kiai?

23 ʼE mahino ia ko takotou Tāmai ʼe ʼi selo ʼe ina tokagaʼi anai pea mo ina leleiʼia anai takotou fai ʼaia. Koutou falala ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe koutou katoa pea mo tui mālohi “ ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua.” Neʼe fakaloto mālohi te faitohi ʼa Paulo ki te ʼu tēhina ʼo Kolose, ʼo ʼuhiga mo tanatou haʼele ke “tau mo feʼauga mo Sehova ke ina leleiʼia katoa.” (Kolose 1:10, MN ) Ei, ʼe feala ki he ʼu tagata heʼe haohaoa ke nātou fakafiafia lahi ia ia. Neʼe fai te faʼahi ʼaia e tokotou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane ʼo Kolose. Pea ʼi te temi nei, ʼe toe fai feiā e te kau Kilisitiano ʼaē ʼe gāue tahi mo koutou. ʼE feala mo koutou ke koutou fai feiā! Koia, ʼi te lolotoga ʼo te taʼu ʼaenī ka haʼu, koutou faikole ʼi te ʼaho fuli pea mo fai he ʼu fakafetaʼi tuʼumaʼu, ke fakamoʼoni ai kua koutou fakatuʼutuʼu ke koutou “katoa pea mo koutou tui mālohi ʼo ʼuhiga mo te finegalo katoa ʼo te ʼAtua.”

ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?

• Koteā ʼaē ʼe pipiki ki takotou “katoa”?

• Koteā te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo koutou ʼe tonu ke koutou fakahā ʼi takotou ʼu faikole?

• Ohage ko tona fakahā ia Loma 5:4, 5, koteā te faʼahiga ʼamanaki ʼaē ʼe koutou loto kiai?

• Ko tatatou ako neʼe ina uga koutou ke koutou fai te fakatuʼutuʼu fea ki te taʼu ka haʼu?

[Paki ʼo te pasina 20]

Neʼe kole e Epafalasi ke aʼu tona ʼu tēhina ki te katoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata Kilisitiano, pea mo nātou tui mālohi kia Kilisito pea mo tanatou ʼamanaki

[Paki ʼo te pasina 23]

Ko te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou toe maʼu takotou ʼamanaki moʼoni pea mo takotou tui mālohi

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae