Tou Haʼele ‘ ʼi Te Ala ʼo Te Faitotonu’
NEʼE tala fēnei e te polofeta ko Isaia: “ ʼE fua lelei anai ki te tagata faitotonu, heʼe nātou kai anai te ʼu fua ʼo tanatou ʼu aga.” Pea neʼe toe ʼui fēnei e Isaia: “Ko te ala ʼo te tagata faitotonu ʼe faitotonu.” (Isaia 3:10; 26:7) ʼE hā lelei mai, kapau ʼe tou maʼu he ʼu fua lelei mai tatatou ʼu aga, pea ʼe ko tona faka ʼuhiga ʼaē ʼe tou fai te meʼa ʼaē ʼe faitotonu kia mata ʼo te ʼAtua.
Kae ʼe lava feafeaʼi hatatou haʼele ʼi te ala ʼo te faitotonu? Koteā te ʼu lelei ʼaē ʼe feala ke tou maʼu mo kapau ʼe tou faitotonu? Pea ʼe ʼaoga feafeaʼi ki ʼihi tatatou mulimuli ki te ʼu lekula faitotonu ʼa te ʼAtua? ʼI te kapite 10 ʼo te tohi faka Tohi-Tapu ʼo Tāʼaga Lea, ko Salomone, te Hau ʼo te Iselaele ʼāfea, ʼe ina foaki te ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi tana fakahā te kehekehe ʼo te faitotonu pea mo te agakovi. ʼI te ʼu tali ʼaia, ʼe ina fakaʼaogaʼi tuʼa 13 te kupuʼi palalau “te tagata faitotonu [peʼe ko te kau faitotonu].” ʼE hā tuʼa hiva te ʼu kupu ʼaia ʼi te ʼu vaega 15 ki te 32. Kapau ʼe tou vakaʼi ia Tāʼaga Lea 10:15-32, pea ʼe tou lotomālohi ai anai.a
Tou Tali Te Fakatonutonu
ʼE fakahā lelei e Salomone te maʼuhiga ʼo te faitotonu. ʼE ina ʼui fēnei: “Ko te ʼu koloā ʼa te tagata maʼu meʼa ʼe ko hona kolo mālohi. Ko te meʼa ʼaē ʼe ina maumauʼi te hahaʼi liliki ʼe ko tanatou masiva. Ko te gāue ʼo te tagata faitotonu ʼe iku ki te maʼuli; ko te ikuʼaga ʼo te tagata agakovi ʼe ko te agahala.”—Tāʼaga Lea 10:15, 16.
ʼE feala ki te ʼu koloā ke ina puipui tatou, mokā hoko mai he ʼu meʼa fakapunamaʼuli ʼi totatou maʼuli, ohage ko he kolo mo hona ʼu kaupā, ʼe ina lava puipui te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ai. Pea ko te masiva ʼe feala ke iku ki he ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa mokā hoko he ʼu tuʼutāmaki. (Tagata Tānaki 7:12) Kae neʼe feala pe ke toe manatu ia te hau poto ki te tuʼutāmaki ʼaē ʼe feala ke hoko ki te tagata maʼu koloā pea mo te tagata masiva. Ko te tagata maʼu koloā ʼe lagi falala katoa ki tona ʼu koloā, ohage kia ia ko “he kaupā puipui.” (Tāʼaga Lea 18:11) Pea ko te tagata masiva ʼe lagi manatu hala, ʼo ina ʼui ʼe mole hana ʼamanaki ki te ka haʼu ʼuhi ko tona masiva ʼaia. Koia, ko te ʼu tagata ʼaia e lua ʼe mole nā faiga ke leleiʼia nāua e te ʼAtua.
ʼI te tahi faʼahi, ko ia ʼaē ʼe faitotonu, tatau aipe peʼe maʼu meʼa peʼe kailoa, kae ko tana ʼu gāue lelei ʼe iku ki te maʼuli. ʼO feafeaʼi? ʼE fakafeauga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina maʼu. ʼE mole ina tuku tona ʼaluʼaga faka ekonomika ke fua kovi ki tana felogoi lelei mo te ʼAtua. Peʼe maʼu koloā peʼe masiva, kae ko te tagata faitotonu ʼe maʼuli fiafia ʼi te temi nei pea ʼe ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata ʼi te ka haʼu. (Sopo 42:10-13) Logola ʼe maʼu kolōa te tagata agakovi kae ʼe mole maʼuli fiafia. ʼE mole fakafetaʼi ia ki tana puipui e te ʼu koloā pea mo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua, kae ʼe ina fakaʼaogaʼi ia tana ʼu koloā ʼaia moʼo fai he ʼu agahala.
ʼE hoko atu fēnei e te hau ʼo Iselaele: “Ko ia ʼaē ʼe ina puke te fakatonutonu ʼe ko he ala foufou ki te maʼuli, kae ko ia ʼaē ʼe ina līaki te fakatonutonu ʼe ina fakahēʼi.” (Tāʼaga Lea 10:17) ʼE ʼui e te tagata sivi Tohi-Tapu ko faʼahiga fakamahino e lua ʼe feala ke fai ki te vaega ʼaia. ʼE feala ke ʼui ko ia ʼaē ʼe fakalogo ki te fakatonutonu pea mo mulimuli ki te faitotonu, ʼe haʼele ia ʼi te ala ʼo te maʼuli, kae ko ia ʼaē ʼe ina līaki te fakatonutonu ʼe mamaʼo ia mai te ala ʼaia. Pea ʼe feala ke toe fakaliliu fēnei te vaega ʼaia, “ko ia ʼaē ʼe ina puke te fakatonutonu ʼe ina fakahā te ala ʼo te maʼuli [ki te hahaʼi, heʼe ʼaoga kia nātou tana faʼifaʼitaki lelei], kae ko ʼaē ʼe mole fia fakalogo ki te fakatonutonu ʼe ina kākāʼi te hahaʼi.” (Tāʼaga Lea 10:17, New International Version) ʼI te ʼu fakamahino ʼaia e lua, ʼe maʼuhiga ʼaupito ke tou tali te fakatonutonu kae mole tou līaki!
Fetogi Te Fehiʼa ʼAki Te ʼOfa
ʼOsi ʼaia, pea fakahā e Salomone he tāʼaga lea ʼe koga lua, ʼe nā faka ʼuhiga ki he meʼa ʼe tahi, pea ko te lua koga ʼe ina faka maʼuhigaʼi te ʼuluaki. ʼE ina ʼui fēnei: “Ko ia ʼaē ʼe ina ʼuʼufi te fehiʼa ʼe loi ʼaki tona ʼu laugutu.” Kapau ʼe fehiʼa te loto ʼo he tagata ki he tahi tagata, pea ʼe ina ʼuʼufi ʼaki he ʼu palalau ʼe lave lelei peʼe ina laupisiʼi, pea ʼe ina kākāʼi te tagata ʼaē ʼe fehiʼa ki ai—ei, “ ʼe loi ʼaki tona ʼu laugutu.” Pea ʼe toe hoko atu fēnei e te hau poto: “Ko ia ʼaē ʼe ina fai he ʼu palalau kovi ʼe vale ia.” (Tāʼaga Lea 10:18) Ko ʼihi ʼe mole nātou fufū tanatou fehiʼa, kae ʼe nātou fai he ʼu fasituʼu peʼe nātou feʼāveʼaki he ʼu logo ʼe fua kovi anai kia ia ʼaē ʼe nātou fehiʼa ki ai. ʼE ko he agavale koteʼuhi ko te ʼu fasituʼu ʼaia ʼe mole nātou fetogi anai te ʼuhiga ʼo ia ʼaē ʼe nātou fehiʼa ki ai. Kapau ko he tahi ʼe fakasiosio poto, ʼe logo ki te ʼu palalau ʼaia, pea ʼe ina ʼiloʼi anai ʼe ko he agakovi pea ʼe mole fakaʼapaʼapa anai kia ia ʼaē ʼe ina fai te ʼu fasituʼu ʼaia. Pea ko ia ʼaē ʼe ina feʼāveʼaki he ʼu loi ʼe fua kovi pe anai kia ia totonu.
Ko te aga ʼaē ʼe faitotonu ʼe mole kākā peʼe fasituʼu. Neʼe ʼui e te ʼAtua ki te kau Iselaele: “ ʼE mole tonu ke ke fehiʼa ki tou tēhina ʼi tou loto.” (Levitike 19:17) Pea neʼe tokoni fēnei ia Sesu ki te hahaʼi ʼaē neʼe fagono kia te ia: “Koutou oʼofa ki outou fili pea koutou hufaki natou e natou fakatagai koutou. Pea e koutou liliu ai ko te u fanau o tautou Tamai e i Selo.” (Mateo 5:44, 45) ʼE lelei age ke lahi ʼi totatou loto ia te ʼofa kae mole ko te fehiʼa!
‘Tāʼofi Te ʼu Laugutu’
ʼE fakahā lelei e te hau te maʼuhiga ʼo te puleʼi ʼo te ʼalelo, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼI te mahu ʼo te ʼu palalau ʼe lahi ai te agahala, kae ko ʼaē ʼe ina tāʼofi tona ʼu laugutu ʼe poto ia.”—Tāʼaga Lea 10:19.
“ ʼE lahi te ʼu palalau ʼo te tagata vale.” (Tagata Tānaki 10:14) ʼI tona gutu “ ʼe lahi ai te agavale.” (Tāʼaga Lea 15:2) ʼE mole fia ʼui ʼi henī ko he tahi ʼe faʼa palalau ʼe ko he tahi ʼe vale. Kae ko ia ʼaē ʼe faʼa palalau ʼe faigafua tana liliu ʼo gutu fatufatu peʼe ina feʼāveʼaki he ʼu logo ʼe mole moʼoni. Ko he ʼu palalau vale ʼe feala ke nātou maumauʼi te matagafua ʼo he tahi, mo lavea ai tona loto, mo fetokakoviʼaki, pea mo lave kovi ʼi te faʼahi fakasino. “Ka lahi fau te palalau, pea ʼe hoko anai te agahala.” (Tāʼaga Lea 10:19, An American Translation) Tahi ʼaē meʼa, ʼe fakatupu ʼita hakita palalau mo he tahi ʼe palalau kia meʼa fuli. ʼOfa pe ke mole lahi fau tatatou palalau.
Ko ia ʼaē ʼe ina tāʼofi tona ʼu laugutu ʼe mole ina tekeʼi pe te fasituʼu, kae ʼe toe agapoto ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fai. ʼE fakakaukau ʼi muʼa ʼo tana palalau. ʼE ʼofa ki te ʼu lao ʼa Sehova pea mo fia tokoni ki tona kāiga, koia ʼe tokaga ai ki tana ʼu palalau naʼa malave kovi ki ʼihi. Ko tana ʼu palalau ʼe ʼofa pea mo agalelei. ʼE metitasio peʼe feafeaʼi hana fai ke lave lelei pea mo fakaloto mālohi tana ʼu palalau. Ko tana ʼu palalau ʼe hage “ko he ʼu foʼi ʼapo aulo ʼi he pa siliva neʼe togi”—ko he ʼu palalau ʼe fakapotopoto pea ʼe fakaʼapaʼapa ʼi te temi fuli pe.—Tāʼaga Lea 25:11.
“ ʼE Ina Haga Fafaga Te Tokolahi”
ʼE hoko atu fēnei e Salomone: “Ko te ʼalelo ʼo te tagata faitotonu ʼe ko he siliva maʼuhiga, ko te loto ʼo te tagata agakovi ʼe mole maʼuhiga.” (Tāʼaga Lea 10:20) Ko te ʼu palalau ʼo te tagata faitotonu ʼe maʼa—ohage he siliva maʼuhiga, neʼe fakamaʼa. ʼE mahino ia ʼe moʼoni te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu kaugana ʼa Sehova, ʼi tanatou faka mafola ki te hahaʼi te ʼatamai mālama ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ina foaki te maʼuli. Ko tanatou Faiako Lahi, ko Sehova ʼAtua, neʼe ina akoʼi nātou pea neʼe ina ‘foaki totonu kia nātou te lea ʼo te hahaʼi neʼe akoʼi, koteʼuhi ke nātou popoto ʼi te tali ʼaki he palalau ki ʼaē ʼe gaʼegaʼe.’ (Isaia 30:20; 50:4) Koia ʼe hage ai tonatou ʼalelo ko he siliva maʼuhiga heʼe nātou fakahā fakalelei te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. ʼE maʼuhiga ʼaupito age te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou tala ki te hahaʼi loto fakamalotoloto, ʼi te ʼu palalau ʼa te hahaʼi agakovi ʼaē ʼe mole lelei tanatou ʼu fakatuʼutuʼu. ʼE tonu ke tou fia palalau ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo te ʼu gāue fakaofoofo ʼa te ʼAtua.
ʼE liliu te tagata faitotonu ko he tapuakina kia nātou ʼi ʼona tafa. ʼE toe ʼui fēnei e Salomone: “Ko te ʼu laugutu ʼo te tagata faitotonu ʼe ina haga fafaga te tokolahi, kae ʼi te kovi ʼo tonatou loto ʼe haga mamate te kau vavale.”—Tāʼaga Lea 10:21.
Koteā tona faka ʼuhiga te ʼui ʼaē ko “te tagata faitotonu ʼe ina haga fafaga te tokolahi”? Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi henī ʼe faka ʼuhiga ki “te tauhi manu.” (Tāʼaga Lea 10:21, kiʼi nota ʼi te lalo pasina) ʼE faka ʼuhiga ki he takitaki pea mo he fafaga, ohage pe ko te tagata tauhi ōvi ʼo te ʼu temi muʼa ʼaē neʼe tokaga ki tana faga manu. (1 Samuele 16:11; Pesalemo 23:1-3; Katiko ʼo te ʼu Katiko 1:7) Ko ia ʼaē ʼe faitotonu ʼe ina taki te hahaʼi ki te ala ʼo te faitotonu, pea ʼaki tana ʼu palalau ʼe ina haga fafaga ia nātou ʼaē ʼe fakalogo kia te ia. Koia ʼe lahi ʼaupito ai tonatou maʼuli manuʼia pea mo tonatou fiafia, pea ʼe feala ke nātou maʼu te maʼuli heʼegata.
Kae ʼe feafeaʼi kia ia ʼaē ʼe vale? ʼE kovi tona loto, koia ʼe mole lelei ai tana ʼu fakatuʼutuʼu peʼe mole tokaga ia ki te ʼu fua kovi ʼo tana aga. Ko te faʼahiga hahaʼi ʼaia ʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe nātou loto ki ai, pea ʼe mole nātou tokagaʼi tona ʼu fua. Koia ʼe ina utu pe te ʼu fua kovi ʼo tana ʼu gāue. Ko te tagata faitotonu ʼe tokoni ke maʼuli te hahaʼi, kae ko ia ʼaē ʼe kovi tona loto ʼe mole feala pe la ke ina maʼu te maʼuli.
Tou Tekeʼi Te Aga Heʼeʼaoga
ʼI te agamāhani, ʼe hā te ʼulugaaga ʼa he tahi ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe fehiʼa kiai. ʼI tana talanoa ki te faʼahi ʼaia, ʼe ʼui fēnei e te hau ʼo Iselaele: “Kia ia ʼaē ʼe vale ʼe ina fai te aga heʼeʼaoga ohage ko he gaoʼi, kae ko te poto ʼe maʼu e te tagata ʼaē ʼe fakasiosio tonu.”—Tāʼaga Lea 10:23.
Ko ʼihi ʼe nātou faka ʼuhiga te ʼu aga heʼeʼaoga ohage ko he faigaoʼi, peʼe ko he gaoʼi, pea ʼe nātou fai ohage ko hanatou meʼa “fakafiafia.” ʼE manatu e te faʼahiga hahaʼi ʼaia, ʼe mole nātou huʼi maʼua anai ki te ʼAtua, pea ʼe mole nātou fia fakamoʼoni ki te kovi ʼo tanatou aga. (Loma 14:12) ʼE liliu tanatou faʼahiga fakakaukau ko he fakakaukau ʼe heʼeʼaoga, pea mo nātou ʼui ʼe mole sio ifo te ʼAtua ki te ʼu meʼa kovi ʼaē ʼe nātou fai. ʼI te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fai, ʼe hage ʼe nātou ʼui fēnei: “ ʼE mole he Sehova.” (Pesalemo 14:1-3; Isaia 29:15, 16) ʼE ko he manatu vale ʼaia!
ʼI te tahi age faʼahi, ko te tagata ʼaē ʼe fakasiosio tonu ʼe mahino kia ia ko te aga heʼeʼaoga ʼe mole ko he faigaoʼi. ʼE ina ʼiloʼi ʼe fehiʼa kiai te ʼAtua pea ʼe feala ke maumauʼi ai tana ʼu vāhaʼa mo ia. Ko te aga heʼeʼaoga ʼe ko he agavale, koteʼuhi ʼe puli ai tokita matagafua, mo maumauʼi te ʼu nofo ʼohoana, mo fua kovi ki te ʼatamai pea mo te sino, pea ʼe mole kei kita fakafetaʼi ai ki te ʼu meʼa fakalaumālie. ʼE tou agapoto anai mo kapau ʼe tou fakamamaʼo mai te aga heʼeʼaoga, pea mo tou ʼofa ki te poto ohage ko hokita tuagaʼane ʼofaina.—Tāʼaga Lea 7:4.
Tou Laga ʼAki Te Tafitoʼaga ʼe Lelei
ʼE fakahā lelei e Salomone te maʼuhiga ʼaē ke laga e he tahi tona maʼuli ʼo fakatafito ki te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te meʼa ʼaē ʼe mataku kiai te tagata agakovi—ʼe ko te meʼa ʼaia ʼaē ka hoko kia ia; kae ko te holi ʼa te kau faitotonu ʼe nātou maʼu anai. Ohage ko te temi ʼaē ʼe fakalaka ai te afā, ʼe toe puli feiā mo te agakovi; kae ko te tagata faitotonu ʼe ko he tafitoʼaga ki he ʼu temi heʼegata.”—Tāʼaga Lea 10:24, 25.
ʼE feala ke mataku ʼaupito te hahaʼi ʼi te tagata agakovi. Kae ki muli age, ʼe hoko ki te tagata agakovi ʼaia te meʼa ʼaē ʼe tuʼania kiai. ʼI tana mole fakatafito tona maʼuli ki te ʼu pelesepeto faitotonu, ʼe tatau ia mo he fale neʼe mole fakatuʼu ki he tafitoʼaga mālohi pea ʼe holo ʼi te afā. ʼE mole hona mālohi moʼo tauʼi te fakaneke. Kae ko te tagata faitotonu ʼe hage ko te tagata ʼaē ʼe ina maʼuliʼi te ʼu folafola ʼa Sesu. ʼE ko he “tagata fakapotopoto, e ina fakatuu tona api i te fuga maka.” Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Pea nee to te ua, nee tafe mai te u vaitafe, nee agi mo te u lau matagi o to ki te fale alâ, pea nee mole holo ia, koteuhi nee fakatafito ia ki te maka.” (Mateo 7:24, 25) Ko te tagata ʼaia ʼe mole fakaapelua—ko tana fakakaukau pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fai ʼe fakatafito lelei ki te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua.
ʼI muʼa ʼo tana hoko atu ʼaki te kehekehe ʼo te tagata agakovi pea mo te tagata agatonu, ʼe fakahā e te hau poto te fakatokaga nounou kae maʼuhiga. ʼE ina ʼui fēnei: “Ohage ko te vinika ki te ʼu nifo pea mo te kohu ki te ʼu mata, ʼe toe feiā pe te tagata piko kia nātou ʼaē ʼe nātou fekauʼi ia ia.” (Tāʼaga Lea 10:26) ʼE lave kovi te vinika ki te ʼu nifo. Ko te meʼa kona ʼo te vinika, ʼe kona ki te gutu pea ʼe maninia ai te ʼu nifo. ʼE mamahi te ʼu mata pea mo kalaʼia ʼi te kohu. Koia, ko ʼaē ʼe ina kole ki he tahi ʼe piko ke gāue maʼa ia peʼe ina fekauʼi ia ia, ʼe mahino ia ʼe lotomamahi ai pea mo puli ai mo tana falā.
“Ko Te Ala ʼo Sehova ʼe Ko He Tule Mālohi”
ʼE hoko atu fēnei e te hau ʼo Iselaele: “Ko te manavasiʼi kia Sehova ʼe ina hilifaki anai he ʼu ʼaho, kae ko te ʼu taʼu ʼa te kau agakovi ʼe nounou anai. Ko te fakaʼamu ʼa te kau faitotonu ʼe ko he meʼa fakafiafia, kae ko te ʼamanaki ʼa te kau agakovi ʼe puli anai ia.”—Tāʼaga Lea 10:27, 28.
Ko te tagata faitotonu ʼe takitaki e te manavasiʼi fakaʼatua, pea ʼe faiga ke ina fakafiafia ia Sehova, ʼi tana fakakaukau, mo tana ʼu palalau pea mo tana ʼu gāue. ʼE tokaga te ʼAtua kia ia pea mo ina fakahoko te ʼu meʼa faitotonu ʼaē ʼe fakaʼamu kiai. Kae ko te tagata agakovi ʼe mole manavasiʼi ia ki te ʼAtua. ʼI ʼihi temi, ʼe lagi hoko faka temi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina loto kiai, kae ʼe nounou tona ʼu ʼaho ʼuhi ko te agamālohi peʼe ko te mahaki ʼaē neʼe ina maʼu mai tona faʼahiga maʼuli. ʼI te ʼaho ʼo tona mate, ʼe puli ai te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakaʼamu kiai.—Tāʼaga Lea 11:7.
ʼE ʼui fēnei e Salomone: “Ko te ala ʼo Sehova ʼe ko he tule mālohi, kae ʼe hoko te maumau kia nātou ʼaē ʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe kovi.” (Tāʼaga Lea 10:29) ʼI henī, ko te ala ʼa Sehova ʼe mole faka ʼuhiga ki te ala ʼo te maʼuli ʼaē ʼe tonu ke tou haʼele ai, kae ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e te ʼAtua ki te hahaʼi. Neʼe ʼui fēnei e Moisese: “Ko te Maka, ʼe haohaoa tana gāue, heʼe ko tona ʼu ala fuli ʼe faitotonu.” (Teutalonome 32:4) ʼE fīmālie te tagata faitotonu ʼi te ʼu ala faitotonu ʼa te ʼAtua, kae ʼe fakaʼauha anai te tagata agakovi.
Ko Sehova ʼe ko he tule mālohi ki tana hahaʼi! “Kae ki te agatonu, ʼo kaku ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga ʼe mole higa anai; kae ki te kau agakovi, ʼe mole hoko atu anai tanatou nonofo ʼi te kele. Ko te gutu ʼo te tagata faitotonu—ʼe maʼu ai te poto, kae ko te ʼalelo ʼo te aga heʼeʼaoga ʼe taʼaki anai. Ko te ʼu laugutu ʼo te tagata faitotonu—ʼe nātou ʼiloʼi te manavaʼofa, kae ko te gutu ʼa te kau agakovi ʼe aga heʼeʼaoga.”—Tāʼaga Lea 10:30-32.
ʼE mahino ia ʼe fiafia lahi te kau faitotonu pea mo tapuakina nātou heʼe nātou haʼele ʼi te ala ʼo te faitotonu. Koia “ko te tapuakina ʼa Sehova—koʼena te meʼa ʼaē ʼe ina fakakoloaʼia, pea ʼe mole maʼu ai he mamahi.” (Tāʼaga Lea10: 22) Koia, ʼofa pe ke tou fai tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼalutahi mo te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua. Tou toe tāʼofi mo totatou ʼu laugutu pea mo fakaʼaogaʼi totatou ʼalelo, moʼo fafaga te hahaʼi ʼaki te moʼoni ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ina fakamaʼuli te hahaʼi, pea mo taki nātou ki te ala ʼo te faitotonu.
[Kiʼi nota]
a ʼE feala ke koutou maʼu he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo Tāʼaga Lea 10:1-14, ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Sūlio 2001, pasina 24-27.
[Paki ʼo te pasina 26]
Ko te ʼalelo ʼe feala ke hage ko “he siliva maʼuhiga”