ʼE Tou Vikiʼi Ia Sehova Mokā Tou Mulimuli Ki Tana ʼu Fakamaʼua
“ ʼE ʼau vikiʼi anai ia ia ʼaki he fakafetaʼi.”—Pesalemo 69:30.
1. (a) He koʼe ʼe tāu mo Sehova ke vikiʼi? (b) ʼE tou vikiʼi feafeaʼi ia ia ʼaki he fakafetaʼi?
KO SEHOVA ʼe ko te ʼAtua Māʼoluga, te ʼAliki ʼo Te ʼAtulaulau, te Tupuʼaga ʼo meʼa fuli. Koia ʼe tāu ke tou vikiʼi tona huafa pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu. Ko te vikiʼi ʼo Sehova, ko tona faka ʼuhiga ke tou faka maʼuhigaʼi ia ia, mo faka kolōlia kia te ia ʼaki tatatou ʼu palalau pea mo tatatou ʼu aga. Pea ke tou fai te faʼahi ʼaia “ ʼaki he fakafetaʼi,” ʼe tonu ke tou fakamālo tuʼumaʼu ki te ʼu meʼa ʼe ina fai maʼa tatou ʼi te temi nei pea mo te ʼu meʼa ka ina fai anai ʼi te ka haʼu. Ko te faʼahiga manatu ʼaē ʼe tonu ke tou maʼu, ʼe fakahā ia Apokalipesi 4:11, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai e te ʼu laumālie agatonu ʼi selo: “E ke taau, Aliki tomatou Atua, ke ke tali te kololia, mo te fakaʼapaʼapa pea mo te mafimafi, koteuhi nee ke fakatupu ia meafuape, pea nee ke finegalo ke natou mauli pea nee fakatupu ai natou.” ʼE tou vikiʼi feafeaʼi ia Sehova? Mokā tou ako peʼe ko ai ia ia pea mo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fakamaʼua mai kia tatou. ʼE tonu ke tou hage ko te tagata fai pesalemo ʼi tana ʼui fēnei: “Akoʼi ʼau ke ʼau fai tou finegalo, heʼe ko koe ko toku ʼAtua.”—Pesalemo 143:10.
2. Koteā ʼaē ka fai e Sehova kia nātou ʼaē ʼe nātou vikiʼi ia ia pea mo nātou ʼaē ʼe mole nātou vikiʼi ia ia?
2 ʼE maʼuhiga ʼaupito kia Sehova ia nātou ʼaē ʼe nātou vikiʼi ia ia. Koia la ʼaē “e ina fakapale natou e natou kumi iaʼia.” (Hepeleo 11:6) Koteā te fakapale ʼaia? Neʼe ʼui fēnei e Sesu ʼi tana faikole ki tana Tāmai ʼi selo: “Ko te mauli heegata aeni, ke natou iloi koe, te Atua e tahi mo mooni pea mo ia ae nee ke fekaui mai, ia Sesu Kilisito.” (Soane 17:3) Ei, ko nātou ʼaē ʼe nātou ‘vikiʼi [ia Sehova] ʼaki he fakafetaʼi’ ʼe nātou “maʼu anai te kele . . . pea ʼe nātou nonofo ai anai ʼo talu ai.” (Pesalemo 37:29) ʼI te tahi faʼahi, “ ʼe mole he ka haʼu kia ia ʼaē ʼe kovi.” (Tāʼaga Lea 24:20) Pea ʼi te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼaenī, ʼe maʼuhiga ke vikiʼi ia Sehova heʼe kua ōvi mai tana fakaʼauha te kau agakovi kae ina hāofaki te kau faitotonu. “E fakamole te malama-nei mo tana u holi; kae kia ia ae e ina fai te finegalo o te Atua e mauli o talu ai.”—1 Soane 2:17; Tāʼaga Lea 2:21, 22.
3. He koʼe ʼe tonu ke tou tokagaʼi te tohi ʼo Malakia?
3 Ko te finegalo ʼo te ʼAtua ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, heʼe “ko te Tohi-Tapu katoa ʼe haʼu mai te ʼAtua.” (2 Timoteo 3:16, MN ) ʼE maʼu ʼi te Folafola ʼaia ʼa te ʼAtua te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te tapuakina ʼa Sehova kia nātou ʼaē neʼe nātou vikiʼi ia ia, pea mo te meʼa ʼaē neʼe hoko kia nātou ʼaē neʼe mole nātou vikiʼi. ʼE ʼi ai te fakamatala feiā neʼe hoko ʼi Iselaele ʼi te temi ʼo te polofeta ko Malakia. ʼI te lagi taʼu 443 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe kovana ai Nehemia ʼi Suta, neʼe tohi e Malakia te tohi ʼaē ʼe higoa kiai. ʼE maʼu ʼi te tohi mālohi pea mo fakafiafia ʼaia, te ʼu manatu pea mo te ʼu lea faka polofeta “neʼe tohi moʼo fakatokagaʼi ʼo tatou, ia tatou ʼaē kua hoko mai ki ai te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” (1 Kolonito 10:11, MN ) Kapau ʼe tou tokagaʼi te ʼu palalau ʼa Malakia, pea ʼe tokoni mai ke tou teuteu ki “te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼo Sehova,” te temi ʼaē ka Ina fakaʼauha ai te tuʼu agakovi ʼaenī.—Malakia 4:5.
4. Koteā te ʼu puani e ono ʼaē ʼe fakatokagaʼi mai kia tatou ʼi te kapite 1 ʼo Malakia?
4 ʼE lava feafeaʼi ki te tohi ʼa Malakia, ʼaē neʼe tohi kua hili kiai taʼu e 2 400, hana tokoni kia tatou ʼi te 21 sēkulō ʼaenī ke tou teuteu ki te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼa Sehova? ʼE fakatokagaʼi mai kia tatou ʼi te ʼuluaki kapite ia puani maʼuhiga e ono moʼo vikiʼi ia Sehova ʼaki he fakafetaʼi, ke tou maʼu ai tona ʼofa pea mo te maʼuli heʼegata: (1) ʼE ʼofa Sehova ki tana hahaʼi. (2) ʼE tonu ke tou fakahā ʼe maʼuhiga kia tatou te ʼu meʼa taputapu. (3) ʼE loto e Sehova ke tou foaki kia te ia te meʼa ʼaē ʼe lelei. (4) ʼE fai te tauhi moʼoni ʼaki he ʼofa moʼoni, kae mole ʼaki te loto mānumānu. (5) Ko te tauhi ʼaē ʼe tali e te ʼAtua ʼe mole ko he fakatuʼutuʼu mamafa. (6) ʼE tou tahi huʼi maʼua ki te ʼAtua. Koia ʼi te ʼuluaki alatike ʼaenī ʼo te ʼu alatike e tolu ʼo ʼuhiga mo te tohi ʼo Malakia, tou vakaʼi fakalelei te ʼu puani takitahi ʼaia ʼo te kapite 1 ʼo Malakia.
ʼE ʼOfa Sehova Ki Tana Hahaʼi
5, 6. (a) He koʼe neʼe ʼofa ia Sehova kia Sakopo? (b) Kapau ʼe tou faʼifaʼitaki ki te agatonu ʼa Sakopo, pea koteā ʼaē ʼe feala ke tou ʼamanaki kiai?
5 ʼE hā lelei te ʼofa ʼa Sehova ʼi te ʼu ʼuluaki vaega ʼo Malakia. ʼE kamata te tohi ʼaia ʼaki te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼE tala fēnei: Ko te folafola ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo Iselaele.” Ki muli age, ʼe ʼui fēnei e te ʼAtua: “Neʼe ʼau ʼofa kia koutou.” ʼI te vaega pe ʼaia, ʼe foaki e Sehova he faʼifaʼitaki ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau ʼofa kia Sakopo.” Ko Sakopo neʼe ko he tagata neʼe tui kia Sehova. ʼAki te temi, neʼe fetogi e Sehova te higoa ʼo Sakopo ʼo ina fakahigoaʼi ko Iselaele, pea neʼe liliu ai ko te kui ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele. Neʼe ʼofa Sehova kia Sakopo he neʼe ko te tagata tui. Ko te kau Iselaele ʼaē neʼe ʼoʼofa kia Sehova ohage ko Sakopo, neʼe toe ʼofa Sehova kia nātou.—Malakia 1:1, 2.
6 Kapau ʼe tou ʼofa kia Sehova pea mo pipiki agatonu ki tana hahaʼi, pea ʼe feala ke tou maʼu he fīmālie mai te ʼu palalau ʼaenī ʼe tuʼu ia 1 Samuele 12:22: “ ʼE mole līaki anai e Sehova tana hahaʼi, ʼuhi ko tona huafa lahi.” ʼE ʼofa ia Sehova ki tana hahaʼi pea ki muli age ʼe ina fakapale anai nātou ʼaki te maʼuli heʼegata. Koia ʼe tou lau fēnei ai: “Falala kia Sehova pea mo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei; maʼuli ʼi te kele pea mo nofo agatonu. Toe fakafiafia foki ia Sehova, pea ʼe ina fakahoko anai te ʼu meʼa ʼaē ʼe kole atu e tou loto.” (Pesalemo 37:3, 4) ʼE pipiki ki tatatou ʼofa kia Sehova te lua puani ʼaē fakatokagaʼi mai ʼi te kapite 1 ʼo Malakia.
Tou Fakahā ʼe Maʼuhiga Kia Tatou Te ʼu Meʼa Taputapu
7. He koʼe neʼe fehiʼa ia Sehova kia Esau?
7 Ohage ko te meʼa ʼaē ʼe tou lau ia Malakia 1:2, 3, hili te ʼui ʼaē e Sehova “neʼe ʼau ʼofa kia Sakopo,” ʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau fehiʼa kia Esau.” He koʼe ʼe mole nā tatau? Neʼe vikiʼi e Sakopo ia Sehova, kae neʼe mole fai te faʼahi ʼaia e tona mahaga ia Esau. Neʼe toe fakahigoa ia Esau ko Etome. Ia Malakia 1:4, ko te fenua ʼo Etome ʼe fakahigoa ko te telituale ʼo te agakovi, pea ʼe ʼita Sehova ki tana hahaʼi. Ko te higoa ko Etome (ko tona faka ʼuhiga ko “Kula”) neʼe fakatoʼo kia Esau, ʼi tana ʼosi fakatau kia Sakopo tana tofiʼa ʼo te ʼuluaki tupu, ke feala hana kai hana pa lenitili kula. ʼE ʼui ia Senesi 25:34: “Neʼe fehiʼa ia Esau ki te tofiʼa ʼo te ʼuluaki tupu.” Neʼe uga e te ʼapositolo ko Paulo te hahaʼi tui ke nātou tokakaga ke ʼaua “naa i ai he feauaki pe ko he tagata fasituu, o hage ko Esau, nee ina totogi he pa meakai e tahi aki tona uhiga muà.”—Hepeleo 12:14-16.
8. He koʼe neʼe fakatatau e Paulo ia Esau ki he tagata fai feʼauʼaki?
8 He koʼe neʼe fakatatau e Paulo te aga ʼa Esau ki te fai feʼauʼaki? Koteʼuhi ka maʼu e he tahi te manatu ʼo Esau pea ʼe mole kei maʼuhiga kia ia te ʼu meʼa taputapu. Ki muli age, ʼe feala ke ina fai he ʼu agahala mamafa, ohage ko te fai feʼauʼaki. Koia ʼe feala ke tou fai takitokotahi te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼI ʼihi temi ʼe ʼau fia fakatau koa toku tofiʼa Kilisitiano—te maʼuli heʼegata—ke ʼau maʼu he meʼa ʼe mole heʼegata, ohage pe ko he pa lenitili kula? Lagi ʼe mole ʼau tokagaʼi, kae kua ʼau fehiʼa ki te ʼu meʼa taputapu.’ Neʼe fia fakafimālieʼi fakavilivili e Esau tana fia kai. Neʼe ina ʼui fēnei kia Sakopo: “Foimo foaki mai ke ʼau kai te meʼa kai kula [ʼaia].” (Senesi 25:30) Meʼa fakaʼofaʼofa foki, ko ʼihi kaugana ʼa te ʼAtua neʼe nātou ʼui fēnei: “Vave la! He koʼe koa ʼe ʼau talitali ke ʼau fai hoku ʼohoana maʼa?” Ko tanatou holi ʼaē ki he ʼu felāveʼi fakasino neʼe liliu ia kia nātou ohage ko te pa lenitili kula ʼa Esau.
9. ʼE tou lava taupau feafeaʼi tatatou manavasiʼi kia Sehova?
9 ʼOfa pe ke mole tou fehiʼa ki te ʼu meʼa taputapu, ʼo meʼa noaʼi tatatou ʼuhiga maʼa, tatatou nofo agatonu pea mo totatou tofiʼa fakalaumālie. ʼAua naʼa tou hage ko Esau, kae tou faʼifaʼitaki ki te agatonu ʼo Sakopo pea mo tou haga manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼo tou fakahā ʼe maʼuhiga ʼaupito kia tatou te ʼu meʼa taputapu. ʼO tou fakahā feafeaʼi? ʼO tou mulimuli fakalelei ki te ʼu fakamaʼua ʼa Sehova. ʼE hoa ki te faʼahi ʼaia te tolu puani ʼaē ʼe fakahā ʼi te kapite 1 ʼo Malakia. Koteā te puani ʼaia?
Tou Foaki Te Meʼa ʼAē ʼe Lelei Kia Sehova
10. Neʼe meʼa noaʼi feafeaʼi e te kau pelepitelo te laupapa ʼo Sehova?
10 Ko te kau pelepitelo ʼo Suta ʼaē neʼe nātou tauhi ʼi te fale lotu ʼi Selusalemi ʼi te temi ʼo Malakia, neʼe mole nātou sakilifisioʼi kia Sehova he ʼu manu lelei. ʼE ʼui fēnei ia Malakia 1:6-8: “ ‘ ʼE fakaʼapaʼapa te foha ki te tāmai, pea mo te tagata kaugana ki tona pule lahi. Kapau foki ko ʼau ko he tāmai, pea ʼe ʼifea te fakaʼapaʼapa ʼaē ʼe tonu ke fai kia te ʼau? Pea kapau ko ʼau ko he pule lahi, pea ʼe ʼifea te manavasiʼi ʼaē kia te ʼau?’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau kia koutou, ʼu pelepitelo ʼaē ʼe koutou meʼa noaʼi toku huafa.” Neʼe fehuʼi age fēnei e te kau pelepitelo: “Neʼe feafeaʼi tamatou meʼa noaʼi tou huafa?” Neʼe tali fēnei e Sehova: “ ʼI takotou momoli mai ʼi toku ʼaletale te pane kua kovi.” Neʼe fehuʼi age e te kau pelepitelo: “Neʼe feafeaʼi tamatou fakakoviʼi ia koe?” Pea neʼe tali fēnei e Sehova kia nātou: “Neʼe koutou ʼui fēnei: ‘Ko te laupapa kai ʼo Sehova ʼe ko he meʼa vaʼiganoa ia.’ ” Neʼe fakahā e te ʼu pelepitelo ʼaia tanatou meʼa noaʼi te laupapa ʼa Sehova, ʼi te temi fuli pe ʼaē neʼe nātou momoli ai he sakilifisio kovi, kae nātou ʼui fēnei: “ ʼE mole kovi ia.”
11. (a) Koteā ʼaē neʼe ʼui e Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu sakilifisio kovi? (b) He koʼe ʼe tou ʼui neʼe hala fuli te hahaʼi?
11 Neʼe faigaʼi e Sehova ke nātou fakakaukauʼi te ʼu sakilifisio kovi ʼaia, ʼo ʼui maʼana: “Fakalelei tou loto ka ke fakaōvi atu muʼa ki tou kovana. ʼE fiafia anai koa ia te koe peʼe ina tali lelei anai koe?” Kailoa, ʼe mole fiafia anai tanatou kovana ki he meʼa ʼofa feiā. ʼO feafeaʼi age la ki te ʼAliki ʼo te ʼAtulaulau, ʼe mole ina tali anai te ʼu mōlaga kovi ʼaia! Pea neʼe mole ko te hala pe ʼa te kau pelepitelo. ʼE moʼoni, neʼe nātou fakahā tanatou meʼa noaʼi ia Sehova ʼi tanatou momoli te ʼu sakilifisio ʼaia. Kae neʼe mole hala fuli koa te hahaʼi? Ei! Neʼe ko nātou ʼaē neʼe nātou fili te ʼu manu ʼaē neʼe kivi, mo ketu pea mo mahaki pea mo nātou ʼaumai ki te kau pelepitelo ke nātou sakilifisioʼi. Neʼe ko he toe agahala mamafa ʼaia!
12. Koteā te tokoni ʼe tou maʼu ke tou foaki ai te meʼa ʼaē ʼe lelei kia Sehova?
12 Ko te foaki ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei kia Sehova, ʼe ko te fakahā ʼaia ʼe tou ʼofa moʼoni kia te ia. (Mateo 22:37, 38) ʼO mole hage ko te kau pelepitelo talagataʼa ʼi te temi ʼo Malakia, ʼe foaki e te kautahi ʼa Sehova ia ʼaho nei he ako faka Tohi-Tapu ʼe lelei ʼaupito, ʼe tokoni mai kia tatou ke tou vikiʼi Sehova ʼaki he fakafetaʼi, ʼo tou mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua mai e te ʼAtua. ʼE pipiki kiai te fā puani maʼuhiga ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te kapite 1 ʼo Malakia.
Ko Te Tauhi Moʼoni ʼe Fai ʼAki Te ʼOfa, Kae Mole ʼAki Te Loto Mānumānu
13. Koteā ʼaē neʼe fai e te kau pelepitelo ʼe hā ai tanatou loto mānumānu?
13 Ko te kau pelepitelo ʼo te temi ʼo Malakia neʼe nātou manatu pe kia nātou, neʼe mole nātou ʼofa, pea neʼe nātou mānumānu paʼaga. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi te faʼahi ʼaia? ʼE ʼui fēnei ia Malakia 1:10: “ ‘Ko ai ia koutou ʼe ina pupunu anai te ʼu matapā? Pea ʼe mole koutou tutu fakafuanoa anai toku ʼaletale. ʼE mole ʼau fiafia ia koutou,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau, ‘pea ʼe mole ʼau fiafia ki te mōlaga ʼo tokotou nima.’ ” Ei, māʼiape la mo te fai ʼo te ʼu kiʼi gāue veliveli ʼaia ʼi te fale lotu, neʼe kole age e te ʼu pelepitelo loto mānumānu ʼaia, ke ʼavage he falā moʼo totogi ʼo tanatou pupunu te ʼu matapā pea mo te tutu ʼo te ʼu afi ʼo te ʼaletale! ʼE mole tou punamaʼuli ai ki te mole tali e Sehova te ʼu mōlaga ʼo tonatou ʼu nima!
14. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ʼe ko te ʼofa ʼaē ʼe ina uga te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova?
14 Ko te loto mānumānu ʼa te kau pelepitelo agahala ʼi Selusalemi pea mo tanatou manatu pe kia nātou, ʼe fakamanatuʼi lelei mai kia tatou, ohage ko tona tuʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ko te hahaʼi loto mānumānu ʼe mole nātou maʼu anai te Puleʼaga ʼa te ʼAtua. (1 Kolonito 6:9, 10) Kapau ʼe tou fakakaukauʼi te manatu pe ʼa te kau pelepitelo ʼaia kia nātou, pea ʼe tou faka maʼuhiga anai te gāue fai faka mafola ʼaē ʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa. ʼE tou fai ʼaki he lotolelei, ʼe mole totogi tatatou minisitelio. “ ʼE mole mātou . . . fakatotogi te folafola ʼa te ʼAtua.” (2 Kolonito 2:17, MN ) Ohage ko Paulo, ʼe feala ke tou ʼui takitokotahi fēnei: “Neʼe mole ʼau kole atu he falā, kae neʼe ʼau lotolelei ke ʼau tala atu te logo lelei ʼo te ʼAtua kia koutou.” (2 Kolonito 11:7, MN ) Koutou tokagaʼi ko Paulo neʼe ‘lotolelei ʼo tala te logo lelei.’ ʼE ʼalutahi mo te puani nima ʼaē ʼe fakatokagaʼi mai ʼi te kapite 1 ʼo Malakia.
Ko Te Tauhi Ki Te ʼAtua ʼe Mole Ko He Fakatuʼutuʼu Mamafa
15, 16. (a) Neʼe koteā te manatu ʼa te kau pelepitelo ki te momoli ʼo te ʼu sakilifisio? (b) ʼE momoli feafeaʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova tanatou ʼu sakilifisio?
15 Neʼe kua fiu te kau pelepitelo heʼe tui ʼo Selusalemi, ʼi te momoli ʼo te ʼu sakilifisio. Neʼe ko he meʼa mamafa kia nātou. Ohage ko tona fakahā ia Malakia 1:13, neʼe ʼui e te ʼAtua kia nātou: “Neʼe ʼui maʼa koutou: ‘Koutou sisio age, ʼi meʼa fakafiu leva!’ pea neʼe koutou fakaliliu ko he meʼa vaʼiganoa.” Neʼe vaʼiganoaʼi e te kau pelepitelo ʼaia, peʼe nātou fehiʼa ki te ʼu meʼa taputapu ʼa te ʼAtua. ʼOfa pe ke mole tou liliu ʼi he temi ohage ko nātou. Kae ke tou maʼu tuʼumaʼu te manatu ʼaē ʼe hā lelei ʼi te ʼu palalau ia 1 Soane 5:3: “Ko te ofa aeni o te Atua: ke tou taupau tana u fekau, pea e mole mamafa tana u fekau.”
16 Tou fiafia mokā tou momoli ki te ʼAtua he ʼu sakilifisio fakalaumālie, pea ʼaua naʼa tou manatu ʼi he temi ʼe ko he kavega. ʼOfa pe ke tou manatuʼi te ʼu folafola faka polofeta ʼaenī: “Koutou ʼui fēnei kia [Sehova]: ‘Fakalelei age ʼo fakamolemole te agahala; pea tali te meʼa ʼaē ʼe lelei, pea moʼo liufaki atu, ʼe mātou momoli atu anai te ʼu vitulo kei mui ʼo tomatou ʼu laugutu.’ ” (Osea 14:2) Ko te ʼu kupuʼi palalau “te ʼu vitulo kei mui ʼo tomatou ʼu laugutu,” ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu sakilifisio fakalaumālie, te ʼu palalau ʼaē ʼe tou fai moʼo fakavikiviki kia Sehova pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu. ʼE ʼui fēnei ia Hepeleo 13:15: “Aki [ia Sesu Kilisito], tou momoli tuumau he sakilifisio o te fakavikiviki ki te Atua, ko te fua aia o te u laugutu e natou fakamooni ki tona Huafa.” ʼE tou fiafia lahi, koteʼuhi ka tou momoli te ʼu sakilifisio fakalaumālie pea ʼe tou fakahā ai ʼe tou ʼofa ʼaki totatou loto katoa ki te ʼAtua, kae mole tou mulimuli feiā pe ki tana ʼu fakatuʼutuʼu. ʼE hoa ki te faʼahi ʼaia te ono puani ʼaē ʼe feala ke tou ako ʼi te kapite 1 ʼo Malakia.
ʼE Tou Tahi Huʼi Maʼua
17, 18. (a) He koʼe neʼe fakamalaʼia e Sehova “ia ia ʼaē ʼe gaohi meʼa fakakākā”? (b) Koteā ʼaē neʼe mole tokagaʼi e nātou ʼaē neʼe gaohi meʼa fakakākā?
17 Ko te ʼu hahaʼi ʼo te temi ʼo Malakia neʼe nātou huʼi maʼua ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu aga, pea ʼe toe feiā mo tatou. (Loma 14:12; Kalate 6:5) ʼO mulimuli ki te faʼahi ʼaia, ʼe ʼui fēnei ia Malakia 1:14: “Malaʼia ia ia ʼaē ʼe gaohi meʼa fakakākā mokā ʼe ʼi ai he manu tagata [ʼe mole hona mele] ʼi tana faga manu, pea ina fai he fuakava pea ina sakilifisioʼi kia Sehova he manu mahaki.” Ko te tagata ʼaē neʼe ʼi ai hana faga manu, neʼe feala hana filifili peʼe ko te manu fea ʼaē ka ina momoli, koteʼuhi neʼe mole ko hana manu pe e tahi. ʼI tana filifili te manu ke sakilifisioʼi, neʼe mole tonu ke ina fili ia ia ʼaē neʼe kivi, peʼe ketu, peʼe mahaki. Kae kapau neʼe ina fili pe te manu ʼaē neʼe ʼi ai tona mele, pea neʼe ina fakahā ai tana meʼa noaʼi te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu sakilifisio, heʼe ko te tagata ʼaē neʼe ʼi ai tana faga ōvi neʼe feala pe ia ke ina maʼu he manu neʼe mole hona mele!
18 Koia la ʼaē neʼe fakamalaʼia ai e Sehova ia ia ʼaē neʼe gaohi meʼa fakakākā, ia ia ʼaē neʼe ʼi ai tana manu ʼe lelei kae ina ʼaumai—lagi neʼe ina toho mai—he manu neʼe kivi, ketu peʼe mahaki ke sakilifisioʼi e te pelepitelo. Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole ʼui mai pe neʼe fakahā e te kau pelepitelo ki te hahaʼi, ʼe mole tali e te lao ʼa te ʼAtua te ʼu manu mahaki. (Levitike 22:17-20) Neʼe mahino ki te hahaʼi manatu fakapotopoto ʼe mole leleiʼia anai e tanatou kovana, mo kapau ʼe nātou foaki age he meʼa ʼofa ʼe mole maʼuhiga, tatau aipe pe neʼe nātou foaki ʼaki he loto fakamalotoloto. Kae ʼi tona ʼuhiga moʼoni, neʼe ko Sehova, te Tuʼi ʼAliki ʼo Te ʼAtulaulau, ʼaē neʼe nātou fai ki ai te aga ʼaia, pea ʼe maʼuhiga age ia ʼi he kovana. ʼE ʼui fēnei ia Malakia 1:14: “ ‘Heʼe ko ʼau ko te Hau lahi,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau, ‘pea ʼe fakamataku anai toku huafa ʼi te ʼu puleʼaga.’ ”
19. Koteā ʼaē ʼe tou fakaʼamu kiai, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ʼi te temi nei?
19 ʼI totatou ʼuhiga kau kaugana agatonu ʼa te ʼAtua, ʼe tou fakaʼamu ki te temi ʼaē ka fakaʼapaʼapaʼi ai e te malamanei katoa te Hau Lahi, ko Sehova. ʼI te temi ʼaia, “[ʼe] fonu moʼoni anai te kele ʼi te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo Sehova ohage ko te ʼuʼufi ʼo te tai e te ʼu vai.” (Isaia 11:9) Kae ʼi te temi nei, tou faiga ke tou mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua mai e Sehova, ʼo tou faʼifaʼitaki ki te tagata fai pesalemo, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau vikiʼi anai ia ia ʼaki he fakafetaʼi.” (Pesalemo 69:30) Moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia, ʼe foaki e Malakia te tahi ʼu tokoni ʼe feala ke fua lelei ʼaupito. ʼI te ʼu alatike e lua ka hoa mai, tou tokagaʼi fakalelei te tahi ʼu koga ʼo te tohi ʼo Malakia.
Kei Koutou Manatuʼi?
• He koʼe ʼe tonu ke tou vikiʼi ia Sehova?
• He koʼe neʼe mole tali e Sehova te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe momoli e te kau pelepitelo ʼi te temi ʼo Malakia?
• ʼE tou momoli feafeaʼi kia Sehova he sakilifisio fakavikiviki?
• He koʼe ʼe tou fia fakahoko te tauhi moʼoni?
[Paki ʼo te pasina 9]
Neʼe talanoa te lea faka polofeta ʼo Malakia ki totatou temi
[Paki ʼo te pasina 10]
Neʼe mole maʼuhiga kia Esau te ʼu meʼa taputapu
[Paki ʼo te pasina 11]
Ko te kau pelepitelo pea mo te hahaʼi neʼe nātou momoli te ʼu sakilifisio kovi
[Paki ʼo te pasina 12]
ʼI te malamanei katoa, ʼe mole totogi te ʼu sakilifisio fakavikiviki ʼaē ʼe momoli e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova