ʼE Fehiʼa Ia Sehova Ki Te Aga Fakakākā
‘ ʼAua naʼa koutou fekākāʼaki.’—Malakia 2:10.
1. Kapau ʼe tou fia maʼu te maʼuli heʼegata, koteā ʼaē ʼe fakamaʼua mai kia tatou e te ʼAtua?
ʼE KOUTOU fia maʼu koa te maʼuli heʼegata? Kapau ʼe koutou tui ki te ʼamanaki ʼaia, ohage ko tona fakapapau mai ʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe mahino ia ʼe koutou ʼio anai ki te fehuʼi ʼaia. Kae kapau ʼe koutou loto ke foaki atu e te ʼAtua te maʼuli heʼegata ʼi tana mālama foʼou, pea ʼe tonu anai ke koutou mulimuli ki tana ʼu fakamaʼua. (Tagata Tānaki 12:13; Soane 17:3) ʼE fakapotopoto koa te kole ki he ʼu hahaʼi agahala ke nātou fai te faʼahi ʼaia? Ei, heʼe fai e Sehova te fakaloto mālohi ʼaenī: “Neʼe ʼau leleiʼia te manavaʼofa, kae mole ko te sakilifisio; pea mo te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua ʼi te ʼu holokoseta.” (Osea 6:6) Koia māʼia mo te ʼu hahaʼi agahala ʼe feala ke nātou mulimuli ki te ʼu fakamaʼua ʼa te ʼAtua.
2. Neʼe kākāʼi feafeaʼi ia Sehova e te tokolahi ʼo te kau Iselaele?
2 Kae ʼe mole ko te hahaʼi fuli ʼaē ʼe nātou fia fai te finegalo ʼo Sehova. ʼE fakahā e Osea neʼe tokolahi te kau Iselaele neʼe mole nātou fia fai tona finegalo. Neʼe tali e te puleʼaga katoa ke nātou fai he fuakava, ʼo nātou lototahi ke nātou fakalogo ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua. (Ekesote 24:1-8) Kae mole tuai, pea neʼe nātou ‘talagataʼa ki te fuakava’ ʼo nātou maumauʼi tana ʼu lao. Koia ʼaē neʼe ʼui ai e Sehova ko te kau Iselaele ʼaia neʼe nātou “aga fakakākā” kia ia. (Osea 6:7) Pea talu mai ai, tokolahi te hahaʼi neʼe feiā tanatou aga. Kae ʼe fehiʼa Sehova ki te aga fakakākā, ʼaē ʼe fai age kia te ia peʼe kia nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa pea mo tauhi kia te ia.
3. Koteā te meʼa ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te ako ʼaenī?
3 Neʼe mole ko te polofeta pe ko Osea ʼaē neʼe ina fakahā lelei te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te aga fakakākā, pea ʼe tonu mo tatou ke tou maʼu te manatu ʼaia mo kapau ʼe tou fia maʼuli fiafia. ʼI te ʼuluaki alatike, neʼe lahi te ʼu vaega ʼaē neʼe tou kamata vakaʼi ʼi te logo faka polofeta ʼa Malakia, ʼo tou kamata ʼaki te ʼuluaki kapite ʼo tana tohi. Tou vakaʼi nei te lua kapite ʼo te tohi ʼaia, peʼe fakahā lelei feafeaʼi te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te aga fakakākā. Logola neʼe talanoa ia Malakia ki te ʼaluʼaga ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua hili kiai ni ʼu taʼu ʼi tanatou kua liliu mai tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni, kae ko te lua kapite ʼe faka ʼuhiga tāfito kia tatou ia ʼaho nei.
Neʼe Tonu Ke Fakatūʼa Te Kau Pelepitelo
4. Koteā te fakatokaga neʼe fai e Sehova ki te kau pelepitelo?
4 ʼE kamata te kapite 2 ʼaki te fakatonutonuʼi e Sehova ia te kau pelepitelo Sutea, he neʼe nātou hēhē mai tana ʼu ala faitotonu. Kapau ʼe mole nātou tokagaʼi tana tokoni pea mo fetogi tanatou aga, pea ʼe fua kovi moʼoni anai kia nātou. Koutou tokagaʼi te ʼu ʼuluaki vaega e lua: “ ‘Ko te fakatotonu ʼaenī ʼe fai kia koutou, ʼu pelepitelo. Kapau ʼe mole koutou fakalogo pea mole tokaga tokotou loto ʼo faka kolōliaʼi toku huafa,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau, ‘pea ʼe mahino ia ʼe ʼau fekauʼi atu anai kia koutou te malaʼia pea ʼe ʼau fakamalaʼia anai takotou ʼu tapuakina.’ ” Neʼe tapuakinaʼi te hahaʼi, mo kapau neʼe akoʼi age e te ʼu pelepitelo te ʼu lao ʼa te ʼAtua pea mo nātou mulimuli kiai. Kae ʼi tanatou mole mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua, neʼe hoko kia nātou te malaʼia. Māʼia mo te ʼu tapuakina ʼaē neʼe lau e te kau pelepitelo, neʼe liliu ko he ʼu malaʼia.
5, 6. (a) He koʼe neʼe tonu ke fakatūʼa tāfito te kau pelepitelo? (b) Neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova tana fehiʼa ki te kau pelepitelo?
5 He koʼe neʼe ko te kau pelepitelo tāfito ʼaē neʼe tonu ke fakatūʼa? ʼE fakahā lelei ʼi te vaega 7 te manatu ʼaenī: “Heʼe ko te ʼu laugutu ʼa te pelepitelo ʼaē ʼe tonu ke ina taupau te ʼatamai mālama, pea ʼe tonu ke tou kumi te lao ʼaē ʼe haʼu mai tona gutu, heʼe ko ia te tagata ʼave logo ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau.” Ia taʼu e afe tupu ki muʼa atu, ʼi te ʼu lao ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe foaki ki Iselaele ʼaki ia Moisese, neʼe ʼui ai ko te maʼua ʼa te kau pelepitelo ke nātou “ako ki te fānau ʼo Iselaele te ʼu fakatotonu fuli ʼaē neʼe fai e Sehova.” (Levitike 10:11) Kae ki muli age, neʼe tohi fēnei ia 2 Fakamatala 15:3: “Neʼe lahi te ʼu ʼaho ʼaē neʼe mamaʼo ai ia Iselaele mai te ʼAtua moʼoni, pea neʼe mole hanatou pelepitelo neʼe ina akoʼi nātou pea neʼe mole he Lao.”
6 ʼI te temi ʼo Malakia, ʼi te nima sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe toe feiā te ʼaluʼaga ʼa te kau pelepitelo. Neʼe mole nātou akoʼi te Lao ʼa te ʼAtua ki te hahaʼi. Koia neʼe tonu ai ke fakamāuʼi te ʼu pelepitelo ʼaia. Koutou tokagaʼi te ʼu palalau mālohi ʼaē ʼe fai e Sehova kia nātou. ʼE ʼui fēnei ia Malakia 2:3: “ ʼE ʼau laku anai ki tokotou ʼu mata te ʼu faifekau manu, te ʼu faifekau manu ʼo takotou ʼu fakafiafia.” ʼE ko he fakatonutonuʼi mālohi ʼaia! Ko te ʼu faifekau ʼa te ʼu manu ʼaē neʼe sakilifisioʼi neʼe tonu ke laku ki te tuʼa nofoʼaga pea mo tutu. (Levitike 16:27) Kae ʼi te ʼui ʼaē ʼa Sehova kia nātou ʼe ina laku anai te ʼu faifekau manu ki tanatou ʼu mata, ʼe tou mahino lelei ai neʼe fehiʼa pea neʼe mole ina tali tanatou ʼu sakilifisio pea mo nātou ʼaē neʼe nātou momoli te ʼu sakilifisio ʼaia.
7. He koʼe neʼe ʼita ia Sehova ki te kau faiako ʼo te Lao?
7 Ia taʼu e afe ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Malakia, neʼe hinoʼi e Sehova te kau Levite ke nātou tokakaga ki te tapenakulo pea ki muli age, ki te fale lotu pea mo te selevisi taputapu. Neʼe ko nātou te kau faiako ʼi te puleʼaga ʼo Iselaele. Kapau neʼe nātou fakahoko tanatou gāue pea neʼe feala ai kia nātou pea mo te puleʼaga ke nātou maʼuʼuli ai pea mo nonofo ʼi te tokalelei. (Faka au 3:5-8) Kae neʼe mole kei manavasiʼi te kau Levite ki te ʼAtua ohage ko tona kamata mai. Koia neʼe ʼui fēnei ai e Sehova kia nātou: “Neʼe koutou tō kehe ʼi te ala. Neʼe koutou faka tūkia te tokolahi ʼi te lao. Neʼe koutou maumauʼi te fuakava ʼo Levi . . . Neʼe mole koutou taupau taku ʼu ala.” (Malakia 2:8, 9) ʼI tanatou mole akoʼi te moʼoni pea mo tanatou tuku he faʼifaʼitaki kovi, neʼe fakahalaʼi e te kau pelepitelo te kau Iselaele e tokolahi, koia neʼe tonu te ʼita ʼa Sehova kia nātou.
Tou Mulimuli Ki Te ʼu Lekula ʼa Te ʼAtua
8. ʼE lahi fau koa te kole ki he ʼu hahaʼi agahala ke nātou mulimuli ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua? Koutou fakamahino.
8 ʼAua naʼa tou manatu neʼe tonu pe ke maʼu he lotomahino ʼo ʼuhiga mo te kau pelepitelo ʼaia pea ke fakamolemole kia nātou, heʼe ʼi tonatou ʼuhiga agahala neʼe mole feala ke kole age kia nātou ke nātou mulimuli ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua. ʼE feala ki he ʼu hahaʼi agahala ke nātou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, heʼe mole fakamaʼua e Sehova ke nātou fai he ʼu meʼa ʼe mole nātou lavaʼi. ʼE ʼasi mai, neʼe ʼi ai te ʼu pelepitelo ʼi te temi ʼaia neʼe nātou mulimuli ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua, pea ʼe tou ʼiloʼi lelei te tahi ia nātou neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ki muli age—neʼe ko Sesu, te “Pelepitelo-lahi.” (Hepeleo 3:1) Neʼe moʼoni te ʼu palalau ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo ia: “Ko te lao ʼo te moʼoni neʼe nofo ʼi tona gutu, pea neʼe mole maʼu ʼi tona ʼu laugutu te heʼe faitotonu. Neʼe haʼele mo ʼau ʼi te tokalelei pea mo te agatonu, pea tokolahi nātou ʼaē neʼe ina fakamafuli mai te hala.”—Malakia 2:6.
9. Ko ai ʼaē neʼe agatonu ʼo faka mafola te moʼoni ʼi totatou temi?
9 ʼO toe feiā pe, kua hili nei kiai te sēkulō, ko te ʼu tēhina fakanofo ʼa Kilisito, ia nātou ʼaē ʼe ʼamanaki ʼolo ki selo, neʼe nātou tauhi ohage ko he kau “pelepitelo maʼoniʼoni, moʼo momoli he ʼu sakilifisio fakalaumālie ʼe tali e te ʼAtua.” (1 Petelo 2:5, MN ) Neʼe nātou takitaki te faka mafola ʼo te ʼu moʼoni ʼa te Tohi-Tapu ki te hahaʼi. ʼI takotou ako te moʼoni ʼaē ʼe nātou akoʼi, neʼe mole koutou sio tonu koa la ko te lao ʼo te moʼoni neʼe nofo ʼi tonatou ʼu gutu? Neʼe nātou tokoni ki te tokolahi ke nātou mavae mai te lotu hala, pea ʼi te temi nei ko te lauʼi miliona hahaʼi ʼi te kele katoa, kua nātou ʼiloʼi te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu pea mo nātou maʼu te ʼamanaki ke maʼuʼuli ʼo heʼegata. Ko nātou ʼaia kua nātou maʼu leva te pilivilesio ʼaē ko te akoʼi ia te lao ʼo te moʼoni ki te tahi lauʼi miliona hahaʼi.—Soane 10:16; Apokalipesi 7:9.
ʼE Tonu Ke Tou Nofo Tokaga
10. He koʼe ʼe tonu ke tou tokaga ki tatatou ʼu palalau?
10 Kae ʼe tonu ke tou nofo tokaga. ʼE lagi mole tou mahino ki te ʼu ako ʼaē ʼe tou maʼu ia Malakia 2:1-9. ʼE tou tokaga koa ke mole fai e totatou gutu he ʼu palalau fakakākā? Ohage la, ʼe feala koa ke falala moʼoni totatou famili ki tatatou ʼu palalau? ʼE toe lava falala koa kiai mo totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane fakalaumālie? ʼE faigafua hatatou maʼu te agamāhani ʼaē ko te fai ʼo he ʼu faʼahiga palalau ʼe hage ʼe matatonu, kae ʼe nātou fakahalaʼi te hahaʼi. Peʼe ʼo ʼuhiga mo he gāue, ʼe feala ki he tahi ke ina fakalahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai peʼe ina fufū ʼihi faʼahi. ʼE mole sio koa ia Sehova ki te meʼa ʼaia? Pea kapau ʼe tou fai te ʼu aga ʼaia, ʼe ina tali anai koa te ʼu sakilifisio fakavikiviki ʼo totatou ʼu laugutu?
11. Ko ai tāfito ʼaē ʼe tonu ke nofo tokaga?
11 Kia nātou ʼaē ʼe nātou maʼu te pilivilesio ʼaē ko te akoʼi ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ʼi te ʼu kokelekasio ia ʼaho nei, ʼe fai te fakatokaga ia Malakia 2:7. ʼE ʼui ʼi te vaega ʼaia, ʼi tonatou ʼu laugutu “ ʼe tonu ke [nātou] taupau te ʼatamai mālama, pea ʼe tonu ke tou kumi te lao” ʼaē ʼe haʼu mai tonatou gutu. ʼE ko he maʼua mamafa ʼaē ʼe maʼu e te hahaʼi faiako ʼaia, heʼe fakahā ia Sakopo 3:1, ʼe nātou “tali anai he fakamau mamafaʼage.” Logola ʼe tonu ke nātou maʼu te mālohi pea mo te fiafia mokā nātou faiako, kae ʼe tonu ke fakatafito lelei tanatou faiako ki te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe akoʼi mai e te kautahi ʼa Sehova. Kapau ʼe nātou fai feiā pea ʼe “lavai anai tona fakaʼako ki ihiʼage.” Koia ʼe fai kia nātou takitokotahi te tokoni ʼaenī: “Faigai ia koe, o hage ko he tagata kua tuha ke ke tuu ia mua o te Atua, ko he tagata gaue e mole ufiufi, e ina ave fakahagatonu te folafola o te mooni.”—2 Timoteo 2:2, 15.
12. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tokaga kiai ia nātou ʼaē ʼe faiako?
12 Kapau ʼe mole tou nofo tokaga, pea ʼe feala ke tou talanoa ki tatatou ʼu manatu mokā tou akoʼi te hahaʼi. ʼE lava hoko te faʼahi ʼaia kia ia ʼaē ʼe falala ki tana ʼu manatu totonu, tatau aipe peʼe mole ʼalutahi tana ʼu manatu ʼaia mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe akoʼi mai e te kautahi ʼa Sehova. Kae ʼe fakahā ia Malakia kapite 2 ʼe tonu ke mulimuli te kau faiako ʼo te kokelekasio ki te ʼatamai mālama ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua kae mole nātou mulimuli ki tanatou ʼu manatu, ʼaē ʼe feala ke fakatupu tūkia ki he ōvi. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko he tahipe e ina fakahiga he tahi o natou liliki aeni e tui kia te au, e leleiʼage kia te ia ke tautau ki tona kia he maka lomi-fulumeto pea ke fakamou ifo i te moana loloto.”—Mateo 18:6.
Te ʼOhoana Mo He Tahi ʼe Mole Tui
13, 14. Koteā te aga fakakākā ʼaē neʼe fakatokagaʼi mai e Malakia?
13 ʼO kamata mai te vaega 10 ʼo te kapite 2 ʼo Malakia, ʼe palalau tāfito ai ʼo ʼuhiga mo te aga fakakākā. ʼE talanoa ia Malakia ki te ʼu aga e lua neʼe ina fakaʼaogaʼi liuliuga kiai te kupu “aga fakakākā.” ʼUluaki, koutou tokagaʼi te kamata fai tokoni ʼa Malakia ʼaki te ʼu fehuʼi ʼaenī: “ ʼE mole tou maʼu fuli koa he tāmai e tahi? ʼE mole ko he ʼAtua koa e tahi ʼaē neʼe ina fakatupu tatou? He koʼe koa ʼe tou aga fekākāʼaki, ʼo maumauʼi te fuakava ʼo tatatou ʼu kui?” Pea ʼi te vaega 11 ʼe ina toe ʼui ko te aga fakakākā ʼa Iselaele neʼe ina ʼulihi “te ʼuhiga taputapu ʼo Sehova.” Koteā koa te agakovi ʼaē neʼe nātou fai? ʼE fakahā ʼi te vaega ʼaia: Neʼe nātou “ ʼohoana mo te taʼahine ʼo te tahi ʼatua.”
14 Ko tona faka ʼuhiga ko ʼihi Iselaele, ʼaē neʼe nātou kau ki te puleʼaga ʼaē kua foaki kia Sehova, neʼe nātou ʼohoana mo te ʼu hahaʼi neʼe mole tauhi kia te ia. Ko te ʼu vaega ʼi muʼa atu ʼe tokoni mai ke tou mahino ki te kovi ʼaupito ʼo te aga ʼaia. ʼI te vaega 10, ʼe ʼui ai neʼe ko tanatou tāmai e tahi. Neʼe mole faka ʼuhiga ia kia Sakopo (ʼaē neʼe toe fakahigoa ko Iselaele) peʼe ko Apalahamo peʼe ko Atama. ʼE fakahā ia Malakia 1:6, neʼe ko Sehova “[te] tāmai.” Neʼe felogoi te puleʼaga ʼo Iselaele mo Sehova, neʼe nātou kau ki te fuakava ʼaē neʼe ina fai mo tanatou ʼu kui. ʼI te fuakava ʼaia, neʼe ʼi ai te lao ʼaenī: “ ʼE mole tonu anai ke ke fai he fuakava ʼohoana mo nātou. ʼE mole tonu anai ke ke foaki tou ʼofafine ki tona foha pea ʼe mole tonu anai ke ke toʼo tona ʼofafine maʼa tou foha.”—Teutalonome 7:3.
15. (a) Koteā te manatu ʼe feala ke maʼu e ʼihi ʼe nātou ʼohoana mo he tahi ʼe mole ʼi te moʼoni? (b) Koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana?
15 Ia ʼaho nei, ʼe lagi manatu fēnei ʼihi: ‘Ko te tagata ʼaē ʼe ʼau manako ai ʼe agalelei ʼaupito. ʼAki te temi, ʼe ina tali anai te tauhi moʼoni.’ Ko te manatu ʼaia ʼe ina fakamoʼoni ki te fakatokaga ʼaenī: “ ʼE kākā te loto, ʼo laka ʼi te meʼa kehe fuli, pea ʼe mole hona faitoʼo.” (Selemia 17:9) ʼE fakahā te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana mo he tahi ʼe mole kau ʼi te tauhi moʼoni, ia Malakia 2:12: “ ʼE matehi anai e Sehova ia ia ʼaē ʼe ina fai te faʼahi ʼaia.” Koia, ʼe fakaloto mālohiʼi te kau Kilisitiano ke nātou “ohoana . . . i te Aliki.” (1 Kolonito 7:39) ʼI te fakatuʼutuʼu faka Kilisitiano, ʼe mole “matehi” anai he tēhina peʼe ko he tuagaʼane he neʼe ʼohoana mo he tahi ʼe mole kau ʼi tauhi moʼoni. Kae kapau ʼe mole liliu ko he Kilisitiano, pea koteā anai ʼaē ka hoko kia ia ʼi te temi ʼaē ka molehi ai e te ʼAtua te tuʼu ʼaenī?—Pesalemo 37:37, 38.
Te Gaohi Koviʼi ʼo Te ʼOhoana
16, 17. Koteā te aga fakakākā neʼe fai e ʼihi?
16 ʼE talanoa leva ia Malakia ki te lua aga fakakākā: te gaohi koviʼi ʼo te ʼohoana, tāfito te mavete mo nātou ʼi he kiʼi meʼa noa pe. ʼE ʼui fēnei ʼi te vaega 14 ʼo te kapite 2: “Ko Sehova totonu neʼe ina fakamoʼoni ia koe pea mo te ʼohoana ʼo tou temi tūpulaga, ʼaē neʼe ke aga fakakākā ki ai, logope la ko tou kaumeʼa pea ko te ʼohoana ʼo tou fuakava.” Neʼe ‘ ʼaofia ai e te ʼu loʼimata’ ia te ʼaletale ʼa Sehova, tupu ko te ʼu tagata Sutea ʼaē neʼe nātou kākāʼi tonatou ʼu ʼohoana. (Malakia 2:13) Ko te ʼu tagata ʼohoana ʼaia neʼe nātou mavete kae mole hona tupuʼaga moʼoni, ʼo nātou tuku ai tonatou ʼohoana ʼo tonatou temi tūpulaga, kae lagi nātou ʼohoana mo te ʼu fafine neʼe kei finemui peʼe kau ki te lotu pagani. Pea neʼe fakagafua te taʼi aga ʼaia e te kau pelepitelo aga fakahehema! Kae ʼe tala fēnei ia Malakia 2:16: “ ‘ ʼE fehiʼa ia ki te mavete,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, te ʼAtua ʼo Iselaele.” Ki muli age, neʼe fakahā e Sesu ko te fai feʼauʼaki ʼe ko te tupuʼaga pe ʼaia e tahi ki he mavete, pea ʼe feala kia ia ʼaē neʼe mole agahala ke toe ʼohoana.—Mateo 19:9.
17 Tou fakakaukauʼi fakalelei te ʼu palalau ʼa Malakia, pea mo tou vakaʼi peʼe fakatupu feafeaʼi ia tatou te lotoʼofa. ʼE talanoa ki “tou kaumeʼa pea ko te ʼohoana ʼo tou fuakava.” Ko te ʼu tagata ʼaē neʼe talanoa kiai, neʼe nātou tahi ʼohoana mo te fafine neʼe nā lotu tahi, ko he fafine Iselaele, neʼe ina fili ke liliu ko hona kaumeʼa ʼofaina, ko tona hoa ki te maʼuli katoa. Logola neʼe lagi nātou ʼohoana ʼi tanatou kei tūpulaga, kae ko te fakalaka ʼo te temi pea mo te hoko mai ʼo te temi matuʼa, neʼe mole tonu ke ina maumauʼi te fuakava ʼaē neʼe nātou fai, te fuakava ʼo te ʼohoana.
18. ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi ia ʼaho nei te tokoni ʼa Malakia ʼo ʼuhiga mo te aga fakakākā?
18 Ko te ʼu tokoni ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia ʼe kei maʼuhiga ia ʼaho nei. ʼE fakaʼofaʼofa mokā ʼe mole tokagaʼi e ʼihi te tokoni ʼa te ʼAtua ke ʼohoana ʼi te ʼAliki pe. Pea ʼe toe fakaʼofaʼofa mokā ʼe mole haga faiga e ʼihi ke mālohi tanatou nofo ʼohoana. Kae ʼe nātou fakatonuhia tanatou aga pea ʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe fehiʼa kiai te ʼAtua, ʼo nātou mavete kae mole ʼalutahi mo te Tohi-Tapu, pea nātou toe ʼohoana mo he tahi kehe. ʼI tanatou fai te ʼu meʼa ʼaia, neʼe nātou “fakagaʼegaʼe ia Sehova.” ʼI te temi ʼo Malakia, ko nātou ʼaē neʼe mole nātou tokagaʼi te tokoni ʼa te ʼAtua, neʼe nātou toe agapauʼu he neʼe nātou manatu ʼe mole faitotonu te ʼu manatu ʼa Sehova. Neʼe nātou ʼui fēnei: “ ʼE ʼifea koa te ʼAtua ʼo te faitotonu?” ʼI manatu kovi ʼaupito! ʼAua naʼa tou tō ki te hele ʼaia.—Malakia 2:17.
19. ʼE lava maʼu feafeaʼi e te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼohoana te laumālie ʼa te ʼAtua?
19 Kae ʼe ʼi ai te faʼahi lelei neʼe talanoa kiai ia Malakia, he neʼe ina ʼui ko ʼihi tagata ʼohoana neʼe mole nātou aga fakakākā ki tonatou ʼohoana. Neʼe ‘nātou maʼu te toe ʼo te laumālie maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua.’ (Vaega 15) Meʼa fakafiafia foki heʼe ʼi te kautahi ʼa te ʼAtua, ʼe lahi ʼaupito te ʼu tagata ʼe nātou ‘faka maʼuhigaʼi tonatou ʼohoana.’ (1 Petelo 3:7) ʼE mole nātou tā peʼe tauveleʼi tonatou ʼohoana, peʼe fakakinauʼi nātou ke nātou fai he ʼu aga fakalialia ʼi te ʼu felāveʼi fakasino, pea ʼe mole nātou fakalainoaʼi tonatou ʼohoana ʼo nātou manako ki he tahi ʼu fafine, peʼe nātou sioʼi he ʼu paki peʼe ko he ʼu ʼata ʼe fai ai he ʼu felāveʼi fakasino. ʼE toe fiafia te kautahi ʼa Sehova heʼe ʼi ai te ʼu fafine ʼohoana Kilisitiano agatonu, ʼe nātou fakalogo tuʼumaʼu ki te ʼAtua pea mo tana ʼu lao. ʼE ʼiloʼi e te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine fuli ʼaia te ʼu meʼa ʼaē ʼe fehiʼa kiai te ʼAtua, pea ʼe mulimuli kiai tanatou manatu pea mo tanatou aga. Tou haga faʼifaʼitakiʼi ia nātou, ‘ ʼo tou fakalogo ki te ʼAtua ohage ko he pule’ pea ʼe ina foaki lahi mai anai tona laumālie maʼoniʼoni.—Gaue 5:29.
20. Koteā ʼaē kua vave hoko ki te hahaʼi fuli pe?
20 Kua vave fakamāuʼi e Sehova te hahaʼi fuli pe. ʼE tou tahi huʼi maʼua anai ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa neʼe tou tui kiai pea mo te ʼu meʼa neʼe tou fai. “ ʼE tou tahi huʼi maʼua anai ki te ʼAtua maʼa tatou takitokotahi.” (Loma 14:12, MN ) Koia ʼe lagaʼi ai te fehuʼi ʼaenī: Ko ai ʼaē ka hāo ʼi te ʼaho ʼo Sehova? Ko te tolu alatike fakamuli ʼe talanoa anai ki te faʼahi ʼaia.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• Koteā te tupuʼaga tāfito ʼo te fakatonutonuʼi e Sehova te kau pelepitelo ʼo Iselaele?
• He koʼe ʼe mole faigataʼa fau ki he ʼu hahaʼi agahala ke nātou mulimuli ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua?
• He koʼe ʼe tonu ke tou tokakaga ki tatatou faiako ia ʼaho nei?
• Koteā te ʼu aga e lua ʼaē ʼe fakatūʼa tāfito e Sehova?
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼI te temi ʼo Malakia, neʼe fakamāuʼi te kau pelepitelo he neʼe mole nātou mulimuli ki te ʼu ala ʼa Sehova
[Paki ʼo te pasina 16]
ʼE tonu ke tou tokaga ʼo akoʼi te ʼu ala ʼa Sehova ki te hahaʼi, kae mole ko te ʼu manatu ʼaē ʼe tou leleiʼia
[Paki ʼo te pasina 18]
Neʼe tauteaʼi e Sehova te kau Iselaele ʼaē neʼe nātou mavete mo tanatou ʼu ʼohoana ʼuhi ko he ʼu kiʼi meʼa noa pea toe ʼohoana mo te ʼu fafine pagani
[Paki ʼo te pasina 18]
Ia ʼaho nei, ʼe fakaʼapaʼapa te kau Kilisitiano ki te fuakava ʼo tanatou ʼohoana