Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w02 15/5 p. 18-23
  • Koutou Lotoʼofa Kia Nātou ʼe Faigataʼaʼia

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koutou Lotoʼofa Kia Nātou ʼe Faigataʼaʼia
  • Te Tule Leʼo—2002
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Agalelei Pea Mo Te Lotoʼofa
  • ʼE Fakahā e Te Tāmai Tona Lotoʼofa
  • Neʼe Fakahā Te Lotoʼofa e Te Foha
  • Te Lotoʼofa ʼa Lute
  • Neʼe Nātou Fakahā ʼAki Tanatou Aga
  • Fai ʼAki Te Lotolelei
  • Koutou Fakahā Te Lotoʼofa Kia Nātou ʼAē ʼe Faigataʼaʼia
  • Te ʼu Fua Lelei ʼe Tou Mau Mai Te Lotoʼofa ʼo Sehova
    Te Tule Leʼo—2002
  • Ke Haga “Te Lao ʼo Te Lotoʼofa” ʼo Puipui Ia Tokotou ʼAlelo
    Te Tule Leʼo—2010
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Lute
    Te Tule Leʼo—2005
  • Te ʼOhoana ʼAē Neʼe Hage Neʼe Mole Feala Ke Hoko ʼa Poase Pea Mo Lute
    Te Tule Leʼo—2003
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2002
w02 15/5 p. 18-23

Koutou Lotoʼofa Kia Nātou ʼe Faigataʼaʼia

“Koutou femaʼuʼaki te lotoʼofa.”—Sakalia 7:9.

1, 2. (a) He koʼe ʼe tonu ke tou fakahā te lotoʼofa? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼe tou vakaʼi anai?

ʼE FAKALOTO mālohiʼi tatou e te Folafola ʼa Sehova ʼAtua ke tou ʼofa ki te “lotoʼofa.” (Mikea 6:8, kiʼi nota ʼi te lalo pasina) ʼE ina toe fakahā mai pe foki pe koʼe ʼe tonu ke tou fai te faʼahi ʼaia. ʼUluaki, heʼe “ko te tagata ʼaē ʼe lotoʼofa ʼe ina fakapelepeleʼi tona nefesi.” (Tāʼaga Lea 11:17) ʼE moʼoni ia! Ko te fakahā ʼo te lotoʼofa, ʼe ina fakatupu ai hatatou ʼu felogoi lelei pea mo tologa mo te hahaʼi. Pea ʼe tou maʼu ai anai he fakapale maʼuhiga ko hotatou ʼu kaumeʼa agatonu.—Tāʼaga Lea 18:24.

2 Pea ʼe ʼui fēnei mai e te Tohi-Tapu: “Ko ʼaē ʼe ina kumi fakamalotoloto te faitotonu pea mo te lotoʼofa ʼe ina maʼu anai te maʼuli.” (Tāʼaga Lea 21:21) Ei, ʼe ʼofa anai te ʼAtua kia tatou mokā ʼe tou kumi te lotoʼofa, pea ʼe tou maʼu anai mo te ʼu tapuakina ʼi te ka haʼu, ohage la ko te maʼuli heʼegata. Kae ʼe tou lava fakahā feafeaʼi ia te lotoʼofa? Ko ai ʼaē ʼe tonu ke tou fakahā ki ai? Pea ʼe kehekehe koa te lotoʼofa mo te agalelei māhani?

Te Agalelei Pea Mo Te Lotoʼofa

3. Koteā te kehekehe ʼo te lotoʼofa pea mo te agalelei?

3 ʼE lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼe kehekehe ai te agalelei māhani ʼi te lotoʼofa. Ohage la, ʼi te agamāhani ko nātou ʼaē ʼe nātou agalelei ki te hahaʼi, ʼe nātou fai te faʼahi ʼaia kae ʼe mole nātou maʼu he ʼu felogoi fakakaumeʼa mo te ʼu hahaʼi ʼaia. Kae kapau ʼe tou fakahā te lotoʼofa ki he tahi, ʼe tou ʼofa ki ai ʼaki totatou loto katoa. ʼI te Tohi-Tapu, ko te hahaʼi ʼaē neʼe nātou femaʼuʼaki te lotoʼofa, neʼe kua nātou felogoiʼaki. (Senesi 20:13; 2 Samuele 3:8; 16:17) Peʼe lagi neʼe fakatafito tanatou ʼu felogoi ʼaia ki hanatou ʼu gāue lotoʼofa ki muʼa atu. (Sosue 2:1, 12-14; 1 Samuele 15:6; 2 Samuele 10:1, 2) Moʼo fakatā te kehekehe ʼaia, tou vakaʼi ʼi te Tohi-Tapu te ʼu faʼifaʼitaki e lua, ko te tahi ko te agalelei ʼa te hahaʼi pea lua ko te lotoʼofa ʼa te hahaʼi.

4, 5. ʼE fakahā feafeaʼi e te ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼaenī e lua, ʼe kehekehe te agalelei pea mo te lotoʼofa?

4 Neʼe ʼi ai te agalelei neʼe fai ki te kūtuga neʼe moū tonatou vaka, pea neʼe kau ai te ʼapositolo ko Paulo. Neʼe nātou kāuga ki te mataʼone ʼo te motu ko Maleta. (Gaue 27:37–28:1) Logola neʼe mole ko he maʼua ki te hahaʼi ʼo te motu ʼo Maleta ke nātou hāofaki ia nātou koteʼuhi neʼe mole nātou feʼiloʼiʼaki, kae ʼi te temi ʼaia neʼe nātou fakahā te tali kāiga ki te kau matāpule ʼaia, ʼo nātou “agalelei” kia nātou. (Gaue 28:2, 7, MN ) Neʼe lelei tanatou tali kāiga, kae neʼe nātou fai te faʼahi ʼaia ʼuhi pe he neʼe tuʼutāmakiʼia te kau matāpule ʼaia. Koia ko tanatou aga ʼaia neʼe ko he agalelei.

5 Kae tou vakaʼi age nei te tali kāiga ʼaē neʼe fai e te Hau ko Tavite kia Mefiposete, te foha ʼo tona kaumeʼa ko Sonatane. Neʼe ʼui fēnei e Tavite kia Mefiposete: “ ʼE ke kai tuʼumaʼu anai te pane ʼi toku laupapa.” ʼI tana fakamahino age pe koʼe neʼe ina fai te fakatuʼutuʼu ʼaia, neʼe ʼui fēnei age e Tavite: “ ʼE ʼau fakahā atu anai kia te koe te lotoʼofa ʼuhi ko tau tāmai ko Sonatane.” (2 Samuele 9:6, 7, 13) Ko te tali kāiga moʼoni ʼaia ʼa Tavite neʼe fakapipiki tāfito ki te lotoʼofa, kae neʼe mole ko hana agalelei feiā pe, he neʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼo tana agatonu ki tana ʼu felogoi lelei mo Sonatane. (1 Samuele 18:3; 20:15, 42) ʼO toe feiā ia ʼaho nei, ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe nātou agalelei ki te hahaʼi fuli. Kae ʼe nātou fakahā tonatou lotoʼofa, peʼe ko tonatou ʼofa agatonu kia nātou ʼaē ʼe kau mo nātou ki te tauhi ki te ʼAtua.—Mateo 5:45; Kalate 6:10.

6. Koteā te ʼu agaaga ʼo te lotoʼofa neʼe maʼu e te ʼu hahaʼi ʼe talanoa kiai te Folafola ʼa te ʼAtua?

6 Ke tou mahino ki te tahi ʼu agaaga ʼo te lotoʼofa, ʼe tou vakaʼi fakanounou anai ʼi te Tohi-Tapu te ʼu fakamatala e tolu ʼe talanoa ai ki te kalitate ʼaia. ʼI te ʼu fakamatala ʼaia ʼe tou fakatokagaʼi anai ko te lotoʼofa ʼaē neʼe maʼu e te hahaʼi (1) neʼe nātou fakahā ʼaki he ʼu gāue, (2) neʼe nātou fai ʼaki tonatou lotolelei, pea (3) neʼe nātou fakahā tāfito kia nātou ʼaē neʼe faigataʼaʼia. Tahi ʼaē meʼa, ʼe fakahā lelei e te ʼu fakamatala ʼaia peʼe feafeaʼi hatatou lava fakahā te lotoʼofa ia ʼaho nei.

ʼE Fakahā e Te Tāmai Tona Lotoʼofa

7. Koteā te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te tagata kaugana ʼa Apalahamo kia Petuele mo Lapani, pea koteā te fehuʼi maʼuhiga neʼe lagaʼi e te tagata kaugana?

7 ʼE fakahā mai ia Senesi 24:28-67 te fakaʼosi ʼo te hisitolia ʼo te kaugana ʼa Apalahamo, ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te ʼuluaki alatike. ʼI tana ʼosi felāveʼi mo Lepeka, neʼe fakaafe te tagata kaugana e te taʼahine ki te ʼapi ʼo tana tāmai, ko Petuele. (Vaega 28-32) ʼI te temi leva ʼaia neʼe fakamatala fuli age e te tagata kaugana tana haʼu ʼaē ʼo kumi he ʼohoana maʼa te foha ʼo Apalahamo. (Vaega 33-47) Neʼe ina fakahā fakahagatonu age neʼe maui mālie ia meʼa fuli, pea neʼe ko te fakaʼiloga ʼa Sehova “neʼe ina taki ʼau ki te ala totonu, ke ʼau toʼo maʼa tona foha te ʼofafine ʼo te tēhina ʼo toku pule.” (Vaega 48) ʼI tana fakamatala te meʼa ʼaē neʼe hoko, neʼe falala te tagata kaugana, ʼe faka tui anai ia Petuele pea mo tona foha ko Lapani, neʼe ko Sehova ʼaē neʼe ina tapuakinaʼi tona fagona. ʼOsi ʼaia pea neʼe ʼui fēnei e te tagata kaugana: “Kapau ʼe koutou lotoʼofa pea mo agatonu moʼoni ki toku pule, koutou tala mai; kae kapau ʼe mole koia, pea koutou tala mai, ke ʼau maliu ki te faʼahi mataʼu peʼe ki te faʼahi hema.”—Vaega 49.

8. Neʼe tali feafeaʼi e Petuele te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼo ʼuhiga mo Lepeka?

8 Neʼe kua fakahā e Sehova tona lotoʼofa kia Apalahamo. (Senesi 24:12, 14, 27) ʼE toe lotolelei anai koa mo Petuele ke ina tuku age ia Lepeka ke ʼalu mo te tagata kaugana ʼa Apalahamo? ʼE fakakatoa anai koa te lotoʼofa fakaʼatua ʼaki te lotoʼofa faka tagata? Peʼe iku noa anai koa te fagona loaloaga ʼo te tagata kaugana? Lagi neʼe loto fīmālie ʼaupito te tagata kaugana ʼa Apalahamo ʼi tana logo ki te ʼui fēnei ʼa Lapani pea mo Petuele: “Ko te meʼa ʼaia neʼe haʼu mai ia Sehova.” (Vaega 50) Neʼe mahino kia nāua ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe fakahoko e Sehova, pea neʼe nā tali atu aipe tana kole. Pea neʼe fakahā e Petuele tona lotoʼofa, ʼo ʼui maʼana: “Koʼeni Lepeka ʼi ʼou muʼa. Toʼo ia ia pea ke ʼalu! Pea ke liliu ko te ʼohoana ʼo te foha ʼo tou pule, ohage ko te meʼa neʼe lea kiai ia Sehova.” (Vaega 51) Neʼe ʼalu fakalelei ia Lepeka mo te tagata kaugana ʼa Apalahamo, pea neʼe liliu ko te ʼohoana ʼofaina ʼo Isaake.—Vaega 49, 52-58, 67.

Neʼe Fakahā Te Lotoʼofa e Te Foha

9, 10. (a) Koteā ʼaē neʼe kole age e Sakopo ke fai e tona foha ko Sosefo? (b) Neʼe fakahā feafeaʼi e Sosefo ia tana lotoʼofa ki tana tāmai?

9 Neʼe toe fai te lotoʼofa kia Sakopo, te mokopuna ʼo Apalahamo. ʼE fakahā mai ia Senesi kapite 47 neʼe kei maʼuli ia Sakopo ʼi Esipito kae “neʼe kua ōvi mai [tona] temi mate.” (Vaega 27-29) Neʼe nofo tuʼania heʼe mate anai ʼi tuʼa ʼo te fenua ʼaē neʼe fakapapauʼi age e te ʼAtua kia Apalahamo. (Senesi 15:18; 35:10, 12; 49:29-32) Neʼe mole loto ia Sakopo ke tanu ia ia ʼi Esipito, koia neʼe ina fakatotonu age ke ʼave tona sino ki Kanaane. ʼE mahino ia, ko Sosefo, ʼaē neʼe maʼuhiga tona tuʼulaga, neʼe feala ke ina fakahoko tana fakatuʼutuʼu ʼaia.

10 ʼE ʼui fēnei e te fakamatala: “Pea [ko Sakopo] neʼe ina pāuiʼi tona foha ko Sosefo pea mo ʼui maʼana kia te ia: ‘Kapau ʼe ke ʼofa kia te ʼau, . . . pea ʼe tonu anai ke ke fakahā mai tou lotoʼofa pea mo tau agatonu. (Fakalelei siʼou loto, ʼaua naʼa ke tanu ʼau ʼi Esipito.) ʼE tonu ke ʼau takoto mo taku ʼu tāmai, pea ʼe tonu anai ke ke ʼave ʼau ki tuʼa ʼi Esipito pea mo tanu ʼau ʼi tonatou faitoka.’ ” (Senesi 47:29, 30) Neʼe fakapapauʼi age e Sosefo ʼe mulimuli anai ki tana kole, pea mole tuai pea mate Sakopo. Ko Sosefo pea mo te ʼu foha ʼo Sakopo neʼe nātou ʼave tona sino “ki te fenua ʼo Kanaane pea nātou tanu ai ʼi te ʼana ʼo te gāueʼaga ʼo Makepela, te gāueʼaga neʼe maʼu e Apalahamo.” (Senesi 50:5-8, 12-14) Koia neʼe fakahā e Sosefo te lotoʼofa ki tana tāmai.

Te Lotoʼofa ʼa Lute

11, 12. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi e Lute tana lotoʼofa kia Naomi? (b) He koʼe neʼe lelei age te lotoʼofa “fakamuli” ʼa Lute ʼi “te ʼuluaki”?

11 ʼE ʼui ʼi te tohi ʼo Lute pe neʼe maʼu feafeaʼi e te fafine vitua ko Naomi te lotoʼofa mai te fafine Moapite vitua ko Lute, te ʼohoana ʼo tana tama kua mate. ʼI te fakatuʼutuʼu ʼa Naomi ke liliu ki Petelehemi ʼi Suta, neʼe fakahā age e Lute tona lotoʼofa pea mo tana tui mālohi, ʼo ʼui maʼana: “Ko te faʼahi ʼaē ʼe ke ʼalu anai kiai ʼe ʼau ʼalu anai mo ʼau kiai, pea ko te koga meʼa ʼaē ka ke moe ai ʼe ʼau moe ai anai mo ʼau. Ko tau hahaʼi ʼe liliu anai ko taku hahaʼi, pea ko tou ʼAtua ʼe liliu anai ko toku ʼAtua.” (Lute 1:16) Ki muli age neʼe fakahā e Lute tona lotoʼofa, ʼi tana tali lelei ʼaē ke ʼohoana mo te matuʼa ko Poase, te kāiga ʼo Naomi.a (Teutalonome 25:5, 6; Lute 3:6-9) Neʼe ina ʼui fēnei kia Lute: “Neʼe ke fakahā tou lotoʼofa, ʼo lelei age tau fakahā fakamuli ʼaenī ʼi tau fakahā ʼi te ʼuluaki, he neʼe mole ke kumi te kau tūpulaga, peʼe māsisiva, peʼe nātou maʼu koloā.”—Lute 3:10.

12 Ko “te ʼuluaki” lotoʼofa ʼo Lute, neʼe ina fakahā ʼi te temi ʼaē neʼe mavae ai mai tona famili pea mo pipiki ai kia Naomi. (Lute 1:14; 2:11) Kae neʼe laka age tona lotoʼofa “fakamuli”—he neʼe tali lelei e Lute ke ʼohoana mo Poase. ʼI te temi leva ʼaia neʼe kua lava foaki e Lute he tofiʼa maʼa Naomi, ʼaē neʼe mole kei feala ke maʼu fānau heʼe kua finematuʼa fau. Neʼe fai te ʼohoana, pea ʼi te temi ʼaē neʼe fānau ai Lute, neʼe kalaga fēnei te ʼu fafine ʼo Petelehemi: “Kua tupu te tama ʼa Naomi.” (Lute 4:14, 17) Ko Lute neʼe “ko te fafine lelei ʼaupito,” koia neʼe fakapale ai e Sehova ʼaki te pilivilesio taulekaleka ʼaē ke liliu ko te kui fafine ʼa Sesu Kilisito.—Lute 2:12; 3:11; 4:18-22; Mateo 1:1, 5, 6.

Neʼe Nātou Fakahā ʼAki Tanatou Aga

13. Neʼe fakahā feafeaʼi e Petuele, mo Sosefo, pea mo Lute tonatou lotoʼofa?

13 Neʼe fakahā feafeaʼi e Petuele, mo Sosefo, pea mo Lute ia tonatou lotoʼofa? Neʼe mole gata ʼaki pe hanatou ʼu palalau lelei, kae neʼe nātou fakahā ʼaki tanatou ʼu aga. Neʼe mole ʼui pe e Petuele, “Koʼeni ia Lepeka” kae neʼe ina “tuku ke ʼalu ia Lepeka.” (Senesi 24:51, 59) Neʼe mole ʼui pe e Sosefo, “ ʼE ʼau mulimuli anai ki tau palalau” kae ko ia mo tona ʼu tēhina neʼe nātou fai maʼa Sakopo “ia meʼa fuli neʼe ina fakatotonu age kia nātou.” (Senesi 47:30; 50:12, 13) Neʼe mole ʼui pe e Lute, “ko te faʼahi ʼaē ʼe ke ʼalu anai kiai ʼe ʼau ʼalu anai mo ʼau kiai,” kae neʼe mavae ʼi tona famili pea neʼe ʼalu mo Naomi, ʼo “nā fagona fakatahi ʼo aʼu ki tanā hū ki Petelehemi.” (Lute 1:16, 19) ʼI Suta, ko Lute neʼe toe “mulimuli pe kia meʼa fuli neʼe fakatotonu age e tana faʼe.” (Lute 3:6) Ei, ohage pe ko nātou ʼaē, ko te lotoʼofa ʼo Lute neʼe ina fakahā ʼaki tana aga.

14. (a) ʼE fakahā feafeaʼi ia ʼaho nei e te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ia tonatou lotoʼofa ʼaki tanatou ʼu aga? (b) Koteā te ʼu gāue lotoʼofa ʼe koutou ʼiloʼi ʼe fai e te kau Kilisitiano ʼo tokotou kokelekasio?

14 ʼE ko he meʼa fakafiafia hakita sio ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei ʼe kei nātou fakahā aipe te lotoʼofa ʼaki tanatou ʼu aga. Ohage la, koutou fakakaukauʼi age muʼa ia nātou ʼaē ʼe nātou fakaloto mālohiʼi tonatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē ʼe māʼimoa, peʼe lotovaivai, peʼe lotomamahi. (Tāʼaga Lea 12:25) Peʼe koutou fakatokagaʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe nātou ʼaumai tuʼumaʼu te hahaʼi matutuʼa ki te Fale ʼo Te Puleʼaga ke nātou kau ki te ʼu fono ʼo te vāhaʼa fuli. Ko Anna ʼaē ʼe taʼu 82 pea ʼe kau ʼi te mahaki ko te ʼola, ʼe ina fakahā te manatu ʼa te tokolahi ʼi tana ʼui ʼaenī: “ ʼE ko he tapuakina mai ia Sehova hokita ʼaumai ki te ʼu fono fuli. ʼE ʼau fakafetaʼi kia te ia mo toku loto katoa, he neʼe ina foaki mai te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼofa.” ʼE koutou kau koa ki he ʼu gāue feiā ʼi tokotou kokelekasio? (1 Soane 3:17, 18) Kapau ʼe koutou fai he ʼu gāue feiā, pea ke koutou ʼiloʼi papau ʼe maʼuhiga ʼaupito tokotou lotoʼofa ʼaia.

Fai ʼAki Te Lotolelei

15. Koteā te faʼahi maʼuhiga ʼo te lotoʼofa neʼe hā lelei ʼi te ʼu fakamatala faka Tohi-Tapu e tolu ʼaē neʼe tou vakaʼi?

15 Ko te ʼu fakamatala faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe tou vakaʼi, neʼe nātou toe fakahā mai ko te lotoʼofa neʼe nātou fai ʼaki he lotolelei, kae neʼe mole fai fakakinau. Neʼe lagolago fakalelei ia Petuele ki te kaugana ʼa Apalahamo, ʼo toe feiā mo Lepeka. (Senesi 24:51, 58) Ko te lotoʼofa ʼaē neʼe fakahā e Sosefo neʼe mole ko he aga neʼe uga e ʼihi ke ina fai. (Senesi 50:4, 5) Neʼe “faiga mālohi [ia Lute] ke ʼalu mo [Naomi].” (Lute 1:18) ʼI te ʼui age e Naomi kia Lute ke ʼalu kia Poase, ʼaki tona lotoʼofa neʼe ʼui fēnei e te fafine Moapite ʼaia: “ ʼE ʼau fai anai ia meʼa fuli ʼe ke ʼui mai.”—Lute 3:1-5.

16, 17. He koʼe ʼe maʼuhiga ʼaupito te lotoʼofa ʼa Petuele, mo Sosefo, pea mo Lute, pea koteā ʼaē neʼe ina uga nātou ke nātou fakahā te kalitate ʼaia?

16 Neʼe maʼuhiga ʼaupito te lotoʼofa ʼaē neʼe fakahā e Petuele, mo Sosefo, pea mo Lute, koteʼuhi neʼe mole feala kia Apalahamo, mo Sakopo, pea mo Naomi ke nātou fakakinauʼi te ʼu hahaʼi ʼaia ke nātou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai. Pea tahi, neʼe mole he lao neʼe ina fakamaʼua kia Petuele ke ina foaki tona ʼofafine. Neʼe feala pe hana ʼui fēnei ki te kaugana ʼa Apalahamo: ‘Kailoa, ʼe ʼau fia taupau maʼu toku ʼofafine faʼa gāue.’ (Senesi 24:18-20) ʼO toe feiā pe mo Sosefo, neʼe fakalogo pe kia ia peʼe mulimuli peʼe kailoa ki te kole ʼaē neʼe fai age e tana tāmai, koteʼuhi neʼe kua mate ia Sakopo pea mole kei feala ke ina fakakinauʼi ia Sosefo ke fakalogo ki tana fakatotonu. Neʼe fakahā e Naomi kia Lute ʼe fakalogo pe kia ia peʼe nofo peʼe mavae ʼi Moape. (Lute 1:8) Neʼe toe fakalogo pe kia Lute peʼe ʼohoana mo he tahi ʼi “te kau tūpulaga” peʼe ʼohoana mo te tagata matuʼa ko Poase.

17 Ko te lotoʼofa ʼaē neʼe fakahā e Petuele, mo Sosefo, pea mo Lute neʼe haʼu mai tonatou loto. Neʼe mahino kia nātou ʼe tonu ke nātou fakahā te kalitate ʼaia kia nātou ʼaē neʼe felogoi lelei mo nātou, ohage ko te Hau ko Tavite ʼaē neʼe mahino kia ia ʼe tonu ke ina fakahā te kalitate ʼaia kia Mefiposete.

18. (a) E feafeaʼi te kau tagata ʼāfea ʼi tanatou “tauhi te faga ōvi”? (b) Koteā te palalau ʼaē neʼe fai e te tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo tana tokoni ki tona ʼu kaugā fagona ʼi te tui?

18 Ko te lotoʼofa ʼe kei ʼiloga ʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ohage la ko te ʼu tagata ʼaē ʼe nātou tauhi te faga ōvi ʼa te ʼAtua. (Pesalemo 110:3; 1 Tesalonika 5:12) Ko te ʼu tagata ʼāfea ʼaia, peʼe ko te ʼu tagata taupau, ʼe nātou logoʼi ʼe tonu ke nātou fai fakalelei tonatou maʼua ʼaē neʼe hinoʼi nātou kiai. (Gaue 20:28) Kae ko te ʼu gāue ʼaē ʼe nātou fai maʼa te kokelekasio ohage la ko tanatou gāue faka tauhi ōvi pea mo ʼihi age ʼu gāue lotoʼofa, “[ʼe mole nātou] fai fakakinau, kae [ʼe nātou fai] ʼaki te lotolelei.” (1 Petelo 5:2, MN ) ʼE tokaga te kau tagata ʼāfea ki te faga ōvi koteʼuhi ko tonatou maʼua, pea ʼe nātou fiafia ʼi te fai ʼo te gāue ʼaia. ʼE nātou fakahā te lotoʼofa ki te ʼu ōvi ʼa Kilisito, koteʼuhi ko tonatou maʼua pea ʼe nātou fia fai te faʼahi ʼaia. (Soane 21:15-17) ʼE ʼui fēnei e te tagata ʼāfea: “ ʼE ʼau fiafia ʼi taku ʼaʼahi te ʼu tēhina ki tonatou ʼu ʼapi peʼe ʼau telefoni kia nātou, ke nātou ʼiloʼi neʼe ʼau manatuʼi ia nātou. ʼE ko he meʼa fakaloto fiafia lahi pea mo lelei kia ʼau haku tokoni ki te ʼu tēhina!” Ko te ʼu tagata ʼāfea agaʼofa ʼo te malamanei katoa, ʼe nātou manatu tahi mo te tēhina ʼaia.

Koutou Fakahā Te Lotoʼofa Kia Nātou ʼAē ʼe Faigataʼaʼia

19. Koteā te meʼa ʼo ʼuhiga mo te lotoʼofa neʼe faka maʼuhigaʼi e te ʼu fakamatala faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te alatike?

19 Ko te ʼu fakamatala faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe tou talanoa kiai, ʼe nātou faka maʼuhigaʼi te lotoʼofa ʼaē ʼe tonu ke fakahā ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou lava fakahoko e nātou totonu tanatou ʼu fakatuʼutuʼu. Moʼo taupau te hōloga ʼo tona famili, neʼe ʼaoga kia Apalahamo te tokoni ʼa Petuele. Moʼo ʼave ʼo tona sino ki Kanaane, neʼe ʼaoga kia Sakopo te tokoni ʼa Sosefo. Pea ke tupu hona tofiʼa, neʼe ʼaoga kia Naomi te tokoni ʼa Lute. Ei, neʼe ʼaoga kia Apalahamo, mo Sakopo, pea mo Naomi, he ʼu hahaʼi moʼo tokoni age ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia nātou. ʼO toe feiā ia ʼaho nei, ʼe tonu ke fakahā tāfito te lotoʼofa kia nātou ʼaē ʼe faigataʼaʼia. (Tāʼaga Lea 19:17) ʼE tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi te pateliaka ko Sopo, ʼaē neʼe tokaga tāfito kia “ia ʼe mamahi ʼaē neʼe kole tokoni, ia ia ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo ʼaē neʼe mole ʼi ai hona falalaʼaga” ʼo feiā kia “ia ʼaē ʼe fakaʼofaʼofa.” Ko Sopo neʼe ina ‘fakafiafia mo te loto ʼo te fafine vitua’ pea neʼe liliu ko ‘te ʼu mata ʼo ia ʼaē ʼe kivi pea mo te ʼu vaʼe ʼo ia ʼaē ʼe ketu.’—Sopo 29:12-15.

20, 21. Ko ai ʼaē ʼe ʼaoga ki ai totatou lotoʼofa, pea koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fefakahāʼaki?

20 ʼI te ʼu kokelekasio faka Kilisitiano fuli ʼe ʼi ai ‘te hahaʼi ʼe maʼuli mamahi pea ʼe nātou kole tokoni.’ Lagi ko niʼihi ʼe nātou nonofo tokotahi, mo lotovaivai, mo nātou manatu ʼe mole kei ʼi ai honatou ʼaoga, pea mo lotomamahi ʼuhi ko niʼihi, pea mo tau mo he mahaki kovi, peʼe kua mate he tahi neʼe nātou ʼofa mamahi ai. Tatau aipe pe koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou mamahi ai, ʼofa pe ke tou tokakaga kia nātou ʼaia ʼaē ʼe feala ke tou tokoni ki ai, pea mo fakahā kia nātou tatatou ʼu gāue lotoʼofa.—1 Tesalonika 5:14.

21 Koia, tou haga faʼifaʼitakiʼi ia Sehova ʼAtua, ʼaē ʼe “mahu ʼi te lotoʼofa.” (Ekesote 34:6; Efeso 5:1) ʼE tou lava fai te faʼahi ʼaia mokā ʼe tou fai he ʼu gāue ʼaki he lotolelei, tāfito la maʼa nātou ʼaē ʼe faigataʼaʼia. Pea ʼe mahino ia ʼe tou fakaʼapaʼapa anai kia Sehova, pea mo maʼu te fiafia lahi mokā ʼe tou “femaʼuʼaki te lotoʼofa.”—Sakalia 7:9.

[Kiʼi nota]

a Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga ʼohoana ʼaia, koutou vakaʼi ʼi te 2 Tohi ʼo te Étude perspicace des Écritures ʼi te pasina 226, ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?

• He koʼe ʼe kehekehe te lotoʼofa mo te agalelei?

• Neʼe fakahā feafeaʼi e Petuele, mo Sosefo, pea mo Lute tonatou lotoʼofa?

• ʼE tonu ke tou fakahā feafeaʼi ia te lotoʼofa?

• Ko ai ʼaē ʼe ʼaoga ki ai totatou lotoʼofa?

[Paki ʼo te pasina 18]

Neʼe fakahā feafeaʼi e Petuele ia tona lotoʼofa?

[Paki ʼo te pasina 21]

Ko te ʼofa agatonu ʼa Lute neʼe ko he tapuakina ia kia Naomi

[Paki ʼo te pasina 23]

Ko te lotoʼofa ʼe fakahā ʼaki he lotolelei, ʼe fakahā ʼaki he ʼu gāue, ʼe fakahā kia nātou ʼaē ʼe faigataʼaʼia

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae