Te ʼu Ako Mai Te Fakamatala ʼo Te Tupu ʼa Sesu
KO TE lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou leleiʼia te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe tupu ai Sesu. ʼE hā te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu paki ʼo te Nativitate pea mo te ʼu gaoʼi ʼo te Nativitate ʼi te malamanei ʼi te temi ʼo te Po Tapu. Logola tona leleiʼia, kae ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe tupu ai Sesu neʼe mole fakamatala pe ʼi te Tohi-Tapu moʼo fakafiafia te hahaʼi. ʼE kau te ʼu fakamatala ʼaia ki te Tohi-Tapu katoa ʼaē neʼe haʼu mai te ʼAtua moʼo akoʼi pea mo fakatonutonuʼi.—2 Timoteo 3:16.
Kapau neʼe loto e te ʼAtua ke fakamanatuʼi e te kau Kilisitiano te ʼaho tupu ʼo Sesu, kanaʼauala ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu te ʼaho tonu ʼaē neʼe tupu ai. ʼE tuʼu ai koa? ʼI tana ʼosi fakahā ko Sesu neʼe tupu ʼi te temi ʼaē neʼe nonofo ai ʼi tuʼa te kau tauhi manu ʼo leʼoleʼo tanatou ʼu faga manu, neʼe fakaʼosi e te tagata sivi Tohi-Tapu ʼo te 19 sēkulō ko Albert Barnes, ʼaki te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼE ʼasi lelei mai ai ko totatou Fakamaʼuli neʼe tupu ʼi muʼa ʼo te ʼaho 25 ʼo Tesepeli . . . ʼE momoko te temi ʼaia, tāfito ʼi te ʼu koga meʼa māʼoluga pea mo moʼugaʼia ʼaē ʼe ōvi ki Petelehemi. Neʼe mole fakahā mai e te ʼAtua te temi ʼaē neʼe tupu ai [ia Sesu]. . . . ʼE mole he ʼaoga ke tou ʼiloʼi te temi ʼaia, kanaʼauala neʼe tala mai e te ʼAtua.”
Kae ʼe fakamatala lelei mai e te ʼu tagata ʼaē neʼe nātou tohi te ʼu Evaselio e fā ia te ʼaho ʼaē neʼe mate ai Sesu. Neʼe hoko ʼi te Pāsikate, ʼaē neʼe fai ʼi te ʼaho 14 ʼo te māhina faka Sutea ko Nisani, ʼi te fasiga taʼu mātala. Tahi ʼaē meʼa, neʼe fakatotonu lelei e Sesu ki tana kau tisipulo ke nātou mulimuli ki te ʼaho ʼaia moʼo fakamanatu ʼo ia. (Luka 22:19) ʼE mole maʼu ʼi te Tohi-Tapu he fakatotonu feiā ʼo ʼuhiga mo te fakamanatu ʼo te ʼaho tupu ʼo Sesu, peʼe ko te ʼaho tupu ʼo he tahi kehe. Kae ʼuhi ko te ʼu fihi ʼo ʼuhiga mo te ʼaho tupu ʼo Sesu, ʼe feala ke mole kei tou tokakaga ai ki te ʼu meʼa maʼuhiga ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼaho ʼaia.
Te ʼu Mātuʼa ʼAē Neʼe Filifili e Te ʼAtua
ʼI te ʼu lauʼi afe famili ʼi Iselaele, ko ai te ʼu mātuʼa ʼaē neʼe filifili e te ʼAtua moʼo taupau tona ʼAlo? Neʼe maʼuhiga koa kia te Ia ke ina maʼu he ʼu mātuʼa ʼe ʼiloa pea mo maʼu koloā? Kailoa. Neʼe tokaga ia Sehova ke ina maʼu he ʼu mātuʼa ʼe nā maʼu he ʼu kalitate fakalaumālie. Koutou vakaʼi te hiva fakavikiviki ʼa Malia, ohage ko tona tuʼu ia Luka 1:46-55 (MN ), neʼe hiva ʼi te ʼosi tala age tana pilivilesio ʼaē ʼe liliu ko te faʼe ʼo te Mesia. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE fakavikiviki e toku nefesi ia Sehova . . . he kua ina tokagaʼi te masiva ʼo tana kaugana.” Neʼe agavaivai he neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo ia ʼe “masiva,” ko te kaugana ʼa Sehova. Kae tāfito, ʼe hā ʼi te ʼu fakavikiviki taulekaleka ʼo te hiva ʼo Malia, neʼe ko he fafine neʼe ina maʼu he ʼu kalitate fakalaumālie pea neʼe ina ʼiloʼi lelei te Tohi-Tapu. Logola neʼe kau ʼi te hākoga agahala ʼo Atama, kae neʼe ko te fili lelei ʼaupito ʼaia ʼo te fafine ʼaē neʼe tonu ke liliu ko te faʼe ʼo te ʼAlo ʼo te ʼAtua.
E feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana ʼo Malia, ʼaē ka liliu ko te tāmai tauhi ʼa Sesu. Ko Sosefo neʼe ko te tagata neʼe poto lelei ʼi te gāue tufuga. ʼUhi ko tana lotolelei ke gāue kinakina, neʼe feala ai ke tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona famili, ʼaē ki muli age neʼe toko nima tagata pea mo tokolua fafine. (Mateo 13:55, 56) Neʼe mole maʼu koloā ia Sosefo. ʼI te temi ʼaē neʼe tonu ai kia Malia ke ina ʼave tana ʼuluaki tama ʼo fakahā ki te fale lotu ʼo te ʼAtua, neʼe mole lagi fiafia ia Sosefo he neʼe mole feala ke ina momoli te ōvi ʼaē neʼe tonu ke sakilifisioʼi. Kae neʼe nā fakaʼaogaʼi te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai ki te kau masiva. ʼO ʼuhiga mo te faʼe ʼo he tamasiʼi neʼe hoki fānauʼi, neʼe ʼui fēnei e te lao ʼa te ʼAtua: “Kapau ʼe mole feala ke ina toʼo he akeno, pea ʼe tonu anai ke ina toʼo he taluaʼi lupe peʼe ko he taluaʼi kulukulu, ke foaki he tahi ki te holokoseta pea ko te tahi ki te sakilifisio ʼo te agahala, pea ʼe tonu anai ke fai e te pelepitelo he faifakalelei maʼa ia, pea ʼe tonu anai ke maʼa.”—Levitike 12:8; Luka 2:22-24.
ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ko Sosefo “nee ko he tagata agatonu.” (Mateo 1:19) Ohage la, neʼe mole felāveʼi fakasino mo tona ʼohoana taupoʼou ʼo aʼu ki te ʼosi tupu ʼa Sesu. Neʼe tokoni ia te faʼahi ʼaia ke mole faihala ʼo ʼuhiga mo te Tāmai moʼoni ʼa Sesu. Neʼe mole lagi faigafua ki he taumatuʼa neʼe hoki ʼohoana pe ke mole nā fai he ʼu felāveʼi fakasino kae nā maʼuʼuli fakatahi ʼi te loto fale, kae neʼe nā fakahā ai neʼe maʼuhiga ʼaupito kia nāua te pilivilesio ʼo te fili ʼo nāua ke nā taupau te ʼAlo ʼo te ʼAtua.—Mateo 1:24, 25.
Ohage ko Malia, neʼe maʼu e Sosefo te ʼu kalitate fakalaumālie. ʼI te taʼu fuli, neʼe ina tuku tana gāue kae fagona mo tona famili lolotoga ʼaho e tolu mai Nasaleti ki Selusalemi, ke nātou kau ki te ʼaho lahi ʼo te Pāsikate ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu fuli. (Luka 2:41) Pea neʼe akoako e Sosefo ki te tūpulaga ko Sesu ke kau ʼi te vāhaʼa fuli ki te tauhi neʼe fai ʼi te sinakoka, ʼaē neʼe lau pea mo fakamahino ai te Folafola ʼa te ʼAtua. (Luka 2:51; 4:16) Koia ʼe tou tui papau ai neʼe lelei te filifili ʼa te ʼAtua ia te faʼe pea mo te tāmai tauhi ʼi te kele maʼa tona ʼAlo.
Ko He Tapuakina Lahi Maʼa Te Kau Tauhi Manu Agavaivai
Logola neʼe faigataʼa ki tona ʼohoana, ʼaē neʼe ko tona māhina hiva ʼaia, kae neʼe fagona ia Sosefo ki te kolo ʼo tana ʼu kui ke tohi ai tona higoa, ʼo mulimuli ki te fakatotonu ʼa Sesale. ʼI te tau atu ʼa te taumatuʼa ki Petelehemi, neʼe mole feala ke nā maʼu he kogafale ʼi te kolo ʼaē neʼe hahaʼi. Neʼe tonu ai ke nā ʼolo ki te fale manu, ʼaē neʼe tupu ai Sesu pea neʼe fakatakoto ki te kaiʼaga manu. Moʼo fakaloto mālohiʼi tanā tui, neʼe fakamoʼoni e Sehova ki te ʼu mātuʼa agavaivai ʼaia neʼe loto moʼoni ia te ʼAtua ke tupu tona ʼAlo. Neʼe ina fekauʼi ifo koa he ʼu tagata matuʼa mo maʼuhiga mai Petelehemi moʼo fakafimālieʼi te loto ʼo te taumatuʼa? Kailoa. Neʼe fakahā e Sehova ʼAtua te faʼahi ʼaia ki te ʼu tagata tauhi manu neʼe gāue kinakina pea neʼe nonofo ʼi tuʼa ʼi te pōʼuli moʼo leʼoleʼo tanatou ʼu faga manu.
Neʼe hā te ʼu ʼaselo ʼa te ʼAtua kia nātou pea neʼe ina ʼui age kia nātou ke nātou ʼolo ki Petelehemi, heʼe nātou maʼu ai anai te Mesia neʼe hoki tupu “e takoto i he kaiagamanu.” Neʼe punamaʼuli koa peʼe mata faikehe ki te ʼu tagata agavaivai ʼaia tanatou logo ʼaē neʼe tuku te Mesia ʼi te fale manu? Kailoa ia! ʼI te temi pe ʼaia, neʼe nātou tuku tanatou ʼu faga manu kae nātou ʼolo ai ki Petelehemi. ʼI tanatou maʼu ia Sesu, neʼe nātou fakamatala kia Sosefo pea mo Malia te ʼu palalau ʼa te ʼaselo ʼa te ʼAtua. ʼE mahino ia neʼe fakaloto mālohiʼi e te faʼahi ʼaia te tui ʼa te taumatuʼa, ko meʼa fuli pe neʼe hoko ohage ko tona fakatuʼutuʼu e te ʼAtua. Pea “nee liliu te kau tauhimanu o hiva te kololia mo te u fakavikiviki o te Atua, o uhiga mo meafuape nee natou logo mo mamata ki ai.” (Luka 2:8-20) ʼE moʼoni neʼe ko te filifili lelei ʼaia ʼa Sehova, ke ina fakahā te ʼu meʼa ʼaia ki te ʼu tagata tauhi manu neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua.
Talu mai te kamata, ʼe tou ʼiloʼi ai peʼe ko te faʼahiga hahaʼi feafeaʼi ʼaē ʼe tonu ke tou hoko kiai ke leleiʼia tatou e Sehova. ʼE mole ʼaoga ke tou ʼiloa peʼe maʼu koloā. Kae ohage ko Sosefo, mo Malia, pea mo te ʼu tagata tauhi manu, ʼe tonu ke tou fakalogo ki te ʼAtua pea mo fakahā totatou ʼofa kia te ia ʼo tou fakamuʼamuʼa te ʼu meʼa fakalaumālie ʼi te ʼu koloā. Koia ʼe ʼi ai te ʼu ako lelei ke tou ʼiloʼi ʼaki hatatou metitasio ki te fakamatala ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe tupu ai Sesu.
[Paki ʼo te pasina 7]
Koteā ʼaē ʼe fakahā mai e te momoli ʼaē e Malia te ʼu taluaʼi lupe?
[Paki ʼo te pasina 7]
Neʼe filifili e te ʼAtua ke ina fakahā te tupu ʼa Sesu ki he ʼu tagata tauhi manu agavaivai