Tonatou Maʼuli
Ko Te Kumi Muʼa ʼo Te Puleʼaga—Ko He Maʼuli Tukupau Pea Mo Fiafia
NEʼE FAKAMATALA E JETHA SUNAL
ʼI te ʼosi pe ʼo te ʼinu kafe uhu, neʼe mātou logo ki te tala mai ʼi te lātio: “ ʼE mole kei tali te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova e te puleʼaga, pea kua tapuʼi tanatou gāue.”
NEʼE hoko te meʼa ʼaia ʼi te taʼu 1950, pea ko mātou toko fā fafine ʼi tomatou ʼu taʼu 20 tupu neʼe mātou gāue misionea ʼi tomatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te République Dominicaine. Ko te hoki taʼu katoa pe ʼaia ʼo tamatou nonofo ʼi te fenua ʼaia.
Neʼe mole ʼau fakaʼamu ʼi muʼa atu ke ʼau gāue misionea. ʼE moʼoni neʼe ʼau ʼalu ki te ʼēkelesia ʼi taku kei veliveli. Kae ko taku tāmai neʼe mole kei ʼalu ki he ʼēkelesia talu mai te ʼUluaki Tau Faka Malamanei. ʼI te ʼaho ʼo toku kofilimasio ʼi te lotu Épiscopale ʼi te taʼu 1933, ko te ʼēpikopō neʼe ina lau pe te vaega faka Tohi-Tapu e tahi, pea neʼe kamata palalau politike leva ia. Neʼe puna te maʼuli ʼo Mama ki te meʼa ʼaia, ʼo mole toe ʼalu ai ki he ʼēkelesia.
Neʼe Fetogi Tomatou Faʼahiga Maʼuli
Neʼe mātou toko nima fānau pea ko tamatou ʼu mātuʼa neʼe ko William Karl pea mo Mary Adams. Ko te fānau tagata neʼe ko Don, mo Joel, pea mo Karl. Ko toku tēhina ko Joy, neʼe ko te muli ʼo te fānau pea neʼe ko ʼau ʼaē neʼe muʼa ʼi te fānau. Neʼe lagi ko toku taʼu 13 ʼi te hili ako ʼi te tahi ʼaho, neʼe ʼau maʼu atu ia Mama ʼe ina lau te kiʼi kaupepa neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe ko tona kupu tāfito Le Royaume, lʼEspérance du Monde. Neʼe ina ʼui fēnei mai kia ʼau: “Ko te moʼoni ʼaē.”
Neʼe palalau mai ia Mama kia mātou fuli ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako ʼi te Tohi-Tapu. ʼAki tana palalau mo tana faʼifaʼitaki, neʼe ina fakamahino lelei mai kia mātou ia te maʼuhiga ʼo te tokoni ʼa Sesu ʼaē ke: ‘Kumi muʼa te puleʼaga pea mo tona faitotonu.’—Mateo 6:33.
ʼI ʼihi temi neʼe mole ʼau fia logo ki tana ʼu palalau. ʼI te tahi ʼaho neʼe ʼau ʼui fēnei age ki ai, “Mama, tuku la tau fai faka mafola mai kia ʼau, naʼa mole ʼau toe holo anai te ʼu pa meʼa kai.” Kae neʼe haga palalau fakapotopoto mai pe kia mātou. Neʼe ina ʼave tuʼumaʼu ia mātou fānau ki tana ʼu ako Tohi-Tapu ʼaē neʼe fai ʼi te ʼapi ʼo te fafine ko Clara Ryan, neʼe mole faʼa tuʼu mamaʼo ʼi tomatou ʼapi ʼi Elmhurst, ʼi Illinois, ʼi Amelika.
Neʼe toe faiako foki ia Clara ki te lomi piano. Ka fai e tana kau ako te sivi ʼo te taʼu fuli, neʼe ko tona faigamālie ʼaia ke palalau ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake. Neʼe ʼau leleiʼia te fai musika, he neʼe ʼau ako te violon talu mai toku taʼu fitu, koia neʼe ʼau fakalogo ai ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakamatala e Clara.
Mole fualoa pea ko mātou te fānau neʼe mātou kamata kau ki te ʼu fono ʼo te kokelekasio mo Mama ʼi te potu uesite ʼo Chicago. Neʼe ko he ʼalu loaloaga ʼi te papikā, kae neʼe kau te faʼahi ʼaia ki tamatou akoako ʼaē ki te faka ʼuhiga ʼo te kumi muʼa ʼo te Puleʼaga. ʼI te taʼu 1938, hili taʼu e tolu ʼo te ʼosi papitema ʼo Mama, neʼe ʼau ʼalu mo ia ki te fakatahi lahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Chicago. Neʼe kau te kolo ʼaia ʼi te ʼu kolo e 50 ʼaē neʼe mulimuli ki te polokalama e tahi ʼi te lakaga e tahi, ʼuhi ko te ʼu puleʼaki faka lātio. Neʼe malave kia ʼau te meʼa ʼaē neʼe ʼau logo kiai.
Kae neʼe lahi kia ʼau taku manako ʼaē ki te fai musika. Neʼe ʼau maʼu pepa mai te faleako ʼi te taʼu 1938, pea neʼe fai e Papa ia te fakatuʼutuʼu ke ʼau ʼalu ʼo ako ʼi te Faleako Fai Musika Amelika ʼi Chicago. Koia ki te ʼu taʼu e lua ʼaē neʼe hoa mai kiai, neʼe ʼau ako te fai musika, neʼe ʼau kau ki te ʼu foʼi mahōlō lalahi e lua, pea neʼe ʼau manatu ke ʼau fai te gāue ʼaia.
Ko taku tagata faiako ki te violon, ia Herbert Butler, neʼe mavae mai te Eulopa ʼo haʼu ʼo maʼuli ʼi Amelika. Neʼe ʼau fakatoʼo age ki ai te kaupepa Refugees (Te Kau Feholaki),a mo manatu ʼe ina lau anai. Neʼe ina lau, pea ʼi te ʼosi pe ʼo taku akoako musika ʼi te vāhaʼa ʼaē neʼe hoa mai kiai, neʼe ina ʼui fēnei mai: “Jetha, ʼe lelei tau ako, pea kapau ʼe hoko atu taʼu ako ʼi te fai musika, ʼe ke lava maʼu anai hau gāue ʼi te foʼi mahōlō peʼe ke ako ki ʼihi te fai musika.” Pea ina toe ʼui fēnei mai mo fā ki te kaupepa ʼaē neʼe ʼau fakatoʼo ki ai: “Kae ʼi taku manatu ʼe ʼalu taku fakakaukau ki te meʼa ʼaenī. He koʼe koa ʼe mole ke gāue ki te potu ʼaia?”
Neʼe ʼau fakakaukauʼi fakalelei te faʼahi ʼaia. Neʼe mole hoko atu taku ako ʼi te faleako fai musika, kae neʼe ʼau tali te fakaafe ʼa Mama ki te fakatahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Detroit, ʼi Michigan, ʼi Sūlio ʼo te taʼu 1940. Neʼe mātou nonofo ʼi te ʼu falelā ʼi te koga meʼa neʼe fakatoka faka temi maʼa te ʼu fale toho pea mo te ʼu falelā. Neʼe ʼau ʼalu mo taku violon, pea neʼe ʼau kau ki te foʼi mahōlō ʼo te fakatahi. Kae ʼi te nofoʼaga faka temi ʼaia, neʼe ʼau felāveʼi mo te kau pionie (ko he kau fai faka mafola temi katoa). Neʼe nātou fiafia fuli. Neʼe ʼau fakatotonu ai ke ʼau papitema pea ke ʼau kau ki te gāue pionie. Neʼe ʼau faikole kia Sehova ke tokoni mai ke ʼau gāue ʼi toku maʼuli katoa ki te fai faka mafola temi katoa.
Neʼe ʼau kamata gāue pionie ʼi toku kolo. Ki muli age neʼe ʼau gāue ʼi Chicago. ʼI te taʼu 1943, neʼe ʼau hiki ki Kentucky. Lolotoga te temi vela ʼo te taʼu ʼaia, ʼi muʼa ʼo te fakatahi faka tisitilike, neʼe fakaafe ʼau ke ʼau kau ki te lua kalasi ʼo te Faleako ʼo Kalaate, ʼaē neʼe ʼau akoako ai ki te gāue faka misionea. Neʼe kamata te ako ʼo te kalasi ʼaia ʼi Sepetepeli ʼo te taʼu 1943.
Lolotoga te fakatahi ʼo te temi vela ʼo te taʼu ʼaia, neʼe ʼau nofo mo te fafine Fakamoʼoni neʼe ina foaki mai te ʼu meʼa fuli neʼe ʼau loto kiai mai te tauʼaga kofu ʼo tana taʼahine. Neʼe hū solia tana taʼahine, pea neʼe ʼui age e tana taʼahine ke foaki tona ʼu meʼa fuli. Kia ʼau, ko te foaki mai ʼo te ʼu meʼa ʼaoga ʼaia neʼe ko he fakahoko ʼo te fakapapau ʼa Sesu: “Ke koutou haga kumi muʼa te puleʼaga pea mo tona faitotonu, pea ʼe toe foaki atu anai mo te ʼu meʼa fuli ʼaia kia koutou.” (Mateo 6:33, MN ) Neʼe vave te fakalaka ʼo te ʼu māhina ako e nima ʼi Kalaate, pea ʼi taku ʼosi maʼu pepa ʼi te ʼaho 31 ʼo Sanualio ʼo te taʼu 1944, neʼe kua ʼau fakaʼamu la ki te gāue misionea.
Neʼe Nātou Filifili Mo Nātou Ia Te Selevisi Temi Katoa
Neʼe kamata te gāue pionie ʼa Mama ʼi te taʼu 1942. ʼI te temi ʼaia, neʼe kei ako toku ʼu tuagaʼane e toko tolu mo toku tēhina. Neʼe tau ʼalu ia Mama ʼo faka felāveʼi mo nātou ʼi te hili ako pea mo nātou kaugā ʼolo ki te gāue fai faka mafola. Neʼe ina toe akoʼi age pe foki mo te ʼu gāue ʼi te loto fale. Neʼe tautau nofo ʼalaʼala ʼi te pōʼuli ʼo fai ia te fakamolemole, pea mo te tahi ʼu gāue, ke feala hana kau ki te gāue fai faka mafola ʼi te pogipogi ake.
ʼI te māhina ʼo Sanualio ʼo te taʼu 1943, ʼi taku lolotoga gāue pionie ʼi Kentucky, ko toku tuagaʼane ko Don neʼe kamata gāue pionie mo ia. Ko te meʼa ʼaia neʼe lotomamahi ai ia Papa, koteʼuhi neʼe ina fakaʼamu kia mātou fuli ʼaē ko tana fānau ke mātou maʼu pepa ohage ko ia pea mo Mama. ʼI tana ʼosi pionie lolotoga taʼu e lua, neʼe fakaafe ia Don ke hoko atu tana gāue temi katoa ʼi te ʼu pilō lalahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Brooklyn, ʼi New York.
Neʼe kamata gāue pionie ia Joel ʼi te māhina ʼo Sūnio ʼo te taʼu 1943, kae neʼe haga nofo pe ʼi taku ʼu mātuʼa. Neʼe ina faigaʼi ke ina fakaafe ia Papa ki te fakatahi lahi kae neʼe mole tali e Papa. Kae ʼi te ʼosi faigaʼi e Joel ke ina kamata he ako Tohi-Tapu ʼi te kolo ʼaē ʼe nātou nonofo ai, neʼe mole ina maʼu he tahi, kae neʼe tali ai e Papa ke fai e Joel tana ako ki te tohi “ La vérité vous affranchira. ” Neʼe faigafua tana tali ki te ʼu fehuʼi, kae neʼe ina kole mamahi kia Joel ke ina kumi age he fakamoʼoni faka Tohi-Tapu ki te meʼa ʼaē neʼe tuʼu ʼi te tohi. Ko te faʼahi ʼaia neʼe tokoni ai kia Joel ke ina tāʼofi maʼu te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu.
Neʼe fakaʼamu ia Joel ke ʼui age e te pilō vakai hū solia, ke faka ʼāteaina mai te solia, ohage ko tona fai ʼaē kia Don ʼuhi ko tana liliu ko he minisi faka lotu. Kae neʼe mole tali e te pilō ke lau ia Joel ko he minisi faka lotu, pea ko ia neʼe nātou momoli mai ki ai he pepa ki te hū solia. ʼI tana mole fia hū solia, neʼe kumi ia ia ke pilisoniʼi. ʼI tona ʼosi maʼu e te kau polisi ʼaē ko te FBI, neʼe nofo ʼaho tolu ʼi te fale pilisoni ʼo Cook County.
Neʼe fakaʼaogaʼi e Papa tomatou ʼapi ohage he fale moʼo taupau ʼo Joel. Ki muli age neʼe ina toe fakahoko te meʼa ʼaia moʼo tokoni ki ʼihi kau tūpulaga ko te kau Fakamoʼoni. ʼI te ʼita ʼa Papa ki te taʼi fai ʼaia ʼe mole mata tonu, neʼe ʼalu ai mo Joel ki Washington, moʼo vakaʼi peʼe mole feala ke fai hana tagi kiai. Ki muli age, neʼe maʼu e Joel tona pepa fakamoʼoni ko ia ko te minisi faka lotu pea neʼe faka ʼāteaina ai ia ia e te telepinale. Neʼe faitohi mai ia Papa ʼo ina ʼui fēnei, “Maʼa ʼaku neʼe lava te faʼahi ʼaia ʼuhi ko Sehova!” ʼI te fakaʼosi ʼo te māhina ʼo ʼAukusito ʼo te taʼu 1946, neʼe fakaafe mo Joel ke kau ki te kau gāue ʼi te ʼu pilō lalahi ʼi Brooklyn.
Ko Karl neʼe tuʼa lahi tana gāue pionie lolotoga te temi mālōlō ako, ʼi muʼa ʼo te ʼosi ʼo tana ako ʼi te ʼu faleako lalahi ʼi te taʼu 1947, pea neʼe ina toʼo leva te gāue pionie katoa. Neʼe mahamahaki ia Papa, koia neʼe tokoni age ki ai ia Karl ʼi tana gāue lolotoga te tahi temi, pea neʼe mavae leva mai ai ʼo gāue pionie ʼi te tahi koga meʼa. ʼI te fakaʼosi taʼu ʼo te 1947, neʼe hū ia Karl ʼo gāue mo Don pea mo Joel ʼi te famili ʼo te Petele ʼi te ʼu pilō lalahi ʼi Brooklyn.
ʼI te ʼosi ʼo te ako ʼa Joy, neʼe kamata gāue pionie. Pea ʼi te taʼu 1951, neʼe gāue mo tona ʼu tuagaʼane ʼi te Petele. Neʼe gāue ʼi te fai menasi pea mo te fai apone. ʼI te taʼu 1955 neʼe ʼohoana mo Roger Morgan, neʼe gāue mo ia ʼi te Petele. Hili kiai taʼu e fitu, neʼe nā fia maʼu hanā fānau, pea koia neʼe nā mavae ai ʼi te Petele. ʼAki te temi, neʼe nā pusiaki tanā ʼu tamaliki e toko lua, ʼe nā tauhi mo nāua kia Sehova.
ʼI te hū fuli ʼa te fānau ki te selevisi temi katoa, neʼe fai tokoni lelei ia Mama kia Papa, ʼo ina foaki ai tona maʼuli kia Sehova pea neʼe papitema ʼi te taʼu 1952. Lolotoga taʼu e 15, ʼo aʼu ki tona mate, neʼe ina maʼu te ʼu puleʼaki lelei moʼo fakahā te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ki niʼihi, logola te ʼu potu neʼe mole ina lava fai ʼuhi ko tana mahaki.
Hili te temi nounou ʼaē neʼe tuku ai e Mama tana gāue pionie kae tokaga ki te mahaki ʼo Papa, neʼe toe hoko atu tana gāue pionie ʼo aʼu ki tona mate. Neʼe mole taki motokā, pea neʼe mole feʼaluʼaki lelue. Neʼe ko te fafine mālohi, neʼe haʼele ʼi te potu fuli, ʼo tau ʼalu mamaʼo moʼo fai ʼo he ʼu ako Tohi-Tapu.
ʼI Te Gāue Faka Misionea
ʼI te ʼosi maʼu ʼo tomatou pepa mai te Faleako ʼo Kalaate, neʼe gāue pionie te tahi vaega ʼo mātou ʼi te kokelekasio ʼi te potu noleto ʼo te kolo ko New York lolotoga te taʼu katoa, pea hoki maʼu leva te ʼu pepa folau. Pea ʼi te taʼu 1945 neʼe mātou ʼolo ai leva ki te fenua ʼaē neʼe hinoʼi mātou kiai, ia Cuba, pea neʼe mātou fetogi māmālie ai leva tomatou maʼuli. ʼI te tali leleiʼi ʼo tamatou gāue, mole faʼa fualoa pea neʼe lahi te ʼu ako Tohi-Tapu neʼe mātou fai. Neʼe mātou gāue ai lolotoga taʼu e fā. Pea neʼe hoki toe hinoʼi mai ke mātou gāue ʼi te République Dominicaine. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼau felāveʼi mo te fafine neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia ʼau ke ʼau ʼalu ki te fafine ʼe toʼo fakatau ia ia, ko te fafine Falani, ko tona higoa ko Suzanne Enfroy, neʼe fia mahino ki te Tohi-Tapu.
Ko Suzanne neʼe ko te fafine Sutea, pea ʼi te temi ʼaē neʼe hūfi ia Falani e Itilele, ko ia mo tona ʼohoana mo tanā ʼu tamaliki e lua, neʼe nātou mavae mai ai ʼo nātou hiki ki te tahi fenua. Neʼe foimo vaevae e Suzanne ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina akoʼi mo te tahi ʼu hahaʼi. Neʼe ʼuluaki palalau mo te fafine ʼaē neʼe haʼu ʼo ʼui mai ke ʼau ʼalu ʼo ʼaʼahi ia ia, pea mo Blanche, ko he kaumeʼa mai Falani. Neʼe nā tuputupu ʼo hoko ai mo tanā papitema.
Neʼe fehuʼi fēnei mai e Suzanne: “Koteā ʼaē ʼe ʼau lava fai moʼo tokoni ki taku fānau?” Ko tana tama neʼe lolotoga ako ke liliu ko he tōketā, pea ko tana taʼahine neʼe ako ki te fai meʼe, mo fakaʼamu ke meʼe ʼi te Radio City Music Hall ʼi New York. Neʼe momoli age e Suzanne kia nāua ia Te Tule Leʼo mo te Réveillez-vous ! Ko te meʼa neʼe hoko ai, neʼe liliu te tama ʼa Suzanne mo tona ʼohoana, pea mo te mahaga fafine ʼo te ʼohoana ʼo tana tama, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko Louis, te ʼohoana ʼo Suzanne neʼe ina tuʼania tana kua fia logo ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, koteʼuhi neʼe hoki tapuʼi age pe tanatou gāue e te puleʼaga ʼo te République Dominicaine. Kae ʼi te ʼosi mavae ʼa te famili katoa ki Amelika, neʼe liliu ai mo Louis ko te Fakamoʼoni.
Te Hoko Atu ʼo Te Gāue Logola Tona Kua Tapuʼi
Logope neʼe tapuʼi te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te République Dominicaine kae mole heʼeki faʼa fualoa tamatou nonofo ʼi te fenua ʼi te taʼu 1949, neʼe mātou fakatotonu ke mātou fakalogo ki te ʼAtua ohage ko he fakalogo ki he Pule ʼi hamatou fakalogo ki te tagata. (Gaue 5:29) Neʼe mātou haga kumi muʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼo tala te logo lelei, ohage ko tona akoʼi e Sesu ki tana kau tisipulo. (Mateo 24:14) Kae neʼe mātou ako ia te ‘fakaʼeteʼete ohage ko he ʼu gata, ka ke mātou maʼa ohage ni lupe’ mokā mātou fai faka mafola. (Mateo 10:16) Ohage foki la, neʼe ʼaoga lahi kia ʼau taku violon. ʼE ʼau feʼāveʼaki mokā ʼau fai he ʼu ako Tohi-Tapu. Neʼe mole liliu taku kau ako ko he kau fai musika ki te violon, kae neʼe kaugamālie te ʼu famili neʼe nātou liliu ko he kau kaugana ʼa Sehova!
ʼI te ʼosi tapuʼi ʼo tamatou gāue, kia mātou fafine e toko fā—ko ʼau, mo Mary Aniol, mo Sophia Soviak, pea mo Edith Morgan—neʼe mātou fetogi nofoʼaga mai San Francisco de Macorís ʼo mātou hiki ʼo nonofo ʼi te tahi koga meʼa ʼi Saint-Domingue, te taulaga ʼo te fenua. Kae ʼi te māhina fuli neʼe ʼau fagona ki tomatou nofoʼaga ʼuluaki ʼo faiako musika ai. Neʼe lava ai haku ʼave ʼi taku kiʼi puha tukuʼaga violon, ia he meʼa kai fakalaumālie maʼa totatou ʼu tēhina pea mo liliu mai ai mo he ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo tanatou gāue fai faka mafola.
ʼI te temi ʼaē neʼe ʼave ai te ʼu tēhina mai San Francisco de Macorís ʼo pilisoniʼi ʼi Santiago ʼuhi ko tanatou mole fia kau ki te mālama, neʼe kole mai ke ʼau ʼave falā kia nātou pea mo kapau ʼe fealagia ke ʼau fakatoʼo age kia nātou he ʼu Tohi-Tapu; pea ke ʼau liliu mai ki tonatou ʼu famili mo he ʼu logo mai ia nātou ʼaē neʼe nonofo ai. ʼI te fale pilisoni ʼi Santiago, mokā sisio mai te kau tagata leʼo ki taku fua age taku kiʼi puha tukuʼaga violon pea nātou fehuʼi mai, “He koʼe ʼe ke haʼu mo te meʼa ʼaia?” Pea neʼe ʼau tali age: “Moʼo fai he kiʼi fakafiafia mo nātou.”
ʼI te ʼu katiko ʼaē neʼe fai musika kiai, neʼe kau ai te katiko neʼe tohi e te Fakamoʼoni ʼi te temi ʼaē neʼe nofo ai ʼi te lotoʼā fakamamahi Nasi. Ko te katiko ʼaia ʼe ko te katiko numelo 29 ʼi te tohi katiko ʼo te temi nei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe ʼau tā te fasi ʼaia ke tupu ʼaki he lava akoʼi te hiva ʼaia e totatou ʼu tēhina ʼaē neʼe pilisoniʼi.
Neʼe ʼau ʼiloʼi age neʼe tokolahi te kau Fakamoʼoni neʼe ʼave nātou ki te fale gāue ʼa Trujillo, te tagata ʼaē ʼe ina takitaki te puleʼaga. Neʼe ʼui mai ʼe tuʼu ōvi pe ki te ala lahi. Koia ʼi te fetapā, neʼe ʼau ʼalu papikā ʼo kumi te tuʼuʼaga ʼo te fale gāue ʼaia. Neʼe tuhiʼi mai e te tagata ʼo te kiʼi fale koloā ia te ʼu fua moʼuga, pea mo ina fakatoʼo mai tana hōsi pea mo te tamasiʼi tagata ke ina takitaki ʼau ki te koga meʼa ʼaia, kae neʼe tonu ke ʼau tuku taku violon ke ʼiloʼi papau ʼe ʼau liliu mai anai mo te hōsi.
ʼI te ʼu tuʼa moʼuga, neʼe tonu ke ma fakalaka ʼi te vaitafe, ʼo ma heheka toko lua ʼi te hōsi, kae kaugā ki te tahi kauvai. Neʼe ma sisio ai ki te ʼu hega, mo tonatou ʼu fulu ʼe tapa ʼuʼui pea mo fuluʼi hega. Neʼe ko he meʼa matamatalelei hakita sio kiai! Neʼe ʼau faikole kia Sehova: “Mālo Sehova ʼi tau fai ia te ʼu meʼa matamatalelei ʼaupito ʼaenī.” Neʼe hoki ma tau ki te fale gāue ʼi te hola fā hili hoʼatā. Ko te tagata solia ʼaē neʼe leʼo neʼe ina tali fakalelei ke ʼau fai palalau mo te ʼu tēhina, pea neʼe ina fakagafua mai ke ʼau foaki age kia nātou te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ʼau ʼaumai, ʼo kau ai foki mo te kiʼi Tohi-Tapu.
ʼI te liliu, neʼe ʼau faikole ʼi te ala, koteʼuhi neʼe kua fakapōʼuli. Neʼe ma tau atu ki te fale koloā, neʼe kua ma vikuviku ʼi te ʼua. Mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe kua fakalaka te papikā fakamuli, neʼe ʼau kole age ki te tagata ʼo te fale koloā ke ina tāʼofi he motokā ʼe fakalaka ke tuʼu mai. ʼE fakapotopoto koa haku heka ʼi te kamio mo te ʼu tagata e toko lua? Neʼe fehuʼi mai e te tahi ʼi te ʼu tagata: “ ʼE ke ʼiloʼi ia Sophie? Neʼe ina fai te ako ʼo toku tuagaʼane veliveli.” Kia ʼau neʼe ko te tali ʼa Sehova ki taku faikole! Neʼe nā ʼave ʼau ki Saint-Domingue, kae mole nā fai mai he meʼa ʼe kovi.
ʼI te taʼu 1953, neʼe ʼau kau ʼi te kau folau mai te République Dominicaine ʼo kau ki te fakatahi faka malamanei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te Yankee Stadium ʼi New York. Neʼe katoa fuli ai toku famili, ʼo kau ai mo Papa. ʼI te ʼosi pe ʼo te fakamatala ʼo te tuputupu ʼo te gāue fai faka mafola ʼi te République Dominicaine, ko toku kaugā gāue misionea ko Mary Aniol, pea mo ʼau neʼe ma fai te faʼifaʼitaki ʼo tamā faʼahiga fai faka mafola ʼi te fenua ʼaia neʼe tapu ai te gāue.
Ko Te ʼu Fiafia Makehe ʼi Te Gāue Feʼaluʼaki
ʼI te temi vela ʼaia neʼe ʼau felāveʼi mo Rudolph Sunal, pea hili kiai te taʼu pea neʼe ʼau ʼohoana mo ia. Neʼe liliu tona famili ko te kau Fakamoʼoni ʼi Allegheny, ʼi Pennsylvanie ʼi te hili pe ʼo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei. ʼI tana ʼosi mavae mai te fale pilisoni ʼuhi ko tana mole kau ki te tau lolotoga te Lua Tau Faka Malamanei, neʼe gāue ʼi te Petele ʼi Brooklyn, ʼi New York. Hili pe tamā ʼohoana, neʼe hinoʼi ia ia ke tagata taupau faka silikosikilipisio moʼo ʼaʼahi te ʼu kokelekasio. Lolotoga taʼu e 18, neʼe ʼau kaugā ʼalu mo ia ʼi te ʼu kokelekasio.
Neʼe ma gāue ai ʼi Pennsylvanie, ʼi Virginie Occidentale, ʼi New Hampshire, pea mo Massachusetts, pea mo te tahi ʼu koga meʼa. Neʼe ma tau nonofo mo te ʼu tēhina ʼi tonatou ʼu ʼapi. Neʼe ko he fiafia makehe te feʼiloʼiʼaki mo nātou pea mo tauhi fakatahi mo nātou kia Sehova. Neʼe malave tuʼumaʼu kia māua ia te ʼofa pea mo te tali kāiga ʼaē neʼe fai kia māua. ʼI te ʼosi ʼohoana ʼa Joel mo toku kaugā misionea ʼi muʼa atu ko Mary Aniol, neʼe nā gāue ʼi te ʼaʼahi ʼo te ʼu kokelekasio lolotoga taʼu e tolu ʼi Pennsylvania pea mo Michigan. Hili ʼaia pea ʼi te taʼu 1958, neʼe toe fakaafe ia Joel ke kau ki te famili ʼo te Petele, kae neʼe hū leva mo Mary.
Ko Karl neʼe gāue ʼi te Petele lolotoga taʼu e fitu, pea neʼe hinoʼi ia ia ke gāue ohage ko he tagata taupau faka silikosikilipisio lolotoga te ʼu māhina ke ina maʼu ai he tahi ʼu faʼahiga faiva. Hili ʼaia pea neʼe liliu ai leva ʼo kau ki te kau faiako ʼi te Faleako ʼo Kalaate. ʼI te taʼu 1963 neʼe ʼohoana mo Bobbie ʼaē neʼe gāue agatonu ʼi te Petele ʼo aʼu ki tona mate ʼi ʼOketopeli ʼo te taʼu 2002.
Lolotoga te ʼu taʼu ʼi tana nofo ʼi te Petele, neʼe tautau folau ia Don ki te tahi ʼu fenua ʼi tona ʼuhiga tēhina taupau ʼo te ʼu fenua, moʼo ʼaʼahi ia nātou ʼaē ʼe gāue ʼi te ʼu filiale pea mo te kau misionea. Neʼe ʼalu ki te Potu Esite, ki Afelika, ki te Eulopa, pea mo te tahi ʼu koga meʼa ʼi Amelika. Ko te ʼohoana ʼo Don, ia Dolores, ʼe tau kaugā folau mo ia.
Kua Fetogi Tomatou Maʼuli
Neʼe hoki mate leva ia Papa kae neʼe kua fuafualoa pe tana mahaki, kae ʼi muʼa ʼo tona mate neʼe ina ʼui mai neʼe fiafia ʼaupito ʼi tamatou filifili ʼaē ke mātou tauhi kia Sehova ʼAtua. Neʼe ina ʼui mai, neʼe lahi ʼaupito te ʼu tapuakina ʼo laka age la ia ʼi tana ʼu fakaʼamu ʼo ʼuhiga mo mātou ke hoko atu tamatou ako ʼi te ʼu faleako lalahi. ʼI taku ʼosi tokoni kia Mama ki te faʼofaʼo ʼo tana ʼuta kae hiki nofoʼaga ʼo ʼalu ʼo nofo ōvi ki toku tēhina ko Joy, neʼe tali e toku ʼohoana mo ʼau ke ma ʼolo ʼo pionie ʼi te ʼu telituale ʼi Nouvelle-Angleterre, ke feala hamā gāue ōvi ki tana faʼe, pea mo teuteu pe naʼa ʼaoga age hamā tokoni ki ai. ʼI te ʼosi mate ʼo tana faʼe, neʼe maʼuli ia Mama mo māua lolotoga taʼu e 13. Pea ʼi te ʼaho 18 ʼo Sanualio ʼo te taʼu 1987, neʼe gata leva tona maʼuli ʼi te kele ʼi tona taʼu 93.
Ko te meʼa neʼe tautau hoko, mokā vikiʼi ia Mama e tona ʼu kaumeʼa ʼuhi ko tana akoʼi fuli tana fānau ke nātou ʼoʼofa pea mo tauhi kia Sehova, neʼe ina tali age kia nātou ʼaki he agavaivai: “Neʼe to lelei pe ia he neʼe ʼau gāue ʼi te ‘kele’ lelei.” (Mateo 13:23) Neʼe ko he tapuakina ia te maʼu ʼo he ʼu mātuʼa ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, pea neʼe nā tuku mai he faʼifaʼitaki lelei ki te faʼafai pea mo te agavaivai!
Ke ʼUluaki Kumi Muʼa Te Puleʼaga
Neʼe mātou haga fakamuʼamuʼa aipe te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi tomatou maʼuli pea mo faigaʼi aipe ke mātou maʼuliʼi ia te tokoni ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te vaevae mo niʼihi. (Luka 6:38; 14:12-14) Pea kia Sehova, neʼe ina foaki fakalahi mai ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa neʼe ʼaoga kia mātou. Ko tomatou maʼuli neʼe ko he maʼuli tukupau pea mo fiafia.
Ko Rudy mo ʼau ʼe kei ma fia fai aipe ki te musika. Pea ʼe ko he temi fakafiafia mokā ma fakatahi ʼi he afiafi mo niʼihi ʼe nātou leleiʼia te fai musika pea mātou gaoʼi fakatahi. Kae ko te fai musika ʼe mole ko taku gāue ʼaia. ʼE ko he meʼa fakafiafia pe ia ʼe hilifaki ki toku maʼuli. ʼI te temi nei ko toku ʼohoana mo ʼau ʼe ma fiafia ʼi te sisio ki te ʼu fua ʼo tamā gāue pionie, ia te hahaʼi ʼaē neʼe ma tokoniʼi lolotoga te ʼu taʼu.
Logope taku mahamahaki ʼi te temi nei, kae ʼe ʼau lava ʼui ko tomatou maʼuli neʼe ko he maʼuli fakafiafia ʼaupito pea mo tukupau lolotoga te ʼu taʼu e 60 tupu ʼi te gāue temi katoa. ʼI te uhu fuli mokā ʼau ʼala ake, ʼe ʼau fakamālo kia Sehova ʼi tana tali ki taku kole ʼaē ke ʼau gāue pionie lolotoga he ʼu taʼu, pea mo ʼau fakakaukauʼi fēnei: ‘E feafeaʼi haku lava kumi muʼa te Puleʼaga ʼi te temi nei?’
[Kiʼi nota]
a Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova kae ʼe mole kei maʼu ʼi te temi nei.
[Paki ʼo te pasina 24]
Ko tomatou famili ʼi te taʼu 1948 (mai te faʼahi hema ki te faʼahi mataʼu): Ko Joy, mo Don, mo Mama, mo Joel, mo Karl, mo ʼau, pea mo Papa
[Paki ʼo te pasina 25]
Neʼe tuku mai e Mama he faʼifaʼitaki ʼo te faʼafai ʼi te fai faka mafola
[Paki ʼo te pasina 26]
Ko Karl, mo Don, mo Joel, mo Joy, pea mo ʼau ʼi te temi nei, hili kiai taʼu e 50 tupu
[Paki ʼo te pasina 27]
Mai te faʼahi hema ki te faʼahi mataʼu: Ko ʼau, mo Mary Aniol, mo Sophia Soviak, pea mo Edith Morgan, ʼi tamatou gāue misionea ʼi te République Dominicaine
[Paki ʼo te pasina 28]
Ko ʼau mo Mary (ʼi te faʼahi hema) ʼi te Yankee Stadium, ʼi te taʼu 1953
[Paki ʼo te pasina 29]
Ko ʼau mo toku ʼohoana ʼi te temi ʼaē neʼe gāue faka taupau faka silikosikilipisio