ʼE Maʼuhiga Koa Kia Koutou Totatou ʼu Tēhina Mo Tuagaʼane Kua Matutuʼa?
ʼI TE temi ʼaē neʼe fai ai te fuakava ʼa te hahaʼi ʼo te Iselaele ʼāfea pea mo te ʼAtua, neʼe fakatotonu fēnei kia nātou: “ ʼE ke tuʼu ake anai ki ʼoluga ia muʼa ʼo te ʼu ʼulu hina, pea ʼe tonu anai ke ke fakaʼapaʼapa ki te tagata matuʼa, pea ʼe tonu anai ke ke manavasiʼi ki tou ʼAtua.” (Levitike 19:32) Koia neʼe ko he maʼua taputapu te fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi matutuʼa, pea neʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te fakalogo ʼaē ki te ʼAtua. Logola ʼe mole kei mulimuli te kau Kilisitiano ia ʼaho nei ki te Lao ʼa Moisese, kae ʼe tou manatuʼi ai ʼe maʼuhiga ʼaupito kia mata ʼo Sehova te hahaʼi matutuʼa. (Tāʼaga Lea 16:31, Hepeleo 7:18) ʼE tou manatu koa ohage ko Sehova? ʼE maʼuhiga koa kia tatou totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē kua matutuʼa?
Neʼe Maʼuhiga Kia Ia Tona Kaumeʼa ʼAē Neʼe Kua Matuʼa
ʼI te Tohi-Tapu, ʼi te tohi ʼo Lua Hau, ʼe tou maʼu ai te fakamatala ʼe ina fakahā lelei mai te fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi matutuʼa. ʼE fakamatala ai te fetogi ʼo te polofeta ko Elia e te polofeta kei tūpulaga ko Eliseo. Tou vakaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼo Elia ʼi tona ʼuhiga polofeta ʼo te ʼu telepi e hogofulu ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele.
ʼI te ʼaho ʼaia, neʼe fakatotonu e Sehova ki te polofeta matuʼa ʼaia ke haʼu mai Kilekale ki Petele, mai Petele ki Seliko, pea mai Seliko ki te Vaitafe ʼo Solotane. (2 Hau 2:1, 2, 4, 6) ʼI te fagona ʼaia ʼaē neʼe 50 kilometa, neʼe kole tuʼa tolu age e Elia kia Eliseo ke tuku tana muliʼi ia ia. Kae ohage pe ko te finemui ko Lute ʼi ni ʼu sēkulō ki muʼa atu ʼaē neʼe mole ina fia līaki ia Naomi, neʼe mole fia līaki e Eliseo ia te polofeta matuʼa. (Lute 1:16, 17) Neʼe ʼui tuʼa tolu fēnei e Eliseo: “Ohage pe ko te maʼuli ʼo Sehova pea mo te maʼuli ʼo tou nefesi, ʼe mole ʼau līaki anai koe.” (2 Hau 2:2, 4, 6) ʼI te temi ʼaia, neʼe kua tokoni ia Eliseo kia Elia lolotoga taʼu e ono. Kae neʼe loto pe ia ke hoko atu tana gāue mo Elia. ʼE fakamatala fēnei e te Tohi-Tapu: “Koʼeni te meʼa ʼaē neʼe hoko: ʼi tanā lolotoga haʼele, mo fai palalau ʼi tanā haʼele, koʼeni! . . . neʼe hake Elia ki selo.” (Vaega 11) Neʼe fai palalau ia Elia pea mo Eliseo ʼo aʼu ki te lakaga fakaʼosi ʼo te minisitelio ʼo Elia ʼi Iselaele. ʼE hā mai, neʼe loto moʼoni ia te polofeta tūpulaga ke ina ako he ʼu tuʼuga meʼa, pea mo fakaloto mālohiʼi ia ia e te polofeta ʼaē kua matuʼa, ʼaē neʼe lahi age te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ʼiloʼi. ʼE mahino ia neʼe maʼuhiga kia ia tona kaumeʼa ʼaē kua matuʼa.
‘Ohage Ko He ʼu Tāmai Pea Mo He ʼu Faʼe’
ʼE mole faigataʼa hatatou mahino pe koʼe neʼe ʼofa ia Eliseo ki te polofeta ʼaē kua matuʼa, ohage ko hona kaumeʼa, pea mo hana tāmai fakalaumālie. (2 Hau 2:12) ʼI muʼa pe ʼo te fakaʼosi ʼo te gāue ʼa Elia ʼi Iselaele, neʼe ina ʼui fēnei kia Eliseo: “Kole mai te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ʼau fai maʼa koe ʼi muʼa ʼo taku mavae mai ia te koe.” (Vaega 9) ʼO aʼu ki te fakaʼosi, neʼe tokaga ia Elia ki te maʼuli fakalaumālie ʼo ia ʼaē ka ina fetogi ia ia pea ke hoko atu te gāue ki te ʼAtua.
Ia ʼaho nei, ʼe ko he meʼa fakafiafia hatatou sio ki te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē kua matutuʼa, tanatou hage ko he ʼu tāmai pea mo he ʼu faʼe, ʼo vaevae lahi mo te kau tūpulaga tanatou ʼatamai mālama pea mo tonatou poto. Ohage la ko nātou ʼaē kua gāue talu mai fualoa ʼi te ʼu filiale ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe nātou lotolelei ke nātou tokoni kia nātou ʼaē ʼe foʼofoʼou ʼi te famili ʼo te Petele ke nātou popoto ʼi tanatou gāue. ʼO toe feiā mo te kau tagata feʼoloʼaki pea mo tonatou ʼu ʼohoana ʼaē neʼe nātou ʼaʼahi te ʼu kokelekasio lolotoga ni ʼu taʼu, ʼe nātou fiafia ʼi te vaevae te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi mo nātou ʼaē ʼe akoako ke nātou tagata taupau feʼoloʼaki. Tahi ʼaē meʼa, ʼi te ʼu kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa, ʼe ʼi ai te ʼu tēhina mo te ʼu tuagaʼane kua matutuʼa ʼe nātou tauhi agatonu kia Sehova talu mai ni ʼu taʼu, pea ʼe nātou vaevae fakafiafia kia nātou ʼaē ʼe foʼofoʼou ʼi te kokelekasio, tonatou poto pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi.—Tāʼaga Lea 2:7; Filipe 3:17; Tito 2:3-5.
ʼUhi ko te ʼofa fakamalotoloto ʼaē ʼe fakahā e te kau Kilisitiano matutuʼa ʼofaina ʼaia, ʼe ko he meʼa fakafiafia moʼoni te fakaʼapaʼapa kia nātou. Koia, ʼe tou fia mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Eliseo, ʼo tou faka maʼuhiga ʼaupito totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē kua matutuʼa. Ohage ko tona fakamanatuʼi mai e te ʼapositolo ko Paulo, ke hage kia tatou “te tagata ʼāfea . . . ko he tāmai,” pea “ko te ʼu fafine fotufotuʼa ohage ko he ʼu faʼe.” (1 Timoteo 5:1, 2, MN ) Kapau ʼe tou fai feiā, pea ʼe tou lagolago lahi anai ki te haʼele lelei pea mo te tuputupu ʼa te kokelekasio faka Kilisitiano ʼi te malamanei katoa.
[Paki ʼo te pasina 30]
Neʼe fia gāue fualoa ia Eliseo mo Elia ʼi tana kei fealagia
[Paki ʼo te pasina 31]
ʼE lahi ʼaupito te ʼu lelei ʼe maʼu e te kau tūpulaga mai te kau Kilisitiano ʼaē kua matutuʼa