Ke Tou Tala Fuli Te Kolōlia ʼo Sehova
“Koutou foaki kia Sehova te kolōlia pea mo te mālohi. Koutou foaki kia Sehova te kolōlia ʼo tona huafa.”—Pesalemo 96:7, 8.
1, 2. Ko te potu fea ʼaē ʼe ina fai te fakavikiviki kia Sehova, pea ko ai ʼaē ʼe fakaloto mālohiʼi ke kau mai kiai?
KO TAVITE, te foha ʼo Sese, neʼe lahi ake ʼo liliu ko he tagata tauhi manu ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo Petelehemi. ʼI te pōʼuli, neʼe lagi tau nofo ʼo sioʼi te tapuke ʼo te ʼu fetuʼu, ʼi tana lolotoga leʼoleʼo te ʼu faga manu ʼo tana tāmai! ʼE mahino ia neʼe ina manatuʼi te lagi matalelei ʼaia, ʼi te temi ʼaē neʼe takitaki ai ia ia e te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua, ke ina tohi pea mo hiva te ʼu kupu matalelei ʼaenī ʼo te Pesalemo 19: “ ʼE tala e te lagi te kolōlia ʼo te ʼAtua, pea mo te ʼu gāue ʼo tona ʼu nima, ʼe fakahā e te laulahi. ʼI te kele katoa kua haʼu ki tuʼa tonatou maea, pea ko tanatou ʼu akonaki kua aʼu ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele.”—Pesalemo 19:1, 4.
2 ʼE mole fai ʼaki he lea, peʼe ko he ʼu kupuʼi palalau, peʼe ko he leʼo, kae ko te lagi fakaofoofo ʼaē neʼe fakatupu e Sehova ʼe ina kalagaʼi tona kolōlia, ʼi te ʼaho fuli pea mo te po fuli. ʼI te temi fuli pe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu, ʼe nātou kalagaʼi ia te kolōlia ʼo te ʼAtua, pea ʼe mahino kia tatou totatou mālalo mokā tou mamata ki te ʼu fakamoʼoni fakalogologo ʼaia, ʼi te “kele katoa” ke sisio kiai te hahaʼi fuli. Kae ʼe mole gata ʼaki pe te fakamoʼoni fakalogologo ʼa te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu. ʼE nātou uga te hahaʼi agatonu ke nātou fai he fagonogono ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Ko te tagata fai pesalemo ʼaē ʼe mole tou ʼiloʼi tona higoa neʼe palalau fēnei ki te hahaʼi tauhi agatonu: “Koutou foaki kia Sehova te kolōlia pea mo te mālohi. Koutou foaki kia Sehova te kolōlia ʼo tona huafa.” (Pesalemo 96:7, 8) Ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou felogoi lelei mo Sehova ʼe nātou loto fiafia ʼo tali ki te fakaloto mālohi ʼaia. Kae ʼe feafeaʼi he faka kolōlia ki te ʼAtua?
3. He koe ʼe faka kolōliaʼi e te hahaʼi te ʼAtua?
3 Moʼo faka kolōliaʼi te ʼAtua, ʼe mole gata ʼaki pe te ʼu palalau. ʼI te temi ʼo Isaia, ko te kau Iselaele neʼe nātou faka kolōliaʼi te ʼAtua ʼaki tonatou ʼu laugutu, kae ko te tokolahi neʼe mole nātou fakamalotoloto. ʼAki ia Isaia, neʼe ʼui fēnei e Sehova: “Neʼe fakaōvi mai te hahaʼi ʼaenī ʼaki tonatou gutu, pea neʼe nātou faka kolōliaʼi ia ʼau ʼaki pe tonatou ʼu laugutu, pea neʼe nātou fakamamaʼo tonatou loto ia te ʼau.” (Isaia 29:13) Neʼe mole he ʼuhiga ʼo te ʼu fakavikiviki ʼa te hahaʼi ʼaia. Ko te fakavikiviki ʼaē ʼe lelei, ʼe tonu ke haʼu mai he loto ʼe fonu ʼi te ʼofa kia Sehova pea mo te fakamoʼoni fakamalotoloto ʼo tona kolōlia makehe. Ko Sehova tokotahi pe ʼe ko te Tupuʼaga. Ko ia te Māfimāfi, Te Faitotonu, pea mo te fakatātā totonu ʼo te ʼofa. Ko ia te matapuna ʼo totatou hāofaki, pea ko ia te Pule ʼaē ʼe tau mo feʼauga ke fakalogo ki ai te hahaʼi fuli ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi te lagi pea mo te kele. (Apokalipesi 4:11; 19:1) Kapau ʼe tou tui moʼoni ki te ʼu meʼa ʼaia, pea tou faka kolōliaʼi ia ia ʼaki totatou loto katoa.
4. Koteā te ʼu fakatotonu neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga faka kolōliaʼi ʼo te ʼAtua, pea ʼe tou lava fakahoko feafeaʼi te ʼu faʼahi ʼaia?
4 Neʼe fakahā mai e Sesu Kilisito peʼe feafeaʼi tatatou faka kolōliaʼi te ʼAtua. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko taku Tāmai ʼe faka kolōliaʼi ʼi te faʼahi ʼaenī: ke koutou haga fua ke lahi, pea ke koutou hā ʼaki mai ko koutou ko taku ʼu tisipulo.” (Soane 15:8, MN ) E feafeaʼi hatatou fua ke lahi? ʼUluaki, ʼe fua anai mo kapau ʼe tou kau ʼaki totatou loto katoa ki te faka mafola ʼo te “logolelei . . . o te Puleaga,” pea mo tou kau fakatahi ki te ʼu fakatupu fuli moʼo “fakahā” te ʼu “kalitate fakapulipuli” ʼo te ʼAtua. (Mateo 24:14; Loma 1:20, MN ) Pea tahi ʼaē meʼa, ʼaki te faʼahiga fai ʼaia, ʼe tou kau fuli—peʼe ko tatou totonu peʼe neʼe tou tokoni kiai—ʼi te fai ʼo he ʼu tisipulo foʼou ʼe nātou fakahahaʼi te hahaʼi ʼaē ʼe fakavikiviki kia Sehova ʼAtua. Lua, ʼe tou gāueʼi te fua ʼaē ʼe tou maʼu mai te laumālie maʼoniʼoni, pea mo tou faigaʼi ke tou faʼifaʼitakiʼi te ʼu kalitate māʼoluga ʼo Sehova ʼAtua. (Kalate 5:22, 23; Efeso 5:1; Kolose 3:10) ʼI tatatou fai te faʼahi ʼaia, ʼe tou faka kolōliaʼi te ʼAtua ʼaki tatatou aga ʼo te ʼaho fuli.
“I Te Kele Katoa”
5. Fakamahino te fakahā e Paulo ia te maʼua ʼa te kau Kilisitiano ke nātou faka kolōliaʼi te ʼAtua ʼo nātou fakahā tanatou tui ki te hahaʼi.
5 ʼI tana tohi ki te kau Loma, neʼe faka maʼuhigaʼi e Paulo te maʼua ʼa te kau Kilisitiano ke nātou faka kolōliaʼi te ʼAtua ʼo nātou fakahā tanatou tui ki te hahaʼi. ʼE ʼi ai te manatu tāfito ʼe tuʼu ʼi te tohi ki te kau Loma: ko nātou ʼaē ka hāofaki, ʼe ko nātou pe ʼaē ʼe tui kia Sesu Kilisito. ʼI te kapite 10 ʼo tana tohi ki te kau Loma, neʼe fakahā ai e Paulo ko te kau Sutea ʼo tona temi, neʼe kei nātou faigaʼi aipe ke nātou faitotonu ʼo mulimuli ki te Lao ʼa Moisese, kae neʼe kua haʼu ia ‘Kilisito ʼo fakaʼosi ia te Lao.’ Koia ʼe ʼui fēnei ai e Paulo: “Kapau ʼe ke ʼui ia muʼa ʼo te hahaʼi ‘te folafola ʼaenī mai tou gutu,’ ko Sesu te ʼAliki, pea mo ke haga tui ʼi tou loto neʼe fakatuʼuake e te ʼAtua ia ia mai te mate, ʼe hāofaki anai koe.” Talu mai te temi ʼaia, “[neʼe] mole kehekehe te kau Sutea mo te kau Keleka, heʼe ko te ʼAliki pe e tahi maʼa te hahaʼi fuli, ʼaē ʼe koloaʼia maʼa nātou fuli ʼaē ʼe nātou fetapā kia te ia. He ko ia ʼaē ʼe fetapā ki te huafa ʼo Sehova ʼe hāo anai ia.”—Loma 10:4, 9-13, MN.
6. Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Paulo ia Pesalemo 19:4?
6 Pea fehuʼi fēnei ai leva e Paulo: “ ʼE nātou fetapā feafeaʼi anai kia ia ʼaē ʼe mole nātou tui ki ai? Pea ʼe nātou tui feafeaʼi anai kia ia ʼaē ʼe mole heʼeki nātou logo ki ai? Pea ʼe nātou logo feafeaʼi anai, mo kapau ʼe mole he tahi ʼe fai faka mafola?” (Loma 10:14, MN ) ʼO ʼuhiga mo Iselaele, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Neʼe mole nātou fakalogo fuli ki te logo lelei.” He koʼe koa neʼe mole nātou fakalogo? ʼE mole feala ia ke ʼui neʼe mole ʼi ai honatou faigamālie, kailoa ia, neʼe mole nātou fakalogo ʼuhi ko tanatou mole tui. ʼE fakahā te faʼahi ʼaia e Paulo ʼaki tana toʼo ia Pesalemo 19:4 pea mo ina fakapipiki ki te gāue fai faka mafola faka Kilisitiano, kae mole ina fakapipiki ki te fakamoʼoni fakalogologo ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼIo, ʼe moʼoni ia, ‘ ʼi te kele katoa, kua mafola ai tonatou leʼo, pea ko tanatou ʼu akonaki kua kaku ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele ʼaē ʼe nofoʼi.’ ” (Loma 10:16, 18, MN ) Tatau aipe peʼe faka kolōliaʼi ia Sehova e te ʼu fakatupu ʼaē ʼe mole gaūgaūe, kae ʼi te potu fuape neʼe faka mafola e te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ia te logo lelei ʼo ʼuhiga mo te hāofaki, pea mo nātou fakavikiviki ai ki te ʼAtua ʼi te “kele katoa.” ʼI tana tohi ki te kau Kolose, neʼe toe fakahāhā ai foki e Paulo ia te mafola ʼo te logo lelei. Neʼe ina ʼui ko te logo lelei neʼe kua faka mafola ki te “ ʼu fakatupu fuape ʼi te lalo lagi.”—Kolose 1:23, MN.
Te Kau Fakamoʼoni Faʼafai
7. Ohage ko tona ʼui e Sesu, koteā te maʼua ʼa te kau Kilisitiano?
7 Neʼe lagi fai e Paulo tana tohi ki te kau Kolose kua hili taʼu e 27 ʼo te mate ʼo Sesu Kilisito. Neʼe lava feafeaʼi ke mafola vave te gāue fai faka mafola ʼi Kolose? Neʼe tupu ko te faʼafai ʼa te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, pea neʼe tapuakina e Sehova tanatou faʼafai. Neʼe fakakikite e Sesu, ʼe liliu anai tana kau tisipulo ko he kau fai faka mafola faʼafai ʼi tana ʼui fēnei: “E maua muà ke fagonogono te evaselio ki te atu puleaga.” (Maleko 13:10) Neʼe hilifaki atu kiai e Sesu ia te fakatotonu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu vaega fakaʼosi ʼo te Evaselio ʼo Mateo: “Koutou ʼolo pea ke koutou fai ni ʼu tisipulo ʼi te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pe, ʼo papitemaʼi ia nātou ʼi te huafa ʼo te Tāmai pea mo te ʼAlo pea mo te laumālie maʼoniʼoni, ʼo koutou ako ia nātou ke nātou mulimuli ki te ʼu meʼa fuli pe ʼaē neʼe ʼau fakatotonu atu kia koutou.” (Mateo 28:19, 20, MN ) Hili he kiʼi temi nounou ʼi te ʼosi hake ʼa Sesu ki selo, pea neʼe fakahoko e tana ʼu tisipulo ia te ʼu palalau ʼaia.
8, 9. ʼI te tohi ʼo Gaue, neʼe tali feafeaʼi te kau Kilisitiano ki te ʼu fakatotonu ʼa Sesu?
8 ʼI te ʼosi tufa ʼo te laumālie maʼoniʼoni ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ko te ʼuluaki meʼa ʼaē neʼe fai e te kau tisipulo agatonu ʼa Sesu, neʼe ko te ʼolo ki tuʼa ʼo fai faka mafola, mo tala ki te hahaʼi ʼi Selusalemi ia “te ʼu meʼa taulekaleka ʼa te ʼAtua.” Neʼe lelei ʼaupito tanatou fai faka mafola, he neʼe papitema ai “te teitei toko tolu afe.” Ko te kau tisipulo, neʼe hoko atu tanatou fakavikiviki ki te ʼAtua ia muʼa ʼo te hahaʼi, ʼaki he faʼafai, pea neʼe fua lelei.—Gaue 2:4, 11, 41, 46, 47, MN.
9 Mole tuai pea neʼe tokagaʼi e te kau takitaki lotu te ʼu gāue ʼa te kau Kilisitiano ʼaia. ʼI tanatou ʼiʼita ki te ʼu palalau fakahagatonu ʼa Petelo mo Soane, neʼe nātou fakatotonu age ke nā fakagata tanā gāue fai faka mafola. Neʼe tali fēnei age e te ʼu ʼapositolo: “ ʼE mole feala ke tuku tamatou palalau ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe mātou sisio kiai pea mo fagono kiai.” ʼI te ʼosi faka matakuʼi pea mo tuku age ʼo nāua, neʼe toe liliu ia Petelo mo Soane ki tonā ʼu tēhina, pea nātou faikole fakatahi fuli kia Sehova. ʼAki he lototoʼa neʼe nātou kole fēnei age kia Sehova: “Foaki mai ki tau ʼu kaugana ke nātou lototoʼa ʼo tala tau folafola.”—Gaue 4:13, 20, 29, MN.
10. Koteā te fakafeagai ʼaē neʼe hoko, pea neʼe tali feafeaʼi e te kau Kilisitiano moʼoni?
10 Ki muli age neʼe ʼiloga lelei te ʼalutahi ʼa te faikole ʼaia mo te finegalo ʼo Sehova. Neʼe puke te kau ʼapositolo pea ki muli age neʼe faka ʼāteaina ia nātou e te ʼaselo. Neʼe ʼui fēnei age e te ʼaselo: “Koutou olo o tutuʼu i te faletapu pea koutou tala te u folafola fuape o te mauli-nei.” (Gaue 5:18-20) Neʼe haga tapuakina e Sehova te kau ʼapositolo ʼuhi ko tanatou fakalogo. Koia, “ko te aho fuape, nee mole gata tanatou akonaki pea mo tanatou fagonogono te Logolelei, ko Sesu e ko te Mesia, i te faletapu pea mo te u api.” (Gaue 5:42) Ei, ko te ʼu fakafeagai ʼaē neʼe fai moʼo fakagata te gāue ʼaia, neʼe mole nātou lava tāʼofi te kau tisipulo ʼa Sesu ke nātou tala ia muʼa ʼo te hahaʼi ia te kolōlia ʼo te ʼAtua.
11. Neʼe feafeaʼi te kau Kilisitiano ʼo te temi muʼa ʼo ʼuhiga mo te gāue fai faka mafola?
11 Mole fualoa, pea neʼe puke ia Setefano pea neʼe taumakaʼi ʼo aʼu ki tona mate. ʼAki tona fakapogi neʼe tupu ai te ʼu fakataga mālohi ʼi Selusalemi, pea neʼe fakakinauʼi te kau tisipulo fuli, gata pe ki te kau ʼapositolo, ke nātou mavetevete ʼo tahi ʼolo ʼi te fenua. Neʼe nātou lotovaivai koa ʼi te ʼu fakataga? Kailoa ia. ʼE tou lau fēnei: “Kia natou leva nee mavetevete, nee natou fagonogono holo te Logolelei o te Folafola.” (Gaue 8:1, 4) Neʼe tuʼa lahi te hā ʼo te faʼafai ʼaia moʼo tala ʼo te kolōlia ʼo te ʼAtua. Ia Gaue kapite 9, ʼe tou lau ai ko te Faliseo ko Saulo ʼo Talesi, ʼi tana lolotoga fagona ki Tamaso moʼo fakatagaʼi te kau tisipulo ʼa Sesu ʼo te kolo ʼaia, neʼe hā age ia Sesu pea neʼe liliu ai ʼo kivi. ʼI Tamaso, neʼe fakamālōlō faka milakulo e Ananiasi ia te kivi ʼa Saulo. Koteā te ʼuluaki meʼa ʼaē neʼe fai e Saulo—ʼaē neʼe higoa ki muli age ko te ʼapositolo ko Paulo? ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Nee alu atu aipe o fagonogono i te u sinakoka, ko Sesu, e ko iaʼia te Alo o te Atua.”—Gaue 9:20.
Neʼe Nātou Kau Fuli Ki Te Fai Faka Mafola
12, 13. (a) Ohage ko tona ʼui e te kau tagata fakamatala hisitolia, neʼe koteā te gāue maʼuhiga ʼaē neʼe fai e te ʼuluaki kokelekasio faka Kilisitiano? (b) Koteā te fakamatala ʼe maʼu ʼi te tohi ʼo Gaue pea mo te ʼu palalau neʼe fai e Paulo, ʼe ʼalutahi mo te ʼu fakamatala ʼa te kau tagata fakamatala hisitolia?
12 ʼE lahi te ʼu fakamoʼoni ko te hahaʼi fuli ʼo te ʼuluaki kokelekasio faka Kilisitiano neʼe nātou kau ki te fai faka mafola. ʼO ʼuhiga mo te kau Kilisitiano ʼo te temi ʼaia, ʼe tohi fēnei e Philip Schaff: “Ko te kokelekasio fuli neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou kau fuli ki te fai faka mafola, pea ko te Kilisitiano fuli neʼe ko te kau misionea.” (Histoire de l’Église chrétienne) ʼE ʼui fēnei e W. S. Williams: “Ko te fakamoʼoni ʼe tou maʼu, ko te kau Kilisitiano fuli ʼo te ʼuluaki ’Ēkelesia, tāfito ia nātou ʼaē neʼe nātou maʼu te fealagia faka lotu ʼaia [te ʼu fealagia ʼo te laumālie maʼoniʼoni], neʼe nātou faka mafola te evaselio.” (The Glorious Ministry of the Laity) ʼE ina toe ʼui fēnei: “Neʼe mole he temi neʼe faka tuʼakoi ai e Sesu Kilisito ia te fai faka mafola ke fai e he faʼahiga hahaʼi.” Māʼiape la mo Celse, ʼaē neʼe fakafeagai ki muʼa atu ki te lotu faka Kilisitiano, neʼe ina tohi fēnei: “Ko te kau gāue fai filo, mo te kau faʼu sūlie, mo te kau gāue ki te ʼu kiliʼi manu, te hahaʼi popoto pea mo te hahaʼi ʼaē neʼe mole honatou tuʼulaga, neʼe ko te kau fai faka mafola faʼafai ʼo te evaselio.”
13 ʼE tou maʼu te ʼu fakamoʼoni ʼo te ʼu talanoa ʼaia ʼi te ʼu fakamatala ʼo te tohi ʼo Gaue. ʼI te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ʼi te ʼosi tufa ʼo te laumālie maʼoniʼoni, ko te kau tisipulo fuli, tagata mo fafine, neʼe nātou tala ia muʼa ʼo te hahaʼi te ʼu gāue taulekaleka ʼa te ʼAtua. ʼI te hili ʼo te fakataga ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼosi fakapogi ʼo Setefano, ko te kau Kilisitiano fuli ʼaē neʼe mavetevete neʼe nātou faka mafola te logo lelei ʼo aʼu ki te ʼu potu mamaʼo. Teitei taʼu e 28 ki muli age, neʼe faitohi ia Paulo ki te kau Kilisitiano Hepeleo fuli, kae mole faitohi pe ia ki he kiʼi kūtuga takitaki, ʼo ina ʼui fēnei: “Aki iaʼia, tou momoli tuumau he sakilifisio o te fakavikiviki ki te Atua, ko te fua aia o te u laugutu e natou fakamooni ki tona Huafa.” (Hepeleo 13:15) ʼI tana fakamatala tana manatu ʼo ʼuhiga mo te gāue fai faka mafola, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Koteuhi, kapau e au fagonogono te Evaselio, e mole ko he mea ke au fialahi ai, he ko te maua kua hilifaki mai kia te au: malaia kia te au kapau e mole au fagonogono te Evaselio!” (1 Kolonito 9:16) ʼE mahino ia, ko te kau Kilisitiano agatonu fuli ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe nātou maʼu te manatu ʼaia.
14. Koteā te pikipikiga ʼo te tui pea mo te gāue fai faka mafola?
14 ʼE mahino ia, ko he Kilisitiano moʼoni ʼe tonu ke kau ki te fai faka mafola koteʼuhi ʼe ko he maʼua ʼe pipiki mālohi ki te tui. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “ ʼAki te loto ʼe kita tui ki te faitotonu, kae ʼaki te gutu ʼe kita tala ia muʼa ʼo te kaugamālie ʼo ʼuhiga mo te fakamaʼuli.” (Loma 10:10, MN ) ʼE ko he kūtuga tokosiʼi koa ʼi te loto kokelekasio—ohage la ko he kūtuga takitaki—ʼe nātou tui pea mo maʼua ke nātou fai faka mafola? Kailoa ia! Ko te kau Kilisitiano moʼoni fuli ʼe nātou fakatuputupu he tui mālohi ki te ʼAliki ko Sesu Kilisito, pea ʼe uga nātou ke nātou tala ki te hahaʼi te tui ʼaia. Kapau ʼe mole nātou fai te faʼahi ʼaia pea ko tanatou tui ʼe mate. (Sakopo 2:26) Neʼe hoko te fakavikiviki lahi ʼo ʼuhiga mo te huafa ʼo Sehova, he neʼe faka mafola e te kau Kilisitiano agatonu fuli ʼo te ʼuluaki sēkulō tanatou tui.
15, 16. Koutou tuku mai he ʼu faʼifaʼitaki ʼe fakahā ai neʼe haga tuputupu te gāue fai faka mafola logola te ʼu faigataʼaʼia.
15 ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe tapuakinaʼi e Sehova tana hahaʼi ke tuputupu logola te ʼu fihifihia ʼaē neʼe hoko ʼi te loto kokelekasio pea mo tuʼa atu. Ohage la, ʼe fakamatala ia Gaue kapite 6, ia te fihifihia ʼaē neʼe hoko ki te kau Kilisitiano Hepeleo pea mo Keleka. Neʼe fakatokatoka te fihifihia ʼaia e te kau ʼapositolo. ʼO ʼuhiga mo te ikuʼaga ʼo te fakatokatoka ʼaia, ʼe tou lau fēnei: “Nee mafola te Folafola a te Atua, pea nee tupulaki o kaugamalie aupito te kau tisipulo i Selusalemi, nee talagafua mo he tokolahi o te faahiga pelepitelo ki te tui.”—Gaue 6:7.
16 Ki muli age, neʼe hoko te ʼu fihi faka politike ʼi te Hau ko Helote Akilipa ʼo Sutea pea mo te hahaʼi ʼo Tile pea mo Sitoni. Ko te hahaʼi ʼo te ʼu kolo ʼaia neʼe nātou vikiʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te tokalelei, pea moʼo tali kiai neʼe fai e Helote te akonaki ʼi muʼa ʼo te kaugamālie. Ko te hahaʼi ʼaē neʼe maʼopoʼopo ai neʼe nātou kalaga fēnei: “E ko te leo o he atua, e mole ko he leo ia o he tagata!” Pea ʼi te moʼi lakaga pe ʼaia, neʼe tāʼi ia Helote Akilipa e te ʼaselo ʼa Sehova, pea neʼe mate “koteuhi nee mole [ina] fakakololia ia te Atua.” (Gaue 12:20-23) Pea neʼe matataku ai ia nātou ʼaē neʼe nātou falala ki te kau tagata takitaki! (Pesalemo 146:3, 4) Kae neʼe haga faka kolōliaʼi ia Sehova e te kau Kilisitiano. Koia, “neʼe haga tuputupu te folafola ʼa Sehova pea mo mafola” logola te ʼu maveuveu faka politike.—Gaue 12:24, MN.
ʼI Te Temi Muʼa Pea Mo Te Temi Nei
17. ʼI te ʼuluaki sēkulō, koteā te tuputupu ʼaē neʼe hoko?
17 Ei, ko te kokelekasio faka malamanei ʼa te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe faʼufaʼu e te hahaʼi faʼafai pea mo fakavikiviki kia Sehova ʼAtua. Neʼe kau te kau Kilisitiano agatonu fuli ki te faka mafola ʼo te logo lelei. Ko ʼihi neʼe nātou felāveʼi mo te hahaʼi neʼe nātou fia logo, pea ohage ko tona ʼui e Sesu, neʼe nātou akoʼi te hahaʼi ʼaia ke nātou fakalogo ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ina fakatotonu age kia nātou. (Mateo 28:19, 20) Pea neʼe tuputupu ai te kokelekasio, pea neʼe tokolahi te hahaʼi neʼe nātou fakavikiviki kia Sehova ohage ko te Hau ʼāfea ko Tavite. Neʼe nātou fai fuli te ʼu palalau ʼaenī mai te ʼAtua: “ ʼE ʼau fakavikiviki anai kia te koe, Ê Sehova, toku ʼAtua, ʼaki toku loto katoa, pea ʼe ʼau faka kolōlia anai tou huafa ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga, koteʼuhi ko tou lotoʼofa ʼe lahi kia te ʼau.”—Pesalemo 86:12, 13.
18. (a) Koteā te kehekehe ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō pea mo te Keletiate ia ʼaho nei? (b) Koteā ʼaē ka tou vakaʼi ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai?
18 ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ko te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te tagata faiako teolosia ko Allison A. Trites, ʼe feala ke fakakaukauʼi e te hahaʼi. ʼI tana fakatatau te Keletiate ʼo te temi nei pea mo te Lotu Faka Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe ina ʼui fēnei: “Ia ʼaho nei, ʼe ko he agamāhani te tuputupu ʼa te ʼu ʼēkelesia mokā lahi he ʼu fānau ʼe tutupu (mo kapau ʼe haga nofo te fānau ʼaia ʼi te lotu ʼo tanatou ʼu mātuʼa) peʼe ka fetogi kolo te ʼu mātuʼa (mokā nātou ʼolo ki he tahi kolo mo tanatou fānau, ʼo hoko atu pe tanatou tauhi ʼi te kolo ʼaia). Kae ia Gaue, neʼe tuputupu ʼuhi ko te hahaʼi ʼaē neʼe tafoki, koteʼuhi neʼe hoki kamata age pe te gāue ʼa te kokelekasio.” Ko tona faka ʼuhiga koa ko te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni ʼe mole kei tuputupu ʼo mulimuli ki te faʼahiga fai ʼaē neʼe ʼui e Sesu? Kailoa ia. Ko te kau Kilisitiano moʼoni ia ʼaho nei ʼe nātou faʼafai ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli, ʼo fakavikiviki ki te ʼAtua ia muʼa ʼo te hahaʼi, ohage ko te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō. ʼE tou vakaʼi anai te faʼahi ʼaia ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• ʼE tou faka kolōliaʼi feafeaʼi te ʼAtua?
• Neʼe fakamahino feafeaʼi e Paulo ia te Pesalemo 19:4?
• Koteā te pikipikiga ʼo te tui pea mo te gāue fai faka mafola?
• Koteā ʼaē neʼe makehe ai ia te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō?
[Paki ʼo te pasina 8]
Courtesy of Anglo-Australian Observatory, photograph by David Malin
[Paki ʼo te pasina 9]
ʼE fakamoʼoni tuʼumaʼu pe e te lagi ki te kolōlia ʼo Sehova
[Paki ʼo te pasina 10]
ʼE pipiki fakatahi ia te gāue fai faka mafola pea mo te faikole