ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Levitike
NEʼE mole heʼeki taʼu katoa te faka ʼāteaina ʼo te kau Iselaele mai tanatou nofo popūla ʼi Esipito. ʼI tanatou liliu ko he puleʼaga foʼou, neʼe nātou fagona ai ki te fenua ʼo Kanaane. Neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke maʼuli ai tana puleʼaga maʼoniʼoni. Kae ko te faʼahiga maʼuli pea mo te ʼu aga faka lotu ʼa te kau Kanaane neʼe fakalialia ʼaupito. Koia neʼe foaki ai e te ʼAtua moʼoni ki te kokelekasio ʼa Iselaele, te ʼu lao ʼe ina fakakeheʼi anai nātou moʼo tauhi kia te ia. ʼE tuʼu te ʼu lao ʼaia ʼi te Tohi-Tapu, ʼi te tohi ʼo Levitike. Neʼe tohi e te polofeta ko Moisese ʼi te toafa ʼo Sinai, ʼi te lagi taʼu 1512 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te māhina katoa ʼo mulimuli ki te kaletalio ʼo te māhina. (Ekesote 40:17; Faka au 1:1-3) Neʼe fakaloto mālohiʼi tuʼa lahi e Sehova tana kau atolasio ke nātou aga maʼoniʼoni.—Levitike 11:44; 19:2; 20:7, 26.
Ia ʼaho nei, ʼe mole mulimuli te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te Lao ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ʼaki ia Moisese. Neʼe molehi te Lao ʼaia ʼi te mate ʼa Sesu Kilisito. (Loma 6:14; Efeso 2:11-16) Kae ʼe feala pe ke ʼaoga kia tatou te ʼu lao ʼaē ʼe tuʼu ia Levitike, ʼo ina akoʼi mai kia tatou ia te tauhi kia Sehova, totatou ʼAtua.
TE ʼU MŌLAGA TAPUTAPU ʼAĒ NEʼE FOAKI FAKAʼOFA PEA MO ʼAĒ NEʼE FAKATOTONU
Ko ʼihi mōlaga pea mo ʼihi sakilifisio ʼo te Lao neʼe fakalogo ki te ʼofa ʼo te kau Iselaele, pea ko ʼihi neʼe fakatotonu ke nātou foaki. Ohage la ko te mōlaga ʼaē neʼe tutu, neʼe foaki fakaʼofa. Neʼe foaki katoa ki te ʼAtua, ohage pe ko te tali ʼa Sesu Kilisito ke ina foaki katoa tona maʼuli ohage ko he sakilifisio faitotogi. Ko te sakilifisio ʼo te logo tahi neʼe vaevae. Ko te vahe ʼo te sakilifisio ʼaia neʼe foaki ki te ʼAtua ʼi te ʼaletale, ko te tahi vahe neʼe kai e te pelepitelo, pea ko te tahi vahe neʼe ʼavage maʼa ia ʼaē neʼe ina foaki te manu. ʼO toe feiā pe, maʼa te kau Kilisitiano fakanofo, ko te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito ʼe ko te taumafa ʼo te logo tahi.—1 Kolonito 10:16-22.
Neʼe fakamaʼua ki te kau Iselaele ke nātou fai te ʼu sakilifisio ʼo te agahala pea mo te ʼu sakilifisio ʼo te lākahala. Ko te ʼu sakilifisio ʼo te agahala neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu agahala ʼaē neʼe mole fakatuʼutuʼu he tahi kiai, neʼe ko tana faihala. Ko te ʼu sakilifisio ʼo te lākahala ʼaē neʼe tali e Sehova, neʼe fai ʼi te temi ʼaē neʼe gaohi koviʼi ai he tahi peʼe ko hana toe tokalelei ʼi tana ʼosi fakahemala, peʼe ko te ʼu faʼahi lualua ʼaia. Neʼe toe ʼi ai mo te ʼu mōlaga ʼo te ʼu pulapula ʼaē neʼe fai moʼo fakahā te loto fakafetaʼi ki te ʼu tapuakina lahi ʼa Sehova. ʼE tou tokagaʼi te ʼu meʼa fuli ʼaia heʼe ko te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe fakatotonu ʼi te fuakava ʼo te Lao neʼe faka ʼuhiga tāfito kia Sesu Kilisito pea mo tana sakilifisio peʼe ko te ʼu lelei ʼaē ʼe tou maʼu mai te sakilifisio ʼaia.—Hepeleo 8:3-6; 9:9-14; 10:5-10.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
2:11, 12—He koʼe neʼe mole tali e Sehova ke foaki te meli ohage ko he “mōlaga ʼi te afi?” Ko te meli ʼi henī neʼe mole ko te meli ʼo te ʼu lago meli. Logola neʼe mole tali te meli “ohage ko he mōlaga ʼi te ʼafi” kae neʼe kau ʼi “te ʼu ʼuluaki . . . fua ʼo te kele.” (2 Fakamatala 31:5) Ko te meli ʼaia neʼe ko te huhuʼa ʼo te ʼu meʼa mata. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe feala ki te huhuʼa ʼaia ke koa, koia la ʼaē neʼe mole tali ke momoli ʼi te ʼaletale.
2:13—He koʼe neʼe tonu ke māsimaʼi “te ʼu mōlaga fuli pe”? Neʼe mole fai moʼo fakakonakonaʼi te ʼu sakilifisio. ʼI te malamanei katoa, ʼe fakaʼaogaʼi te māsima moʼo taupau te kanoʼi manu ke tologa. Neʼe māsimaʼi te ʼu mōlaga heʼe ina fakatātā te heʼe mele peʼe ko te mole popo.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
3:17. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te gako neʼe ko te koga lelei ʼaia pea mo maʼuhiga ʼo te manu, koia ko te tapuʼi ʼo tona kai neʼe ko he fakamanatu ki te kau Iselaele ko te vahe ʼaē ʼe lelei neʼe tonu ke foaki kia Sehova. (Senesi 45:18) ʼE fakamanatuʼi mai kia tatou e te faʼahi ʼaia ʼe tonu ke tou foaki kia Sehova te meʼa lelei ʼaē ʼe tou maʼu.—Tāʼaga Lea 3:9, 10; Kolose 3:23, 24.
7:26, 27. Neʼe mole tonu ke kai e te kau Iselaele te toto. Kia mata ʼo te ʼAtua, ko te toto ʼe ina fakatātā te maʼuli. ʼE ʼui fēnei ia Levitike 17:11: “Ko te nefesi [te maʼuli] ʼo te kakano ʼe ʼi te toto.” Ia ʼaho nei, ʼe kei fakamaʼua ki te kau atolasio moʼoni ke mole nātou kai te toto.—Gaue 15:28, 29.
NEʼE FAKATUʼU TE KALASI ʼO TE KAU PELEPITELO
Neʼe foaki kia ai te maʼua ʼaē ke ina fai te ʼu sakilifisio pea mo te ʼu mōlaga? Neʼe ko te gāue ʼa te kau pelepitelo. Ohage ko tona fakatotonu e te ʼAtua, neʼe fai e Moisese te toʼotoʼoga moʼo fakanofo ia Alone, te pelepitelo lahi, pea mo tona ʼu foha e toko fā, ko te kau lagolago pelepitelo. Neʼe lagi fai te toʼotoʼoga ia ʼaho e fitu, pea neʼe kamata fakahoko e te kau pelepitelo tanatou gāue ʼi te ʼaho valu.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
9:9—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te liligi ʼo te toto ki te tafitoʼaga ʼo te ʼaletale pea mo te ʼu faʼahi kehekehe ʼo te ʼaletale? Neʼe ko he fakahā ʼaia neʼe tali e Sehova te toto moʼo fai ʼaki te faifakalelei ki te ʼu agahala. Ko te fakamolemole katoa neʼe fakatafito ki te toto. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “I te mulimuli ki te lao, e teitei ko te meafuape e fakamaʼa aki te toto, pea kapau e mole he ligitoto, e mole hoko he fakamolemole.”—Hepeleo 9:22.
10:1, 2—Koteā te agahala ʼaē neʼe lagi fai e te ʼu foha ʼo Alone, ia Natape pea mo Apiu? ʼI te ʼosi fai pe e Natape pea mo Apiu te aga neʼe mole tāu mo nāua ʼi tanā gāue faka pelepitelo, neʼe tapuʼi e Sehova ki te kau pelepitelo ke nātou fakaʼaogaʼi te vino peʼe ko he kava ʼi tanatou lolotoga gāue ʼi te tapenakulo. (Levitike 10:9) ʼE fakahā mai ko te ʼu foha e lua ʼo Alone neʼe lagi konahihia ʼi te lakaga ʼaē ʼe fakamatala ʼi henī. Kae ko te tupuʼaga moʼoni ʼo tanā mamate neʼe ko tanā momoli “te afi neʼe mole fakatotonu e te lao, ko he meʼa neʼe mole [ko Sehova ʼaē neʼe] ina fakatotonu age kia nāua.”
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
10:1, 2. Ia ʼaho nei, ko te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼaē ʼe ʼi ai tonatou ʼu maʼua ʼe tonu ke nātou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua. Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole tonu ke nātou fialahi ʼi tanatou fakahoko tonatou ʼu maʼua.
10:9. ʼE mole tonu ke tou fakahoko te ʼu gāue ʼa te ʼAtua kae neʼe tou ʼinu kava.
ʼE TONU KE TOU MAʼA ʼI TE TAUHI KI TE ʼATUA
Ko te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te ʼu manu ʼaē ʼe maʼa pea mo heʼemaʼa ki te kai, neʼe ʼaoga ki te kau Iselaele ia faʼahi e lua. ʼAki te ʼu lao ʼaia, neʼe puipui ai nātou ke mole nātou pikisia ʼi he ʼu mahaki pea neʼe toe ʼāsili lahi ai tanatou kehekehe mo te ʼu puleʼaga ʼi tonatou ʼu tafaʼaki. Neʼe fai te tahi ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te heʼemaʼa ʼo te ʼu sino mate, te fakamaʼa ʼo te ʼu fafine ʼaē neʼe fai fānau, te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te kilia, pea mo te heʼemaʼa ʼa te tagata mokā ʼalu ia ia te huʼa vai ʼo tona sino tapu peʼe ko te heʼemaʼa ʼo te fafine mokā ʼalu tona toto. Neʼe tonu ke tokakaga te kau pelepitelo ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe heʼemaʼa.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
12:2, 5—He koʼe neʼe liliu te fafine ʼaē neʼe fānau ʼo “heʼemaʼa”? Neʼe faʼu te sino tapu ʼo te tagata pea mo te fafine ke feala hanā fakatupu he maʼuli haohaoa. Kae ʼuhi ko te agahala, neʼe nā fakatupu he ʼu fānau agahala pea mo heʼe haohaoa. Ko te heʼemaʼa faka temi ʼaia ʼuhi ko te fai fānau, mo te toto ʼaē ʼe haʼu mai te fatu ʼo te fafine pea mo te vai, neʼe ina fakamanatuʼi te ʼuhiga agahala ʼo te tagata. (Levitike 15:16-24; Pesalemo 51:5; Loma 5:12) Ko te ʼu lao ʼo te fakamaʼa neʼe tokoni ai ki te kau Iselaele, ke nātou mahino ki te maʼua ʼo he sakilifisio faitotogi moʼo ʼaofi te agahala ʼo te malamanei pea mo toe foaki te ʼuhiga haohaoa ʼo te tagata. Koia neʼe liliu ai te Lao ko tonatou “faiʼako o kaku kia Kilisito.”—Kalate 3:24.
15:16-18—Koteā te “vai” ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi te ʼu vaega ʼaenī? ʼE ko te huʼa vai ʼo te tagata ʼaē ʼe ʼalu ʼi te pōʼuli pea mo tona huʼa vai ʼaē ʼe ʼalu mokā hoko te ʼu felāveʼi fakasino faka taumatuʼa.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
11:45. Ko Sehova ʼAtua ʼe maʼoniʼoni pea ʼe ina fakamaʼua ke maʼoniʼoni te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fai he tauhi taputapu kia te ia. ʼE tonu ke nātou maʼoniʼoni pea mo nonofo maʼa ʼi te faʼahi fakasino pea mo fakalaumālie.—2 Kolonito 7:1; 1 Petelo 1:15, 16.
12:8. ʼO ʼuhiga mo te sakilifisio ʼo te agahala, neʼe fakagafua e Sehova ke foaki e ia ʼaē ʼe masiva he ʼu manu lele kae mole ko he ōvi ʼe totogi kovi age. ʼE tokagaʼi e Sehova ia ia ʼaē ʼe masiva.
ʼE TONU KE TAUPAU TE MAʼONIʼONI
Ko te ʼu sakilifisio maʼuhiga ʼaupito ʼo te ʼu agahala neʼe momoli ʼi te ʼAho ʼo Te Faifakalelei ʼi te taʼu fuli. Neʼe momoli te vitulo maʼa te kau pelepitelo pea mo te telepi ʼo Levi. Ko te tao tagata neʼe sakilifisioʼi maʼa te ʼu telepi ʼo Iselaele ʼaē neʼe mole kau ki te hōloga pelepitelo. Ko te tahi tao tagata neʼe tuku ke ʼalu ki te toafa ʼi te ʼosi tuku kia ia te ʼu agahala fuli ʼo te hahaʼi. Ko te ʼu tao tagata ʼaia e lua neʼe foaki ki te sakilifisio e tahi ʼo te agahala. Neʼe fakahā lelei e te ʼu faʼahi fuli ʼaia ʼe sakilifisioʼi anai ia Sesu Kilisito pea ʼe ina toe toʼo anai mo te ʼu agahala.
Ko te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te kai ʼo te kanoʼi manu pea mo te tahi atu ʼu faʼahi ʼe ina fakahā lelei mai te maʼua ʼaē ke tou maʼoniʼoni mokā tou tauhi kia Sehova. Neʼe tonu foki ki te kau pelepitelo ke nātou nonofo maʼoniʼoni. Ko te ʼu ʼaho lafeti e tolu ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu fuli, neʼe ko te ʼu lakaga ʼaia ʼo te fakafiafia lahi pea mo te fakafetaʼi ki te Tupuʼaga. Neʼe toe foaki e Sehova ki tana hahaʼi te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te gaohi koviʼi ʼo tona huafa maʼoniʼoni, te mulimuli ki te ʼu Sapato pea mo te Supileo, te aga ki te kau māsisiva, pea mo te gaohi ʼo te ʼu kaugana. Ko te ʼu tapuakina ʼaē neʼe hoko ʼuhi ko te fakalogo ki te ʼAtua neʼe kehe ia mo te ʼu malaʼia ʼaē neʼe hoko ʼuhi ko te talagataʼa. Neʼe toe ʼi ai mo te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te ʼu mōlaga ʼaē neʼe foaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakapapau pea mo te ʼu totogi, te ʼuluaki tupu ʼo te ʼu manu, pea mo te foaki ʼo te vahe hogofulu ʼo te ʼu meʼa fuli ohage “ko he meʼa maʼoniʼoni maʼa Sehova.”
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
16:29—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ki te kau Iselaele ke nātou ‘fakamamahiʼi tonatou nefesi’? Ko te faʼahi ʼaia, ʼaē neʼe hoa ki te ʼAho ʼo te Faifakalelei, neʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te kumi ʼo te fakamolemole ʼo te ʼu agahala. Ko te ʼaukai ʼi te temi ʼaia neʼe lagi pikipiki ki te fakamoʼoni ʼaē ki te agahala. Koia ko te ‘fakamamahiʼi ʼo te nefesi’ neʼe ko te faka ʼaukai.
19:27—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakatotonu ʼaē ke mole “kosi takafuafua te lauʼulu” peʼe ko te “kosi ʼo te gataʼaga” ʼo te kava?
Neʼe lagi fai te lao ʼaia ke mole kosi e te kau Sutea tonatou ʼu kava peʼe ko tonatou lauʼulu ʼo faʼifaʼitaki ki ʼihi aga faka pagani. (Selemia 9:25, 26; 25:23; 49:32) Kae ko te fakatotonu ʼa te ʼAtua neʼe mole faka ʼuhiga leva neʼe mole feala ki te kau Sutea ke nātou kosi tonatou ʼu kava peʼe ko tonatou lauʼulu.—2 Samuele 19:24.
25:35-37—Neʼe kovi tuʼumaʼu koa te kole ʼa te kau Iselaele ke ʼavage he tupu ʼo te falā ʼaē neʼe nātou foaki? Kapau neʼe foaki he maʼua faka paʼaga moʼo fai he gāue, ko ia ʼaē neʼe ina foaki te falā neʼe feala ke ina kole hona tupu. Kae neʼe tapuʼi e te Lao te kole ʼo te paʼaga ʼaē neʼe foaki maʼa te kau māsisiva. Neʼe kovi te kaihaʼa ʼo te paʼaga ʼo tokita tatau.—Ekesote 22:25.
26:19—ʼE lava liliu feafeaʼi ‘te lagi ohage ko te ukamea pea mo te kele ohage ko te kapa’? ʼI te mole tō ʼo te ʼua, ko te lagi ʼi te fenua ʼo Kanaane neʼe feala ke hage ko te ukamea ʼaē ʼe fefeka pea mole pūpū. ʼI te mole ʼua, neʼe liliu te kele ohage ko te lanu ʼo te kapa, ʼaē ʼe kula pea mo gigila.
26:26—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ‘ko te ʼu fafine e toko hogofulu ʼe nātou taʼo te pane ʼi he gutuʼumu e tahi’? ʼI te agamāhani, neʼe tahi maʼu e te fafine tana gutuʼumu moʼo taʼo te pane fuli ʼaē neʼe ina fai. Kae neʼe fakahā e te ʼu palalau ʼaia te hoge meʼa kai, ʼo feʼauga pe ʼi te gutuʼumu e tahi maʼa te ʼu fafine e toko hogofulu moʼo taʼo tanatou ʼu pane fuli. Neʼe kau te malaʼia ʼaia ʼi te ʼu malaʼia ʼaē neʼe tonu ke hoko ki te kau Iselaele ʼuhi ko tanatou mole taupau tanatou maʼoniʼoni.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
20:9. Kia mata ʼo Sehova ko te fehiʼa peʼe ko te agakovi ʼe kovi ohage pe ko te fakapō. Koia neʼe ina fakatotonu ai ke tatau te fakatūʼa ʼo ia ʼaē ʼe laukovi ki tana ʼu mātuʼa ohage pe ko hana fakapogi ia nāua. ʼE fakaloto mālohi ai tatou ke tou ʼoʼofa ki totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane.—1 Soane 3:14, 15.
22:32; 24:10-16, 23. ʼE mole tonu ke tou laukoviʼi te huafa ʼo Sehova. Kae ʼe tonu ke tou vikiʼi tona huafa pea mo faikole ke tāpuhā.—Pesalemo 7:17; Mateo 6:9.
ʼE MALAVE FEAFEAʼI TE TOHI ʼO LEVITIKE KI TATATOU TAUHI
Ia ʼaho nei, ʼe mole mulimuli te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te Lao. (Kalate 3:23-25) Ko te tohi ʼo Levitike ʼe ina fakamahino lelei mai te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi kehekehe, pea mo te ʼu faʼahi ʼo ʼuhiga mo tatatou tauhi.
ʼI takotou lau te Tohi-Tapu ki te vāhaʼa moʼo teuteuʼi te Ako ʼo Te Minisitelio Faka Teokalatike, ʼe mahino ia ʼe koutou punamaʼuli anai ki te fakamaʼua e totatou ʼAtua ke maʼoniʼoni tana kau kaugana. Ko te tohi ʼaenī ʼa te Tohi-Tapu ʼe ina toe uga koutou ke koutou foaki ki te Māʼoluga te ʼu meʼa lelei ʼaē ʼe koutou maʼu, ʼo koutou taupau tuʼumaʼu tokotou maʼoniʼoni moʼo fakavikiviki kia te ia.
[Paki ʼo te pasina 21]
Ko te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe fai ʼi te Lao neʼe ko he fakatātā ʼo Sesu Kilisito pea mo tana sakilifisio
[Paki ʼo te pasina 22]
ʼI te Lafeti ʼo te ʼu Keke ʼaē ʼe mole hona meʼa fakatupu neʼe hoko ai te toe fiafia lahi
[Paki ʼo te pasina 23]
Ko te ʼu lafeti ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu fuli, ohage ko te Lafeti ʼo Te ʼu Fale Lau, neʼe ko te ʼu lakaga neʼe fakafetaʼi ai kia Sehova