ʼE Tauteaʼi Anai e Sehova Ia Te Kau Agakovi
“Teuteu ke ke felāveʼi mo tou ʼAtua.”—Amosi 4:12.
1, 2. He koʼe ʼe tou lava falala ko te ʼAtua ʼe ina fakagata anai ia te agakovi?
ʼE FAKAGATA anai koa e Sehova ia te agakovi pea mo te mamahi ʼi te kele nei? ʼI te kamataʼaga ʼo te 21 sēkulō ʼaenī ʼe kua maʼuhiga ʼaupito ia te tali ki te fehuʼi ʼaia. ʼI te ʼu potu fuli pe, ʼe tou logo ki te agakovi ʼa te hahaʼi. Kae ʼe tou fakaʼamu ʼaupito ki he mālama ʼe mole toe ʼi anai ia te agamālohi, mo te fai fakapō, pea mo te aga fakakākā!
2 Kae logola ia te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ʼe tou lava falala kātoa ko Sehova ʼe ina fakagata anai ia te agakovi. ʼE tou tui papau ko Sehova ʼe ina pulihi anai ia te agakovi heʼe ko te ʼAtua ʼe faitotonu pea mo agatonu. Ia Pesalemo 33:5, ʼe ui fēnei ʼi tana Folafola: “ ʼE manako ia ki te faitotonu pea mo te agatonu.” ʼE ʼui fēnei ʼi te tahi Pesalemo: “Ko ʼaē ʼe manako ki te agamālohi, ʼe mahino ia, ʼe fehiʼa ki ai ia [te] nefesi [ʼo Sehova].” (Pesalemo 11:5) Ei, ko Sehova ia te ʼAtua māfimāfi ʼe mole ina tali anai ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe fehiʼa kiai, heʼe manako ia ki te faitotonu pea mo te agatonu.
3. Koteā ʼaē ʼe tou mahino kiai mo kapau ʼe tou vakavakaʼi fakalelei ia te lea faka polofeta ʼa Amosi?
3 Ko te tahi tupuʼaga ʼaē ʼe tou tui papau ai ko Sehova ʼe ina pulihi anai ia te agakovi, ʼe ko te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo tana ʼu gāue ʼaē neʼe ina fakahoko ʼi te temi muʼa. ʼI te tohi ʼo Amosi ʼe tou lau ai ia te ʼu tautea neʼe fakahoko e Sehova ki te kau agakovi. Pea kapau ʼe tou vakavakaʼi fakalelei ia te lea faka polofeta ʼo Amosi ʼe tou toe mahino ai anai ki te ʼu faʼahi e tolu ʼo te tautea ʼa te ʼAtua. ʼUluaki, ko tana tautea ʼe faitotonu tuʼumaʼu, lua ʼe hoko moʼoni, pea tolu ʼe mole ina fakaʼauha ia te hahaʼi fuli, heʼe ko Sehova ʼe ina fai ia tana fakaʼauha ki te kau agakovi kae ʼe manavaʼofa lahi ia ki te hahaʼi ʼaē ʼe fakahemala pea mo lotolelei ki te faitotonu.—Loma 9:17-26.
ʼE Faitotonu Tuʼumaʼu Ia Te Tautea ʼa Te ʼAtua
4. Ko te kolo fea ʼaē neʼe fekauʼi e Sehova ia Amosi ke ʼalu kiai, pea ke ina fai ai teā?
4 ʼI te temi ʼo Amosi, neʼe kua vaelua ia te kau Iselaele ʼo liliu ko puleʼaga e lua. Ko te tahi puleʼaga neʼe ko te puleʼaga ʼo te potu saute ʼo Suta, ʼaē ko ʼona telepi e lua, pea ko te tahi age neʼe ko te puleʼaga ʼo te potu noleto ʼo Iselaele, ʼaē ko ʼona telepi e hogofulu. Neʼe fekauʼi e Sehova ia Amosi ke mavae ʼi tona kolo ko Suta, ʼo ʼalu ʼo gāue faka polofeta ʼi Iselaele. ʼI te kolo ʼaia, neʼe fakaʼaogaʼi ai e te ʼAtua ia Amosi ke ina tala ia tana tautea fakaʼatua.
5. Ko te ʼu puleʼaga fea ʼaē neʼe ʼuluaki faka mafola kiai ia Amosi, pea he koʼe neʼe faitotonu ia te tautea ʼa te ʼAtua kiā nātou ʼaia?
5 Neʼe mole ʼuluaki fakahā e Amosi ia te ʼu fakamāu ʼa Sehova ki te puleʼaga noleto ʼo Iselaele ʼaē neʼe loto fefeka. Kae neʼe ina tala muʼa ia te tautea ʼa te ʼAtua ki te ʼu puleʼaga e ono ʼaē neʼe feōvi mo Iselaele. Neʼe ko Silia, mo Filisitini, mo Tile, mo Etome, mo Amone pea mo Moape. Ko te tautea ʼa te ʼAtua kiā nātou ʼaia, neʼe faitotonu koa? Ei neʼe faitotonu, he neʼe ko te ʼu fili ʼaē neʼe fakafeagai mālohi ki te hahaʼi ʼa Sehova.
6. He koʼe neʼe fakaʼauha e te ʼAtua ia Silia, mo Filisitini, pea mo Tile?
6 Ohage la ko te kau Silia, neʼe tauteaʼi nātou e Sehova “he neʼe nātou tauʼi ia Kileate.” (Amosi 1:3) Neʼe nātou ʼulufi ia te telituale ʼo Kileate—ko he potu fenua ʼo Iselaele ʼi te potu esite ʼo te Vaitafe ʼo Solotane—pea neʼe nātou gaohi koviʼi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Kaeā ia Filisitini pea mo Tile? Ko te kau Filisitini neʼe nātou fai ia te aga ʼe kovi, he neʼe nātou ʼave te kau Iselaele ʼaē neʼe maʼuli popūla ʼo fakatau ki te kau Etomite, pea ko ʼihi Iselaele neʼe puleʼi e te kau tagata fakatau sinifu ʼo Tile. (Amosi 1:6, 9) Neʼe ko he toe manukinuki ia te fakatau ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke nātou liliu ko he kau sinifu! Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te fakaʼauha e Sehova ia Silia, mo Filisitini, pea mo Tile.
7. He koʼe neʼe kāiga ia Iselaele mo Etome, mo Amone, pea mo Moape, kae neʼe nātou gaohi feafeaʼi ia te kau Iselaele?
7 Neʼe kāiga ia te kau Iselaele mo Etome, mo Amone, pea mo Moape, heʼe ko te kau Etomite neʼe ko te ʼu hōloga ʼo Apalahamo ʼuhi ko Esau ia te māhaga ʼo Sakopo. Koia neʼe feala ai ke ʼui neʼe ko te ʼu tēhina ʼo Iselaele. Ko te kau Amonite pea mo te kau Moapite neʼe ko te ʼu hōloga ʼo Lote ia te ʼilāmutu ʼo Apalahamo. Kae ko Etome, mo Amone pea mo Moape neʼe nātou aga fakatautehina koa ki tonatou ʼu kāiga Iselaele? Kailoa! Neʼe mole manavaʼofa ia Etome he neʼe ina tauʼi “tona ʼu tēhina totonu” ʼaki te heletā, pea ko te kau Amonite neʼe nātou gaohi koviʼi ia te kau Iselaele ʼaē neʼe maʼuli popūla. (Amosi 1:11, 13) Logola ʼe mole fakahā fakahagatonu e Amosi ia te gaohi koviʼi e Moape ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua, kae neʼe fakafeagai fualoa ia te kau Moapite ki te kau Iselaele. ʼE fakamataku anai ia te tautea ʼaē ka fakahoko ki te ʼu puleʼaga ʼaia e tolu ʼaē neʼe kāiga mo Iselaele, heʼe fakaʼauha anai nātou e Sehova.
ʼE Hoko Moʼoni Ia Te Tautea ʼa Te ʼAtua
8. He koʼe neʼe hoko moʼoni ia te ʼu tautea ʼa te ʼAtua ki te ʼu puleʼaga e ono ʼaē neʼe feōvi mo Iselaele?
8 ʼE mahino mai neʼe faitotonu ia te ʼu tautea ʼa te ʼAtua ki te ʼu puleʼaga e ono ʼaē neʼe ʼuluaki fakahoko kiai ia te lea faka polofeta ʼa Amosi. Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole feala hanatou hāo mai te fakaʼauha ʼaia. ʼI te tohi ʼo Amosi, mai te kapite 1 vahe 3 ʼo aʼu ki te kapite 2 vahe 1, ʼe ʼui tuʼa ono ai e Sehova: “ ʼE mole au fetogi anai taku fakatuʼutuʼu.” Ohage pe ko te meʼa neʼe kua fakatuʼutuʼu kiai, neʼe ina fakaʼauha ia te ʼu puleʼaga ʼaia. ʼE fakamatala ʼi te hisitolia ko te hahaʼi fuli ʼo te ʼu puleʼaga ʼaia neʼe hoko kiai ia te ʼu malaʼia. Pea ʼaki te temi, neʼe molehi ia Filisitini, mo Moape, mo Amone pea mo Etome!
9. Koteā ʼaē neʼe tonu ke fakahoko moʼoni ki te hahaʼi ʼo Suta, pea koteā tona tupuʼaga?
9 ʼE hoko atu ia te lea faka polofeta ʼa Amosi ʼo ʼuhiga mo te fitu puleʼaga—tona fenua ia Suta. Lagi neʼe punamaʼuli ia te kau Iselaele ʼo te puleʼaga noleto ʼo Iselaele ʼi tanatou logo ki te tala ʼaē e Amosi ia te tautea ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga ʼo Suta. He koʼe neʼe tonu ke tauteaʼi ia te hahaʼi ʼo Suta? ʼE ʼui fēnei ia Amosi 2:4: “Koteʼuhi neʼe nātou lītuʼa ki te lao ʼa Sehova.” Neʼe mole tuku feiāʼi e Sehova ia tanatou meʼa noaʼi ia tana Lao. Ia Amosi 2:5, neʼe ina fakakikite fēnei: “ ʼE au fakatō ifo anai ia te afi ki Suta, pea ʼe tonu anai ke ina tutu te ʼu tule ʼaē ʼe nofoʼi ʼo Selusalemi.”
10. He koʼe neʼe mole feala ke hāo ia Suta mai te malaʼia?
10 Neʼe mole feala ki te hahaʼi heʼe agatonu ʼo Suta ke nātou hāo mai te malaʼia ʼaē ka ʼamanaki hoko kiā nātou. ʼI tona tuʼa fitu, neʼe toe ʼui fēnei e Sehova: “ ʼE mole au fetogi anai taku fakatuʼutuʼu.” (Amosi 2:4) Ko te tautea ʼaē neʼe fakakikite ʼo ʼuhiga mo Suta, neʼe hoko moʼoni ʼi te temi ʼaē neʼe fakaʼauha ai nātou e te kau Papiloni ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼE tou toe fakamoʼoni aipe ko te kau agakovi ʼe mole feala hanatou hāo mai te tautea ʼa te ʼAtua.
11-13. Ko te puleʼaga fea ʼaē neʼe tonu ke faka mafola tāfito kiai ia Amosi, pea koteā te ʼu faʼahiga kākā ʼaē neʼe hoko ai?
11 Neʼe tala e te polofeta ko Amosi ia te ʼu fakamāu ʼa Sehova ki te ʼu puleʼaga pe e fitu. Lagi ʼi te manatu ʼa ʼihi neʼe kua ʼosi ia tana fai faka mafola, kae neʼe nātou faihala he neʼe lahi ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe kei toe ke fakahā e Amosi. Neʼe fakatotonu tāfito kiā ia ke ina tala ia te tautea fakamataku ki te puleʼaga noleto ʼo Iselaele. Pea neʼe tonu ke hoko ia te tautea ʼaia ʼa te ʼAtua ki Iselaele koteʼuhi neʼe kua agahala ia te puleʼaga ʼi tanatou ʼu aga pea mo te faʼahi fakalaumālie.
12 ʼI te fakakikite ʼa Amosi neʼe ina fakahā ai ia te maʼuli mamahi ʼa te tokolahi ʼi te puleʼaga ʼo Iselaele. Pea ki te faʼahi ʼaia, ʼe tou lau fēnei ia Amosi 2:6, 7: “Koʼeni te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sehova: ‘ ʼUhi ko te ʼu fakafeagai e tolu ʼa Iselaele, pea ʼuhi ko te [ʼu fakafeagai e] fā, ʼe mole au fetogi anai taku fakatuʼutuʼu, he neʼe nātou fakatau ia te tagata faitotonu ʼuhi ko te paʼaga, pea mo fakatau ia te tagata fakaʼofaʼofa ki te totogi ʼa he hoaʼi taka. ʼE nātou fia sio fakavilivili ki te efuʼi kele ʼi te ulu ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe māʼuʼuli fakaʼofaʼofa; pea ʼe nātou ōfeʼi kehe ia te ala ʼo te hahaʼi agavaivai.’ ”
13 Ko te kau faitotonu neʼe fakatau nātou “ ʼuhi ko te paʼaga,” neʼe lagi faka ʼuhiga ki te kau tuʼi fakamāu ʼaē neʼe nātou tali ia te falā ʼaē neʼe foaki fakafūfū age kiā nātou, ke feala hanatou fakatūʼā ia te hahaʼi ʼaē neʼe mole nātou fai he meʼa ʼe kovi. Ko te hahaʼi ʼaē neʼe tuʼu maʼua kiai ʼihi Iselaele, neʼe nātou fakatau ia te hahaʼi fakaʼofaʼofa ke nātou liliu ko ni kau sinifu, ʼo totogi age nātou ʼaki te totogi ʼo “he hoaʼi taka,” lagi neʼe ko he ʼu kihiʼi maʼua falā. Ko te ʼu tagata agakovi ʼaia neʼe nātou “fia sio fakavilivili,” peʼe nātou faiga ʼaupito ke nātou fakaloto vaivaiʼi ia “te hahaʼi ʼaē ʼe māʼuʼuli fakaʼofaʼofa” ke feala ai ki te hahaʼi ʼaia ke nātou lī ia te efu ki ʼonatou ʼulu, ʼaē neʼe ko he fakaʼiloga ʼo he tahi ʼe maʼuli mamahi, ʼe putu, peʼe lainoa. ʼI te kua lahi fau ʼo te aga fakakākā neʼe mole kei ʼamanaki ia te “hahaʼi agavaivai” ʼe hoko anai ia te faitotonu.
14. Ko ai ʼaē neʼe gaohi koviʼi ʼi te ʼu telepi e hogofulu ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele?
14 Koutou fakatokagaʼi pe ko ai ʼaē neʼe gaohi koviʼi. Neʼe ko te hahaʼi faitotonu, mo te hahaʼi māsisiva, mo te hahaʼi ʼaē neʼe māʼuʼuli fakaʼofaʼofa pea mo te kau agavaivai ʼo te fenua. Ko te fuakava ʼo te Lao ʼaē neʼe fai e Sehova mo te kau Iselaele, neʼe ina fakamaʼua kiā nātou ke nātou manavaʼofa ki te hahaʼi fakaʼofaʼofa pea mo māsisiva. Kae neʼe kua kovi ʼaupito ia te ʼu ʼaluʼaga ʼo te hahaʼi ʼaia ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi te ʼu telepi e hogofulu ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele.
“Teuteu Ke Ke Felāveʼi Mo Tou ʼAtua”
15, 16. (a) He koʼe neʼe fakatokagaʼi ia te kau Iselaele ke nātou ‘teuteu ʼo felāveʼi mo te ʼAtua’? (b) Ia Amosi 9:1, 2, ʼe fakahā feafeaʼi mai ko te kau agakovi ʼe mole feala anai ke nātou hāo mai te fakaʼauha ʼaē ka fakahoko e te ʼAtua? (c) ʼI te taʼu 740 ʼi muʼa ʼo totatou temi, koteā ʼaē neʼe hoko ki te ʼu telepi e hogofulu ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele?
15 ʼI te lahi fau ʼo te ʼu aga heʼeʼaoga pea mo te ʼu agahala ʼi Iselaele, neʼe tonu ai leva ki te polofeta ko Amosi ke ina fakatokagaʼi fēnei ia te puleʼaga agatuʼu ʼaia: “Teuteu ke ke felāveʼi mo tou ʼAtua.” (Amosi 4:12) Ko te Iselaele heʼe agatonu neʼe mole feala ke hāo mai te tautea ʼa te ʼAtua, koteʼuhi ʼi tona tuʼa valu neʼe ʼui fēnei e Sehova: “ ʼE mole au fetogi anai taku fakatuʼutuʼu.” (Amosi 2:6) Pea ko te kau agakovi ʼaē ka faiga anai ke nātou fenonoʼi, neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua: “ ʼE mole hāo anai he tahi ʼe hola, ʼe mole feala anai ki he tahi ʼe maʼuli ke hola. Kapau ʼe nātou ʼulu ki te Seole, ʼe au toʼo mai anai ia nātou ʼaki toku nima; pea kapau ʼe nātou hake ki te lagi, ʼe au fakahifo anai nātou mai ai.”—Amosi 9:1, 2.
16 Ko te kau agakovi neʼe mole feala ke nātou hāo mai te tautea ʼaē ka fakahoko e Sehova, ʼi tanatou ʼulu “ki te Seole,” ʼaē ko he fakatātā ʼo tanatou ʼu faiga ʼaē ke nātou fenonoʼi ʼi te ʼu potu mālalo ʼaupito ʼo te kele. Neʼe mole feala ke nātou hāo mai te tautea ʼa te ʼAtua ʼi tanatou “hake ki te lagi,” ʼaē neʼe faka ʼuhiga ki tanatou feholaki ki te ʼu fuga moʼuga. Neʼe mahino lelei ia te fakatokaga ʼa Sehova: Peʼe kofea he potu ʼe nātou fenonoʼi ai, kae ʼe mole nātou hāo anai. ʼO mulimuli ki te faitotonu ʼa te ʼAtua, neʼe maʼua ke tali e te puleʼaga ʼo Iselaele ia te ʼu tautea ʼo tanatou agakovi. Pea neʼe hoko ia te temi ʼo te tautea ʼaia. ʼI te taʼu 740 ʼi muʼa ʼo totatou temi—ko teitei taʼu e 60 ʼi te ʼosi tohi ʼo te lea faka polofeta ʼa Amosi— neʼe fakaʼauha ia te puleʼaga ʼo Iselaele e te kau Asilia.
ʼE Mole Ko Te Hahaʼi Fuli ʼAē ʼe Fakaʼauha
17, 18. Koteā ʼaē ʼe fakahā mai ia Amosi kapite 9 ʼo ʼuhiga mo te manavaʼofa ʼo te ʼAtua?
17 ʼAki te lea faka polofeta ʼa Amosi, ʼe mahino mai kiā tatou ko te tautea ʼa te ʼAtua ʼe faitotonu tuʼumaʼu pea ʼe hoko moʼoni. Kae ʼi te tohi ʼo Amosi ʼe toe fakahā mai ai ʼe mole fakahoko tatau e Sehova ia tana fakamāu ki te hahaʼi fuli. ʼE lava maʼu e te ʼAtua ia te kau agakovi pea ʼe ina fakaʼauha nātou ʼi te potu fuli pe ʼe nātou fenonoʼi ai. Pea ʼe toe feala pe foki hana maʼu mo te hahaʼi ʼaē ʼe fakahemala pea mo faitotonu—ko nātou ʼaia ʼe ina fakahā kiā nātou ia tona manavaʼofa. ʼE fakahā lelei ia te faʼahi ʼaia ʼi te kapite fakaʼosi ʼo te tohi ʼo Amosi.
18 Neʼe ʼui fēnei e Sehova ia Amosi kapite 9 vahe 8: “ ʼE mole fakaʼauha kātoa anai ia te ʼapi ʼo Sakopo.” Ohage ko tona fakahā ʼi te vahe 13 ki te 15, neʼe fakapapau e Sehova ʼe ina “toe ʼaumai anai ia te kau popūla” ʼo tana hahaʼi. ʼE ina fakahā anai kiā nātou tona manavaʼofa pea ʼe nātou maʼuli fīmālie anai pea mo fiafia. Neʼe fakapapau fēnei e Sehova: “Ko te tagata fuli kele ʼe gāue fakatahi anai mo te tagata tānaki fulumeto.” Ei, ʼi te lahi ʼo te taʼukai ko ʼihi ia nātou ʼe mole heʼeki ʼosi anai tanatou tānaki ia te fulumeto, kae kua hoko mai ia te temi ʼaē ke fuli ai ia te kele pea mo tūtū ia te fulumeto!
19. Koteā ʼaē neʼe hoko ki te toe ʼo te hahaʼi ʼo Iselaele pea mo Suta?
19 ʼE feala pe ke tou ʼui ko te tautea ʼaē neʼe fakahoko e Sehova ki te kau agakovi, neʼe mole ina fai ki te hahaʼi fuli ʼo Suta pea mo Iselaele, he neʼe manavaʼofa ia Sehova ki te hahaʼi ʼaē neʼe fakahemala pea mo nātou ʼaē neʼe faitotonu. ʼO mulimuli pe ki te lea faka polofeta ʼo Amosi kapite 9 ʼo ʼuhiga mo te toe fakatuʼu ʼo Iselaele, ko te toe ʼo te hahaʼi ʼo Iselaele pea mo Suta ʼaē neʼe fakahemala, neʼe nātou mavae mai tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼo nātou liliu ki tonatou fenua. Neʼe nātou toe fakatuʼu ai te tauhi moʼoni, ʼo nātou gāue ʼi te fīmālie, pea mo toe laga tonatou ʼu fale, mo tonatou ʼu gāueʼaga vite pea mo tonatou ʼu ʼōloto.
ʼE Hoko Anai Ia Te Tautea ʼAē Neʼe Fakatuʼutuʼu Kiai e Sehova!
20. Koteā ʼaē ʼe tou tui papau kiai, ʼaki tatatou vakaʼi ia te ʼu tautea ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe tala e Amosi?
20 Ko tatatou vakaʼi ia te tautea ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe tala e Amosi, ʼe tou lava tui papau ai ko Sehova ʼe ina fakagata anai ia te agakovi ʼaē ʼe fai ʼi totatou temi. He koʼe ʼe tou lava faka tui ki te faʼahi ʼaia? ʼUluaki, ʼe hā mai ʼi te ʼu tautea ʼaē neʼe fakahoko e te ʼAtua ki te kau agakovi ʼo te temi muʼa, ʼe ina fakahoko anai ia te faʼahi ʼaia ʼi totatou temi. Lua, ko te tautea ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe hoko ki te puleʼaga ʼaposita ʼo Iselaele ʼe ko he fakamoʼoni ko te ʼAtua ʼe ina fakaʼauha anai ia te Keletiate, ia te koga ʼaē lakahala tāfito ʼi “Papiloni Lahi,” te puleʼaga faka malamanei ʼo te lotu hala.—Apokalipesi 18:2, MN.
21. He koʼe ʼe tonu ke tauteaʼi e te ʼAtua ia te Keletiate?
21 ʼIo, ʼe tonu ke tauteaʼi e te ʼAtua ia te Keletiate, heʼe kua ʼiloga lelei tana ʼu loi faka lotu pea mo tana ʼu aga heʼeʼaoga. ʼE tāu mo feʼauga ke fakaʼauha e Sehova ia te Keletiate pea mo te toe ʼo te mālama ʼo Satana. ʼE mole toe holo anai ia te fakaʼauha ʼaia, heʼe ka hoko mai anai ia te temi ʼo te tautea pea ʼe hoko moʼoni anai ia te ʼu palalau ʼo Amosi kapite 9 vahe 1: “ ʼE mole hāo anai he tahi ʼe hola, ʼe mole feala anai ki he tahi ʼe maʼuli ke hola.” ʼIo, pe kofea he potu ʼe fenonoʼi ai ia te kau agakovi kae ʼe maʼu anai e Sehova ia nātou.
22. Koteā te ʼu puani ʼo ʼuhiga mo te tautea ʼa te ʼAtua ʼe hā lelei ia 2 Tesalonika 1:6-8?
22 Ko te tautea ʼa te ʼAtua ʼe faitotonu tuʼumaʼu, ʼe hoko moʼoni pea ʼe mole ina fakaʼauha ia te hahaʼi fuli. ʼE tou mahino ki te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE ko he aga faitotonu ʼa te ʼAtua ke ina fakahoko ia te mamahi kiā nātou ʼaē ʼe nātou fakatupu mamahi kiā koutou, kae kiā koutou ʼaē ʼe tali mamahi, [ʼe ina tuku atu anai] te fīmālie mo mātou, ʼi te hā mai ʼo te ʼAliki ko Sesu, mai te lagi, mo tana kau ʼaselo mālohi, ʼi he afi ulo, mokā ina fakahoko anai te lagavaka kiā nātou ʼaē ʼe mole nātou ʼiloʼi te ʼAtua pea mo nātou ʼaē ʼe mole fakalogo ki te logo lelei ʼo ʼuhiga mo totatou ʼAliki ko Sesu.” (2 Tesalonika 1:6-8, MN ) “ ʼE ko he aga faitotonu ʼa te ʼAtua” ke ina fakahoko ia tana lagavaka kiā nātou ʼaē ʼe tonu ke tauteaʼi, he neʼe nātou gaohi koviʼi ia tana kau fakanofo. Ko te tautea ʼaia ʼe hoko moʼoni anai, ʼe mole hāo anai ia te kau agakovi ʼi te temi ʼaē ka ‘hā ai ia Sesu mo tana kau ʼaselo mālohi ʼi he afi ulo.’ Tahi ʼaē meʼa, ko te tautea ʼa te ʼAtua ʼe mole hoko anai ki te hahaʼi fuli, heʼe fakahoko e Sesu te lagavaka “kiā nātou ʼaē ʼe mole nātou ʼiloʼi te ʼAtua pea mo nātou ʼaē ʼe mole fakalogo ki te logo lelei.” Pea ko te tautea ʼaē ka fakahoko e te ʼAtua, ʼe liliu anai ko he meʼa fakafimālie ki te hahaʼi maʼuli mamahi ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua.
Tou Falala Ki Te Faitotonu
23. Koteā te ʼamanaki pea mo te fakafimālie ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te tohi ʼo Amosi?
23 ʼE maʼu ʼi te lea faka polofeta ʼa Amosi ia te logo taulekaleka ʼo te ʼamanaki, pea mo te fakafimālie ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou leleiʼia ia te faitotonu. Ohage ko tona fakakikite ʼi te tohi ʼo Amosi, ko Sehova neʼe mole ina fakaʼauha ia tana hahaʼi fuli ʼi te temi muʼa. Ki muli age, neʼe ina toe fakatahitahi ia te toe ʼo te kau ʼaunofo ʼo Iselaele pea mo Suta, ʼo ina fakaliliu kiō nātou pea mo ina tapuakinaʼi nātou ʼaki he tokalelei lahi pea mo he fiafia lahi. Koteā tona faka ʼuhiga kiā tatou ia ʼaho nei? ʼE feala ke tou tui papau ʼi te temi ʼaē ka hoko ai ia te tautea ʼa te ʼAtua, ʼe maʼu anai e Sehova ia te kau agakovi ʼi te ʼu potu fuli pe ʼaē ʼe nātou fenonoʼi ai, pea ʼe ina maʼu anai mo te hahaʼi ʼaē ʼe ina ʼiloʼi ʼe tāu mo nātou tona manavaʼofa ʼi he potu pe ʼe nātou nonofo ai.
24. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe tapuakinaʼi ai ia te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼo te temi nei?
24 ʼI tatatou lolotoga fakatalitali ki te hoko mai ʼo te tautea ʼa Sehova, koteā te meʼa ʼaē ʼe tou sio kiai ʼi totatou ʼuhiga kaugana agatonu? ʼE lahi ʼaupito te ʼu tapuakina fakalaumālie ʼaē ʼe foaki mai e Sehova! Ko te tauhi ʼaē ʼe tou kau kiai ʼe mole maʼu ai ia te loi pea mo te kākā ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu akonaki hala ʼo te Keletiate. Ko Sehova ʼe ina toe tapuakinaʼi tatou heʼe ina foaki lahi mai ia te meʼa kai fakalaumālie. Kae tou manatuʼi, ko te ʼu tapuakina lahi ʼaia mai ia Sehova, ʼe pipiki kiai mo te maʼua faka Kilisitiano lahi. ʼE loto e te ʼAtua ke tou fakahā ki te hahaʼi ia te fakaʼauha ʼaē ka ina fakahoko. ʼOfa pe ke tou fai ia meʼa fuli ʼe tou fealagia moʼo maʼu ia te hahaʼi ʼaē ʼe nātou “lotolelei ki te maʼuli heʼegata.” (Gaue 13:48, MN ) Ei, ʼe tou fia tokoni ki he tokolahi ke nātou maʼu mo nātou ia te ʼu tapuakina fakalaumālie ʼaē ʼe tou lolotoga maʼu nei. Pea ʼe tou loto ke nātou hāo ʼi te tautea ʼa te ʼAtua ʼaē ka hoko mai ki te kau agakovi. Pea ke tou maʼu te ʼu tapuakina ʼaia, ʼe tonu ke lelei totatou loto. ʼE tou vakaʼi anaiʼi te alatike ʼaē ka hoko mai ia te faʼahi ʼaia, ʼe toe fakahā lelei ai ʼi te lea faka polofeta ʼa Amosi.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
• ʼE fakahāhā feafeaʼi mai ʼi te lea faka polofeta ʼa Amosi ʼe faitotonu tuʼumaʼu ia te ʼu fakaʼauha ʼa Sehova?
• Koteā te fakamoʼoni ʼe foaki mai e Amosi ʼe hoko moʼoni anai ia te tautea ʼa te ʼAtua?
• ʼE fakahā feafeaʼi mai ʼi te tohi ʼo Amosi ko te tautea ʼa te ʼAtua ʼe mole ina fakaʼauha anai ia te hahaʼi fuli?
[Paki ʼo te pasina 17]
Neʼe hoko moʼoni ia te tautea ʼa te ʼAtua ki te puleʼaga ʼo Iselaele
[Paki ʼo te pasina 18]
ʼI te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe toe liliu mai te toe ʼo Iselaele pea mo Suta ʼi tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni