Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w05 1/2 p. 4-7
  • ʼE Maʼuhiga Feafeaʼi Koa Tokotou Maʼuli?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Maʼuhiga Feafeaʼi Koa Tokotou Maʼuli?
  • Te Tule Leʼo—2005
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “ ʼE Mole Puli He Tahi Iā Nātou”
  • “Mo Outou Fuluiʼulu Kua Lau Katoa”
  • “Ko Te Gāue ʼa He Tahi ʼe ʼAtamai”
  • “ ʼE Ina Hāofaki Anai Te Masiva ʼAē ʼe Pāui Ke Tokoni Age Ki Ai”
  • Kua Lau e Sehova “Te ʼu Fuluʼi ʼUlu Fuli ʼo Tokotou ʼUlu”
    Te Tule Leʼo—2005
  • 2 Kotou Maʼu Ia Te ʼAtamai Mālama Totonu ʼo ʼUhiga Mo Te ʼAtua
    Te Tule Leʼo—2009
  • ʼE ʼi Ai Pe He ʼUhiga ʼo Tou Maʼuli
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te Puleʼaga ʼo Sehova (Tufa)—2019
  • 2 Ko Te ʼAtua ʼe Mole Tokaga Moʼoni Ia Ki Te Hahaʼi—ʼE Moʼoni Koa?
    Te Tule Leʼo—2011
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2005
w05 1/2 p. 4-7

ʼE Maʼuhiga Feafeaʼi Koa Tokotou Maʼuli?

LOLOTOGA te ʼUluaki Tau Faka Malamanei ʼi Eulopa, neʼe kaugamālie ʼaupito ia te hahaʼi ʼaē neʼe mamate, kae ʼi te temi ʼaia neʼe ʼi ai mo te ʼu fakatuʼutuʼu neʼe fai moʼo hāofaki ia te hahaʼi ʼo te Antarctique. Ko te tagata Pilitania ko Ernest Shackleton pea mo tana ʼu kaugā gāue, neʼe tuʼutāmakiʼia, heʼe ko tanatou vaka ia te Endurance, neʼe maumau ʼi te ʼaisi pea neʼe moū ai. Neʼe faigaʼi mālohi e Shackleton ke ʼi ai he nofoʼaga lelei maʼa tana kau gāue vaka​—ʼi te motu ko Elephant Island ʼi te Potu Saute ʼo Te Moana ʼo Te Atlantique. Kae neʼe ʼi ai te tahi tuʼutāmaki neʼe tonu ke nātou fakalaka ai.

Neʼe ʼiloʼi e Shackleton, moʼo hāofaki tonatou maʼuli, neʼe tonu ke nātou ʼolo ʼo kumi tokoni mai te nofoʼaga ʼo te hahaʼi gelu tāfolaʼa ʼi te motu ko Géorgie du Sud. Neʼe tuʼu mamaʼo ia kilometa e 1 100, pea neʼe ko te vaka hāofaki pe e tahi ʼe meta 7, ʼaē neʼe nātou hāo ai ʼi te moū ʼo te Endurance. Kae neʼe fakaʼalu ʼo kovi te ʼaluʼaga ʼo tonatou maʼuli.

Kae ʼi te ʼaho 10 ʼo Maio 1916, hili te ʼu ʼaho kinakina, ko Shackleton mo te toko nima ʼo te kau gāue vaka neʼe nātou aʼu ki te Géorgie du Sud, kae ʼaki te agi mālohi ʼo te matagi, neʼe nātou tafea ai ki te tahi faʼahi ʼo te motu. Neʼe tonu ke nātou haʼele ia kilometa e 30 ʼi te ʼu moʼuga nive ke feala hanatou kaku ki tonatou taulaga fakaʼosi. Logola te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe tau mo nātou​—te momoko kovi pea ko tonatou ʼu teu neʼe mole ko he ʼu teu ki te kake moʼuga​—kae neʼe nātou kaku ki te nofoʼaga ʼo te kau gelu tāfolaʼa, pea neʼe lava hāofaki ai te kūtuga ʼaē neʼe nonofo ʼo fakatalitali mai te motu ko Elephant Island. He koʼe neʼe faiga mālohi feiā ia Shackleton? ʼE tohi fēnei e te tagata faitohi ko Roland Huntford, “ko te meʼa ʼaē neʼe loto kiai, ko te hāofaki fuli ʼo tana kau gāue vaka.”

“ ʼE Mole Puli He Tahi Iā Nātou”

Koteā ʼaē neʼe mole tuʼania ai ia te kau gāue ʼa Shackleton, logola neʼe nātou fakatalitali ʼi “te koga ʼaisi ko tona loa ʼe ko kilometa e 30”? Neʼe nātou falala ki te fakapapau ʼaē neʼe fai age e tonatou pule, ʼe ina hāofaki anai ia nātou.

ʼE hage pe te malamanei ko te ʼu tagata ʼaia ʼaē neʼe nonofo ʼi te motu ko Elephant Island. Tokolahi te hahaʼi ʼe nātou kinakina ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe tau mo nātou pea ʼe nātou faiga ke nātou māʼuʼuli. Kae ʼe nātou lava falala kātoa ko te ʼAtua ʼe “ina hāofaki anai te tagata masiva” mai te maʼuli taʼomia pea mo mamahi. (Sopo 36:15) Ke mahino kiā koutou, ʼe maʼuhiga ki te ʼAtua ia te maʼuli ʼo te hahaʼi fuli. ʼE ʼui fēnei e te Tupuʼaga ko Sehova ʼAtua: “Pāui au ʼi te ʼaho ʼo te malaʼia,” pea “ ʼe au hāofaki anai koe.”​—Pesalemo 50:15.

ʼE mata faigataʼa koa hakotou tui ko te Tupuʼaga, ʼi te ʼu lauʼi miliale hahaʼi ʼaē ʼe māʼuʼuli ʼi te kele, ʼe ina tokagaʼi ia koutou pea mo koutou maʼuhiga kiā te ia? Koutou tokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe tohi e te polofeta ko Isaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu lauʼi miliale fetuʼu ʼi te ʼu lauʼi miliale fakapupuʼaga fetuʼu ʼi te toe ʼatulaulau. ʼE tou lau fēnei: “Hiki ʼokotou mata ki ʼoluga pea ke koutou sio. Ko ai koa ʼaē neʼe ina fakatupu te ʼu meʼa ʼaia? Ko Ia ʼaē neʼe ina fakaʼasi mai ki tuʼa ʼanatou kautau ʼo mulimuli pe ki tonatou tokolahi, pea ʼe ina pāui fuli nātou ʼi ʼonatou higoa. ʼI te lahi ʼo te mālohi, heʼe toe mālohi foki ia ʼi tona māfimāfi, ʼe mole puli he tahi iā nātou.”​—Isaia 40:26.

ʼE koutou mahino koa ki te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaia? ʼI tatatou Kaniva​—ʼaē ko tatatou système solaire ʼe ko he kiʼi koga ʼi ai​—ʼe maʼu ai te ʼu fetuʼu e 100 miliale. Kae ko fakapupuʼaga fetuʼu feiā e fia? ʼE mole ʼiloʼi papau e he tahi, kae ʼe lau e ʼihi ko fakapupuʼaga fetuʼu e 125 miliale. ʼE mahino mai ʼe lahi ʼaupito te ʼu fetuʼu! Kae ʼe ʼui mai ʼi te Tohi-Tapu ko te Tupuʼaga ʼo te ʼatulaulau ʼe ina ʼiloʼi te ʼu higoa fuli ʼo te ʼu fetuʼu.

“Mo Outou Fuluiʼulu Kua Lau Katoa”

ʼE lagi feala ke ʼui e he tahi, ‘ko te ʼiloʼi ʼo te ʼu higoa ʼo te ʼu lauʼi miliale fetuʼu​—peʼe ko te ʼu higoa ʼo te ʼu lauʼi miliale hahaʼi​—ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe tokaga kiā nātou takitahi.’ Ko he olotinatea mālohi ʼe feala ke ina tāʼofi he ʼu higoa ʼo he ʼu lauʼi miliale hahaʼi. Kae ʼe tou ʼiloʼi ʼe mole ʼi ai he olotinatea ʼe tokaga kiā nātou ʼaia. Kae ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu ko Sehova ʼAtua ʼe mole ina ʼiloʼi pe te ʼu higoa ʼo te ʼu lauʼi miliale hahaʼi, kae ʼe toe tokaga foki kiā nātou takitokotahi. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Koutou huaki autou hoha fuape kia te ia koteuhi e tokaga ia kia koutou.”​—1 Petelo 5:7.

Neʼe tala fēnei e Sesu Kilisito: “Pe mole fakatau misi e lua ki te fala tahi? E mole he misi e to ifo anai ki te kele, kae e mole iloi e tautou Tamai. Kae kia koutou, mo outou fuluiʼulu kua lau katoa. Koia, aua tautou tuania; e koutou mauhigaʼage i te atu misi fuape.” (Mateo 10:29-31) Koutou tokagaʼi neʼe mole ʼui e Sesu ʼe mahino pe te ʼAtua ki te meʼa ʼaē ʼe hoko ki te ʼu misi pea mo te tagata. Neʼe ina ʼui: “E koutou mauhigaʼage i te atu misi fuape.” He koʼe ʼe koutou maʼuhiga age? Koteʼuhi neʼe fakatupu koutou “ki te pāki ʼo te ʼAtua”​—ʼaki te fealagia ʼaē ke koutou fakatuputupu he ʼu kalitātē fakalaumālie, ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, mo te faʼahi ʼo te fakakaukau, ʼaē ʼe hā ʼaki ai te ʼu kalitātē māʼoluga totonu ʼo te ʼAtua.​—Senesi 1:26, 27.

“Ko Te Gāue ʼa He Tahi ʼe ʼAtamai”

Ke ʼaua naʼa fakahēʼi koutou e te ʼu palalau ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou tui ʼe ʼi ai he Tupuʼaga. Kiā nātou, neʼe fakatupu koutou e te ʼu mālohi fakapulipuli pea mo fakafokifā. ʼE nātou lau neʼe mole fakatupu koutou “ki te pāki ʼo te ʼAtua,” pea ʼe mole hokotou kehekehe mo te ʼu manu​—ohage ko te ʼu misi.

Maʼa koutou, ʼe ko he manatu fakapotopoto koa te ʼui ʼaē ko te maʼuli neʼe tupu fakafokifā pe? Maʼa te tagata ʼe ina fai te ʼu kumi ʼi te ʼu selule, ko Michael J. Behe, ʼe ina ʼui ʼe mole ko he manatu fakapotopoto ʼaia, ʼuhi “ko te ʼu faʼahi faigataʼa ʼo te agaaga ʼo te maʼuli” ʼaē ʼe nātou taupau totatou maʼuli. ʼE ina ʼui, ko te sivi ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te meʼa maʼuli fuli pe, ʼe lagolago ki te manatu moʼoni ʼaē “ko te ʼu meʼa maʼuli ʼi te kele ʼaē ʼe faigafua tatatou mahino kiai . . . ʼe ko te gāue ʼa he tahi ʼe ʼatamai.”​—Darwin’s Black Box​—The Biochemical Challenge to Evolution.

ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko te ʼu meʼa maʼuli fuli ʼi te kele ʼe ko te gāue ʼa he tahi ʼe ʼatamai. Pea ʼe toe ʼui mai ai ko te Matapuna ʼo te poto fuli ʼaia ʼe ko Sehova ʼAtua, te Tupuʼaga ʼo te ʼatulaulau.​—Pesalemo 36:9; Apokalipesi 4:11.

ʼE moʼoni ʼe tonu ke koutou ʼutakiʼi te ʼu mamahi ʼaē ʼe koutou felāveʼi mo ia ʼi te mālama, kae ke ʼaua naʼa puli iā koutou te tui ʼaē ʼe ʼi ai te Tupuʼaga ʼo te kele pea mo te maʼuli ʼaē ʼe maʼu ai. Koʼeni te ʼu moʼoni tāfito e lua ʼe tonu ke koutou tāʼofi maʼu. ʼUluaki, neʼe mole fakatuʼutuʼu e te ʼAtua te maʼuli heʼe haohaoa ʼaē ʼe maʼu ʼi te temi nei. Lua, ʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga tāfito ʼo te fakagafua e te Tupuʼaga ke hoko te maʼuli ʼaia. Ohage ko tana tau fakamahino ʼi te nusipepa ʼaenī, ko Sehova ʼAtua neʼe ina fakagafua faka temi pe ia te kovi, pea hoki ina fakagata ʼo talu ai ia te ʼu fakafifihi ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai ʼaē neʼe malaga ʼi te temi ʼaē neʼe kamata fakafisi ai te tagata ki te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua.a​—Senesi 3:1-7; Teutalonome 32:4, 5; Tagata Tānaki 7:29; 2 Petelo 3:8, 9.

“ ʼE Ina Hāofaki Anai Te Masiva ʼAē ʼe Pāui Ke Tokoni Age Ki Ai”

Logope te ʼu ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼaē ʼe tau mo te hahaʼi tokolahi ʼi te temi nei, kae ko te maʼuli ʼe ko he meʼa ʼofa taulekaleka ia. Pea ʼe tou faiga fuli ke tou hāofaki te maʼuli. Ko te maʼuli ʼaē neʼe fakapapau mai e te ʼAtua ʼe mole ko he faiga pe ki te maʼuli ʼi he ʼu ʼaluga fakakinakina​—ohage ko te kau gāue ʼa Shackleton ʼi te motu ko Elephant Island. Ko te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ke ina hāofaki iā tatou mai te maʼuli mamahi pea mo vaʼiganoa, ke feala hatatou “mau te mauli mooni” ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ʼi te kamata maʼa te tagata.​—1 Timoteo 6:19.

ʼE fai anai e te ʼAtua te ʼu meʼa fuli ʼaia koteʼuhi ʼe tou tahi maʼuhiga kiā te ia. Neʼe ina fakatuʼutuʼu ke foaki e tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito, ia he sākilifisio faitotogi feʼauga moʼo faka ʼāteaina iā tatou mai te agahala, mo te heʼe haohaoa, pea mo te mate ʼaē neʼe tuku holo mai e tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa, ko Atama mo Eva. (Mateo 20:28) Neʼe ʼui fēnei e Sesu Kilisito: “Nee ofa lahi te Atua ki te malama-nei, ko te tupuaga aia o tana foaki mai tona Alo Ulutokotahi, . . . [ko] natou fuape e tui kia te ia, . . . ke natou maù te mauli heegata.”​—Soane 3:16.

Koteā ʼaē ka fai anai e te ʼAtua maʼa nātou ʼaē ʼe lolotoga maʼuli mamahi? ʼO ʼuhiga mo tona ʼAlo, ʼe ʼui fēnei mai ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua: “ ʼE ina hāofaki anai te masiva ʼaē ʼe pāui ke tokoni age ki ai, ʼo toe feiā mo ia ʼaē ʼe lotomamahi pea mo ia ʼaē ʼe mole he tahi ke tokoni age ki ai. ʼE fakaʼofaʼofa anai kiā ia ʼaē ʼe veliveli pea mo ʼaē ʼe masiva, pea ʼe ina hāofaki anai te ʼu nefesi ʼo te kau masiva. Mai te taʼomia pea mo te agamālohi ʼe ina totogi anai tonatou ʼu nefesi.” He koʼe ʼe ina fai anai te faʼahi ʼaia? Koteʼuhi “ ʼe maʼuhiga anai tonatou toto [peʼe ko tonatou maʼuli] ki ʼona mata.”​—Pesalemo 72:12-14.

Lolotoga te ʼu sēkulō neʼe maʼuli kinakina te tagata ʼi te agahala pea mo te heʼe haohaoa, ohage ʼe “lauga” ʼi te lahi ʼo te mamahi. Neʼe fakagafua e te ʼAtua ke hoko ia te faʼahi ʼaia heʼe ina ʼiloʼi ʼe ina lava fakatokatoka anai te ʼu mamahi ʼaē neʼe hoko. (Loma 8:18-22) Kua vave hoko mai te temi ʼaē ka ‘fakatuʼu ai ia meʼa fuli pe’ e te Puleʼaga ʼaē ʼe takitaki e tona ʼAlo, ko Sesu Kilisito.​—Gaue 3:21; Mateo 6:9, 10.

ʼI te toe fakatuʼu ʼaia, ʼe kau ai ia te fakatuʼuake ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe maʼuli mamahi pea kua mamate. ʼE manatuʼi lelei nātou e te ʼAtua. (Soane 5:28, 29; Gaue 24:15) Kua ʼamanaki hoko mai te temi ʼaē ka nātou maʼu ai te maʼuli ‘ ʼo lahi ʼaupito’​—ʼaē ko te maʼuli heʼegata mo haohaoa ʼi he kele kua liliu ko he palatiso, pea ʼe mole ʼi ai he mamahi. (Soane 10:10; Apokalipesi 21:3-5) ʼE feala anai kiā nātou fuli ke nātou fakaʼaogaʼi kātoa tonatou maʼuli, pea mo gāueʼi te ʼu kalitātē fakaofoofo pea mo te ʼu fealagia ʼaē ʼe ʼiloga ai iā nātou ʼaē ʼe fai “ki te pāki ʼo te ʼAtua.”

ʼE kei koutou māʼuʼuli anai koa ke feala hakotou maʼu ia te maʼuli ʼaē neʼe fakapapau mai e Sehova? Ko te faʼahi ʼaia ʼe fakalogo kiā koutou. ʼE mātou fakaloto mālohiʼi koutou ke koutou fakaʼaogaʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e te ʼAtua moʼo foaki mai te ʼu tapuakina fuli ʼaia. ʼE fiafia anai iā nātou ʼaē ʼe nātou tā te nusipepa ʼaenī ʼi te tokoni atu kiā koutou.

[Kiʼi nota]

a ʼO ʼuhiga mo he tahi ʼu fakamatala ki te puani ʼaia, koutou vakaʼi ʼi te tohi Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata ʼi te kapite 8 “He Koʼe Koa ʼe Fakagafua e Te ʼAtua Ia Te ʼu Mamahi?”, ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

[Paki ʼo te pasina 5]

Neʼe falala te kau gāue ʼa Shackleton ki tana fakapapau age ʼe ina hāofaki anai ia nātou

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

© CORBIS

[Paki ʼo te pasina 6]

“E koutou mauhigaʼage i te atu misi fuape”

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae