Te ʼu Akonaki Faka Lotu Moʼoni ʼAē ʼe Leleiʼia e Te ʼAtua
ʼE TONU ki te ʼAtua ke ina fakahā ia tana ʼu manatu ki te tagata, mo kapau ʼe fia ʼiloʼi e te hahaʼi peʼe moʼoni pea mo leleiʼia e te ʼAtua ia tanatou ʼu akonaki. Pea ʼe tonu ke ina fakahā te faʼahi ʼaia ki te hahaʼi fuli. ʼE lava ʼiloʼi feafeaʼi e te hahaʼi peʼe leleiʼia e te ʼAtua tanatou ʼu akonaki, mo tanatou tauhi, pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke nātou fai? Neʼe foaki mai koa e te ʼAtua he ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia? Kapau koia, pea kofea ʼaē ʼe tou maʼu ai te ʼu fakamahino ʼaia?
ʼE feala koa ki he tagata ʼe nounou tona maʼuli ke felāveʼi mo te malamanei kātoa pea mo ina tala te ʼu manatu ʼa te ʼAtua? Kailoa. Kae ʼe feala te faʼahi ʼaia ʼaki he tohi, koia ʼe lelei age he tohi moʼo fakahā te ʼu manatu ʼa te ʼAtua. ʼE ʼi ai te tohi ʼāfea mai te ʼAtua, ko te Tohi-Tapu. ʼE ʼui e te tagata fai Tohi-Tapu: “Ko te Tohi-Tapu kātoa ʼe haʼu mai te ʼAtua pea ʼe ʼaoga moʼo akoʼi, moʼo fakatonutonuʼi, moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu meʼa, moʼo akonakiʼi ʼi te faitotonu.” (2 Timoteo 3:16, MN ) Tou vakaʼi age muʼa te Tohi-Tapu peʼe ko te matapuna ʼaia ʼo te ʼu akonaki faka lotu moʼoni.
Kua Taʼu Fia Te Tohi-Tapu?
ʼE kau te Tohi-Tapu ʼi te ʼu tohi faka lotu ʼaē ʼe maʼuhiga, kae ʼe ko te Tohi-Tapu pe ʼe ʼāfea age. Neʼe ʼuluaki tohi kua hili nei kiai taʼu e 3 500, pea neʼe fakaʼosi tona tohi ʼi te taʼu 98 ʼo totatou temi. Logola neʼe ko te ʼu tagata e toko 40 ʼaē neʼe nātou tohi lolotoga taʼu e 1 600, kae ko te Tohi-Tapu kātoa ʼe talanoa pe ki te meʼa e tahi. Koia ʼaē ʼe ʼui ai, ʼe ko te tohi ʼe haʼu moʼoni mai te ʼAtua.
Lolotoga te hisitolia, ʼe ko te Tohi-Tapu tāfito ʼaē neʼe lahi tona tufa pea mo tona fakaliliu. ʼI te taʼu fuli, ʼe tufa te ʼu Tohi-Tapu e 60 miliona, kua fakaliliu kātoa peʼe fakaliliu faka koga. Neʼe fakaliliu ia te Tohi-Tapu kātoa peʼe faka koga ia lea e 2 300 tupu. Kua teitei maʼu e te hahaʼi fuli ia te Tohi-Tapu kātoa peʼe faka koga ʼi tanatou lea. Kua maʼu te tohi ʼaia ʼi te malamanei kātoa.
E Feafeaʼi Te Tohi-Tapu?
Kapau ʼe ʼi ai hakotou Tohi-Tapu, koutou avahi ʼo sioʼi ʼi loto peʼe feafeaʼi tona tā.a ʼUluaki, koutou fuli ki te tānakiʼaga tohi. ʼE lahi te ʼu Tohi-Tapu ʼe kamata te ʼuluaki pasina ʼaki te tānakiʼaga tohi, ʼe tohi ai te higoa ʼo te ʼu tohi pea mo tonatou ʼu numelo pasina. ʼE koutou fakatokagaʼi anai ko te Tohi-Tapu ʼe ko te ʼu kiʼi tohi liliki ʼaē ʼe fakatahi ai, ʼo takitahi mo tona higoa. Ko te ʼuluaki tohi ʼe ko Senesi, pea ko te tohi fakaʼosi ʼe ko Fakahā peʼe ko Apokalipesi. ʼE koga lua ia te Tohi-Tapu. Ko te ʼuluaki koga ko tona ʼu tohi e 39, pea ʼe fakahigoaʼi ko te ʼu Tohi Faka Hepeleo he neʼe tohi tāfito ʼaki te lea ʼaia. Ko te lua koga ko tona ʼu tohi e 27, pea ʼe fakahigoaʼi ko te ʼu Tohi Faka Keleka he neʼe tohi ʼaki te lea ʼaia. Ko ʼihi ʼe nātou fakahigoaʼi te ʼu koga ʼaia e lua ʼo te Tohi-Tapu, ko te Tauhi ʼĀfea pea mo Te Tauhi Foʼou.
Ko te ʼu tohi takitahi ʼaia, ʼe ʼi ai tona ʼu kapite pea mo tona ʼu vaega. ʼI te ʼu koga tohi faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te nusipepa ʼaenī, ko te ʼuluaki numelo ʼe ko te kapite pea ko te lua numelo ʼe ko te vaega. Ohage la, ko te koga tohi ʼo “2 Timoteo 3:16” ʼe ʼui ko te tohi ʼo LuaTimoteo, kapite 3, vaega 16. Koutou ʼahiʼahi kumi ia te vaega ʼaia ʼi te Tohi-Tapu.
ʼE lelei hakotou lau tuʼumaʼu ia te Tohi-Tapu ke koutou fakamāmāhani mo ia. Ko ʼihi neʼe nātou kamata tanatou lautohi ʼaki te ʼu Tohi Faka Keleka, ʼo kamata mai te tohi ʼo Mateo. Kapau ʼi te ʼaho fuli ʼe koutou lau he ʼu kapite e tolu peʼe nima, pea ʼi te taʼu kātoa kua koutou lau te Tohi-Tapu kātoa. Kae e feafeaʼi hakotou ʼiloʼi, ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou lau, ʼe haʼu moʼoni mai te ʼAtua?
ʼE Feala Koa Ke Koutou Falala ʼe Haʼu Moʼoni Te Tohi-Tapu Mai Te ʼAtua?
ʼE mole tonu koa la ki te tohi ʼaē neʼe tohi e te ʼAtua maʼa te hahaʼi fuli ke ʼaoga ki tonatou maʼuli? ʼI te Tohi-Tapu ʼe talanoa ai ʼo ʼuhiga mo te agaaga ʼa te hahaʼi, pea ʼe ʼaoga ki te ʼu taʼiake kehekehe ʼo te malamanei, pea ko tona ʼu pelesepeto ʼe kei ʼaoga ia ʼaho nei ohage pe ko te temi ʼaē neʼe tohi ai. ʼE hā lelei te faʼahi ʼaia ʼi te akonaki logona ʼaē neʼe fai e Sesu Kilisito, ia Ia ʼaē neʼe ina fakatuʼu te Lotu Faka Kilisitiano. Ko te akonaki ʼaia ʼe tuʼu iā Mateo kapite 5 ki te kapite 7. ʼE fakahigoaʼi te akonaki ʼaia, ko te Akonaki ʼi te Moʼuga, pea ʼe ina fakahā mai peʼe feafeaʼi tata maʼu te maʼuli fiafia moʼoni, te fakatokatoka ʼo tota ʼu fihifihia, te faʼahiga fai ʼo te faikole, te manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu koloā faka mālama, pea mo ʼihi age meʼa. ʼI te akonaki ʼaia, pea mo ʼihi vaega, ʼe fakahā lelei mai ʼi te Tohi-Tapu te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke kita fai pea koteā ʼaē ʼe tonu ke kita fai ke leleiʼia tatou e te ʼAtua pea mo hikihiki totatou maʼuli.
Ko te tahi tupuʼaga ʼo tatatou falala ki te Tohi-Tapu, heʼe moʼoni tana ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fakapoto lalahi. Ohage la, ʼi te tahi temi neʼe manatu ia te hahaʼi ko te kele ʼe halafalafa, kae neʼe kua ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko ‘te kele ʼe takafuafua.’ (Isaia 40:22) ʼI muʼa ʼo te fakamahino e te tagata poto ko Isaac Newton, ʼe ʼi ai te mālohi ʼe ina faka fealagia ki te kele ke tautau ʼi te noa, neʼe kua fakahā ia te faʼahi ʼaia ʼi te Tohi-Tapu ia taʼu e 3 000 ki muʼa atu, ko ‘te kele ʼe tautau ʼi te noa.’ (Sopo 26:7) Koutou toe fakatokagaʼi mo te fakamatala fakatuketuke ʼo ʼuhiga mo te feliliuʼaki ʼa te vai ʼi tana tō ki te kele, ʼaē neʼe fakahā kua hili kiai taʼu e 3 000: “Ko te ʼu vaitafe fuli ʼo te temi nive ʼe ʼolo ki te tai, kae ʼe mole pe la fonu te tai. Ko te potu ʼaē ʼe tafe kiai te ʼu vaitafe ʼo te temi nive, ʼe nātou toe liliu kiai.” (Tagata Tānaki 1:7) Ei, ko Ia ʼaē neʼe ina faʼu te ʼatulaulau, ʼe ko ia te Tupuʼaga ʼo te Tohi-Tapu.
Ko te hoko moʼoni ʼo te ʼu hisitolia faka Tohi-Tapu ʼe ko he tahi ʼaia fakamoʼoni ʼe haʼu moʼoni te tohi ʼaia mai te ʼAtua. Ko te ʼu fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼe mole ko he ʼu fagana ia. Ko te ʼu hisitolia ʼaia ʼe talanoa ai ki te ʼu ʼaho, mo te ʼu māhina, mo te ʼu taʼu, mo te ʼu hahaʼi, pea mo te ʼu koga meʼa. Ohage la, iā Luka 3:1 (MN ), ʼe talanoa tāfito ki “te hogofulu-ma-nima taʼu ʼo te pule ʼa Tipelio Sesale, ʼi te temi ʼaē neʼe kovana ai ia Posio Pilato ʼi Sutea, pea ko Helote neʼe pule faka tisitilike ʼi Kalilea.”
Teitei ʼi te ʼu hisitolia fuli, ko te ʼu tagata fakamatala hisitolia ʼo te temi muʼa, neʼe nātou fakamatala pe nātou te ʼu mālo pea mo te ʼu kalitātē ʼo te ʼu pule, kae ko te kau tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu, neʼe nātou agatonu ʼo nātou fakahā fakahagatonu tanatou ʼu hala. Ohage la, ko Tavite te Hau ʼo Iselaele, neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe lahi taku ʼu agahala. . . . Neʼe au agavale ʼaupito.” ʼE tuʼu pe te ʼu palalau ʼaia ʼi te Tohi-Tapu. (2 Samuele 24:10) Pea ko te tagata fai Tohi-Tapu ko Moisese, neʼe ina fakamatala tana mole falala ʼaē ki te ʼAtua moʼoni.—Faka au 20:12.
Kae ʼe ʼi ai te tahi fakamoʼoni ʼo te haʼu ʼa te Tohi-Tapu mai te ʼAtua. Ko te fakamoʼoni ʼaia ʼe ko tona ʼu lea faka polofeta ʼaē neʼe hoko—ko te ʼu hisitolia neʼe tohi ki muʼa atu. Ko ʼihi ʼi te ʼu lea faka polofeta ʼaia ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo Sesu Kilisito. Ohage la, ia taʼu e 700 ʼi muʼa ʼo te tupu ʼa Sesu, neʼe fakakikite ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo ko te Hāko ʼaia neʼe fakapapauʼi mai ʼe tupu anai “i Petelehemi-Suta.” Pea neʼe hoko moʼoni te lea faka polofeta ʼaia.—Mateo 2:1-6; Mikea 5:2.
Koʼeni te tahi faʼifaʼitaki. Iā 2 Timoteo 3:1-5, ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “E mau anai he u temi faigataa i te u aho fakamuli. Koteuhi, e liliu anai te hahai o tahi ofa pe kia te ia, o manumanu paaga, o fiatuu, o lotolahi, o fasituu, o talagataa ki anatou matua, o agavale, [“heʼe agatonu,” MN ], o heeʼofa, o loto fefeka, o laukovi, o maveuveu, [“fekai,” MN ], o fehia ki te lelei, o kaka, o hokoʼoho, o kivi i te fialahi, o manako ki te u fiafia kae e mole he ofa ki te Atua; o taupau te faahiga aga a te lotu, kae kua natou fakafisi ki tona malohi.” ʼE tou sio moʼoni ki te ʼu agaaga ʼaia ʼi te hahaʼi ia ʼaho nei. Neʼe tohi te ʼu palalau ʼaia ʼi te taʼu 65 ʼo totatou temi, kua hili nei kiai taʼu e 1 900!
Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
Kapau ʼe koutou lau ia te Tohi-Tapu, ʼe koutou sio ai anai ko te Tohi-Tapu ʼe ko he matapuna ʼo he poto māʼoluga. ʼE ina tuku mai te ʼu tali lelei ki te ʼu fehuʼi ʼaenī: Ko ai koa te ʼAtua? ʼE maʼuli moʼoni koa te Tevolo? Ko ai koa ia Sesu Kilisito? He koʼe ʼe maʼuli mamahi te hahaʼi? Koteā ʼaē ʼe hoko kiā tatou mokā tou mamate? Ko te ʼu tali ʼa te hahaʼiʼo ʼuhiga mo te ʼu fehuʼi ʼaia, ʼe kehekehe anai heʼe mole tatau tanatou ʼu akonaki faka lotu pea mo tanatou ʼu agaʼi fenua. Kae ko te Tohi-Tapu ʼe ina fakahā mai te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼu fehuʼi ʼaia pea mo te tahi age ʼu fehuʼi. Tahi ʼaē meʼa, ʼo ʼuhiga mo tatatou felogoi ʼaē mo te hahaʼi pea mo tatatou fakalogo ki te ʼu pule māʼoluga, ʼe lelei tokotahi te takitaki ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.b
Koteā ʼaē ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ki te kele pea mo te malamanei? ʼE ina fakapapau mai: “Kei toe he kiʼi temi siʼipe, pea pulihi anai te tagata agakovi . . . Kae ko te kau agavaivai ʼe nātou maʼu anai te kele, pea ʼe nātou fiafia moʼoni anai ʼi te mahu ʼo te tokalelei.” (Pesalemo 37:10, 11) “Ko te Atua e fakatahi anai mo [te malamanei]. E ina holoholo anai ia loimata fuape i onatou fofoga, pea e mole toe mau anai te mate. E mole toe mau anai he putu, pe ko he lauga, pe ko he mamahi, koteuhi kua puli te malama-nei afea.” (Apokalipesi 21:3, 4) “ ʼE maʼu anai te kele e te kau faitotonu, pea ʼe nātou nonofo ai anai ʼo talu ai.”—Pesalemo 37:29.
Neʼe toe fakakikite ʼi te Tohi-Tapu kua vave hoko mai te temi ʼaē ka fakagata ai anai ia te tau, te fai fakapō, te agamālohi, pea mo te agakovi. ʼE mole toe ʼi ai anai te mahaki, te mātutuʼa pea mo te mate. ʼE hoko moʼoni anai te maʼuli heʼegata ʼi te palatiso. ʼE ko he ʼu ʼamanaki taulekaleka! Pea ʼe fakahā ai te ʼofa ʼo te ʼAtua ki te malamanei!
Koteā Anai ʼAē Ka Koutou Fai?
Ko te Tohi-Tapu ʼe ko he meʼa ʼofa taulekaleka mai te Tupuʼaga. ʼE koutou tali anai koa ia te tohi ʼaia? Neʼe faka tui te tagata Inituisi kapau ʼe fakahā e te ʼAtua he ʼu meʼa ki te malamanei kātoa, pea ʼe fua lelei anai ki te hahaʼi fuli, pea ko te meʼa ʼaia ʼe ko te kamataʼaga ʼo te sivilisasio. ʼI tana mahino ʼaē neʼe ʼāfea age te Tohi-Tapu ʼi te tohi ʼāfea ʼaupito ʼa te kau Inituisiʼaē ko te Veda, neʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina lau pea mo ako ia te Tohi-Tapu.c Neʼe toe mahino ki te tagata polofesea ʼo te univelesitē ʼo Amelika, ʼi muʼa ʼo he fakahā he manatu, ʼe tonu muʼa ke ina lau te tohi ʼaia ʼaē neʼe lahi tona tufa ʼi te malamanei.
Kapau ʼe koutou lau pea mo maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, ʼe fua lelei anai ki tokotou maʼuli. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu: “Fiafia te tagata ʼaē . . . ko tona fiafia ʼe ʼi te lao ʼa Sehova, pea ʼi tana lao ʼe ina lau leʼo veliveli ʼi te ʼaho mo te pō. ʼE liliu moʼoni anai ohage ko he fuʼu ʼakau ʼe to ōvi ki te vaitafe, ʼe fua ʼi tona temi totonu pea ʼe mole fefe tona ʼu lau, pea ko meʼa fuli ʼaē ʼe ina fai ʼe lava lelei anai.”d (Pesalemo 1:1-3) Kapau ʼe koutou ako pea mo metitāsioʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe koutou fiafia anai heʼe koutou mākokona ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Mateo 5:3) ʼE koutou maʼu anai ʼi te Tohi-Tapu he ʼu tokoni ʼe fua lelei anai ki tokotou maʼuli pea mo he ʼu tokoni ʼe ʼaoga anai moʼo fakatokatoka tokotou ʼu fihifihia. Ei, “ ʼe ʼi ai te fakapale lahi ʼi [te] taupau [ʼo te ʼu lao ʼa te ʼAtua ʼaē ʼi te Tohi-Tapu].” (Pesalemo 19:11) Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe koutou falala ki te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua pea ʼe ina tapuakinaʼi anai koutou ʼi te temi nei pea mo foaki atu he ka haʼu fiafia.
ʼE fakaloto mālohiʼi fēnei tatou ʼi te Tohi-Tapu: “Ohage ko he ʼu fānau meamea, koutou holi mālohi ki te huʼa pipi maʼa ʼo te folafola.” (1 Petelo 2:2, MN ) ʼE fakalogo te maʼuli ʼa te tamasiʼi ki tona fafaga pea ʼe tagi mālohi mokā fia kai. ʼO feiā pe mo tatou, ʼe fakalogo totatou maʼuli ki te ʼatamai mālama ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua. Koia ʼe tou “holi mālohi” ai ki tana Folafola. Ko te Tohi-Tapu ʼe ko te tohi ʼo te ʼu akonaki moʼoni ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua. Koutou fakatuʼutuʼu ke koutou lau tuʼumaʼu. ʼE fiafia anai ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo tokotou kolo ʼi te tokoni atu ke fai hakotou ako Tohi-Tapu. ʼE fakaafe atu koutou ke koutou felāveʼi mo nātou, peʼe feala hakotou faitohi kiā nātou ʼaē neʼe nātou tā te nusipepa ʼaenī.
[Kiʼi nota]
a Kapau ʼe mole ʼi ai hakotou Tohi-Tapu, ʼe fiafia anai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te foaki atu ʼo hakotou Tohi-Tapu.
b Ko te ʼu faʼahi ʼaia ʼe talanoa kiai te tohi Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata, neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
c ʼE ʼui neʼe faʼu te ʼu ʼuluaki hiva fakafenua ʼo te Veda kua hili kiai taʼu e 3 000, pea neʼe tala gutu pe ia kae neʼe mole tohi. Neʼe ʼui e K. Saratkumar ʼi tana tohi A History of India: “Neʼe hoki tohi pe te ʼu tohi ʼo te Veda ʼi te 14 sēkulō ʼo totatou temi.”
d Ko Sehova ʼe ko te huafa ʼaia ʼo te ʼAtua ʼo te Tohi-Tapu. ʼE lahi te ʼu Tohi-Tapu, ʼe tou maʼu te higoa ʼaia iā Pesalemo 83:18.
[Paki ʼo te pasina 7]
Koutou “holi mālohi” ki te Folafola ʼa te ʼAtua. Koutou ako tuʼumaʼu ia te Tohi-Tapu.
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 5]
NASA photo