Koutou Popoto—Koutou Manavasiʼi Ki Te ʼAtua!
“Ko te manavasiʼi kiā Sehova ʼe ko te kamataʼaga ʼaia ʼo te poto.”—Tāʼaga Lea 9:10.
1. He koʼe ʼe mahino gataʼa ki te tokolahi ia te manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua?
ʼI TE temi muʼa, neʼe vikiʼi e te hahaʼi he tahi ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, kae iā ʼaho nei ko te tokolahi ʼe nātou valokiʼi te taʼi manavasiʼi ʼaia pea ʼe nātou mahino gataʼa kiai. ʼE nātou lagaʼi te fehuʼi ʼaenī: ‘Kapau ko te ʼAtua ʼe ʼofa, he koʼe koa ʼe tonu ke au manavasiʼi kiā te ia?’ Maʼa nātou ʼe mole lelei te taʼi manavasiʼi ʼaia heʼe mole feala anai ke kita fai he meʼa maʼa te ʼAtua. Kae ko te manavasiʼi moʼoni ki te ʼAtua, ʼe lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe pipiki kiai, pea ʼe mole ko he meʼa pe ʼe kita logoʼi feiā.
2, 3. Koteā te ʼu kalitātē ʼaē ʼe pipiki ki te manavasiʼi moʼoni ki te ʼAtua?
2 ʼI te Tohi-Tapu, ko te manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe ko he aga ʼe leleiʼia. (Isaia 11:3) ʼE ko he aga fakaʼapaʼapa ʼaupito ki te ʼAtua, pea ʼe ko he holi mālohi ke mole kita fakaloto mamahiʼi ia ia. (Pesalemo 115:11) ʼE kita tali pea mo mulimuli kātoa ki tana ʼu fakatotonu, pea mo kita fia mulimuli ki tana takitaki mokā ina fakahinohino mai te meʼa ʼaē ʼe lelei peʼe ko te meʼa ʼaē ʼe kovi. ʼE ʼui ʼi te tikisionalio, ko te taʼi manavasiʼi lelei ʼaia, “ ʼe ko he aga ʼe tāu mo feʼauga ke kita maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua, ʼe tupu ai hata aga fakapotopoto pea mo hata lītuʼa ki te ʼu agakovi fuape.” Koia ʼe tonu te ʼui ʼaē ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua: “Ko te manavasiʼi kiā Sehova ʼe ko te kamataʼaga ʼaia ʼo te poto.”—Tāʼaga Lea 9:10.
3 Ko te manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua, ʼe pipiki kiai te tahi ʼu kalitātē ʼa te tagata. ʼE mole gata ʼaki pe te poto, kae ʼe toe pipiki kiai mo te fiafia, te tokalelei, te lava lelei o te maʼuli, te maʼuli fualoa, te ʼamanaki, pea mo te falala. (Pesalemo 2:11; Tāʼaga Lea 1:7; 10:27; 14:26; 22:4; 23:17, 18; Gaue 9:31) ʼE pipiki tahi ki te tui pea mo te ʼofa. ʼI tona fakahagatonu, ko te manavasiʼi ʼaia ʼe ʼalutahi mo tatatou ʼu felogoi ʼaē mo te ʼAtua pea mo te hahaʼi. (Teutalonome 10:12; Sopo 6:14; Hepeleo 11:7) Ko te manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua, ʼe ko he faka tui papau ko tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo ʼe tokaga kiā tatou, pea ʼe ina fia fakamolemole tatatou ʼu agahala. (Pesalemo 130:4) Ko te kau agakovi ʼaē ʼe mole nātou fakahemala, ʼe tonu anai ke nātou mātataku iā muʼa ʼo te ʼAtua.a—Hepeleo 10:26-31.
Tou Ako Te Manavasiʼi ʼAē Kiā Sehova
4. Koteā ʼaē ʼe lava tokoni mai kiā tatou ke tou “ako ia te manavasiʼi ʼaē kiā Sehova”?
4 Mai tona ʼuhiga ʼaē ko te manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe maʼuhiga moʼo fai ʼo he ʼu tonu ʼe fakapotopoto pea mo tou maʼu ai he ʼu tapuakina mai te ʼAtua, e feafeaʼi hatatou “ako ia te manavasiʼi ʼaē [ʼe tāu mo feʼauga mo] Sehova”? (Teutalonome 17:19) “Moʼo akoʼi ʼo tatou,” ʼe lahi te ʼu faʼifaʼitaki ʼi te Tohi-Tapu ʼo te ʼu tagata mo te ʼu fafine neʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua. (Loma 15:4, MN ) Moʼo tokoni kiā tatou ke tou mahino ki te faka ʼuhiga moʼoni ʼo te manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua, tou vakavakaʼi age muʼa te maʼuli ʼo te tagata ʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia: ia Tavite, te Hau ʼo te Iselaele ʼāfea.
5. ʼI tana leʼoleʼo ia te faga ōvi, koteā ʼaē neʼe akoʼi e Tavite ʼo ʼuhiga mo te manavasiʼi ʼaē kiā Sehova?
5 Neʼe lītuʼa ia Sehova kiā Saulo, te ʼuluaki hau ʼo Iselaele, he neʼe mataku ki te hahaʼi, kae neʼe mole manavasiʼi ia ki te ʼAtua. (1 Samuele 15:24-26) Kae ko Tavite, neʼe ʼiloga ʼi tona maʼuli pea mo tana ʼu felogoi mo Sehova, neʼe ko he tagata neʼe manavasiʼi moʼoni ki ai. ʼI tana kei veliveli, neʼe ko hana agamāhani te tauhi ia te faga ōvi ʼo tana tāmai. (1 Samuele 16:11) ʼE mahino ia, ko tana leʼoleʼo ia te faga ōvi ʼi te ʼu pō fetuʼuʼia, neʼe tokoni kiā ia ke mahino ki te manavasiʼi ʼaē kiā Sehova. Logola neʼe lava sio pe Tavite ki he kiʼi koga veliveli ʼo te ʼatulaulau, kae neʼe kua mahino kiā ia: ʼe tāu mo feʼauga ke tou fakaʼapaʼapa pea mo atolasio ki te ʼAtua. Ki muli age neʼe ina tohi fēnei: “Ka au sio ki tau ʼu lagi, te ʼu gāue ʼo tou ʼu nima, te māhina pea mo te ʼu fetuʼu ʼaē neʼe ke teuteuʼi, koteā te ʼuhiga ʼo te tagata ʼaē ka mate ke ke manatuʼi ia ia, pea mo te foha ʼo te tagata kelekele ke ke taupau lelei ia ia?”—Pesalemo 8:3, 4.
6. Neʼe feafeaʼi te loto ʼo Tavite ʼi tana mahino ki te māʼoluga ʼo Sehova?
6 Neʼe loto manavahe ia Tavite ʼi te temi ʼaē neʼe ina fakatatau ai ia tana veliveli pea mo te laulahi ʼo te lagi. Neʼe mole mataku ia, kae ʼi tana mahino ki tona ʼuhiga ʼaia neʼe tupu ai hana fakavikiviki kiā Sehova pea mo ʼui fēnei: “ ʼE kalagaʼi e te lagi te kolōlia ʼo te ʼAtua; pea ko te laulahi ʼo te lagi ʼe ina fakahā te gāue ʼo tona ʼu nima.” (Pesalemo 19:1) Ko te fakaʼapaʼapa ʼaia ʼa Tavite ki te ʼAtua, neʼe ina toe fakaōvi ia ia kiā Sehova pea mo ina uga ai ia ia ke ina ako pea mo mulimuli ki Tana ʼu fakatotonu haohaoa. Koutou fakakaukauʼi age muʼa te ʼu meʼa ʼaē neʼe logoʼi e Tavite ʼi tona loto, ʼi tana hiva fēnei kiā Sehova: “ ʼE ke lahi pea ʼe ke fai te ʼu meʼa fakaofoofo; ʼe ke ʼAtua, ia koe tokotahi. Akoʼi mai kiā te au tou ala, Ê Sehova! ʼE au haʼele anai ʼi tau moʼoni. Fai ke tahi toku loto ke au manavasiʼi ki tou huafa.”—Pesalemo 86:10, 11.
7. Neʼe tokoni feafeaʼi te manavasiʼi ʼa Tavite ki te ʼAtua, ke mālo iā Koliate?
7 ʼI te temi ʼaē neʼe hūfi ai te fenua ʼo Iselaele e te kau Filisitini, ko tanatou tagata toʼa ko Koliate, ʼaē neʼe teitei meta tolu, neʼe ina manukiʼi nātou ʼo ʼui maʼana: ‘Koutou filifili hakotou tagata ke mā fehōkosi! Kapau ʼe mālo, pea ʼe mātou kaugana anai kiā koutou.’ (1 Samuele 17:4-10) Ko Saulo pea mo tana kautau kātoa neʼe nātou mātataku, kae neʼe mole mataku ia Tavite. Neʼe ina ʼiloʼi ʼe ko Sehova ʼaē ʼe tonu ke nātou manavasiʼi ki ai, kae mole ko te tagata, tatau aipe peʼe ko he tagata ʼe mālohi ʼaupito. Neʼe ʼui fēnei e Tavite kiā Koliate: “ ʼE au ʼalu atu kiā koe ʼaki te huafa ʼo Sehova ʼo te ʼatu kautau . . . Pea ʼe ʼiloʼi anai e te kokelekasio fuli ʼaenī ʼe mole fakaʼaogaʼi e Sehova he heletā, peʼe ko he tao, moʼo hāofaki, koteʼuhi ʼe ʼa Sehova te tau.” ʼAki tana makamaka pea mo te foʼi maka e tahi, pea mo te tokoni ʼa Sehova, neʼe matehi e Tavite ia te tagata toʼa ʼaia.—1 Samuele 17:45-47.
8. Koteā te ako ʼe tou tāʼofi ʼi te ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼo te ʼu hahaʼi neʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua?
8 Ohage ko Tavite, ʼe feala ke tou felāveʼi mo he ʼu fihifihia pea mo he ʼu fili fakamataku. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai? Tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Tavite pea mo ʼihi atu ʼu hahaʼi agatonu ʼo te temi muʼa: Tou manavasiʼi ki te ʼAtua, heʼe ko te manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe mālohi age ia ʼi te manavasiʼi ki te tagata. Ko te tagata agatonu ʼa te ʼAtua, ʼaē ko Nehemia, neʼe ina uga fēnei ia tona ʼu tēhina Iselaele ʼaē neʼe nātou mātataku ʼi tonatou ʼu fili: “ ʼAua naʼa koutou mātataku ia nātou. Koutou manatuʼi ia Sehova, ia ia ʼaē ʼe Lahi pea mo Fakamataku.” (Nehemia 4:14) ʼAki te tokoni ʼa Sehova, ko Tavite, mo Nehemia pea mo ʼihi age kaugana agatonu ʼa te ʼAtua, neʼe lava lelei tanatou fai ia te ʼu gāue ʼaē neʼe fakatotonu age e te ʼAtua. Pea ʼe toe lava lelei anai mo tatou, mo kapau ʼe tou manavasiʼi ki te ʼAtua.
Tou Fakatokatoka Totatou ʼu Fihifihia ʼAki Te Manavasiʼi ʼAē Ki Te ʼAtua?
9. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe fakahā ai e Tavite ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua?
9 ʼI tana ʼosi mālo iā Koliate, neʼe faka fealagia e Sehova kiā Tavite te tahi ʼu mālo. Kae ko Saulo, ʼi tana loto maheka, neʼe ina faigaʼi ke ina matehi ia Tavite: ʼuluaki neʼe ina hokaʼi ia ia ʼaki te tao, lua neʼe ina fai te fakatuʼutuʼu kākā, pea ʼi te fakaʼosi neʼe ʼalu mo tana kau solia ʼo fetuliʼaki ia ia. Logola neʼe fakapapau age e Sehova kiā Tavite ʼe ko ia anai ka nofo hau, kae lolotoga ni ʼu taʼu, neʼe tonu ke feholaʼaki, mo laga tau, pea mo fakatalitali ki te temi ʼaē kua fakakatofa e Sehova ke nofo hau ai. ʼI te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼaia, neʼe fakahā ai e Tavite ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni.—1 Samuele 18:9, 11, 17; 24:2.
10. ʼI te temi ʼaē neʼe tuʼutāmaki ai tona maʼuli, neʼe fakahā feafeaʼi e Tavite tana manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua?
10 ʼI te tahi lakaga, neʼe hola ia Tavite kiā Akisi, te hau ʼo te kolo Filisitini ʼo Kate, te kolo ʼo Koliate. (1 Samuele 21:10-15) Neʼe ʼui e te ʼu tagata kaugana ʼa te hau, ko Tavite ʼe ko he fili ʼo tonatou fenua. Pea koteā ʼaē neʼe fai e Tavite ʼi te lakaga ʼaia neʼe ʼamanaki tuʼutāmaki ai tona maʼuli? Neʼe faikole fakamalotoloto kiā Sehova. (Pesalemo 56:1-4, 11-13) Logola neʼe fai loi ʼe ko ia, ko he tagata vale ke ʼaua naʼa matehi, kae neʼe mahino lelei kiā Tavite neʼe ko Sehova ʼaē neʼe ina hāofaki moʼoni ia ia, pea neʼe ina tapuakinaʼi tana ʼu faiga. Ko te tui ʼa Tavite ʼaki tona loto kātoa kiā Sehova pea mo tana falala ʼaē kiā te ia, neʼe hā ʼaki ai ʼe ko he tagata neʼe manavasiʼi moʼoni ki te ʼAtua.—Pesalemo 34:4-6, 9-11.
11. Ohage ko Tavite, ʼe tou lava fakahā feafeaʼi tatatou manavasiʼi ki te ʼAtua ʼi te ʼu fihifihia?
11 Ohage ko Tavite, ʼe tou lava fakahā tatatou manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼo tou falala ki tana fakapapau ʼaē ʼe tokoni mai anai ke tou maʼu puleʼaki ki totatou ʼu fihifihia. Neʼe ʼui fēnei e Tavite: “Tuku tou maʼuli kiā Sehova, pea ke ke falala kiā te ia, pea ʼe ina fai puleʼaki anai.” (Pesalemo 37:5) ʼE mole faka ʼuhiga leva, ke tou tuku kiā Sehova ke ina maʼu he ʼu puleʼaki ki tatatou ʼu fihifihia, kae tou nonofo noa pe tatou. Neʼe mole faikole ia Tavite ke tokoni age te ʼAtua kiā ia, kae mole ina fai e ia he ʼu puleʼaki ʼo ʼuhiga mo tona maʼuli. Kailoa, kae neʼe ina fakaʼaogaʼi tona ʼu fealagia fakasino pea mo fakaʼatamai ʼaē neʼe foaki age e Sehova, pea mo kumi he ʼu puleʼaki moʼo fakatokatoka tona ʼu fihifihia. Neʼe ina ʼiloʼi kapau neʼe falala pe ia ki tona mālohi fakatagata, pea ʼe mole anai hona fua. ʼE tonu ke tou mulimuli ki tana faʼifaʼitaki, ʼo tou fai ia meʼa ʼaē ʼe tou lavaʼi, kae ke tou tuku kiā Sehova ia te ʼu faʼahi ʼaē ʼe mole tou lavaʼi. ʼI tona fakahagatonu, ʼe teitei pe ke tou lava fai ia meʼa fuli ʼuhi ko tatatou falala ʼaē kiā Sehova. ʼE ko te ʼu ʼaluʼaga takitokotahi ʼaia, ʼaē ʼe tou maʼu ai te manavasiʼi ki te ʼAtua. ʼE tou maʼu anai he fakaloto fīmālie ʼi te ʼu palalau fakamalotoloto ʼaenī ʼa Tavite: “ ʼE kaumeʼa Sehova mo nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kiā te ia.”—Pesalemo 25:14.
12. He koʼe ʼe mole tonu ke tou meʼa noaʼi tatatou ʼu faikole, pea ko te aga fea ʼaē ʼe mole tonu anai ke tou maʼu?
12 Koia, ʼaua naʼa tou meʼa noaʼi tatatou ʼu faikole pea mo tatatou ʼu felogoi mo te ʼAtua. Ka tou fakaōvi kiā Sehova, ʼe tonu ke tou “tui ʼe maʼuli moʼoni pea ʼe ko ia ʼaē ʼe ina fakapale ia nātou ʼaē ʼe nātou kumi moʼoni ia ia.” (Hepeleo 11:6, MN; Sakopo 1:5-8) Pea ka ʼe tokoni kiā tatou, ʼe tonu ‘ke tou fakahā totatou loto fakafetaʼi,’ ohage ko tona tokoniʼi mai e te ʼapositolo ko Paulo. (Kolose 3:15, 17) Ke ʼaua naʼa tou hage ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ʼui e te Kilisitiano fakanofo kua fotufotuʼa: “ ʼI tanatou manatu, ko te ʼAtua ʼe ko hatatou tagata tauhi mai lagi, ʼe nātou pāui kiā te ia mokā ʼi ai he meʼa ʼe nātou loto kiai, pea ʼe haʼu atu aipe. Pea ka kua nātou maʼu te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou loto kiai, pea ʼe nātou toe fekauʼi ke ʼalu la.” Ko te taʼi aga ʼaia ʼe hā ʼaki ai tanatou mole manavasiʼi ki te ʼAtua.
Te ʼu Fua Kovi ʼo Te Mole Manavasiʼi ʼAē Ki Te ʼAtua
13. Ko te lakaga fea ʼaē neʼe mole fakaʼapaʼapa ai ia Tavite ki te Lao ʼa te ʼAtua?
13 ʼI te ʼu temi ʼaē neʼe tokoni age ai Sehova ki ai, neʼe toe mālohi ʼaupito ai te manavasiʼi pea mo te falala ʼa Tavite ki te ʼAtua. (Pesalemo 31:22-24) Kae ʼi te ʼu lakaga maʼuhiga e tolu, neʼe mole maʼu e Tavite te manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua, ʼo fua kovi ai kiā ia. Ko te ʼuluaki, neʼe hoko ʼi tana fakatotonu ʼaē ke ʼave ki Selusalemi te aleka ʼo Sehova ʼi te saliote, kae mole ʼamo ia e te ʼu Levite ohage ko tona fakatotonu ʼi te Lao ʼa te ʼAtua. Ko Usa ʼaē neʼe ina taki ia te saliote, neʼe kapa ki te Aleka moʼona puke maʼu, pea neʼe mate atu aipe he neʼe ko “he aga heʼe fakaʼapaʼapa” ʼaia. ʼIo, neʼe agahala mamafa ia Usa, kae ʼi tona fakahagatonu neʼe tupu te mate ʼaia ʼuhi ko te mole aga fakaʼapaʼapa ʼa Tavite ki te Lao ʼa te ʼAtua. Ko te manavasiʼi ki te ʼAtua ko tona faka ʼuhiga, ke tou fai tatatou ʼu gāue ʼo mulimuli ki tana ʼu fakatuʼutuʼu.—2 Samuele 6:2-9; Faka au 4:15; 7:9.
14. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te faka au e Tavite ia te ʼu tagata tau ʼo Iselaele?
14 Lua, ʼaki te fakaneke ʼa Satana, neʼe faka au e Tavite te ʼu tagata tau ʼo Iselaele. (1 Fakamatala 21:1) ʼI tana fai ia te potu ʼaia, neʼe fakahā ai e Tavite ʼe mole manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼo tupu ai te mamate ʼa te toko 70 000 kau Iselaele. Logola ko Tavite neʼe fakahemala kiā Sehova, kae neʼe ko ia mo tona famili neʼe nātou māʼuʼuli mamahi ʼaupito.—2 Samuele 24:1-16.
15. Koteā ʼaē neʼe tupu ai te tono ʼa Tavite?
15 ʼI te tahi temi ʼaē neʼe mole manavasiʼi ai ia Tavite ki te ʼAtua, neʼe iku ai ki tana tono mo Pati-Sepa, te ʼohoana ʼo Ulia. Neʼe ʼiloʼi e Tavite ʼe kovi te tono pea mo te holi ʼaē ki te ʼohoana ʼa he tahi tagata. (Ekesote 20:14, 17) Neʼe kamata te agahala ʼa Tavite, ʼi tana sioʼi ia te fai māʼanu ʼa Pati-Sepa. Kana ʼui la neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, neʼe foimo sio kehe ia Tavite ʼi te moʼi temi pe ʼaia pea mo manatu ki he tahi meʼa. Kae neʼe ina ‘haga sioʼi aipe’ ia te fafine ʼaia, ʼo mālohi age tona holi kovi ʼi tana manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua. (Mateo 5:28; 2 Samuele 11:1-4) Neʼe galo kiā Tavite ʼe mole pulipuli kiā Sehova te ʼu ʼaluʼaga kehekehe ʼo tona maʼuli.—Pesalemo 139:1-7.
16. Neʼe koteā te ʼu fua kovi ʼaē neʼe hoko kiā Tavite ʼuhi ko tana agahala?
16 ʼI te tono ʼa Tavite mo Pati-Sepa, neʼe nā maʼu ai tanā tamasiʼi tagata. Mole tuai, pea fekauʼi e Sehova tana polofeta ko Natane ke ʼalu ʼo tala kiā Tavite tana agahala. ʼI tana mahino ʼaē neʼe ina fai te aga ʼe kovi, neʼe toe maʼu e Tavite tana manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua pea neʼe fakahemala. Neʼe tagi kiā Sehova ke mole lītuʼa kiā ia pea mo ina toʼo iā ia Tona laumālie maʼoniʼoni. (Pesalemo 51:7, 11) Neʼe fakamolemole e Sehova te agahala ʼa Tavite pea mo fakamaʼamaʼa tona tūʼā, kae neʼe mole Ina hāofaki ia ia mai te ʼu fua kovi fuli ʼo tana ʼu aga. Neʼe mate te foha ʼo Tavite, pea hoko ai mo te ʼu mamahi pea mo te ʼu malaʼia ki tona famili. Neʼe ko te ʼu fua kovi ʼaia ʼo tana mole manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua!—2 Samuele 12:10-14; 13:10-14; 15:14.
17. Koutou tuku mai he faʼifaʼitaki ʼo te lotomamahi ʼaē ʼe tupu mai he agahala.
17 ʼE toe feiā iā ʼaho nei, ko te mole manavasiʼi ki te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga heʼeʼaoga, ʼe ʼi ai tona ʼu fua kovi ʼi he ʼu temi loaloaga. Koutou fakafuafua age muʼa ia te lotomamahi ʼaē neʼe hoko ki te fafine, ʼi tana ʼiloʼi ʼaē neʼe faiʼaga tona ʼohoana Kilisitiano ʼi tana gāue ʼi te tahi fenua. Neʼe tagi mamahi he neʼe ko he kafo kona ʼaia ki tona loto. ʼE tonu anai ke fakalaka taʼu e fia ke feala hana toe falala pea mo fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana? ʼE mole hoko anai he ʼaluʼaga feiā mo kapau ʼe kita manavasiʼi moʼoni ki te ʼAtua.—1 Kolonito 6:18.
Ko Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua ʼe Ina Tāʼofi Kita Mai Te Agahala
18. Koteā ʼaē ʼe loto tāfito kiai e Satana, pea ʼe ina fakahoko feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia?
18 Ko Satana ʼe ina ʼulihi vave ia te ʼu aga ʼa te malamanei, pea ʼe ina loto tāfito ke ina ʼulihi ia te kau Kilisitiano moʼoni. Moʼo fai ia te faʼahi ʼaia, ʼe ina ʼulihi totatou loto pea mo totatou ʼatamai, ʼaki totatou ʼu logoʼaga sino, tāfito ʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou sio pea mo logo kiai. (Efeso 4:17-19) Koteā anai ʼaē ka koutou fai mo kapau ʼe koutou sio hala ki he ʼu pāki heʼeʼaoga, mo he ʼu palalau heʼeʼaoga, pea mo he ʼu hahaʼi ʼe nātou fai he ʼu aga heʼeʼaoga?
19. Neʼe tokoni feafeaʼi te manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua, ke lava tekeʼi e te Kilisitiano ia te ʼu fai fakahala?
19 Koʼeni te faʼifaʼitaki ʼo André,b ʼe tagata ʼāfea, mo maʼu fānau pea mo tōketā ʼi Eulopa. ʼI te ʼu temi ʼaē neʼe gāue pōʼuli ai ʼi te lōpitali, ko te meʼa ʼaē neʼe tau fai e tona ʼu kaugā gāue fafine, ko te tohi ʼi he moʼi pepa ʼo fakapipiki ki tona foʼi pila ʼaē ʼi te lōpitali, he ʼu fakaneke ke ina fai he ʼu felāveʼi fakasino mo nātou. Neʼe fakafisi fakahagatonu age ia André ki tanatou ʼu fakaneke ʼaia. Kae neʼe mole gata ai, he neʼe mavae mai te lōpitali ʼaia, ʼo ina maʼu tana tahi gāue. Ko tana manavasiʼi ʼaia ki te ʼAtua, neʼe ko he aga fakapotopoto ʼaupito pea neʼe ina maʼu ai te ʼu tapuakina, heʼe iā ʼaho nei, ko André ʼe gāue vaeluaʼi temi ʼi te filiale ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi tona fenua.
20, 21. (a) ʼE lava tokoni feafeaʼi mai ia te manavasiʼi ki te ʼAtua ke mole tou agahala? (b) Koteā ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai?
20 Ko he tahi ʼe ina taupau he ʼu manatu kovi, ʼaki te temi ʼe fia lītuʼa anai ki tana ʼu felogoi maʼuhiga ʼaē mo Sehova, ke feala hana toʼo he meʼa ʼe mole gafua ke ina maʼu. (Sakopo 1:14, 15) Kae kapau ʼe tou manavasiʼi kiā Sehova, ʼe tou fakamamaʼo anai pea mo mavae kehe anai mai te ʼu hahaʼi, mo te ʼu koga meʼa, mo te ʼu gāue pea mo te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe nātou lava maumauʼi tatatou fia nonofo maʼa. (Tāʼaga Lea 22:3) Ko te ufiufi peʼe ko te ʼu sākilifisio ʼaē ʼe fakamaʼua kiai, ʼe veliveli age ia ʼi te mole kei ʼofa ʼa Sehova kiā tatou. (Mateo 5:29, 30) Ko te manavasiʼi kiā Sehova, ʼe ina toe fakamaʼua mai ke mole tou holi ki te ʼu aga heʼeʼaoga fuape, ohage la ko te fia sioʼi ʼo te ʼu felāveʼi fakasino. ʼE lelei hatatou tōkakaga ki tatatou sio ‘ke mole fia sioʼi e totatou ʼu mata te meʼa ʼaē ʼe vaʼiganoa,’ pea kapau ʼe tou fai ia te faʼahi ʼaia, ʼe tou lava falala ko Sehova ʼe ina ‘puipui anai tatou’ pea mo foaki ia meʼa fuli ʼaē ʼe ʼaoga moʼoni kiā tatou.—Pesalemo 84:11; 119:37.
21 ʼE moʼoni, tuʼumaʼu pe ʼe ko he aga fakapotopoto te manavasiʼi moʼoni ʼaē ki te ʼAtua. Tahi ʼaē meʼa ko te manavasiʼi ʼaia ʼe ko te matapuna ʼo te fiafia moʼoni. (Pesalemo 34:9) ʼE tou fakamahinohino lelei anai ia te faʼahi ʼaia ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
[Kiʼi nota]
a Vakaʼi ia te alatike “Dʼaprès la Bible . . . Craindre un Dieu dʼamour : en quel sens ?” (Koteā tona faka ʼuhiga ʼi te Tohi-Tapu, te ʼui ʼaē ke kita manavasiʼi ki te ʼAtua ʼofa?), ʼi te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 8 ʼo Sānualio 1998, ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
b Neʼe fetogi te higoa.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• Ko te ʼu kalitātē faka Kilisitiano fea ʼaē ʼe pipiki ki te manavasiʼi ki te ʼAtua?
• Ko te manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe ina lava tauʼi feafeaʼi te mataku ʼaē ki te tagata?
• ʼE tou lava fakahā feafeaʼi ʼe tou maʼu te manatu ʼaē ʼe totonu ʼo ʼuhiga mo te faikole?
• ʼE lava tāʼofi feafeaʼi tatou e te manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua ke ʼaua naʼa tou agahala?
[Paki ʼo te pasina 23]
Neʼe ako e Tavite te manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua, ʼi tana sioʼi ia te ʼu faʼu ʼa Sehova
[Paki ʼo te pasina 24]
Koteā anai ʼaē ka koutou fai mo kapau ʼe koutou felāveʼi fakapunamaʼuli mo he fai fakahala?