Kotou Nonofo ʼi Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua!
“ ʼU ʼofaina, . . . kotou nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua, . . . ki te maʼuli heʼegata.” —Suta 20, 21, MN.
1, 2. ʼE feafeaʼi hakotou lava nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua?
KO SEHOVA neʼe ʼofa ʼaupitō ki te hahaʼi ʼo te mālamanei koia ʼaē neʼe ina foaki mai ai tona ʼAlo ʼulu tokotahi, ke feala kiā nātou ʼaē kā natou tui kiā te ia ke natou maʼu te maʼuli heʼegata. (Soane 3:16) ʼI meʼa taulekaleka hata logoʼi he ʼofa feiā! Kapau ko koutou ʼe ko he kaugana ʼa Sehova, ʼe lagi kotou fia maʼu te ʼofa ʼaia ʼo talu ai.
2 Neʼe fakahā e te tisipulo ko Suta peʼe feafeaʼi hakotou lava nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua. Neʼe tohi fēnei e Suta: “ ʼI takotou laga ʼo koutou ki takotou tui māʼoniʼoni ʼaupitō, pea ʼi takotou faikole ʼaki te laumālie māʼoniʼoni, kotou nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼi takotou talitali ki te manavaʼofa ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito ki te maʼuli heʼegata.” (Suta 20, 21, MN ) Ko te ako ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te faka mafola ʼo te logo lelei, ʼe tokoni atu moʼo laga iā koutou ia te “tui māʼoniʼoni ʼaupitō”—te ʼu akonaki faka Kilisitiano. Ke kotou nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼe tonu ke kotou faikole “ ʼaki te laumālie māʼoniʼoni,” peʼe ke gāue te laumālie ʼaia kiā koutou. Ke kotou maʼu te tapuakina ʼo te maʼuli heʼegata, ʼe tonu foki ke kotou haga tui ki te sākilifisio faitotogi ʼa Sesu Kilisito.—1 Soane 4:10.
3. He koʼe ko ʼihi ʼe mole kei natou kau ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova?
3 Ko ʼihi ʼaē ʼi muʼa atu neʼe natou maʼu ia te tui, neʼe mole natou nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe natou filifili ke natou maʼuli ʼi te agahala, ʼe mole kei natou kau ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE feafeaʼi hakotou tekeʼi te faʼahi ʼaia ke mole hoko kiā koutou? ʼE feala hakotou tekeʼi te agahala pea mo nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua mo kapau ʼe kotou metitāsioʼi te ʼu puani ʼaē kā tou vakaʼi ʼi te ʼalatike ʼaenī.
Kotou Fakahā Tokotou ʼOfa Ki Te ʼAtua
4. He koʼe ʼe maʼuhiga ia te fakalogo ʼaē ki te ʼAtua?
4 Kotou fakahā tokotou ʼofa ki te ʼAtua, ʼo kotou fakalogo kiā te ia. (Mateo 22:37) Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Koʼenī te faka ʼuhiga ʼo te ʼofa ʼaē ki te ʼAtua: ke tou maʼuliʼi tana ʼu fakatotonu; pea ko tana ʼu fakatotonu ʼe mole mamafa ia.” (1 Soane 5:3, MN ) Ko takotou fakalogo ʼaē ki te ʼAtua, ʼe feala ai ke ina fakaloto mālohiʼi koutou moʼo tekeʼi te fakahala pea mo fakafiafiaʼi koutou. Neʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “Fiafia te tagata ʼaē neʼe mole haʼele ʼi te tokoni ʼa te kau agakovi, . . . kae ko tona fiafia ʼe ʼi te lao ʼa Sehova.”—Pesalemo 1:1, 2.
5. Ko te ʼofa ʼaē kiā Sehova ʼe ina uga anai koutou ke mole kotou fai ia teā?
5 Ko tokotou ʼofa ʼaē kiā Sehova ʼe ina uga anai koutou ke mole kotou fai he agahala ʼe feala ai anai ke ʼulihi tona huafa. Neʼe faikole fēnei ia Akule: “ ʼAua naʼa ke tuku mai kiā te au te masiva peʼe ko te maʼu koloa. Tuku au ke au kai te meʼa kai ʼaē neʼe tuku maʼa ʼaku, ke ʼaua naʼa au mākona ai, pea ke ʼaua naʼa au fakafisi kiā te koe pea ke ʼaua naʼa au ʼui: ‘Ko ai koa ia Sehova?’ pea ke ʼaua naʼa au tō ki te masiva, pea ke ʼaua naʼa au kaihaʼa pea ke ʼaua naʼa tauʼi te huafa ʼo toku ʼAtua.” (Tāʼaga Lea 30:1, 8, 9) Kotou tōkakaga ke mole kotou ‘tauʼi te huafa ʼo te ʼAtua’ ʼaki he meʼa ʼe ina ʼulihi ai ia ia. Kae tou faiga tuʼumaʼu ke tou faitotonu ke tupu ʼaki ai he faka kolōliaʼi ʼo tona huafa.—Pesalemo 86:12.
6. Koteā anai ʼe lava hoko mo kapau neʼe kotou agahala ʼi tokotou loto faʼifaʼitaliha?
6 Kotou faikole tuʼumaʼu ki takotou Tamai ʼofa ʼaē ʼe ʼi selō ke tokoni atu ke kotou tekeʼi te fakahala ki te agahala. (Mateo 6:13; Loma 12:12) Kotou fakalogo ki te tokoni ʼa te ʼAtua ke ʼaua naʼa tuta ai takotou ʼu faikole. (1 Petelo 3:7) Kapau neʼe kotou agahala ʼi tokotou loto faʼifaʼitaliha, pea ʼe fua kovi anai, heʼe ko Sehova ʼi hona ʼaluʼaga fakatā, ʼe ina māpunuʼi te fakaōvi age kiā te ia ʼa te hahaʼi agatuʼu ohagē ko he ʼao lahi ke ʼaua naʼa aʼu age tanatou ʼu faikole kiā te ia. (Tāgilaulau 3:42-44) Koia, kotou agavaivai, pea mo faikole ke ʼaua naʼa kotou fai he meʼa ʼe ina tāʼofi ai takotou fakaōvi ʼaē ki te ʼAtua ʼi te faikole.—2 Kolonito 13:7.
Kotou Fakahā Tokotou ʼOfa ʼAē Ki Te ʼAlo ʼo Te ʼAtua
7, 8. Ko te maʼuliʼi ʼo te tokoni ʼa Sesu ʼe lava tokoni feafeaʼi ki he tahi ke lītuʼa ki te agahala?
7 Kotou fakahā tokotou ʼofa ʼaē kiā Sesu Kilisito ʼo kotou fakalogo ki tana ʼu fakatotonu, heʼe tokoni atu anai ke kotou lītuʼa ki te agahala. “Kapau e koutou taupau aku folafola, pea e koutou nofoaki anai i tona ofa, o hage ko au, nee au taupau te u fekau o taku Tamai, pea e au nofo i tona ofa.” (Soane 15:10) Ko te maʼuliʼi ʼo te ʼu palalau ʼa Sesu, ʼe lava tokoni feafeaʼi atu ke kotou nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua?
8 Ko takotou fakaʼaogaʼi te ʼu palalau ʼa Sesu ʼe lava tokoni atu ke kotou maʼuli agatonu. ʼI te Lao ʼa te ʼAtua ʼaē ki Iselaele, neʼe ʼui fēnei ai: “ ʼE mole tonu anai ke ke tono.” (Ekesote 20:14) Kae neʼe fakahā e Sesu ia te pelesepeto ʼi te fakatotonu ʼaia, ʼo ʼui maʼana: “Ko he tahi pe e sio ki he fafine mo he sio holi, kua tono mo ia i tona loto.” (Mateo 5:27, 28) Ko te ʼapositolo ko Petelo neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo ʼihi ʼi te kokelekasio ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe “fonu onatou mata i te tono” pea mo natou ‘fakahalaʼi te ʼu nefesi ʼaē ʼe vaivavai.’ (2 Petelo 2:14) Kae ʼo mole hagē ko nātou, ʼe feala hakotou tekeʼi te ʼu agahala ʼo te ʼu felāveʼi fakasino mo kapau ʼe kotou ʼofa pea mo fakalogo ki te ʼAtua mo Kilisito, pea mo kotou faiga tuʼumaʼu ke kotou puipui takotou felōgoi mo nāua.
Kotou Tuku Te Laumālie ʼo Sehova Ke Ina Takitaki Koutou
9. ʼO ʼuhiga mo te laumālie māʼoniʼoni, koteā ʼaē ʼe feala ke hoko ki he tahi mo kapau ʼe maʼuli ʼi te agahala?
9 Kotou kole te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua, pea kotou tuku ke ina takitaki koutou. (Luka 11:13; Kalate 5:19-25) Kapau ʼe kotou maʼuli ʼi te agahala, ʼe feala ki te ʼAtua ke ina toʼo tona laumālie iā koutou. ʼI te ʼosi agahala ʼa Tavite mo Pati-Sepa, neʼe ina kolekole fēnei ki te ʼAtua: “ ʼAua naʼa ke liʼaki au ʼi ʼou muʼa; pea ko tou laumālie māʼoniʼoni Ê! ʼaua naʼa ke toʼo iā te au.” (Pesalemo 51:11) Neʼe mole kei maʼu e te Hau ko Saulo ia te laumālie ʼo te ʼAtua, ʼuhi he neʼe mole fakahemala ʼi tana agahala. Neʼe agahala ia Saulo ʼi tana momoli te holokoseta pea mo tana mole fakaʼauha kātoa te faga manu lalahi pea mo te faga manu liliki, pea mo te hau ʼa te kau Amalekite. Koia ʼaē neʼe toʼo ai e Sehova tona laumālie māʼoniʼoni mai iā Saulo.—1 Samuele 13:1-14; 15:1-35; 16:14-23.
10. He koʼe ʼe tonu ke kotou fakafeagai mālohi ki te maʼuliʼi ʼo te agahala?
10 Kotou fakafeagai mālohi ki te maʼuliʼi ʼo te agahala. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Kapau e tou agahala he ko otatou loto, i te hili o tatatou tali te katoa o te iloi o te mooni, e mole kei toeʼage he sakilifisio o uhiga mo te u agahala.” (Hepeleo 10:26-31) ʼI meʼa kovi foki mo kapau ʼe kotou maʼuliʼi te agahala heʼe ko tokotou loto ʼaia!
Kotou Fakahā Te ʼOfa Moʼoni Ki Te Hahaʼi
11, 12. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe haga ai anai te ʼofa pea mo te fakaʼapaʼapa ʼo tāʼofi he tahi ke mole ina fai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga?
11 Kapau ʼe tou ʼofa ki totatou ʼu tehina mo tuagaʼane, pea ʼe ina tāʼofi anai tātou ke mole tou fai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. (Mateo 22:39) Ko te ʼofa ʼaia, ʼe ina uga anai koutou, ke kotou puipui tokotou loto ke ʼaua naʼa kotou kaihaʼa te ʼofa ʼa he ʼohoana ʼo he tahi. Heʼe ko he faʼahi, ʼe ina taki koutou ki te tono. (Tāʼaga Lea 4:23; Selemia 4:14; 17:9, 10) Kotou muliʼi ia te faʼifaʼitaki faitotonu ʼa Sopo, ʼaē neʼe ina tapuʼi ia ia totonu ke mole holi ki he tahi age fafine ʼi tona ʼohoana.—Sopo 31:1.
12 Kapau ʼe kotou fakaʼapaʼapa ki te taputapu ʼo te ʼohoana, pea ʼe kotou lava tekeʼi te agahala mamafa. Neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke taputapu te ʼohoana pea ko te ʼu felāveʼi fakasino ke fai pē moʼo foaki ia te maʼuli. (Senesi 1:26-28) Kotou manatuʼi ko te ʼu koga tapu ʼo tota sino, neʼe fai moʼo fakatupu te maʼuli, ʼaē ko he meʼa ʼe taputapu. Ko te hahaʼi ʼaē ʼe fai folonikasio pea mo tono, ʼe natou talagataʼa ki te ʼAtua, pea mo natou moamoagaʼi te ʼu felāveʼi fakasino, heʼe mole natou fakaʼapaʼapa ki te taputapu ʼo te ʼohoana, pea ʼe natou agahala ki tonatou ʼu sino ʼo nātou totonu. (1 Kolonito 6:18) Kae ko te ʼofa ki te ʼAtua pea mo tona kāiga ʼaki he fakalogo fakaʼatua, ʼe ina tāʼofi anai he tahi ke mole ina fai he aga ʼe tupu ʼaki ai hona fakamavae ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano.
13. Ko te ʼaluʼaga fea ʼaē ‘ ʼe maumauʼi ai e he tahi te ʼu meʼa maʼuhiga’ mokā ina fai he aga heʼeʼaoga?
13 ʼE tonu ke tou fakamate iā tātou te ʼu manatu ʼaē ʼe fakatupu agahala, pea mo fakamamahiʼi nātou ʼaē ʼe tou ʼoʼofa kiai. ʼE ʼui fēnei iā Tāʼaga Lea 29:3: “Ko ʼaē ʼe kaumeʼa mo te kau paomutu ʼe ina maumauʼi te ʼu meʼa maʼuhiga.” Ko he tahi ʼe tono kae mole fakahemala, ʼe ina maumauʼi tana ʼu felōgoi mo te ʼAtua pea mo fakatupu lotomamahi ki tona fāmili. ʼE feala ki te fafine ke ina fakaʼui ke nā māvete. (Mateo 19:9) Kā māvete he taumātuʼa, tatau aipē peʼe ko te tagata peʼe ko te fafine ʼaē neʼe agahala, kae ko he faʼahi ʼe fakatupu lotomamahi lahi ki ʼaē neʼe mole hala ki tuʼa, mo te fānau pea mo ʼihi. ʼI tatatou ʼiloʼi te ʼu ikuʼaga kovi ʼo te aga heʼeʼaoga, ʼe mole ina uga anai koa tātou ke tou tekeʼi te fakahala ʼo te agahala?
14. Koteā te ako ʼo ʼuhiga mo he tahi ʼe agakovi ʼe feala ke tou tāʼofi ʼi te koga tohi ʼo Tāʼaga Lea 6:30-35?
14 Kapau ʼe ʼiloʼi e he tahi ia te faigataʼa ʼo te molehi ʼo he tono, ʼe ina uga anai ia ia ke mole manatu pē kiā ia totonu mokā ina fia fai ia te agahala mamafa ʼaia. Iā Tāʼaga Lea 6:30-35, ʼe hā ai kapau ʼe feala ki te hahaʼi ke natou loto fakamolemole ki he tahi ʼe kaihaʼa ʼuhi heʼe fia kai, kae ʼe natou fēhihiʼa ki he tahi ʼe tono ʼuhi heʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼaki he aga ʼe kovi. ʼE ina “fakapōgi tona nefesi [peʼe ko tona maʼuli].” ʼI te Lao ʼa Moisese, ko te taʼi tagata ʼaia neʼe matehi ia. (Levitike 20:10) Ko he tahi ʼe tono, ʼe ina fakatupu he lotomamahi ki niʼihi ʼuhi pē ko tana fia fakafimālieʼi ʼo tona holi, pea ko he tahi ʼe tono kae mole fakahemala ʼe mole nofo ia ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua kae ʼe fakamave ia ʼi te kokelekasio maʼa ʼa te kau Kilisitiano.
Kotou Taupau He Leʼo ʼo Loto ʼe Maʼa
15. ʼE feafeaʼi he leʼo ʼo loto kua fakaʼiloga “aki te ukamea kakaha”?
15 Ke tou nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼe mole tou tuku anai totatou leʼo ʼo loto ke ina tali gafua te agahala. Koia, ʼe mole tonu ai ke tou tali te ʼu lēkula heʼeʼaoga ʼo te mālamanei ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ke fai, kae tou tōkakaga ki te hahaʼi ʼaē ʼe tou fakakaugā kiai, mo te ʼu tohi ʼaē ʼe tou lau, pea mo te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe tou kau kiai. Neʼe fakatokagaʼi fēnei tātou e Paulo: “E fakafisi anai ihi ki te tui i te u temi fakamuli, e natou fakalogo anai he u laumalie hala pea mo te u akonaki a te u temonio, e fakahehe anai natou e te malualoi a te hahai kaka, kua fakailoga aki te ukamea kakaha i onatou loto.” (1 Timoteo 4:1, 2) Ko he leʼo ʼo loto kua fakaʼiloga “aki te ukamea kakaha” ʼe hagē ko he kakano neʼe vela pea kua patupatu, pea kua fefeka te loto. Ko te taʼi leʼo ʼo loto ʼaia ʼe mole ke ina puipui tātou ke tou fakamamaʼo mai te kau ʼaposita pea mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ai ke tou higa ʼi tatatou tui.
16. He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou maʼu he leʼo ʼo loto ʼe maʼa?
16 ʼE fakalogo te haofaki ʼo totatou maʼuli ki he leʼo ʼo loto ʼe maʼa. (1 Petelo 3:21) ʼAki tatatou tui ki te taʼataʼa ʼo Sesu, ʼe tou fakamaʼa tota leʼo ʼo loto mai te ʼu gāue mate, ʼo “[tou] foaki he tauhi taputapu ki te ʼAtua maʼuli.” (Hepeleo 9:13, 14, MN ) Kapau ʼe tou agahala ʼi totatou loto faʼifaʼitaliha, ʼe ʼuli anai tota leʼo ʼo loto pea ʼe mole kei tou kau ʼi te hahaʼi maʼa ʼaē ʼe tuha ki te tauhi ki te ʼAtua. (Tito 1:15) Kae ʼaki te tokoni ʼa Sehova, ʼe feala ke tou maʼu he leʼo ʼo loto ʼe maʼa.
Te Tahi ʼu Faʼahi Ke Tou Tekeʼi Ai Te Aga Heʼeʼaoga
17. Ko te ʼu lelei fea ʼaē ʼe tou maʼu mo kapau ʼe tou “mulimuli kātoa kiā Sehova”?
17 Ohagē ko Kalepe ʼi te Iselaele ʼo te temi muʼa, tou “mulimuli kātoa kiā Sehova.” (Teutalonome 1:34-36) Ko te meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua atu e te ʼAtua kiā koutou, ke ʼaua naʼa kotou kakai ki “te laupapa o te u temonio.” (1 Kolonito 10:21) Kotou fakafeagai ki te ʼapositasia. Kotou loto fakafetaʼi ʼo fakaʼaogaʼi pē ia te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe foaki atu ʼi te laupapa ʼa Sehova, pea ʼe mole kākāʼi anai koutou e te kau takitaki lotu loi peʼe ko te ʼu mālohi fakalaumālie agakovi. (Efeso 6:12; Suta 3, 4) Kotou tōkakaga tāfito ki te ʼu meʼa fakalaumālie, ohagē ko te ako ʼo te Tohi-Tapu, takotou kau ki te ʼu fono, pea mo te fai faka mafola. ʼE mahino ia ʼe kotou fiafia moʼoni pē, ʼi takotou mulimuli kātoa kiā Sehova pea mo lahi takotou ʼu gāue ʼi te ʼAliki.—1 Kolonito 15:58.
18. ʼE feafeaʼi anai takotou aga mo kapau ʼe kotou manavasiʼi kiā Sehova?
18 Kotou fakatuʼutuʼu ke kotou “tauhi ki te ʼAtua ʼaki he tauhi taputapu . . . ʼaki he manavasiʼi faka lotu pea mo he manavahe.” (Hepeleo 12:28, MN ) Ko takotou manavasiʼi kiā Sehova ʼe ina uga anai koutou, ke kotou fakafeagai ki te aga vale. ʼE tokoni atu anai ke kotou fai ia te aga ʼaē ʼe ʼalutahi mo te tokoni ʼa Petelo ʼaē neʼe ina fai ki tona ʼu tehina mo tuagaʼane: “Kapau ʼe kotou fetapā ki te Tamai ʼaē ʼe ina fakamāuʼi fakatatau te gāue ʼa te tagata takitokotahi, kotou fai he aga ʼaki te manavasiʼi ʼi te temi ʼaē ʼe kotou nonofo ai ʼi he kele matāpule.”—1 Petelo 1:17, MN.
19. He koʼe koa ʼe tonu ke tou maʼuliʼi tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako mai te Folafola ʼa te ʼAtua?
19 Kotou maʼuliʼi tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe kotou ako mai te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE tokoni atu anai ke kotou tekeʼi te ʼu agahala mamafa ʼuhi heʼe kotou fakahā anai ʼe kotou kau kiā “natou e natou akoi onatou ulugaʼaga ki te iloi o te kehekehe o te lelei pea mo te kovi.” (Hepeleo 5:14) Kotou tōkakaga ki takotou ʼu palalau pea mo takotou aga, ke feala ai hakotou haʼele ohagē ko he tahi ʼe poto, ʼo “fakaʼaoga lelei te temi-nei” ʼi te temi agakovi ʼaenī. “Koutou mahino pe kotea te finegalo o te Aliki” pea kotou haga fai.—Efeso 5:15-17; 2 Petelo 3:17.
20. He koʼe ʼe tonu ke tekeʼi te loto mānumānu?
20 Kotou tekeʼi fakamālohi ia te loto mānumānu—te holi ki he ʼu meʼa ʼa ʼihi. ʼE ʼui fēnei e te tahi folafola ʼi te ʼu Folafola e Hogofulu: “ ʼE mole tonu ke ke holi [“loto mānumānu,” New International Version] ki te ʼapi ʼo tou tatau. ʼE mole tonu ke ke holi ki te ʼohoana ʼo tou tatau, peʼe ko tana tagata faifekau, peʼe ko tana fafine faifekau, peʼe ko tana vītulo, peʼe ko tana ʼāsino, peʼe ko he meʼa pē ʼo tou tatau.” (Ekesote 20:17) Ko te lao ʼaenī, neʼe ina puipui te ʼapi ʼa he tahi, mo tona fafine, mo tana ʼu hahaʼi faifekau, mo tana faga manu, pea mo he tahi age ʼu meʼa ʼa ʼana. Kae ʼe maʼuhiga tāfito te ʼui ʼaē ʼa Sesu, ko te loto mānumānu ʼe ina ʼulihi he tagata.—Maleko 7:20-23.
21, 22. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tokaga kiai he Kilisitiano moʼo tekeʼi ia te agahala?
21 Tou tōkakaga ke ʼaua naʼa taki tātou e totatou holi ki te agahala. Neʼe tohi fēnei e te tisipulo ko Sakopo: “ ʼE ʼahiʼahiʼi te tagata takitokotahi mokā ina tuku ia ia ke taki pea mo kākāʼi e tona holi ʼo ia totonu. Pea ko te holi, kā fakatupu, pea ʼe ina fānauʼi te agahala, pea ko te agahala, kā kua ʼosi fai, pea ʼe ina fakatupu te mate.” (Sakopo 1:14, 15, MN ) Ohagē lā, kapau ko he tahi neʼe ko tona fihifihia neʼe ko te kava, ʼe lagi fakatotonu anai ke ʼaua naʼa ʼi ai he foʼi kava ʼi tona loto fale. Moʼo tekeʼi te fakahala ʼo ʼuhiga mo ni ʼu felāveʼi fakasino mo he tahi, ʼe lagi tonu anai ki he Kilisitiano ke fetogi fale gāue peʼe ke fetogi gāue.—Tāʼaga Lea 6:23-28.
22 ʼAua naʼa kotou fai te ʼuluaki koga ʼo te agahala. Ko te faiʼakau pea mo maʼu he ʼu manatu heʼeʼaoga, heʼe feala ke iku ki te folonikasio peʼe ko te tono. Ko te loi ki te ʼu meʼa liliki ʼe faka māmāhani he tahi ke loi ʼo ʼuhiga mo ni ʼu meʼa lalahi, pea ʼe feala ai ke higa ki te agahala ʼo te gutuloi. Ko he ʼu kihiʼi kaihaʼa ʼe ina lava fakavaivaiʼi te leʼo ʼo loto ʼa he tahi ʼo feala ai hana kamata kaihaʼa he ʼu meʼa ʼe maʼuhiga age. Māʼiape lā mo kapau ʼe tou maʼu he kihiʼi manatu faka ʼaposita ʼe ko te kamataʼaga ʼaia ki he tahi ke haʼele ʼi te ala ʼo te ʼapositasia lahi.—Tāʼaga Lea 11:9; Apokalipesi 21:8.
Koteā Anai Kā Hoko Mo Kapau Neʼe Kotou Agahala?
23, 24. Koteā te fakafimālie ʼe tou lava maʼu iā 2 Fakamatala 6:29, 30 pea mo Tāʼaga Lea 28:13?
23 ʼE heʼe haohaoa te tagata fuape. (Tagata Tānaki 7:20) Kae kapau neʼe kotou fai he agahala mamafa, ʼe kotou lava maʼu te fakafimālie ʼi te faikole ʼaē neʼe fai e te Hau ko Salomone ʼi te fakatapu ʼo te fale lotu ʼo Sehova. Neʼe faikole fēnei ia Salomone ki te ʼAtua: “Tatau aipē pe koteā te kole, pe ko te fakakolekole ki te ʼofa ʼo he tagata pē, peʼe ko tau hahaʼi kātoa ʼo Iselaele, heʼe natou ʼiloʼi takitahi anai tona tautea pea mo tona mamahi, mokā hiki moʼoni anai ʼona nima ki te ʼapi ʼaenī, ʼofa pē ke ke logo mai lagi, te potu ʼaē ʼe ke nofo ai, pea mo ke fakamolemole mai pea mo liufaki ki te tagata takitokotahi ʼo mulimuli ki tana ʼu aga, heʼe ke ʼiloʼi tona loto (heʼe ko koe tokotahi pē, ʼe ke ʼiloʼi ia te loto ʼo te ʼu foha ʼa te tagata).”—2 Fakamatala 6:29, 30.
24 ʼEī, ʼe sio te ʼAtua ki te loto pea ʼe loto fakamolemole. ʼE ʼui fēnei iā Tāʼaga Lea 28:13: “Ko ʼaē ʼe ina ʼuʼufi tana ʼu agahala ʼe mole fua lelei anai kiā ia, kae ko ʼaē ʼe ina vevete pea mo siʼaki, kiā ia ʼaia ʼe fakahā anai ki ai te manavaʼofa.” Kapau ʼe tou vevete ʼaki he loto fakahemala, pea mo liʼaki te agahala, ʼe feala ke tou maʼu te manavaʼofa ʼo te ʼAtua. Kae kapau ʼe kotou vaivai ʼi te faʼahi fakalaumālie, koteā te tahi meʼa ʼe lava tokoni atu ke kotou nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua?
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• ʼE feafeaʼi hatatou lava nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua?
• Ko te ʼofa ki te ʼAtua pea mo Kilisito, ʼe tokoni feafeaʼi mai ke tou lītuʼa ki te agahala?
• He koʼe ko te ʼofa moʼoni ki te hahaʼi ʼe ina tāʼofi tātou ke mole tou fai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga?
• Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ke tou tekeʼi ai te aga heʼeʼaoga?
[Paki ʼo te pasina 3]
ʼE fakahā mai e Suta peʼe feafeaʼi hatatou nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua
[Paki ʼo te pasina 5]
Kā māvete he taumātuʼa, ko he faʼahi ʼe fakatupu lotomamahi lahi ki ʼaē neʼe mole hala ki tuʼa pea mo te fānau
[Paki ʼo te pasina 6]
Ohagē ko Kalepe, kua kotou fakatuʼutuʼu koa ke kotou “mulimuli kātoa kiā Sehova”?
[Paki ʼo te pasina 7]
Tou faikole tuʼumaʼu ke tou maʼu he tokoni ke tou tekeʼi te fakahala