ʼE Mole Mālo Anai Te ʼu Mahafu Tau ʼAē Neʼe Faʼu Moʼo Fakafeagai Kiā Koutou
“ ʼE mole mālo anai te ʼu mahafu tau fuli ʼaē kā faʼu anai moʼo fakafeagai kiā te koe.”—Isaia 54:17.
1, 2. ʼE hā feafeaʼi ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Alepania, ia te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu iā Isaia 54:17?
ʼI NI ʼu taʼu e hogofulu tupu ki muʼa atu, ʼi te kiʼi kolo moʼugaʼia ʼi te potu sautē ʼuesitē ʼo Eulopa, neʼe nonofo ai te kiʼi kūtuga Kilisitiano lototoʼa. Neʼe faiga mālohi e te puleʼaga Kominisi ʼaē ʼe mole tui ki te ʼAtua, ke ina fakaʼauha nātou. Kae ko te gaohi koviʼi ʼo nātou, tonatou ʼave ki te ʼu lotoʼā fakamamahi, pea mo te ʼu loi ʼaē neʼe fakamatala ʼo ʼuhiga mo nātou, neʼe mole feala ia ke natou molehi nātou. Neʼe ko ai koa ia nātou ʼaia? Neʼe ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Alepania. Logolā neʼe faigataʼa ʼaupitō tanatou fakatahitahi pea mo fai faka mafola, kae ʼaki tanatou faʼa kātaki lolotoga ni ʼu taʼu, neʼe vikiʼi pea mo fakaʼapaʼapaʼi ai te Lotu Faka Kilisitiano pea neʼe vikiʼi mo te huafa ʼo Sehova. ʼI te taʼu 2006, ʼi te ʼavahi ʼo tanatou filiale foʼou, neʼe ʼui fēnei e te Fakamoʼoni agatonu talu mai fualoa: “Logolā ia te ʼu faiga lahi ʼa Satana, kae neʼe mole mālo ia, neʼe mālo tuʼumaʼu pē ia Sehova!”
2 ʼE ko he fakamoʼoni kātoa ʼaia ʼo te moʼoni ʼo te fakapapau ʼaē ʼe fai e te ʼAtua ki tana hahaʼi, iā Isaia 54:17: “ ʼE mole mālo anai te ʼu mahafu tau fuli ʼaē kā faʼu anai moʼo fakafeagai kiā te koe, pea ko te ʼu lea fuli ʼaē ʼe fakafeagai anai kiā te koe ʼi he fakamāu, ʼe ke fakalakahalaʼi anai.” ʼE fakamoʼoni ʼi te hisitolia, ʼe mole he meʼa ʼi te mālama ʼa Satana ʼe ina lava tāʼofi anai ia te tauhi ʼa te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼAtua ʼaē kua foaki tonatou maʼuli kiā te ia.
ʼE Mole He Fua ʼo Te ʼu Faiga ʼa Satana
3, 4. (a) Koteā ia te ʼu mahafu ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Satana? (b) Neʼe hā feafeaʼi te mole fua ʼo te ʼu mahafu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te Tēvolo?
3 ʼI te ʼu mahafu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakafeagai ki te kau ʼatolasio moʼoni, ʼe ʼi ai te tapuʼi ʼo tanatou gāue, tonatou tā e te hahaʼi, ia te ʼu fale pilisoni, pea mo ‘te fakaʼaogaʼi ʼo te lao moʼo fai ʼaki ni ʼu fakafeagai.’ (Pesalemo 94:20) ʼI ʼihi fenua, ʼaē ʼe lolotoga ako ai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te ʼalatike ʼaenī, ʼe “ ʼahiʼahiʼi” ia te kau Kilisitiano moʼoni ʼaia ʼuhi ko tanatou nonofo agatonu ʼaē ki te ʼAtua.—Fakahā 2:10.
4 Ohagē lā, neʼe fakamatala e te tahi filiale ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, lolotoga te taʼu kātoa, neʼe hoko te ʼu ʼaluʼaga e 32 neʼe gaohi koviʼi ai ia te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼi tanatou fai faka mafola. ʼO hilifaki kiai, neʼe tuʼa 59 te puke e te kau polisi ia te kau Fakamoʼoni ʼaē neʼe fai faka mafola—ko ni tūpulaga pea mo mātutuʼa, tagata pea mo fafine. Ko ʼihi neʼe gaohi nātou ohagē ni ʼu hahaʼi faifakapō, ʼo toʼo te fakaʼiloga ʼo tonatou kauʼi tuhi, mo fai tonatou pāki pea mo pilisoniʼi nātou. Neʼe fakamatakuʼi ʼihi ʼaki te ʼui ʼaē ʼe tā anai nātou. ʼI te tahi fenua, neʼe tā pea mo pilisoniʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova e toko 1 100. Ko te toko 200 tupu iā nātou ʼaia neʼe puke ʼi te ʼaho ʼaē neʼe natou fakatahitahi ai moʼo fakamanatu ia te mate ʼa Sesu! Kae ʼaki ia te laumālie ʼa Sehova, neʼe feala ai ki tana hahaʼi ke natou hao logolā tonatou tokosiʼi, ʼi te ʼu fenua ʼaia pea mo te tahi atu ʼu fenua. (Sakalia 4:6) Ko te ʼita lahi ʼo te fili ʼe mole ina fakagata anai ia te fai faka mafola ʼo nātou ʼaē ʼe natou fakavikiviki kiā Sehova. ʼEī, ʼe tou falala ʼe mole he mahafu ʼe feala ke ina tāʼofi ia te fakahoko ʼo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua.
ʼE Fakalakahalaʼi Te ʼu Loi
5. Koteā ia te ʼu loi ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼi te ʼuluaki sēkulō?
5 Neʼe fakakikite e Isaia ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼe natou fakalakahalaʼi anai ia te ʼu loi ʼaē kā fai ʼo ʼuhiga mo nātou. ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe fai tuʼumaʼu ia te ʼu talanoa kovi ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano, ʼo lau ko ni ʼu hahaʼi agakovi. Ohagē lā ko te ʼu tukugakovi ʼaē ʼe tou maʼu iā Gāue 16:20, 21, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai: “Ko te ʼu tagata ʼaenī ʼe nā fakamaveuveu ʼaupitō totatou kolo, . . . pea ʼe nā fakahā te ʼu aga ʼe mole feala ke tou tali peʼe ke tou maʼuliʼi, koteʼuhi ko tātou ko te kau Loma.” ʼI te tahi lākaga, neʼe faiga e te kau takitaki lotu fakafeagai ke natou uga ia te ʼu pule kolo ke natou gaohi koviʼi ia te ʼu tisipulo ʼa Kilisito, ʼo natou ʼui fēnei: “Ko te hahaʼi ʼaia ʼaē neʼe natou veuki te kele kātoa, koʼenī kua nātou ʼi henī, . . . [pea ʼe] natou fakafeagai ki te ʼu lao ʼa Sesale.” (Gāue 17:6, 7) Neʼe fakatatau ia te ʼapositolo ko Paulo ki “he mahaki fakalialia” pea mo ʼui neʼe ko te tagata takitaki ʼo he magaʼi lotu neʼe fakatupu maveuveu “ ʼi te kele kātoa.”—Gāue 24:2-5.
6, 7. ʼE feafeaʼi te fakalakahalaʼi e te kau Kilisitiano moʼoni ia te ʼu loi ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo nātou?
6 ʼO toe fēia aipē, ʼe mole tou punamaʼuli iā ʼaho nei ki te ʼu loi, mo te ʼu fasituʼu pea mo te ʼu fakamatala loi ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano moʼoni. He koʼē ʼe feala ke tou ʼui ʼe tou fakalakahaʼi ia te ʼu loi ʼaia?—Isaia 54:17.
7 ʼI te agamāhani, ʼe hā te loi ʼo te ʼu fakamatala ʼaia heʼe lelei te aga ʼaē ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. (1 Petelo 2:12) ʼE hā te loi ʼa te ʼu tukugākovi ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo te kau Kilistiano, koteʼuhi heʼe natou fakalogo ki te ʼu lao pea mo natou fai te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea mo natou tokoni ki tonatou ʼu tatau. ʼE fakamoʼoni e tatatou aga ʼe tou faitotonu. ʼI te sio ʼa te hahaʼi ki tatatou haga fai ia te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼi te agamāhani ʼe natou faka kolōliaʼi ai totatou Tamai ʼaē ʼe ʼi selō pea mo natou fakamoʼoni ki te lelei age ʼo te maʼuli ʼo tana ʼu kaugana.—Isaia 60:14; Mateo 5:14-16.
8. (a) ʼI ʼihi temi, koteā ʼaē ʼe ʼaoga ke tou fai ʼo ʼuhiga mo tatatou manatu ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu? (b) Moʼo faʼifaʼitaki kiā Kilisito, ʼe tou fakalakahalaʼi feafeaʼi te loi ʼaē ʼe fakamatala ʼo ʼuhiga mo tātou?
8 ʼO hilifaki ki tatatou aga faka Kilisitiano, ʼe ʼaoga ʼi ʼihi temi ke tou fakamahino ʼaki he lototoʼa tatatou manatu ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu. ʼE tou lava kole ki te ʼu puleʼaga pea mo te ʼu telepinale ke natou puipui tātou. (Esitele 8:3; Gāue 22:25-29; 25:10-12) ʼI te kei maʼuli ʼa Sesu ʼi te kele, ʼi ʼihi temi neʼe ina tali fakahagatonu kiā nātou ʼaē neʼe natou valokiʼi ia ia, ʼo ina fakahā te hala ʼo tanatou ʼu tukugākovi. (Mateo 12:34-37; 15:1-11) Moʼo faʼifaʼitaki kiā Sesu, ʼe tou fakaʼaogaʼi ia te ʼu faigamālie ʼaē ke tou fakamahino ki te hahaʼi ia te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tou tui kiai ʼaki totatou loto kātoa. (1 Petelo 3:15) Kapau ʼe manukiʼi tātou ʼi te faleako, ʼi te fale gāue, peʼe manukiʼi tātou e hotatou kāiga ʼe mole tui, ʼofa pē ke ʼaua naʼa tou tuku ia te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ke natou tāʼofi tatatou fakahā ia te moʼoni ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua.—2 Petelo 3:3, 4.
Ko Selusalemi Neʼe Ko “He Maka Mamafa”
9. Ko te Selusalemi fea ʼaē neʼe fakatātā ki te “maka mamafa” ʼaē ʼe tuʼu iā Sakalia 12:3, pea ʼe faka ʼuhiga kiā ai ʼi te kele?
9 ʼE fakahā ʼi te lea faka polofetā ʼo Sakalia ia te tupuʼaga ʼo te fakafeagai ʼa te ʼu puleʼaga ki te kau Kilisitiano moʼoni. Kotou tokagaʼi peʼe koteā ʼaē ʼe ʼui iā Sakalia 12:3: “ ʼE hoko moʼoni anai ʼi te ʼaho ʼaia, ʼe au fakaliliu anai ia Selusalemi ko he maka mamafa maʼa te ʼu hahaʼi fuli pē.” Ko te Selusalemi fea ʼaē ʼe talanoa kiai ia te lea faka polofetā ʼaia? Ko te lea faka polofetā ʼa Sakalia ʼo ʼuhiga mo Selusalemi, ʼe faka ʼuhiga ki te “Selusalemi ʼaē ʼe ʼi selō,” ia te Puleʼaga ʼaē ʼi selō ʼaē neʼe pāui kiai ia te kau Kilisitiano fakanofo. (Hepeleo 12:22) Ko te tokosiʼi ʼi te kau maʼu tōfiga ʼaia ʼo te Puleʼaga Faka Mēsia ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele. ʼAki tonatou ʼu kaumeʼa, te “tahi ʼu ovi,” ʼe natou uga ia te hahaʼi ke natou fakalogo ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te kei maʼu ʼo te temi. (Soane 10:16; Fakahā 11:15) Neʼe feafeaʼi ia te ʼu puleʼaga ʼi te fakaafe ʼaia? ʼE lagolago feafeaʼi ia Sehova ki tana kau ʼatolasio moʼoni iā ʼaho nei? Moʼo tali kiai, tou vakaʼi age muʼa ia te faka ʼuhiga ʼo te kāpite 12 ʼo Sakalia. ʼI tatatou fai ʼaia, ʼe tou lava tui papau ai ‘ ʼe mole he mahafu ʼe mālo anai’ ʼi te kau fakanofo ʼa te ʼAtua pea mo tonatou ʼu kaumeʼa ʼaē kua foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua.
10. (a) He koʼē ʼe fakatagaʼi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua? (b) Koteā ʼaē neʼe hoko kiā nātou ʼaē neʼe natou faiga ke natou toʼo kehe ia te “maka mamafa”?
10 ʼE fakahā iā Sakalia 12:3 ko te ʼu puleʼaga ʼe natou “lavelavea anai.” ʼE hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia? Neʼe fakatotonu e te ʼAtua ke faka mafola ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga. ʼE maʼuhiga ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te maʼua ʼaē ke natou fai faka mafola. Kae ko te tala ʼaē ko te Puleʼaga ʼe ko te ʼamanaki pē ʼaia e tahi maʼa te mālamanei, kua liliu ia ko “he maka mamafa” maʼa te ʼu puleʼaga. ʼE natou faiga ke natou toʼo kehe te foʼi maka ʼaia ʼaki ia te ʼu fakafeagai ʼaē ʼe natou fai ki te kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga. ʼI tanatou fai ʼaia, neʼe “lavelavea” ia te ʼu puleʼaga fakafeagai ʼaia. Neʼe toe fua kovi ki tonatou matagafua ʼo natou lainoa ai, he neʼe mole natou lava fakahoko tanatou fakatuʼutuʼu. Neʼe mole feala ke natou fakagata ia te palalau ʼa te kau ʼatolasio moʼoni, ʼaē ʼe maʼuhiga kiā nātou ia te pilivilēsio ʼaē ke natou tala ia te “logo lelei heʼegata” ʼo te Puleʼaga Faka Mēsia ʼa te ʼAtua ʼi muʼa ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī. (Fakahā 14:6) ʼI tana sio ki te gaohi koviʼi ʼa te ʼu kaugana ʼa Sehova, neʼe ʼui fēnei e te tagata leʼo pilisoni ʼi te tahi fenua ʼi Afelika: ‘ ʼE ko he puli temi takotou faiga ʼaē ke kotou fakatagaʼi ia te hahaʼi ʼaia. ʼE mole natou fakafisi anai ki tanatou tui, pea ʼe natou haga tuputupu pē anai.’
11. Neʼe fakahoko feafeaʼi e te ʼAtua tana fakapapau ʼaē ʼe tuʼu iā Sakalia 12:4?
11 Lau ia Sakalia 12:4. ʼE fakapapau e Sehova, ʼi hona ʼaluʼaga fakatātā, ʼe ina fakakiviʼi anai pea mo “faka ʼulu vale” anai ia nātou ʼaē ʼe natou tauʼi tana kau ʼave logo lototoʼa ʼo te Puleʼaga. Neʼe ina fakahoko tana fakapapau. Ohagē lā, ʼi te tahi fenua ʼaē neʼe tapuʼi ai te tauhi moʼoni, neʼe mole feala ke tāʼofi e te kau fakafeagai te tufa ʼa te meʼa kai fakalaumālie ki tana hahaʼi. Neʼe tohi ʼi te sulunale, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe natou fakaʼaogaʼi te ʼu foʼi palō moʼo fakahū ia te ʼu tohi faka Tohi-Tapu ki te kolo! Neʼe hoko moʼoni te fakapapau ʼa te ʼAtua ki tana kau kaugana agatonu: “ ʼE au ʼavahi anai toku ʼu mata, pea ko te ʼu hōsi fuli ʼa te hahaʼi, ʼe au fakakiviʼi anai.” ʼI tanatou kivi ʼuhi ko tanatou ʼiʼita lahi, ʼe mole ʼiloʼi anai e te ʼu fili ʼa te Puleʼaga peʼe kofea te ʼala ʼaē ʼe tonu ke natou ʼolo ai. Kae ʼe tou tui papau ko Sehova ʼe ina puipui anai pea mo tokaga anai ki tana hahaʼi kātoa.—2 Hau 6:15-19.
12. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē neʼe kamata tutu e Sesu he afi ʼi tana kei maʼuli ʼi te kele? (b) ʼI hona ʼaluʼaga fakatātā, koteā te afi ʼaē neʼe tutu e te toe ʼo te kau fakanofo, pea neʼe koteā tona fua?
12 Lau ia Sakalia 12:5, 6. Ko “te ʼu faipule ʼo Suta” ʼe faka ʼuhiga kiā nātou ʼaē ʼe natou taupau ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua. ʼE foaki e Sehova kiā nātou ʼaia he faʼafai lahi ke fua lelei ki te ʼu gāue ʼo tona Puleʼaga ʼi te kele. ʼI te tahi lakaga, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “Neʼe au haʼu ko te fakaulo ʼo he afi ʼi te kele.” (Luka 12:49) ʼE moʼoni, neʼe ina kamata fakaulo te afi. ʼAki tana faʼafai ʼi te fai faka mafola, neʼe fakahā e Sesu ki te hahaʼi ia te maʼuhiga ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe kamata ai ia te fefihiʼaki mālohi ʼi te kau Sutea ʼaia. (Mateo 4:17, 25; 10:5-7, 17-20) ʼO toe fēia aipē, “ohagē he ʼano afi ʼi te ʼu vao ʼakau, pea mo hagē he mālama ulo ʼi he ʼatu tegaʼi fulumeto ʼe tānaki fakaʼatu,” ko te ʼu tisipulo ʼaē ʼe natou mulimuli kiā Kilisito ʼi totatou temi, ʼe natou tutu te afi ʼi hona ʼaluʼaga fakatātā. ʼI te taʼu 1917, ʼi te tohi Le mystère accomplia neʼe fakahā lelei ai te mālualoi ʼa te Keletiate. Neʼe tupu ai te toe ʼita lahi ʼa te kau takitaki lotu. Mole heʼeki faʼa fualoa, ʼaki te kiʼi pepa Te ʼu Logo ʼo Te Puleʼaga N° 37, ʼaē ko tona kupu tāfito: “Kua Vave Fakaʼauha Te ʼu Lotu Hala!” neʼe uga ai te hahaʼi tokolahi ke natou filifili peʼe natou lagolago peʼe kailoa ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.
Neʼe Haofaki “Te ʼu Falelā ʼo Suta”
13. Koteā ʼaē ʼe fakahā ʼaki te kupuʼi palalau ia “te ʼu falelā ʼo Suta,” pea he koʼē ʼe haofaki e Sehova ia nātou ʼaē ʼe ʼohofiʼi?
13 Lau ia Sakalia 12:7, 8. ʼI te Iselaele ʼo te temi muʼa, neʼe ʼasi lelei ia te ʼu falelā ʼi te fenua, ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi ʼihi te temi e te ʼu tagata tauhi ovi pea mo te hahaʼi gāue kele. Neʼe ko te hahaʼi ʼaia ʼaē neʼe ʼuluaki tauʼi e te ʼu puleʼaga fili, mokā natou tauʼi ia te kolo ʼo Selusalemi, pea neʼe ʼaoga ke puipui nātou. Ko te kupuʼi palalau “te ʼu falelā ʼo Suta,” ʼe fakahā ai ko te toe ʼo te kau fakanofo ʼi totatou temi ʼe natou nonofo ʼi he koga meʼa ʼe lauʼātea, peʼe mole natou nonofo ʼi he ʼu kolo mālolohi. ʼE natou lagolago ʼaki he lototoʼa ki te ʼu gāue ʼo te Puleʼaga Faka Mēsia. Ko Sehova ʼo te ʼatu kautau ʼe ina “ ʼuluaki haofaki muʼa ia te ʼu falelā ʼo Suta,” heʼe ko nātou ʼaē ʼe ʼohofi fakahagatonu e Satana.
14. Neʼe puipui feafeaʼi e Sehova ia nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi “te ʼu falelā ʼo Suta,” pea neʼe ina haofaki feafeaʼi nātou ke mole natou tūkia?
14 ʼE fakamoʼoni ʼi te hisitolia ko Sehova ʼe ina puipui ia te ʼu hahaʼi fakanofo pea mo fakafofoga ʼaia ʼo te Puleʼaga ʼi tonatou “ ʼu falelā” ʼi te gāueʼaga.b Neʼe ina haofaki nātou ke mole natou “tūkia,” heʼe ina foaki kiā nātou ia te mālohi pea mo te lototoʼa ohagē ko Tavite, ia te hau pea mo tagata tau.
15. He koʼē “ ʼe fakaʼauha anai [e Sehova] ia te ʼu puleʼaga fuli pē,” pea ʼe ina fakahoko feafeaʼi anai ia te faʼahi ʼaia?
15 Lau ia Sakalia 12:9. He koʼē ʼe “fakaʼauha anai [e Sehova] ia te ʼu puleʼaga fuli pē”? Heʼe natou fakafeagai tuʼumaʼu pē ki te Puleʼaga Faka Mēsia. ʼUhi ko tanatou fakamamahiʼi pea mo fakatagaʼi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ʼe tonu ke tauteaʼi nātou. Kua ovi mai te temi ʼaē ka fakahoko ai anai e te ʼu hahaʼi gāue ʼa Satana ʼi te kele, ia te taʼu fakaʼosi ki te kau ʼatolasio moʼoni ʼa te ʼAtua, pea ʼe iku anai ki Halamaketone, ia te ʼaluʼaga faka mālamanei ʼaē ʼe fakamatala ʼi te Tohi-Tapu. (Fakahā 16:13-16) Moʼo tali ki te ʼohofi ʼaia, ko te Tuʼi Māʼoluga, ʼe ina puipui anai tana ʼu kaugana pea mo faka tapuhā anai tona huafa ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga.—Esekiele 38:14-18, 22, 23.
16, 17. (a) Koteā ia “te tofiʼa ʼa te kau kaugana ʼa Sehova”? (b) Ko tatatou kātakiʼi ia te ʼu fakafeagai ʼaē ʼa Satana, ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia kiteā?
16 ʼE mole maʼu e Satana he mahafu ʼe feala anai ke ina fakavaivaiʼi ia te tui, peʼe ina fakasiʼisiʼi ia te faʼafai ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te mālamanei kātoa. Ko tatatou tokalelei fakalaumālie, ʼaē ʼe tupu mai te lava haofaki e Sehova ʼo tana hahaʼi, ʼe ko “te tofiʼa [ʼaia] ʼa te kau kaugana ʼa Sehova.” (Isaia 54:17) ʼE mole he tahi ʼe feala ke ina toʼo tatatou tokalelei pea mo tāʼofi tatatou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Pesalemo 118:6) ʼE hoko atu pē anai te ʼekenaki ʼa Satana ke fai he ʼu fakafeagai pea mo he ʼu ʼahiʼahi kiā tātou. Ko tatatou kātaki agatonu logolā totatou laukoviʼi, ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe nofo ia te laumālie ʼa te ʼAtua iā tātou. (1 Petelo 4:14) Ko te logo lelei ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼa Sehova ʼaē kua fakatuʼu, ʼe faka mafola ʼi te mālamanei kātoa. ʼE lahi ia te “ ʼu maka” fakatātā ʼe fakaʼaogaʼi ohagē ko ni ʼu mahafu moʼo fakafeagaʼi ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Kae ʼaki ia te mālohi ʼa Sehova, ʼe mālo ia tana ʼu kaugana ʼi te ʼu maka ʼaia, pea ʼe mole malave kiā nātou. (Sakalia 9:15) ʼE mole feala anai ke tāʼofi ia te gāue ʼo te toe ʼo te kau fakanofo pea mo tanatou ʼu kaumeʼa agatonu!
17 ʼE tou fakaʼamu ke hoko mai lā te ʼaho ʼaē ka fakagata kātoa ai ia te ʼu fakafeagai ʼaē ʼe fakatupu e te Tēvolo. ʼE tou maʼu he loto fīmālie ʼi te fakapapau ʼaē ʼe ina ʼui: ‘ ʼe mole mālo anai te ʼu mahafu tau fuli ʼaē kā faʼu anai moʼo fakafeagai kiā tātou, pea ko te ʼu lea fuli ʼaē ʼe fakafeagai anai kiā tātou ʼi he fakamāu, ʼe ina fakalakahalaʼi anai’!
[ʼU nota]
a Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, kae mole kei tā ʼi te temi nei.
b Kapau ʼe kotou fia maʼu he tahi ʼu manatu, kotou vakaʼi ia te tohi Les Témoins de Jéhovah : Prédicateurs du Royaume de Dieu, ʼi te pāsina 675 ki te 676, neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• Koteā ʼaē ʼe fakahā ai neʼe mole he fua ʼo te ʼu mahafu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Satana?
• Neʼe liliu feafeaʼi ia te Selusalemi ʼaē ʼe ʼi selō ko “he maka mamafa”?
• Neʼe haofaki feafeaʼi e Sehova ia “te ʼu falelā ʼo Suta”?
• ʼI te kua ovi mai ʼo Halamaketone, koteā ʼaē ʼe kotou falala kiai?
[Paki ʼo te pasina 23]
Ko te hahaʼi ʼa Sehova ʼi Alepania neʼe natou nonofo agatonu logolā ia te ʼu fakafeagai ʼaē ʼa Satana
[Paki ʼo te pasina 25]
Neʼe fakahā e Sesu te hala ʼo te ʼu tukugākovi
[Paki ʼo te pasina 26]
ʼE mole mālo anai te ʼu mahafu tau ʼaē neʼe faʼu moʼo fakafeagai kiā nātou ʼaē ʼe natou tala ia te logo lelei