ʼE Lava Haofaki Feafeaʼi Koutou ʼAki Te Mate ʼo Sesu?
KUA hili kiai teitei taʼu e 2 000 ki te Pāsikate Fakasutea ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe mate te tagata neʼe mole agakovi ke feala ke māʼuʼuli te hahaʼi. Neʼe ko ai te tagata ʼaia? Neʼe ko Sesu ʼo Nasaleti. Pea ʼe fua lelei kiā ai te faʼahi maʼuhiga ʼaia neʼe ina fai? ʼE fua lelei ki te mālamanei kātoa. Ko te vaega ʼiloa ʼi te Tohi-Tapu, ʼe talanoa fakanounou fēnei ʼo ʼuhiga mo te sākilifisio ʼaia ʼaē ʼe ina haofaki te ʼu maʼuli: “Nee ofa lahi te Atua ki te malama-nei, ko te tupuaga aia o tana foaki mai tona Alo Ulutokotahi, ke aua naa mate ia natou fuape e tui kia te ia, kae ke natou maù te mauli heegata.”—Soane 3:16, Tauhi Foou.
Logolā te ʼiloʼi e te hahaʼi tokolahi ia te vaega ʼaia, kae tokosiʼi ʼe natou mahino lelei ki tona fakaʼuhiga. ʼE natou feʼekeʼaki fēnei: ‘He koʼē ʼe ʼaoga kiā tātou ia te sākilifisio ʼa Kilisito? ʼAki pē te mate ʼa te tagata e tahi, ʼe lava haofaki feafeaʼi ʼaki pē te mate ʼa te tagata e tahi ia te mālamanei mai te fakatūʼā ʼaē ki te mate heʼegata?’ ʼE fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia, ʼe tou mahino lelei kiai pea mo ʼaoga kiā tātou.
Neʼe Liliu Feafeaʼi Ia Te Mate ʼo Pule Ki Te Mālamanei?
Ko ʼihi ʼe natou tui neʼe fakatupu te tagata ke maʼuli ʼi he kiʼi temi pē ʼi te kele, ke felāveʼi mo ni ʼu faigataʼaʼia, ke ina ʼiloʼi ia te fiafia, pea ke mate leva pea ʼalu ki he potu ʼe lelei age. Kapau ʼe tou mulimuli ki te manatu ʼaia, pea neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke mamate te hahaʼi. Kae ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu te tupuʼaga ʼaē ʼo te mamate ʼa te hahaʼi. ʼE ʼui fēnei ai: “ ʼAki pē te tagata e tahi neʼe hū te agahala ki te mālamanei, pea ʼaki te agahala te mate, pea koia kua mafola ai te mate ki te tagata fuli pē koteʼuhi kua natou agahala fuli.” (Loma 5:12) ʼE fakahā ʼi te vaega ʼaia ʼe mamate te hahaʼi heʼe ko te fua ʼaia ʼo te agahala. Kae ko ai pē ia “te tagata e tahi” ʼaē neʼe tupu mai ai ia te ʼu fua kovi ʼo te agahala ki te mālamanei?
ʼI te tohi The World Book Encyclopedia, ʼe ʼui ai ko te ʼu tagata popoto e tokolahi ʼe natou tui, ʼe hifo te tagata fuli pē mai te matapuna pē e tahi, pea ʼe fakahā lelei ʼi te Tohi-Tapu ia te higoa ʼo te matapuna pē ʼaia e tahi, ia “te tagata e tahi” ʼaia. ʼE tou lau fēnei iā Senesi 1:27: “Neʼe fakatupu e te ʼAtua te tagata ʼo mulimuli ki tona pāki, neʼe ina fakatupu ia ia ʼo mulimuli ki te pāki ʼo te ʼAtua; neʼe ina fakatupu ia nāua ko te tagata mo te fafine.” Koia ʼe ʼui ai ʼi te Tohi-Tapu, ko te ʼuluaki taumātuʼa neʼe ko te kolōlia lahi ʼaupitō ʼaia ʼo te ʼu gāue ʼa te ʼAtua Māfimāfi.
ʼI te fakamatala ʼo Senesi, ʼe tou maʼu ai te tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo te tagata ʼi te kua ʼosi fakatupu e Sehova ʼAtua ia te ʼuluaki taumātuʼa. ʼE feala ke tou tokagaʼi, ʼi te fakamatala kātoa ʼaia, neʼe mole talanoa ia te ʼAtua ki te mate, gata pē moʼo fakahā ʼe ko te ikuʼaga ʼaia ʼo te talagataʼa. (Senesi 2:16, 17) Neʼe ina loto ke maʼuli te tagata ʼi te palatiso matalelei ʼi te kele, ʼo natou fiafia pea mo maʼuli haohaoa ʼo talu ai. Neʼe mole loto ia ke natou mamahi ʼuhi ko te ʼu fua ʼo te temi matuʼa pea mo te mate. Neʼe liliu feafeaʼi te mate ʼo pule ki te hahaʼi fuapē?
ʼE fakamatala mai ʼi te kāpite 3 ʼo Senesi, pe neʼe feafeaʼi te talagataʼa ʼo te ʼuluaki taumātuʼa ʼaki he loto faʼitaliha kiā Sehova ʼAtua, tonā Tupuʼaga. Koia ʼaē neʼe fakahoko ai e te ʼAtua ia te fakatūʼā ʼaē neʼe kua ina fakahā fakatomuʼa age kiā nāua. Neʼe ina ʼui fēnei ki te tagata: “[ʼE] ke efu pea ʼe ke toe liliu anai ki te efu.” (Senesi 3:19) Ohagē pē ko tona ʼui e te ʼAtua, ko te ʼuluaki taumātuʼa neʼe nā mamate ki muli age.
Kae ko te ʼu fua kovi ʼo te talagataʼa ʼa te ʼuluaki taumātuʼa neʼe mole gata pē iā nāua. Ko te ʼamanaki ʼaē ke māʼuʼuli haohaoa tonā hōloga neʼe puli ia ʼuhi ko tanā talagataʼa. ʼI te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova, neʼe ina manatuʼi ia te hahaʼi ʼaē neʼe mole heʼeki tutupu ake, ʼi tana ʼui fēnei kiā Atama mo Eva: “Kolua fānaunau, pea kolua liliu ʼo hahaʼi, pea kolua fakafonu te kele, pea kolua puleʼi, pea kolua pule ki te ʼu ika ʼo te tai, pea mo te ʼu manulele ʼo te lagi pea mo te ʼu meʼa maʼuli fuli pē ʼaē ʼe maʼuli ʼi te kele.” (Senesi 1:28) ʼAki te temi, ʼe fakafonu anai te kele e te tagata, pea mo natou maʼu ai he toe fiafia lahi ʼaupitō, ʼo mole natou mamate. Kae ko tanatou kui ko Atama, ia “te tagata e tahi,” neʼe ina fakatau nātou ke natou pōpula ki te agahala, ʼo mole feala ke natou hao mai te mate. Ko te ʼapositolo ko Paulo, ʼaē neʼe tupu mai te hōloga ʼo te ʼuluaki tagata, neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE au kakano, neʼe fakatau au ke au pōpula ki te agahala.”—Loma 7:14.
Ohagē pē ko te hahaʼi mole heʼeki faʼa fualoa neʼe natou maumauʼi ia te ʼu gāue matalelei, ʼo fēia mo Atama, ʼi tana agahala, neʼe ina maumauʼi ai ia te faʼu matalelei ʼa te ʼAtua, ia te mālamanei. Neʼe maʼu e te ʼu fānau ʼa Atama tanatou ʼu fānau, pea mo tonatou ʼu mokopuna, pea fai hoholo mai ai. Neʼe tutupu ake te ʼu taʼiake, mo natou lahilahi ake, pea mo maʼu tonatou hōloga, pea ki muli age leva, neʼe natou mamate. He koʼē ʼe natou mamate fuli? Heʼe natou hihifo fuli mai ia Atama. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼAki te hala ʼa te tagata e tahi neʼe mamate ai te tokolahi.” (Loma 5:15) Ko te mahaki, te matuʼatuʼa, te holi ʼaē ki te meʼa ʼaē ʼe kovi, pea mo te mate, ʼe ko te ʼu fua kovi ʼaia ʼo te kākā ʼa Atama neʼe ina fai ki tona fāmili. Pea ko tātou fuli ʼaenī ʼe tou kau ki te fāmili ʼaia.
ʼI tana faitohi ki te kau Kilisitiano ʼo Loma, neʼe talanoa ia te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼo te tagata agahala, ohagē ko ia, pea mo te tauʼi mālohi ʼo te ʼu fua kovi ʼo te agahala. Neʼe ina ʼui fēnei: “Tagata fakaʼofaʼofa ʼaē ko au! Ko ai kā ina haofaki anai au mai te sino ʼaenī kua tuku ki te mate?” ʼE ko he fehuʼi lelei ʼaia, kaea koa? Ko ai ʼaē kā ina haofaki anai ia Paulo, pea mo nātou fuli ʼaē ʼe natou fakaʼamu mālohi kiai, mai te pōpula ki te agahala pea mo te mate? Neʼe foaki e Paulo totonu ia te tali, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE au fakafetaʼi ki te ʼAtua ʼaki ia Sesu Kilisito totatou ʼAliki!” (Loma 7:14-25) ʼEī, ko totatou Tupuʼaga neʼe ina fakatuʼutuʼu ke haofaki tātou ʼaki ia tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito.
Te Gāue ʼa Sesu ʼi Te Fakatuʼutuʼu ʼa Te ʼAtua Moʼo Haokafi Ia Te Mālamanei
Neʼe fakamatala e Sesu ia tana gāue ʼaē moʼo haofaki ia te mālamanei mai tanatou maʼuli pōpula ki te agahala, ʼaē ʼe iku ki te mate. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te Foha o te tagata nee . . . haele mai . . . mo foaki tona mauli moʼo totogi aki o te tokolahi.” (Mateo 20:28, Tauhi Foou) Neʼe liliu feafeaʼi te maʼuli ʼo Sesu ko he totogi? ʼE fua lelei feafeaʼi kiā tātou ia tona mate?
ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu, ko Sesu neʼe “mole hana agahala” pea neʼe “mavae kehe mai te kau agahala.” ʼI tona maʼuli kātoa, neʼe fakalogo kātoa ia Sesu ki te Lao ʼa te ʼAtua. (Hepeleo 4:15; 7:26) Koia ko te mate ʼo Sesu neʼe mole ko te ikuʼaga ia ʼo te agahala pea mo te talagataʼa, ohagē lā ko te mate ʼo Atama. (Esekiele 18:4) Neʼe tali e Sesu ia te mate neʼe mole tuha mo ia, ke feala ai hana fakahoko ia te finegalo ʼo tana Tāmai, ʼaē ke haofaki ia te mālamanei mai te agahala pea mo te mate. Ohagē ko tona ʼui ki muʼa atu, neʼe lotolelei Sesu ke haʼu moʼo “foaki tona mauli moʼo totogi” ia te mālamanei. ʼUhi ʼaē neʼe ina maʼu te toe ʼofa lahi neʼe mole heʼeki fakahā e he tagata, neʼe lotolelei Sesu ‘ke mate maʼa te tagata fuapē.’—Hepeleo 2:9.
Ko te maʼuli ʼaē neʼe sākilifisioʼi e Sesu neʼe tatau ia mo te maʼuli ʼaē neʼe pulihi e Atama ʼi tana agahala. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼaki te mate ʼa Sesu? Neʼe tali e Sehova ia te sākilifisio ʼaia ohagē ko “he totogi ʼe tatau maʼa te hahaʼi fuli.” (1 Timoteo 2:6) ʼE moʼoni, neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua ia te maʼuli maʼuhiga ʼaē ʼo Sesu moʼo toe totogi ia te mālamanei mai te pōpula ki te agahala pea mo te mate.
ʼI te Tohi-Tapu ʼe talanoa liuliuga ai ki te toe ʼofa lahi ʼaia ʼo te ʼAtua ʼaē neʼe ina fakatupu ia te tagata. Neʼe fakamanatuʼi e Paulo ki te kau Kilisitiano “neʼe totogi [nātou] ʼaki he totogi.” (1 Kolonito 6:20; 7:23) Neʼe tohi e Petelo neʼe mole fakaʼaogaʼi e te ʼAtua ia te ʼaulo peʼe ko te siliva, kae ko te taʼataʼa ʼo tona ʼAlo moʼo fakaʼāteainaʼi te kau Kilisitiano mai he maʼuli ʼe iku pē anai ki te mate. (1 Petelo 1:18, 19) ʼAki ia te sākilifisio faitotogi ʼa Kilisito, neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke ina haofaki ia te mālamanei mai te mate heʼegata ʼaē ʼe tonu ke hoko kiā nātou.
ʼE Kotou Maʼu Anai Koa Te ʼu Lelei ʼo Te Totogi ʼAē Neʼe Foaki e Kilisito?
ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe natou maʼu te ʼu lelei ʼo te totogi ʼaē neʼe foaki e Kilisito, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Ko [Sesu Kilisito] ko te sākilifisio faifakalelei ʼo ʼuhiga mo ʼatatou ʼu agahala, pea ʼe mole gata ʼaki pē tatatou ʼu agahala, kae ʼo toe kau ai mo te ʼu agahala ʼo te mālamanei kātoa.” (1 Soane 2:2) ʼEī, ʼe feala ke maʼu e te hahaʼi fuapē ia te ʼu lelei ʼo te totogi ʼaē neʼe foaki e Kilisito. Ko tona fakaʼuhiga koa ʼe maʼu pē anai e te hahaʼi fuapē te ʼu lelei ʼo te sākilifisio faitotogi maʼuhiga ʼaia? Kailoa. Kotou manatuʼi ia te haofaki ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼi te ʼuluaki ʼalatike. Ko nātou ʼaē neʼe natou faiga ke natou haofaki ia te ʼu tagata gāue ʼi te lameni, neʼe natou fakahifo te puha loa pea mo fāveliveli kiā nātou, kae neʼe tonu ko te ʼu tagata ʼaia ke natou hū takitokotahi ki loto. ʼO toe fēia mo nātou ʼaē ʼe natou fia maʼu te ʼu lelei mai te sākilifisio faitotogi ʼo Kilisito, ʼe mole natou maʼu anai te ʼu tapuakina ʼa te ʼAtua mo kapau ʼe natou fakaʼauʼauganoa. ʼE tonu ke natou fai ni ʼu gāue.
Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua e te ʼAtua? ʼE ʼui fēnei mai iā Soane 3:36: “Ko ʼaē ʼe tui ki te ʼAlo, ʼe ina maʼu te maʼuli heʼegata; ko ʼaē ʼe talagataʼa ki te ʼAlo, ʼe mole mamata anai ia ki te maʼuli, kae nofo te hauhau ʼo te ʼAtua iā te ia.” ʼE fakamaʼua mai e te ʼAtua ke tou tui ki te sākilifisio ʼa Kilisito. Pea ʼe ʼi ai te tahi age fakamaʼua. “ ʼAki te meʼa ʼaenī ʼe tou ʼiloʼi ai neʼe tou ako te ʼiloʼi ʼo [Sesu]: mo kapau ʼe tou haga taupau tana ʼu fakatotonu.” (1 Soane 2:3) Koia ʼe hā lelei mai, ke haofaki tātou mai te agahala pea mo te mate ʼe tonu ke tou tui ki te totogi ʼaē neʼe foaki e Kilisito pea mo tou fakalogo ki te ʼu fakatotonu ʼa Kilisito.
Ko te ʼaluʼaga maʼuhiga moʼo fakahā ia tatatou tui ki te totogi ʼaē neʼe foaki e Sesu, ʼe ko te fakafetaʼi ki tona mate ʼo tou fakamanatuʼi, ohagē pē ko te meʼa ʼaē neʼe ina fakatotonu mai. ʼI muʼa ʼo tana mate, neʼe fai e Sesu te taumafa mo tana kau ʼapositolo agatonu moʼo fakatā te faʼahi maʼuhiga, pea neʼe ina ʼui fēnei age kiā nātou: “Kotou haga fai te meʼa ʼaenī moʼo fakamanatu kiā te au.” (Luka 22:19) ʼE maʼuhiga ʼaupitō ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova tanatou felōgoi lelei mo te ʼAlo ʼo te ʼAtua, pea ʼe natou fakalogo ki te fakatotonu ʼaia. ʼI te taʼu ʼaenī, ko te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Sesu Kilisito ʼe fai anai ʼi te Moeaki, ʼaho 22 ʼo Malesio, ʼi te ʼosi tō ʼo te laʼā. ʼE matou fakaafe koutou ke kotou kau ki te fono makehe ʼaia moʼo fakalogo ki te fakatotonu ʼa Sesu. ʼE feala ke fakahā atu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo tokotou koga meʼa ia te hola pea mo te faʼahi ʼaē ka fai ai te toʼotoʼoga ʼaia. ʼI te ʼaho ʼaia, ʼe kotou ako ai anai he tahi ʼu faʼahi ʼe tonu ke kotou fai ke feala ai, ʼaki te totogi ʼaē neʼe foaki e Kilisito, ke fakaʼateainaʼi koutou mai te ʼu fua kovi ʼo te agahala ʼa Atama.
Tokosiʼi te hahaʼi iā ʼaho nei ʼe natou fakafetaʼi ki te sākilifisio lahi ʼaē neʼe fai e tonatou Tupuʼaga pea mo tona ʼAlo moʼo haofaki nātou mai te fakaʼauha. Ko nātou ʼaē ʼe tui ki te sākilifisio lahi ʼaia, ʼe natou maʼu ai te toe fiafia lahi. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo ʼo ʼuhiga mo tona ʼu tehina Kilisitiano: “ ʼE kotou tui kiā [Sesu] pea ʼe kotou fakafiafia lahi, ʼaki he fiafia ʼe mole feala hona fakamatala pea ʼe fakakolōlia, heʼe kotou maʼu ia te ikuʼaga ʼo takotou tui, te fakamaʼuli ʼo tokotou ʼu nefesi.” (1 Petelo 1:8, 9) ʼI takotou fakatuputupu ia tokotou ʼofa ʼaē kiā Sesu Kilisito pea mo tui ki tana sākilifisio faitotogi, ʼe feala ai ki tokotou maʼuli ke fonu ʼi te fiafia ʼi te temi nei pea mo kotou ʼamanaki ke haofaki koutou mai te agahala pea mo te mate.
[Paki ʼo te pasina 6]
Neʼe foaki e Sesu tona maʼuli moʼo totogi ʼaki ia te ʼu fua kovi ʼo te agahala ʼo Atama