ʼE Kotou Popoto Koa ʼi Te Palalau ʼi Te “Lea Maʼa”?
“ ʼE au foaki anai ki te hahaʼi he fetogi, ʼe ko he lea maʼa, ke feala hanatou pāui fuli ki te huafa ʼo Sehova.”—SOFO. 3:9.
1. Koteā te meʼa ʼofa fakaofoofo ʼaē neʼe foaki mai e Sehova kiā tātou?
KO TE fealagia ʼaē ke tou palalau ʼi he lea, neʼe mole tupu ia ʼaki te hahaʼi kae neʼe tupu ia mai te Tupuʼaga ʼo te tagata, ia Sehova ʼAtua. (Eke. 4:11, 12) Neʼe mole ina foaki pē ki te ʼuluaki tagata, ia Atama, ia te fealagia ʼaē ke palalau kae neʼe ina toe foaki age ki ai ia te fealagia ʼaē ke ina faʼufaʼu ia he ʼu kupu foʼou pea mo ina ʼiloʼi ai he ʼu tuʼuga kupu. (Sen. 2:19, 20, 23) Neʼe ko he toe meʼa ʼofa fakaofoofo ia! Neʼe feala ai ki te tagata ke palalau mo tana Tamai ʼaē ʼe ʼi selō pea mo fakavikiviki ki tona huafa kolōlia.
2. He koʼē neʼe mole kei palalau te hahaʼi ʼi he lea e tahi?
2 Lolotoga te ʼu ʼuluaki 17 sēkulō ʼo te maʼuli ʼo te tagata, neʼe ko te lea pē e tahi ʼa te hahaʼi fuli, ʼo natou maʼu “he ʼu kupu ʼe tatau.” (Sen. 11:1) Pea neʼe hoko leva ia te agatuʼu ʼi te temi ʼo Nimelote. ʼO fakafeagai ki te ʼu fakatotonu ʼa Sehova, neʼe fakatahitahi ia te hahaʼi talagataʼa ki te koga meʼa ʼaē neʼe fakahigoa ki muli age ko Papele, he neʼe natou fia nonofo pē ʼi he koga meʼa e tahi. Neʼe natou kamata laga ia he tule māʼoluga, ʼo mole natou fai ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke natou fakakolōliaʼi ia Sehova, kae neʼe natou faiga ke ‘maʼu honatou higoa ʼe ʼiloa.’ Koia neʼe fakamaveuveu ai e Sehova ia te lea ʼa te hahaʼi agatuʼu ʼaia pea mo natou lea kehekehe ai. Neʼe tupu ai leva ia tanatou mavetevete ʼi te fuga kele kātoa.—Lau ia Senesi 11:4-8.
3. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te fakamaveuveu e Sehova ia te lea ʼa te hahaʼi agatuʼu ʼi Papele?
3 Iā ʼaho nei, ko lea ʼe lauʼi afe, pea ʼe ʼui e ʼihi ʼe lagi ko lea e 6 800 tupu ʼe palalauʼi ʼi te mālamanei kātoa. Ko te ʼu lea ʼaia ʼe tahi ʼalu pē tona faʼufaʼu. Koia ʼe hā mai ai ʼi te haga ʼaē ʼa Sehova ʼAtua ʼo fakamaveuveu ia te lea ʼa te hahaʼi agatuʼu ʼaia, neʼe ina toʼo ʼi tonatou ʼatamai ia te lea ʼaē neʼe natou ʼuluaki palalau kiai. Neʼe mole gata pē ʼi tana fakahū ʼaē ki tonatou ʼatamai ia he ʼu kupu foʼou kae neʼe ina toe fetogi mo tanatou faʼahiga manatu pea mo he faʼahiga faʼufaʼu foʼou ʼo he ʼu palalau. ʼE mole tou punamaʼuli ki te fakahigoaʼi ʼo te kolo ʼaē neʼe tuʼu ai te tule ko “Papele,” ko tona fakaʼuhiga ko maveuveu! (Sen. 11:9) ʼE lelei ke tou tokagaʼi, ʼe gata pē ki te Tohi-Tapu ʼe ina foaki mai ia te fakamahino totonu ʼo tatatou palalau iā ʼaho nei ʼi ni ʼu lea kehekehe.
Ko He Lea ʼe Foʼou Mo Maʼa
4. Neʼe fakakikite feafeaʼi e Sehova te meʼa ʼaē kua hoko nei ʼi totatou temi?
4 Ohagē pē ko te fakaofoofo ʼaē ʼo te fakamatala Fakatohi-tapu ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼAtua ʼi Papele, ʼe toe ʼi ai mo te meʼa ʼe lelei age pea mo maʼuhiga age ke tou tokagaʼi kua hoko nei ʼi totatou temi. ʼAki tana polofetā ko Sofonia, neʼe fakakikite fēnei e Sehova: “Koteʼuhi ʼe au foaki anai ki te hahaʼi he fetogi, ʼe ko he lea maʼa, ke feala hanatou pāui fuli ki te huafa ʼo Sehova, ke natou tauhi fakatahi kiā te ia.” (Sofo. 3:9) Koteā ia te “lea maʼa” ʼaia, pea ʼe tou lava ako feafeaʼi ke tou popoto ʼi te palalau ʼi te lea ʼaia?
5. Koteā ia te lea maʼa, pea koteā ʼaē neʼe hoko ʼaki te fetogi lea ʼaia?
5 Ko te lea maʼa ʼe ko te moʼoni ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼAtua pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe fakamatalatala ʼi tana Folafola, te Tohi-Tapu. ʼE fakaʼuhiga ia te “lea” ʼaia ki te mahino totonu ki te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo te faʼahiga fakatapuhā ʼaē ʼo te huafa ʼo Sehova, mo fakalakatonuʼi ia tona ʼuhiga pule ʼi te ʼatulaulau, pea mo foaki he ʼu tapuakina heʼegata ki te hahaʼi agatonu. Koteā anai ia te ʼu fua ʼo te fetogi ʼaia ʼo te lea? ʼE ʼui fēnei mai, ko te hahaʼi ʼe natou “pāui . . . ki te huafa ʼo Sehova” pea ʼe ‘natou tauhi fakatahi anai kiā te ia.’ ʼO mole hagē ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi Papele, ko te fetogi ʼaia ki te lea maʼa neʼe hoko ai he fakavikiviki ki te huafa ʼo Sehova pea mo he logotahi ʼa tana hahaʼi.
Tou Ako Ia Te Lea Maʼa
6, 7. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mokā ʼe tou ako ia he lea foʼou, pea ʼe fakaʼuhiga feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia ki te ako ʼo te lea maʼa? (b) Koteā ʼaē kā tou vakaʼi anai?
6 Kā fia ako he tahi ia he lea, ʼe mole gata pē hana maʼu loto ia te ʼu kupu foʼou. Kā kita ako he lea foʼou, ʼe tonu ke kita ako ia he faʼahiga fakakaukau foʼou. Ko te faʼahiga fai fakahuahua ʼe lagi kehekehe anai ʼi te ʼu lea. Moʼo puʼaki ʼo he ʼu kupu foʼou, ʼe lagi tonu anai ke fetogi tatatou fakaʼaogaʼi ʼaē ia te ʼu koga ʼo totatou sino, ohagē lā ko te ʼalelo. ʼE toe fēia mokā tou kamata ako ia te lea maʼa ʼo te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. ʼE mole gata pē ʼi tata ʼiloʼi ʼaē ia te ʼu akonaki tāfito ʼo te Tohi-Tapu. Kā tou fia ako fakalelei ia te lea foʼou ʼaia, pea ʼe tonu ke fetogi tatatou faʼahiga fakakaukau pea mo tatatou faʼahiga manatu.—Lau ia Loma 12:2; Efeso 4:23.
7 Koteā ʼaē kā tokoni mai anai ke tou mahino ki te lea maʼa pea mo tou toe popoto ʼi tona palalauʼi? Ohagē pē ko hatatou ako ia he lea, ʼe ʼi ai te ʼu faʼahi tāfito ʼe feala ke tokoni mai ke tou popoto ʼi te palalau ʼi te lea ʼo te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. Tou vakaʼi ʼihi ʼu faʼahi tāfito neʼe fakaʼaogaʼi e te hahaʼi moʼo ako he tahi lea pea mo tou vakaʼi peʼe lava tokoni feafeaʼi mai ia te ʼu faʼahi ʼaia ke tou ako ia te lea fakalaumālie foʼou ʼaia.
Tou Popoto ʼi Te Palalau ʼi Te Lea Maʼa
8, 9. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe tou fia ako ia te lea maʼa, pea he koʼē ʼe maʼuhiga ʼaupitō ia te faʼahi ʼaia?
8 Tou fakalogo fakalelei. ʼI te kamata, ko he tahi ʼe fua logo ki he lea foʼou ʼe lagi faigataʼa anai hana mahino kiai. (Isa. 33:19) Kae kā akoako ia he tahi ke ina fakalogo lelei ia te lea, ʼe faifai pē anai pea kamata mahino ki he ʼu kupu pea mo ʼiloʼi he ʼu faʼahiga faʼufaʼu ʼo te palalau. ʼO toe fēia pē mo te lea maʼa, ʼe fai mai kiā tātou ia te tokoni ʼaenī: “ ʼE tonu . . . kiā tātou ke makehe tatatou tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē kua tou logo kiai, ke ʼaua naʼa tou tafea.” (Hep. 2:1) Neʼe tuʼa lahi ia te fai e Sesu ʼo te tokoni ʼaenī: “Ko ʼaē ʼe ʼi ai ni ʼona taliga ke fagono mai!” (Mat. 11:15; 13:43; Mko. 4:23; Luka 14:35) Koia, ʼe ʼaoga ai ke tou ‘fagono pea mo mahino ki te fakaʼuhiga’ ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logo kiai, ke feala ai hatatou tuputupu ʼi tatatou mahino ʼaē ki te lea maʼa.—Mat. 15:10; Mko. 7:14.
9 Kā tou fagono pea ʼe maʼua ke tou fakalogo lelei, pea ʼe tou maʼu moʼoni ai anai tona ʼu fua lelei. (Luka 8:18) ʼI te ʼu fono, ʼe tou tuku kātoa koa ia totatou ʼatamai ki te ʼu manatu ʼaē ʼe fakamahino mai, peʼe fakalelu tātou e he tahi age meʼa? ʼE maʼuhiga ke tou faiga lahi ke tou tuku kātoa ia totatou ʼatamai ki te ʼu manatu ʼaē ʼe talanoa kiai te ʼu akonaki. Heʼe kapau ʼe mole tou fakalogo lelei, pea ʼe feala aipē ke tou logo gataʼa.—Hep. 5:11.
10, 11. (a) ʼO mole gata pē ʼi tatatou fakalogo fakalelei, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai? (b) Koteā te tahi age meʼa ʼe ʼaoga ki tatatou palalau ʼi te lea maʼa?
10 Tou faʼifaʼitakiʼi ia nātou ʼaē ʼe popoto ʼi te palalau ʼi te lea. ʼE fakalotomālohiʼi ia te kau ako ʼo he lea foʼou ke mole gata pē ʼi tanatou fakalogo lelei ki te akonaki kae ke natou toe faʼifaʼitakiʼi ia te puʼaki ʼo te ʼu kupu pea mo te faʼahiga palalau ʼa nātou ʼaē ʼe popoto ʼi te palalau ʼi te lea. Ko he faʼahi ʼe tokoni ki te kau ako ke mole natou fakaʼaogaʼi he faʼahiga puʼaki ʼe mole lelei, heʼe feala ai anai ki muli age ke faigataʼa ki ʼihi hanatou mahino ki tanatou faʼahiga palalau. ʼO toe fēia mo tātou, ʼe tonu ke tou ako mai iā nātou ʼaē kua natou “fakapotopoto ʼi te faiakonaki” ʼi te lea foʼou ʼaia. (2 Tim. 4:2) Kotou kumi tokoni. Kotou tali lelei mokā fakatonutonuʼi hakotou ʼu hala.—Lau ia Hepeleo 12:5, 6, 11.
11 Kā tou palalau ʼi te lea maʼa, pea ʼe mole gata pē ʼi tatatou tui ʼaē ki te moʼoni pea mo akoʼi ki ʼihi te ʼu moʼoni ʼaia, kae ʼe toe maʼua foki ke tou fakaʼalutahi tatatou aga mo te ʼu lao pea mo te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua. Ke feala hatatou fai ia te faʼahi ʼaia, ʼe ʼaoga ke tou faʼifaʼitakiʼi niʼihi. Ko tona fakaʼuhiga ke tou faʼifaʼitakiʼi tanatou tui pea mo tonatou ʼu faiva. ʼE lagi toe fakaʼuhiga ke tou faʼifaʼitakiʼi ia te maʼuli kātoa ʼo Sesu. (1 Ko. 11:1; Hep. 12:2; 13:7) Kapau ʼe tou kātaki ʼo fai ia te faʼahi ʼaia, pea ʼe logotahi anai ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ʼo feala ai kiā nātou ke natou palalau ʼi he lea e tahi.—1 Ko. 4:16, 17.
12. Koteā te pikipikiga ʼo tatatou maʼu loto ia he ʼu manatu ʼe tou ako pea mo tatatou ako ia he lea?
12 Tou fakamaʼu loto te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako. Ko te kau ako ʼo he lea ʼe tonu ke natou tohi he ʼu tuʼuga manatu foʼou ke natou maʼu loto. ʼE kau kiai ia te ʼu kupu foʼou pea mo he ʼu kupusiga palalau foʼou. Maʼa te kau Kilisitiano, ko te maʼu loto ʼo he meʼa, ʼe feala ke liliu ko he tokoni mālohi moʼo ako ʼo te lea maʼa. ʼE mahino ia, ʼe lelei anai hatatou fakamaʼu loto ia te ʼu higoa ʼo te ʼu tohi ʼo te Tohi-Tapu, mo tonatou ʼu tuʼulaga ʼaē ʼi te Tohi-Tapu. Ko ʼihi neʼe natou fakatuʼutuʼu ke natou maʼu loto he ʼu vaega Tohi-Tapu peʼe ko he ʼu koga tohi Fakatohi-tapu. Neʼe fua lelei ki ʼihi hanatou fakamaʼu loto he ʼu kātiko, mo te ʼu higoa ʼo te ʼu telepī ʼo Iselaele pea mo te toko 12 kau ʼapositolo, pea mo te ʼu kalitātē ʼo te fua ʼo te laumālie. ʼI te temi muʼa, tokolahi te kau Iselaele neʼe natou ako fakaʼatamai ia te ʼu pesalemo. ʼI totatou temi, ko te kiʼi tama, ʼi tona taʼu ono, neʼe ina fakamaʼu loto ia te ʼu vaega Tohi-Tapu e 80 tupu. ʼE feala koa ke lelei age tatatou fakaʼaogaʼi ia te fealagia maʼuhiga ʼaia ʼe tou maʼu?
13. He koʼē ʼe maʼuhiga ʼaupitō ia te fakamanatu liuliuga?
13 Ko te fakamanatu liuliuga ʼe tokoni ki te ʼatamai, pea ko te ʼu fakamanatu tuʼumaʼu ʼe ko he koga tāfito ia ʼo tatatou ako Fakakilisitiano. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “ ʼE maʼua pē anai ke au fakamanatu tuʼumaʼu atu kiā koutou ia te ʼu meʼa ʼaia, logolā ʼe kotou ʼiloʼi pea ʼe kotou nonofo mālohi ʼi te moʼoni.” (2 Pet. 1:12) He koʼē ʼe ʼaoga kiā tātou ia te ʼu fakamanatu? Heʼe ko te ʼu fakamanatu ʼaia ʼe natou fakaloloto ai tatatou mahino, mo fakalahi ai tatatou fakakaukau, pea mo fakamālohiʼi ai tatatou fakatotonu ʼaē ke tou fakalogo kiā Sehova. (Pes. 119:129) Ko te vakaʼi tuʼumaʼu ʼo te ʼu lēkula pea mo te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua, ʼe tokoni mai ke tou sivisivi ia tātou pea ke mole tou liliu ai ko “he tagata fagono ʼe loto galogalo.” (Sake 1:22-25) Kapau ʼe mole tou haga fakamanatuʼi kiā tātou ia te moʼoni, ʼe fakaneke anai e te tahi age ʼu meʼa ia totatou loto pea ʼe feala ke mole kei tou popoto ʼi te palalau ʼi te lea maʼa.
14. Koteā ʼaē kā tokoni mai anai mokā ʼe tou ako ia te lea maʼa?
14 Tou lau leʼolahi. (Fakh. 1:3) Ko ʼihi kau ako ʼe natou faiga ke natou ako fakalogologo he lea foʼou. ʼE mole ko he faʼahiga ako ia ʼe fua lelei age anai. Kā tou ako ia te lea maʼa, ʼe lagi tonu ʼi ʼihi temi ke tou lau “leʼo veliveli” ke feala ai hatatou tuku kātoa ia totatou ʼatamai ki te ʼu manatu ʼaē ʼe tou lau. (Lau ia Pesalemo 1:1, 2.) Ko te faʼahiga fai ʼaia ʼe feala ai ki totatou ʼatamai ke ina fakamaʼu ia te ʼu manatu ʼaē ʼe tou lolotoga lau. ʼI te Fakahepeleo, ko te kupuʼi palalau “lau leʼo veliveli” ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te metitāsio. Ohagē pē ko te ʼaoga ke fakalonalona te meʼa kai ke tou maʼu ai ia te ʼu lelei fuli ʼo te meʼa kai ʼaē ʼe tou kai, ʼe toe ʼaoga ia te metitāsio mo kapau ʼe tou fia mahino lelei ki te ʼu manatu ʼaē ʼe tou lau. ʼE tou toʼo koa he temi feʼauga moʼo metitāsioʼi ʼo te ʼu manatu ʼaē ʼe tou ako? ʼI tatatou ʼosi lau ia te Tohi-Tapu, ʼe tonu ke tou fakakaukauʼi loloto ia te ʼu manatu ʼaē neʼe tou lau.
15. ʼE tou lava ako feafeaʼi ia te “kalamea” ʼo te lea maʼa?
15 Tou vakavakaʼi te kalamea ʼo he lea. ʼE ko he faʼahi ʼe lelei ia te ako ʼo te kalamea ʼo he lea, peʼe ko tona ʼu kupu, pea mo te faʼufaʼu ʼo he lea foʼou ʼe tou lolotoga ako. ʼE feala ai ke tou mahino ki te faʼufaʼu ʼo te lea, ʼo feala ai ke tou palalau lelei. Ohagē pē ko te lea ʼe ʼi ai tona faʼifaʼitakiʼaga ʼe mulimuli kiai tona faʼufaʼu, ʼe ʼi ai mo “te faʼifaʼitakiʼaga ʼo te ʼu folafola ʼo te maʼuli” ʼo te lea maʼa ʼo te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. (2 Tim. 1:13) ʼE tonu ke tou mulimuli ki “te faʼifaʼitakiʼaga” ʼaia.
16. Koteā te faʼahi ʼaē ʼe tonu ke tou tauʼi, pea ʼe tou lava tauʼi feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia?
16 Tou tuputupu tuʼumaʼu pē. Ko he tahi ʼe ina ako ia he lea, ʼe feala leva ke fai palalau mo he tahi, pea gata ai ia tana akoako ia te lea ʼaia. ʼE feala ki te taʼi fihifihia ʼaia ke hoko kiā nātou ʼaē ʼe palalau ʼi te lea maʼa. (Lau ia Hepeleo 5:11-14.) Koteā ʼaē kā tokoni mai ke tou tauʼi ia te faʼahi ʼaia? Ohagē pē ko te ako ʼo he lea foʼou, ʼe tonu ke lahi age ia te ʼu kupu foʼou ʼaē ke tou ako. “ ʼI tatatou kua tuku te akonaki ʼo te kamataʼaga ʼo ʼuhiga mo Kilisito, tou hiki atu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata, ʼo mole toe hili he fakatafito, [ohagē lā] ko te fakahemala ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue mate pea mo te tui ki te ʼAtua, te akonaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu papitema mo te hilifaki ʼo te ʼu nima, te fakatuʼuake ʼo te kau mate pea mo te fakamāu heʼegata.”—Hep. 6:1, 2.
17. He koʼē ʼe maʼuhiga ke fai tuʼumaʼu ia te ako? Kotou tuku mai he faʼifaʼitaki.
17 Tou fakatuʼutuʼu he ʼu temi ki te ako pea mo mulimuli kiai. Ko he ʼu kiʼi temi ako nounou kae fai tuʼumaʼu ʼe lelei age ia ʼi he ʼu temi ako loaloaga fau kae tahitahiga tona fai. Kotou ako ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe kotou ʼalaʼala lelei ai pea mo te temi ʼaē ʼe mole fakaleluʼi ai koutou. Ko te ako ʼo he lea foʼou ʼe hagē pē ko hakita tofa ia he ala ʼi te vao matuʼa. Kapau ʼe alaʼi tuʼumaʼu ia te ala, pea ʼe faigafua age tatatou ʼolo ai. Kapau ʼe mole alaʼi lolotoga he temi loaloaga, pea ʼe toe liliu pē anai ia ʼo vaoa. Koia ʼe maʼuhiga ai ia te faʼa kātaki pea mo te fai tuʼumaʼu ʼo te ako! (Tan. 6:16, 20) Kā kotou palalau ʼi te lea maʼa ʼo te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu, “kotou nonofo ʼalaʼala ʼaki te faʼa kātaki fuapē” pea mo te faikole.—Efe. 6:18.
18. He koʼē ʼe tonu ke tou palalau ʼi te lea maʼa ʼi te ʼu temi faigamālie fuli pē?
18 Kotou palalau ʼi te temi fuli pē! Ko ʼihi ʼaē ʼe natou ako ia he lea foʼou, ʼe lagi natou ufiufi ʼi te palalau peʼe natou tuʼania naʼa natou faihala. ʼE tāʼofi anai e te faʼahi ʼaia ia tanatou tuputupu. ʼO ʼuhiga mo te ako ʼo he lea foʼou, ʼe tonu ke palalauʼi ia te lea ʼaia. Kapau ʼe palalauʼi tuʼumaʼu ia te lea foʼou ʼaia ʼe ia ʼaē ʼe ina ako, pea ʼe faigafua anai kiā ia hana palalau ʼi te lea ʼaia. ʼO toe fēia, ʼe tonu ke tou palalau ʼi te lea maʼa ʼi te ʼu temi faigamālie fuli pē. “ ʼAki te loto ʼe kita tui ki te faitotonu, kae ʼaki te gutu ʼe kita tala iā muʼa ʼo te kaugamālie ʼo ʼuhiga mo te fakamaʼuli.” (Loma 10:10) Neʼe tou “tala iā muʼa ʼo te kaugamālie [tatatou tui]” ʼi te ʼaho ʼaē neʼe tou papitema ai pea ʼe tou toe fai ia te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē ʼe tou palalau ai ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼi te ʼu temi faigamālie fuli pē, pea mokā tou kau ki te minisitelio. (Mat. 28:19, 20; Hep. 13:15) ʼI tatatou ʼu fono, ʼe feala ai ke tou palalau ʼi te lea maʼa ʼi hona ʼaluʼaga ʼe mahino lelei kiai te nofoʼaki pea mo tou fakaʼaogaʼi ia te ʼu kupu ʼe totonu.—Lau ia Hepeleo 10:23-25.
Tou Palalau ʼi Te Lea Maʼa Ke Tou Logotahi Moʼo Vikiʼi Ia Sehova
19, 20. (a) Koteā te meʼa fakaofoofo ʼaē ʼe lolotoga fakahoko e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi totatou temi? (b) Koteā ʼaē ʼe kotou fakatotonu ke kotou fai?
19 Neʼe lagi ko he lakaga fiafia ʼi Selusalemi ia te ʼAhotapu ʼuhu, ʼaho 6 ʼo Sivani, ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi! ʼI te ʼuhu ʼaia, ʼi muʼa ʼo te hola hiva, neʼe hoko ai te milakulo, heʼe ko nātou ʼaē neʼe fakatahitahi ʼi te fale fata ʼaia neʼe natou “kamata palalau ʼi te ʼu lea kehekehe.” (Gāue 2:4) Iā ʼaho nei, ʼe mole kei maʼu e te kau kaugana ʼa te ʼAtua ia te fealagia ke natou palalau ʼaki ni ʼu lea kehekehe. (1 Ko. 13:8) Kae ʼe tala e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga iā lea kehekehe e 430 tupu.
20 ʼE tou fakafetaʼi ʼaupitō heʼe logolā ia te ʼu lea kehekehe ʼaē ʼe tou palalau kiai, kae ʼe tou logotahi fuli ʼi tatatou palalau ʼi te lea maʼa ʼo te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu! ʼE mole tatau ia te ʼaluʼaga ʼaia mo te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi Papele. ʼAki pē he lea e tahi, ʼe fakavikiviki e te hahaʼi ʼa Sehova ia tona huafa. (1 Ko. 1:10) ʼOfa pē ke tou fakatotonu ke tou haga tauhi “fakatahi” mo totatou ʼu tehina mo tuagaʼane ʼi te kele kātoa, ʼo tou ako ke tou popoto ʼi te palalau ʼi te lea ʼaia, ke fakakolōliaʼi ai tatatou Tamai ʼaē ʼe ʼi selō, ia Sehova.—Lau ia Pesalemo 150:1-6.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• Koteā ia te lea maʼa?
• Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ʼi tatatou palalau ia te lea maʼa?
• Koteā ʼaē kā tokoni mai anai ke tou popoto ʼi te palalau ʼi te lea maʼa?
[Talanoa ʼo te pasina 27]
Ke Hikihiki Ia Takotou Popoto ʼAē ʼi Te Palalau ʼi Te Lea Maʼa, ʼe Tonu Ke Kotou
◆ fakalogo fakalelei.
◆ faʼifaʼitakiʼi ia nātou ʼaē ʼe popoto ʼi te palalau ʼi te lea ʼaia.
◆ fakamaʼu loto pea mo fakamanatuʼi liuliuga.
◆ lau leʼolahi.
◆ vakavakaʼi ia te “kalamea” ʼo te lea.
◆ tuputupu tuʼumaʼu pē.
◆ fakatuʼutuʼu he ʼu temi ki te ako pea mo mulimuli kiai.
◆ palalau tuʼumaʼu ʼi te lea maʼa.