Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Neʼe ʼAhiʼahi Moʼoni Koa Ia Sesu ʼi Tana Kei Meamea e Te ʼu Tagata Popoto e Toko Tolu?
Ko te hahaʼi ʼi te Potu Sautē Amelika ʼi te Potu ʼEsitē ʼo te Eulopa ʼi Asia, ʼe natou fakamatala te ʼu hisitolia ʼo ʼuhiga mo te Pō Tapu, neʼe ʼomai ia te ʼu hau e toko tolu peʼe ko te ʼu tagata popoto mo te ʼu meʼa ʼofa ʼi te temi ʼaē neʼe fānauʼi ai Sesu. ʼE moʼoni koa te ʼu hisitolia ʼaia? ʼE ʼalutahi koa ia te ʼu hisitolia ʼaia pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko moʼoni? Tou vakaʼi age muʼa.
ʼI te ʼu Evaselio ʼaē e lua ʼa Mateo pea mo Luka, ʼe talanoa ai ki te ʼaho tupu ʼo Sesu. ʼE fakahā mai e te ʼu fakamatala ʼaia, neʼe ko te ʼu tagata tauhi ovi mole maʼu koloa neʼe nonofo ʼi te ʼu gāueʼaga neʼe tuʼu ovi mai, ʼaē neʼe ʼomai ʼo fakasiosio ki te tupu ʼo Sesu. ʼI tona fakahagatonu, ko te kau masi peʼe ko te ʼu tagata popoto ʼaia neʼe ko te ʼu tagata sivi fetuʼu, ʼe mole ko he kau ʼaliki, pea ʼe mole fakahā mai pe neʼe natou toko fia. Neʼe mole ʼolo ia te fakasiosio ʼa te ʼu tagata sivi fetuʼu ʼi te temi ʼaē neʼe nofo ai Sesu ʼi te kaiʼaga manu, kae neʼe natou ʼomai kiā Sesu ʼi te temi ʼaē neʼe kua tamasiʼi ai pea neʼe kua nofo ia ʼi te ʼapi. Ko tanatou ʼomai ʼaia, neʼe feala aipē ke fakatupu tuʼutāmaki ki te maʼuli ʼo Sesu!
Kotou vakaʼi fakalelei ia te fakamatala ʼo te tupu ʼaē ʼa Sesu ʼi te tohi ʼa Luka, pea ʼe kotou lau ai anai ʼe ʼui fēnei ai: “Neʼe . . . ʼi ai . . . te ʼu tagata tauhi ovi, neʼe nonofo ʼi tuʼa ʼo natou leʼoleʼo tanatou u faga ovi ʼi te pōʼuli. Pea fokifā pē kua tuʼu ʼo ovi kiā nātou te ʼāselo ʼa Sehova, pea . . . neʼe ʼui . . . kiā nātou: ‘. . . ʼE kotou maʼu anai te kiʼi tamasiʼi ʼe kofukofu ʼaki te ʼu kie pea ʼe fakatakoto ʼi te kaiʼaga manu.’ . . . Pea neʼe natou foimo ʼolo ai ʼo natou maʼu atu ia Malia pea mo Sosefo, pea mo te kiʼi tamasiʼi ʼe takoto ʼi te kaiʼaga manu.”—Luka 2:8-16.
Neʼe gata pē kiā Sosefo mo Malia, pea mo te kau tagata tauhi ovi ʼaē neʼe nonofo mo te kiʼi toe meamea ko Sesu. ʼE mole talanoa ia Luka ki niʼihi age ʼi te nofoʼaki ʼaia.
Kotou vakaʼi age ia te fakamatala ʼaē iā Mateo 2:1-11 ʼi te Tohi-Tapu (Bible en français courant): “ ʼI tana kua ʼosi tupu, neʼe ʼomai leva mai te Potu ʼEsitē ia te ʼu tagata popoto, ʼe natou poto ʼi te sivi ʼo te ʼu fetuʼu, neʼe natou tau ki Selusalemi . . . Neʼe natou hū ki te loto fale pea neʼe natou sisio ki te tamasiʼi mo tana faʼē, ko Malia.”
Kotou fakatokagaʼi, ʼi te fakamatala ʼaia, e talanoa pē ia ki te “ ʼu tagata popoto,” e mole ʼui ia ko he “ ʼu tagata popoto e toko tolu.” Pea ʼe ʼui neʼe ʼomai ia te ʼu tagata ʼaia mai te potu ʼesitē ki Selusalemi, kae ʼe mole ʼui ia neʼe ʼolo ia te ʼu tagata ʼaia ki Petelehemi, ia te kolo ʼaē neʼe tupu ai ia Sesu. ʼI te temi ʼaē neʼe natou tau atu ai ki Petelehemi, neʼe kua liliu ia Sesu ko te “kiʼi tamasiʼi”—neʼe mole kei meamea ia—pea neʼe mole kei nofo ia ʼi he kaiʼaga manu, kae neʼe kua nofo ia ʼi te loto fale.
Koia, ʼi te Tohi-Tapu (Bible en français courant), ʼe fakaʼaogaʼi ai ia te ʼu kupusiga palalau ʼaē ko te “ ʼu tagata popoto” moʼo talanoa ki te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ʼomai ʼo fakasiosio kiā Sesu, pea ko ʼihi Tohi-Tapu ʼe fakaʼaogaʼi ai ia te kupu ʼaē ko te “kau masi” peʼe ko te “ ʼu tagata sivi ʼo te ʼu fetuʼu.” ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi (A Handbook on the Gospel of Matthew): “Ko te kupu Fakakeleka ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki ia te “ ʼu tagata popoto,” neʼe fakaʼaogaʼi tāfito ki te kau pelepitelō ʼi Pelesia ʼaē neʼe natou faiva ʼi te sivi ʼo te ʼu fetuʼu.” Pea ʼi te tikisionalio (The Expanded Vine’s Expository Dictionary of New Testament Words) ko te kupu ʼaia, ʼe fakaʼuhiga ki “he tahi ʼe gaohi meʼa fakamanamana, peʼe ki he tahi ʼe gaohi meʼa fakatemonio, peʼe ko he tahi ʼe ʼui ʼe ina maʼu he ʼu mālohi fakamanamana, peʼe ko he polofesea ʼi te ʼu meʼa faifakalauʼakau.”
Logolā ʼi te temi nei, ʼe kei mālohi pē ia te ʼu gāue ʼaē ʼa te ʼu tagata sivi fetuʼu pea mo nātou ʼaē ʼe gaohi meʼa faifakalauʼakau, kae ʼe fakatokaga mai ʼi te Tohi-Tapu, ke tou fakafeagai ki te ʼu meʼa ʼaia. (Isaia 47:13-15) ʼE ko he ʼu faʼahiga faifakalauʼakau ʼaia pea mo he ʼu faʼahiga gāue, ʼe fehiʼa kiai ia Sehova ʼAtua. (Teutalonome 18:10-12) Koia, neʼe mole ʼi ai he ʼāselo ʼa te ʼAtua neʼe ina tala ki te ʼu tagata sivi fetuʼu ia te tupu ʼaē ʼa Sesu. Koia ko te ʼAtua ʼaki he moemisi, neʼe ina fakatokaga ki te ʼu tagata sivi fetuʼu ke ʼaua tanatou toe liliu ki te Hau agakovi ko Helote, he neʼe faiga ia ke ina matehi ia Sesu. Koia “neʼe natou toe liliu ai ki tonatou fenua ʼi te tahi ala.”—Mateo 2:11-16.
ʼE loto anai koa ia te kau Kilisitiano moʼoni ke natou taupau ia he ʼu hisitolia loi fēia ʼo ʼuhiga mo te tupu ʼaē ʼa Sesu? Kailoa ia.