Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w00 15/12 p. 3-7
  • Te Lafeti ʼo Te Po Tapu—ʼE Mulimuli Koa Kia Kilisito?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Lafeti ʼo Te Po Tapu—ʼE Mulimuli Koa Kia Kilisito?
  • Te Tule Leʼo—2000
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Posadas, Mo “Te ʼu Hau Masi e Tolu,” Pea Mo Te Nacimiento
  • Tou Vakaʼi Fakalelei Te ʼu Talatisio ʼo Te Nativitate
  • Te Fakamatala ʼa Te Tupu ʼa Sesu ʼi Te Tohi-Tapu
  • Te Kau Masi
  • Koteā Te Ako ʼAē ʼe Tou Maʼu Mai Te Fakamatala ʼAia?
  • Ko Te Po Tapu ʼe Ko He Akonaki Faka Kilisitiano Koa?
    Te Tule Leʼo—1994
  • Te Po Tapu ʼi Totatou Temi Mo Tona ʼu Haʼuʼaga
    Te Tule Leʼo—1997
  • ʼE Tonu Ke Tou Manatuʼi Feafeaʼi Ia Sesu Kilisito?
    Te Tule Leʼo—2004
  • He Ko ’e ’e Mole Fakamanatu e Te Kau Fakamo’oni ’a Sehova Te Po Tapu?
    Fehuʼi ʼe Fai Tuʼumaʼu
Te Tule Leʼo—2000
w00 15/12 p. 3-7

Te Lafeti ʼo Te Po Tapu—ʼE Mulimuli Koa Kia Kilisito?

KO TE temi ʼaenī ʼo te Po Tapu. Koteā tona faka ʼuhiga kia koutou, mo tokotou famili, pea mo tokotou ʼu kaumeʼa? ʼE ko he lakaga fakalaumālie koa, peʼe ko he temi pe ia ki te ʼu fakafiafia? ʼE ko he temi koa moʼo fakakaukauʼi ai te tupu ʼa Sesu Kilisito, peʼe ko he temi ia e tou meʼa noaʼi ai te ʼu aga faka Kilisitiano?

ʼI tatatou vakaʼi te ʼu fehuʼi ʼaia, tou manatuʼi ko te ʼu faʼahiga fai ʼo te Po Tapu ʼe feala ke kehekehe ʼo mulimuli ki te fenua ʼaē ʼe koutou nonofo ai. Ohage la, ʼi Mekesike pea mo te tahi ʼu fenua ʼo Amelika Latina, ʼe mole tatau te higoa ʼaē ʼe nātou fakatoʼo ki te Po Tapu. Ko te La Navidad, te Nativitate, ʼi te ʼu fenua ʼo Amelika Latina, ʼe faka ʼuhiga ki te tupu ʼa Kilisito. Tou vakaʼi he ʼu faʼahiga fai ʼi Mekesike. ʼE lava tokoni atu te faʼahi ʼaia ke koutou mahino ki te temi lafeti ʼaia.

Te Posadas, Mo “Te ʼu Hau Masi e Tolu,” Pea Mo Te Nacimiento

ʼE kamata te lafeti ʼi te ʼaho 16 ʼo Tesepeli ʼaki te posadas. ʼE ʼui fēnei e te tohi Mexico’s Feasts of Life: “ ʼI te temi ʼo te posadas, te ʼu ʼaho fakafiafia lahi e hiva ʼi muʼa ʼo te po ʼaē ka hoa kiai te Po Tapu, ʼe fakamanatuʼi ai te fagona ʼa Sosefo mo Malia ki te kolo ʼo Petelehemi, pea mo te temi ʼaē neʼe tali lelei ai nāua pea mo nā maʼu ai honā nofoʼaga. ʼE fakatahitahi te ʼu famili pea mo te ʼu kaumeʼa ʼi te po fuli, moʼo toe faʼifaʼitakiʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi muʼa ʼo te tupu ʼa Kilisito.”

ʼI te agamāhani ʼe ʼave e te hahaʼi te ʼu paki ʼo Malia pea mo Sosefo ki he ʼapi pea mo nātou hiva ʼo kole ai he nofoʼaga, peʼe ko he posada. Ko te hahaʼi ʼo te ʼapi ʼe nātou hiva moʼo tali kia nātou ʼo aʼu ki te fakagafua ke nātou hū ki te loto fale. Pea ʼe kamata ai te lafeti, pea ko ʼihi​—neʼe haʼi ʼonatou mata ʼaki he moʼi kie pea ʼaki hanatou kogaʼi ʼakau—​ʼe nātou faiga ke nātou foaʼi he ipu maka neʼe fakatautau ʼaki he kauʼi maea. ʼI tona ʼosi foaʼi, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼi te loto ipu (te ʼu foʼi lole, mo te ʼu meʼa mata, pea mo te tahi ʼu meʼa feiā) neʼe tae e nātou ʼaē neʼe kau kiai. ʼOsi ʼaia pea nātou fai kakai, mo ʼiʼinu, mo fai musika, pea mo memeʼe. ʼE fai te ʼu lafeti e valu ʼo te posada ʼo kamata ʼi te ʼaho 16 ʼo Tesepeli ki te ʼaho 23 ʼo Tesepeli. ʼI te ʼaho 24, ʼe fai ai te Nochebuena (te po ʼaē ʼe hoa kiai te Po Tapu), pea ʼe faiga e te ʼu famili ke nātou fakatahi ki te taumafa makehe.

Mole fualoa kiai, pea ʼe hoko ai te ʼAho ʼo te Taʼu Foʼou, ʼaē ʼe fai ai te ʼu lafeti logoaʼa. ʼI te po ʼo te ʼaho 5 ʼo Sanualio, ʼe tonu ke ʼaumai e te Tres Reyes Magos (te ʼu “hau masi e tolu”) he ʼu meʼa gaoʼi maʼa te ʼu tamaliki. ʼI te ʼaho 6 ʼo Sanualio ʼe fai tāfito ai te ʼu lafeti, pea ʼe kai ai te rosca de Reyes (ko te keke ʼe takafuafua). ʼI te temi ʼaē ʼe kai ai te keke ʼaia, ʼe maʼu anai e he tahi ʼi tana moʼi kato te kiʼi fakatātā ʼo Sesu ʼi tana kei meamea. Ko ia ʼaē ʼe ina maʼu ʼe tonu anai ke ina teuteuʼi pea mo fai iō ia te lafeti fakaʼosi ʼi te ʼaho 2 ʼo Fepualio. (ʼI ʼihi ʼu koga meʼa ʼe maʼu te ʼu fakatātā liliki e tolu ʼo “te ʼu hau masi e tolu.”) ʼE koutou fakatokagaʼi ai, ko te ʼu lafeti ʼo te Po Tapu ʼe fai hoholo.

ʼI te lakaga ʼaia, ʼe maʼuhiga ʼaupito te nacimiento (te Nativitate). Koteā ʼaē ʼe fai ai? ʼI te ʼu potu ʼaē ʼe lahi ai te hahaʼi, mo te ʼu ʼēkelesia pea mo te ʼu loto fale, ʼe fakatuʼu ai te ʼu fakatātā (lalahi peʼe liliki) neʼe faʼu ʼaki te maka, peʼe ko te papa, peʼe ko te kele. ʼE ko te ʼu fakatātā ʼo Sosefo pea mo Malia ʼe nā tuʼutuli ia muʼa ʼo te kaiʼaga manu ʼaē ʼe takoto ai te kiʼi toe. ʼI te agamāhani, ʼe ʼi ai mo te ʼu tagata tauhi manu pea mo te ʼu Los Reyes Magos (“te ʼu hau masi”). Pea ʼe toe ʼi ai mo te falemanu pea mo te ʼu manu. Kae ko te fakatātā ʼaē ʼe maʼuhiga ʼe ko ia ʼo te kiʼi toe meamea, ʼaē ʼe fakahigoa ʼi te Faka Sepania ko te el Niño Dios (te Tamasiʼi ʼAtua). ʼE feala ke fakatuʼu te fakatātā ʼaia ʼi te po ʼaē ʼe hoa kiai te Po Tapu.

Tou Vakaʼi Fakalelei Te ʼu Talatisio ʼo Te Nativitate

ʼO ʼuhiga mo te fai ʼo te Po Tapu ohage ko tona fai māhani ʼi te potu fuli ʼo te kele, ʼe ʼui fēnei e te The Encyclopedia Americana: “Ko te ʼu agamāhani ʼaē ʼe fai ʼi te temi nei ʼi te Po Tapu, ʼi te kamata neʼe mole ko he ʼu agamāhani ʼo te Po Tapu, kae neʼe ko he ʼu agamāhani neʼe fai ʼi muʼa ʼo te temi faka Kilisitiano, neʼe mole fai e te kau Kilisitiano, pea neʼe tali e te ʼēkelesia faka Kilisitiano. Ko te Saturnale, ko te lafeti Loma neʼe fai ʼi te vaelua ʼo Tesepeli, neʼe faʼifaʼitakiʼi kiai te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe fai māhani ʼi te Po Tapu. Ohage la, mai te lafeti ʼaia, neʼe tupu mai ai te ʼu meʼa ohage ko te teuteuʼi ʼo he taumafa lahi, mo te fefoakiʼaki ʼo he ʼu meʼa ʼofa, pea mo te tutu ʼo te ʼu foʼi sela.”

ʼI Amelika Latina, ʼe fai te ʼu meʼa tāfito ʼaia ʼo te Nativitate, pea ʼe hilifaki kiai te tahi ʼu meʼa. ʼE feala ke koutou feʼekeʼaki fēnei: ‘Kae ʼe haʼu koa maifea te ʼu faʼahiga fai ʼaia?’ ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fia mulimuli ki te Tohi-Tapu ʼe nātou ʼiloʼi ko ʼihi faʼahiga fai ʼe pipiki ki te ʼu toʼotoʼoga ʼo te kau Aztèques. Neʼe ʼui fēnei e te sulunale ʼo te Kolo ʼo Mekesike te El Universal: “Ko te ʼu felela ʼo te ʼu lotu kehekehe, neʼe nātou leleiʼia te faʼahi ʼaia he neʼe tō tahi te kaletalio ʼo te ʼu lafeti ʼa te kau Aztèques mo te kaletalio ʼo te ʼu toʼotoʼoga faka Katolika, he neʼe nātou fakaʼaogaʼi te faʼahi ʼaia moʼo tokoni ki tanatou gāue faka evaselio pea mo misionea. Neʼe nātou fetogi te ʼu lafeti ʼo te ʼu ʼatua Mekesike ʼo te temi muʼa, ʼaki te ʼu lafeti ʼo te ʼu ʼatua Kilisitiano, neʼe nātou fakahū te ʼu lafeti pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te Eulopa pea mo toe fakaʼaogaʼi mo te ʼu lafeti ʼa te kau Initia, ʼaē neʼe iku ki te fefioʼaki ʼo te ʼu agaʼi fenua, ʼo tupu ai te ʼu faʼahiga kupu ʼi te lea faka Mekesike.”

ʼE fakamahino fēnei e The Encyclopedia Americana: “Mole fualoa pea ko te gaoʼi ʼo te Nativitate neʼe liliu ʼo fai ʼi te Po Tapu . . . Neʼe ʼui ko te faʼifaʼitaki ʼi te ʼēkelesia ʼo te kaiʼaga manu [te kiʼi gaoʼi ʼo te kaiʼaga manu] neʼe kamata ʼaki ia Sagato Falakiko.” Ko te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia ʼo te tupu ʼa Kilisito neʼe fai ʼi te ʼu ʼēkelesia, ʼi te kamata ʼōmai ʼa te hahaʼi foʼou ki te kele ʼo Mekesike. Neʼe fakatuʼutuʼu te ʼu faʼahi ʼaia e te kau monike ʼa Falakiko moʼo akoʼi ki te kau Initia te Nativitate. Ki muli age, neʼe ko te posadas ʼaē neʼe lahi age tona fai. Tatau aipe pe neʼe koteā te tupuʼaga ʼo tanatou fakatuʼutuʼu ʼaia ʼi te kamata, kae ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai ia ʼaho nei ʼi te posadas ʼe nātou fakahā lelei mai te meʼa ʼaē neʼe nātou loto kiai. Kapau ʼe koutou nonofo ʼi Mekesike ʼi te temi lafeti ʼaia, pea ʼe feala ke koutou sio peʼe koutou maʼu te manatu ʼaē neʼe fakahā lelei e te tagata ʼi te El Universal ʼi tana tohi fēnei: “Ko te posadas, ʼaē neʼe tonu ke ina fakamanatuʼi mai te fagona ʼa te ʼu mātuʼa ʼa Sesu moʼo kumi he nofoʼaga ke tupu ai te Tamasiʼi ʼAtua, ia ʼaho nei ʼe ko te ʼu ʼaho ʼe lahi ai te ʼinu, te aga fakavale, te kaivale, te ʼu aga heʼeʼaoga, pea ʼe ʼāsili ai mo te ʼu fai fakapō.”

Ko te nacimiento neʼe kamata ʼi te temi ʼaē neʼe ʼōmai ai te hahaʼi foʼou ki Mekesike, ʼi te ʼu ʼuluaki kiʼi gaoʼi ʼaē neʼe fai ʼi te ʼēkelesia. Logola ʼe fia mamata ʼihi ki te ʼu meʼa ʼaia, kae ʼe nātou fakahā moʼoni koa te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu? ʼE ko he fehuʼi maʼuhiga ʼaia. ʼI te ʼaʼahi ʼo te ʼu hau masi e tolu​—ʼaē ʼi tona ʼuhiga moʼoni neʼe ko te ʼu hahaʼi neʼe nātou ako te ʼulugaaga ʼo te ʼu fetuʼu—​neʼe mole kei nonofo Sesu pea mo tona famili ʼi he fale manu. Neʼe kua fakalaka te temi, pea neʼe kua maʼuli te kiʼi famili ʼi tonatou ʼapi. ʼE lelei ke koutou tokagaʼi te manatu ʼaia ʼi te fakamatala ʼo Mateo 2:1, 11. ʼE feala hakotou toe fakatokagaʼi ko te Tohi-Tapu ʼe mole ina fakahā mai pe neʼe tokofia te ʼu hahaʼi fakaaʼu fetuʼu ʼaia.a

ʼI Amelika Latina, ʼe fetogi e te ʼu hau masi e tolu te Papa Noele. Kae ohage ko tona fai ʼi te tahi ʼu fenua, tokolahi te ʼu mātuʼa ʼe nātou fufū te ʼu meʼa gaoʼi ʼi te loto fale. Pea ʼi te ʼaho 6 ʼo Sanualio, ʼe kumi e te fānau te ʼu meʼa gaoʼi ʼaia, ohage neʼe ko te ʼu hau masi e tolu ʼaē neʼe nātou ʼaumai. ʼE ko he temi ʼe maʼu paʼaga ai te hahaʼi faifakatau, pea ko ʼihi neʼe maʼu paʼaga lahi ʼaki te faʼahi ʼaia, pea ʼe fakamoʼoni e te hahaʼi loto fakahagatonu ʼe ko he gaoʼi pe ia. Ko te tokolahi ʼe mole kei nātou tui ki te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu hau masi e tolu, māʼia mo te ʼu kiʼi tamaliki liliki. Logola ko ʼihi ʼe mole nātou leleiʼia te mole kei tui ʼa ʼihi ki te fakamatala ʼaia, kae koteā ʼaē ʼe lava maʼu e he tahi mai he fagana, neʼe taupau pe ia ʼuhi ko te talatisio pea ke maʼu koloā ai te hahaʼi faifakatau?

Ko te Po Tapu, peʼe ko te Nativitate, neʼe mole fai e te ʼu ʼuluaki Kilisitiano. ʼE ʼui fēnei e te tikisionalio ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia: “Neʼe mole fai te lafeti ʼaia ʼi te ʼu ʼuluaki sēkulō ʼaē neʼe kamata ai te Lotu Faka Kilisitiano, he ko te meʼa māhani ʼaē neʼe fai e te kau Kilisitiano ʼe ko te fakamanatuʼi ʼo te mate ʼa te ʼu hahaʼi maʼuhiga kae mole ko tonatou ʼaho tupu.” ʼE fakapipiki e te Tohi-Tapu te lafeti ʼo te ʼu ʼaho tupu ki te kau pagani, kae mole ki te kau atolasio moʼoni ʼa te ʼAtua.​—Mateo 14:6-10.

ʼE mole faka ʼuhiga leva ʼe mole he ʼaoga ke tou ʼiloʼi pea mo fakamanatuʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te tupu ʼa te ʼAlo ʼo te ʼAtua. Ko te ʼu fakamatala moʼoni ʼa te Tohi-Tapu ʼe ina foaki mai he fakasiosio pea mo he ʼu ako maʼuhiga kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou fia fakahoko te finegalo ʼa te ʼAtua.

Te Fakamatala ʼa Te Tupu ʼa Sesu ʼi Te Tohi-Tapu

ʼI te ʼu Evaselio ʼo Mateo pea mo Luka ʼe koutou maʼu ai anai he ʼu manatu ʼe feala hakotou falala kiai ʼo ʼuhiga mo te tupu ʼa Sesu. ʼE nā fakahā ko te ʼaselo ko Kapeliele neʼe ina ʼaʼahi ia Malia, te finemui neʼe mole heʼeki ʼohoana, ʼi Nasaleti te kolo ʼi Kalilea. Neʼe koteā te logo ʼaē neʼe ina fakahā age? “Koeni e ke fuafatu anai, e ke faelei anai he tama, pea e ke fakahigoa anai ia ko Sesu. E lahi anai pea e fakahigoa anai ko te Alo o te Matuaki-Maoluga, e foakiʼage anai kia te ia e te Aliki-Atua te afioʼaga o Tavite tana tamai. E pule anai ki te api o Sakopo o talu ai, pea e mole he gataʼaga anai o tona Puleaga.”​—Luka 1:31-33.

Neʼe punamaʼuli ʼaupito ia Malia ʼi te logo ʼaia. Neʼe mole heʼeki ʼohoana, koia neʼe ina ʼui fēnei ai: “Pe feafeai anai koteuhi e mole au iloi he tagata?” Neʼe tali fēnei e te ʼaselo: “E haele mai anai kia te koe te Laumalie-Maonioni, pea e malumalui anai koe e te Mafimafi o te Matuaki-Maoluga. Pea e maonioni anai iaʼia ka tupu mai, pea e higoai anai ko te Alo o te Atua.” Ko Malia, ʼaē neʼe mahino ʼe ko te finegalo ʼaia ʼa te ʼAtua, neʼe ina ʼui fēnei: “Koeni te kaugana a te Aliki, ke hoko mai ia kia te au o hagepe ko tau folafola mai.”​—Luka 1:34-38.

Neʼe tala age e te ʼaselo kia Sosefo te faitama faka milakulo ʼaia, ke mole mavete ai mo Malia he neʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina fai te faʼahi ʼaia ʼi tana ʼiloʼi ʼaē kua faitama Malia. Pea neʼe ina tali lelei ai ke ina taupau te ʼAlo ʼo te ʼAtua.​—Mateo 1:18-25.

Pea neʼe ʼi ai te fakatotonu mai ia Sesale Aukusito neʼe maʼua ai kia Sosefo pea mo Malia ke nā mavae ʼi Nasaleti mai Kalilea pea ke nā ʼolo ʼo tohi ʼonā higoa ʼi Petelehemi ʼi Sutea, te kolo ʼo tanā ʼu kui. “Pea i te temi nee na nonofo i ai nee hoko mo tona temi faele; nee ina faelei hana tama, ko tona alopoou, nee ina kofukofu ia pea nee ina fakatakoto ki he kaiʼagamanu, koteuhi nee mole hona nofoaga i te fale talifagona.”​—Luka 2:1-7.

Ia Luka 2:8-14, ʼe fakamatala fēnei ai: “Pea i te kogamea aia nee nonofo ai he kau tauhimanu i te u gaueaga o leoleo i te pouli anatou fagamanu. Pea nee haʼage kia natou he aselo a te Aliki, nee kofu natou e te malama o te kololia o te Aliki pea nee natou ilifia aupito. Pea nee leaʼage te aselo kia natou: ‘Aua tautou mataku, he koeni e au fagonogono atu he Logolelei kia koutou, e ko he fiafia lahi anai ki te hahai fuape. Koteuhi, i te aho-nei, kua tupu kia koutou i te kolo o Tavite he Fakamauli, ko Kilisito te Aliki. Pea koeni he fakailoga kia koutou, e koutou mau anai he tamasii meamea e kofukofu pea e takoto i he kaiagamanu.’ Pea fokifape kua fakatahi mo te aselo te foi tau kaugamalie o Selo, nee natou fakavikiviki ki te Atua pea mo lau: ‘Kololia i aluga ki te Atua o te u lagi pea tokalelei i te kelekele ki te tagata fuape e loto lelei.’ ”

Te Kau Masi

ʼE ʼui e te Evaselio ʼo Mateo ko te kau masi neʼe nātou ʼōmai mai te Potu Esite ki Selusalemi, ʼo nātou kumi te koga meʼa ʼaē neʼe tupu ai te Hau ʼa te kau Sutea. Neʼe fia ʼiloʼi tāfito e te hau ko Helote te koga meʼa ʼaia​—kae neʼe kovi tana ʼu manatu. “I tana fekau natou ki Petelehemi, nee leaʼage ia: ‘I tautou tau atu, koutou fehufehui lelei o uhiga mo te tamasii, pea ka koutou mau ia, koutou tu-fekau mai kia te au, ke au alu atu mo au o hu kia te ia.’ ” Neʼe maʼu e te kau masi te tamasiʼi pea “nee natou avahi ake onatou koloa, pea nee natou momoliʼage kia te ia he u meaofa, ko te aulo, mo te iseso pea mo te mila.” Kae neʼe mole nātou toe liliu kia Helote. “Neʼe fakahā kia natou i he misi, ke aua tanatou liliu kia Helote.” Neʼe fekauʼi e te ʼAtua te ʼaselo ke ina fakatokagaʼi age kia Sosefo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Helote. Pea neʼe feholaki ai ia Sosefo pea mo Malia ki Esipito mo tanā tama. Ki muli age, ʼi tana faiga ʼaē ke ina matehi te Hau foʼou, neʼe fakatotonu e te Hau aga fekai ko Helote ke matehi te ʼu tamaliki tagata ʼo Petelehemi. Te ʼu tamaliki tagata fea? Ia nātou ʼaē neʼe taʼu lua pea ki lalo ifo.​—Mateo 2:1-16.

Koteā Te Ako ʼAē ʼe Tou Maʼu Mai Te Fakamatala ʼAia?

Ko te kau masi ʼaia​—tatau aipe pe neʼe nātou tokofia—​neʼe mole nātou atolasio ki te ʼAtua moʼoni. ʼE ʼui fēnei e te kiʼi nota ʼo te Tohi-Tapu La Nueva Biblia Latinoamérica (Tā 1989): “Ko te kau Masi neʼe mole ko he ʼu hau, kae neʼe ko te ʼu hahaʼi fai fakakikite pea neʼe ko te kau pelepitelo ʼo te lotu pagani.” Neʼe nātou mulimuli ki tanatou mālama ki te ʼu fetuʼu ʼaē neʼe nātou atolasio kiai. Kapau neʼe fia taki nātou e te ʼAtua ki te tamasiʼi, kanaʼauala neʼe ina taki fakahagatonu nātou ki te koga meʼa tonu ʼaē ʼe nofo ai, kae mole ina ʼuluaki ʼave muʼa nātou ki Selusalemi pea mo te fale hau ʼa Helote. Ki muli age, moʼo puipui te tamasiʼi, neʼe fetogi e te ʼAtua te fakatuʼutuʼu ʼa te kau masi.

ʼI te agamāhani, ʼi te temi ʼo te Po Tapu, ʼe fakamataleleiʼi pea mo hilifaki te tahi ʼu meʼa ki te fakamatala ʼaia, kae mole kei tokagaʼi te faʼahi tāfito ʼaenī: neʼe tupu te kiʼi toe meamea ʼaia ke liliu ko he Hau lahi, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tala age kia Malia pea mo te ʼu tagata tauhi manu. ʼE mole kei tamasiʼi ia Sesu Kilisito, kae kua liliu ko te Hau ʼaē ʼe pule ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, pea kua ina vave fakaʼauha te ʼu pule fuli ʼaē ʼe fakafeagai ki te finegalo ʼo te ʼAtua, pea mo ina fakatokatoka anai te ʼu fihifihia fuli ʼo te malamanei. ʼE ko te Puleʼaga ʼaia ʼaē ʼe tou kole ʼi te faikole ʼo te Tāmai ʼi selo.​—Taniela 2:44; Mateo 6:9, 10.

ʼI te ʼu meʼa ʼaē neʼe tala age e te ʼu ʼaselo ki te ʼu tagata tauhi manu, ʼe tou ako ai ʼe faka fealagia ke hāofaki te hahaʼi fuli ʼaē ʼe nātou fia logo ki te logo lelei. Ko nātou ʼaē ʼe ʼofa ki ai te ʼAtua ʼe nātou liliu ko “te ʼu tagata ʼo te finegalo ʼofa.” ʼE fai mai te ʼu fakapapau fakatalakitupua ki he tokalelei ʼi te malamanei katoa ʼi te pule ʼo te Puleʼaga ʼa Sesu Kilisito, kae ʼe tonu ke lotolelei te hahaʼi ʼo fai te finegalo ʼo te ʼAtua. ʼE lagolago koa te Po Tapu ki te faʼahi ʼaia pea ʼe hā ai koa te lotolelei ʼaia? Maʼa te hahaʼi fakamalotoloto ʼaē ʼe nātou fia mulimuli ki te Tohi-Tapu, ʼe nātou loto papau ki te faʼahi ʼaia.​—Luka 2:10, 11, 14.

[Kiʼi nota]

a Ko te tahi manatu ʼaenī ʼe tonu ke fakatokagaʼi: ʼI te nacimiento ʼo Mekesike, ʼe nātou fakahigoaʼi te kiʼi toe ko “te Tamasiʼi ʼAtua” ʼaki te manatu ʼaē neʼe ko te ʼAtua totonu ʼaē neʼe haʼu ki te kele ohage ko he kiʼi toe meamea. Kae ʼi te Tohi-Tapu ʼe fakahā ai ko Sesu te ʼAlo ʼo te ʼAtua, neʼe tupu ʼi te kele; neʼe mole tatau ia mo Sehova, te ʼAtua māfimāfi. Koutou vakavakaʼi te moʼoni ʼo te faʼahi ʼaia ʼaē ʼe tuʼu ia Luka 1:35; Soane 3:16; 5:37; 14:1, 6, 9, 28; 17:1, 3; 20:17.

[Talanoa ʼo te pasina 4]

ʼE PUNAMAʼULI ANAI ʼIHI

ʼI tana tohi The Trouble With Christmas, ko Tom Flynn ʼe ina fakamatala te ʼu meʼa ʼaē kua mahino kiai, hili kiai te ʼu taʼu ʼaē neʼe ina fai ai te ʼu kumi ʼo ʼuhiga mo te Po Tapu:

“ ʼE lahi te ʼu talatisio ʼaē ʼe fai ʼi te temi ʼo te Po Tapu neʼe tupu mai te ʼu talatisio ʼo te ʼu lotu pagani ʼi muʼa ʼo te temi faka Kilisitiano. ʼE pipiki ʼihi talatisio ki te ʼu faʼahi faka sosiale, peʼe ki he ʼu aga heʼeʼaoga, peʼe ki he ʼu meʼa ʼo te ʼatulaulau, pea ʼe feala ai ki te hahaʼi ʼo totatou temi ʼaē neʼe akoʼi pea mo pipiki ki te agaʼi fenua, ke nātou līaki te ʼu talatisio ʼi tanatou kua mahino lelei ai ki te haʼuʼaga ʼo te ʼu talatisio ʼaia.”​—Pasina 19.

ʼI tana ʼosi fakahā te tahi ʼu tuʼuga manatu, ʼe toe talanoa Flynn ki te manatu tāfito ʼaenī: “Ko te faʼahi tāfito ʼaē ʼe mata faikehe ai te Po Tapu, heʼe ʼi tona ʼuhiga moʼoni, ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai ʼi te temi ʼaia, ʼe mole ʼi ai honatou pikipikiga lahi mo te Lotu Faka Kilisitiano. ʼI tatatou kua mahino ki te ʼu meʼa kehekehe ʼaē neʼe fai ʼi muʼa ʼo te kau Kilisitiano, ʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe toe maʼu tonatou haʼuʼaga ʼi te hili ʼo te temi ʼa te kau Kilisitiano, kae ʼe mole pipiki moʼoni ia mo te Lotu Faka Kilisitiano.”​—Pasina 155.

[Paki ʼo te pasina 7]

Ko te tala ʼo te tupu ake ʼa Sesu neʼe fakahā fakatomuʼa ai tana tuʼulaga ʼi te ka haʼu ʼi tona ʼuhiga Hau ʼaē neʼe fili e te ʼAtua

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae