Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w10 1/6 p. 19-23
  • ‘Kotou Haga Mālo Aipē ʼi Te Agakovi’ ʼAki Takotou Tāʼofi Tokotou ʼIta

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ‘Kotou Haga Mālo Aipē ʼi Te Agakovi’ ʼAki Takotou Tāʼofi Tokotou ʼIta
  • Te Tule Leʼo—2010
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Tou Māʼuʼuli ʼi He Mālama ʼe ʼItaʼita
  • He ʼu Faʼifaʼitaki Lelei Pea Mo Kovi
  • Te Aga Fakakilisitiano
  • Ko Tatatou Agamalū Ki Te Hahaʼi Fuli ʼe Fua Lelei
  • Ke ʼAua Naʼa Koutou Tūkia ʼi Takotou ʼIta
    Te Tule Leʼo—1999
  • Ko He ʼu Palalau Lelei ʼe Lagolago Ki He ʼu Felōgoi Lelei
    Te Tule Leʼo—2010
Te Tule Leʼo—2010
w10 1/6 p. 19-23

‘Kotou Haga Mālo Aipē ʼi Te Agakovi’ ʼAki Takotou Tāʼofi Tokotou ʼIta

‘ ʼAua naʼa kotou lagavaka, kau ʼofaina, kae kotou haga mālo aipē ʼi te agakovi ʼaki te agalelei.’—LOMA 12:19, 21.

1, 2. Koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku e ʼihi kau Fakamoʼoni neʼe fai folau?

KO TE toko 34 kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe natou fai folau ki te ʼavahi ʼo te filiale, kae neʼe tuai tanatou folau he neʼe hoko te fihifihia ʼi te vakalele. Neʼe tonu ke natou fakatalitali hola kātoa ke ʼuʼutu muʼa te vakalele, kae neʼe hola 44 tanatou fakatalitali ʼaē ʼi te malaʼe vakalele, pea neʼe mole lelei te meʼa kai, mo te vai pea mo te ʼu fale mamaʼo. Neʼe tokolahi te hahaʼi fai folau neʼe natou ʼiʼita pea mo palalau kovi ki te hahaʼi gāue ʼo te malaʼe vakalele. Kae ko te ʼu tehina mo te ʼu tuagaʼane neʼe mole ʼiʼita nātou.

2 Pea ki muli age, neʼe tau te kau Fakamoʼoni ki te koga meʼa ʼaē neʼe fai ai te fakatahi, ʼi te temi ʼaē neʼe fakaʼosi ai te polokalama. Logolā tanatou gaʼegagaʼe, kae neʼe natou nonofo ʼi te hili ʼo te polokalama ke natou fai palalau fakafiafia mo te ʼu tehina ʼo te kolo ʼaia. Ki muli age, neʼe natou logo neʼe fakatokagaʼi e ʼihi hahaʼi ia tanatou faʼa kātaki pea mo tanatou loto lolomi ʼaē ʼi te malaʼe vakalele. Ko te tahi tagata fai folau neʼe ina ʼui fēnei ki te kapani fai folau: “Kanapau lā neʼe mole ʼi ai ia te toko 34 kau Kilisitiano ʼi te vakalele, kanaʼaua lā ia neʼe hoko he fihi ʼi te malaʼe vakalele.”

ʼE Tou Māʼuʼuli ʼi He Mālama ʼe ʼItaʼita

3, 4. (a) Koteā ʼaē ʼe ʼiʼita ai te hahaʼi ʼo hoko ai he agamālohi, pea neʼe kamata talu mai ʼanafea? (b) Neʼe feala koa kiā Kaino ke ina tāʼofi ia tona ʼita? Kotou fakamahino.

3 ʼE feala ki te hahaʼi ke natou ʼitaʼita ʼuhi ko te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼo te maʼuli ʼi te tuʼu agakovi ʼaenī. (Tnk. 7:7) ʼI te agamāhani, ko te aga ʼita ʼaia ʼe iku ki te fehiʼa pea mo te agamālohi. ʼE lahi ai te fetauʼaki ʼa te ʼu fenua pea ʼi te loto fenua pē, pea mo hoko te ʼu fihi fakafāmili ʼi te ʼu loto fale e tokolahi. Ko te taʼi aga ʼita ʼaia pea mo te agamālohi ʼaia neʼe kua kamata ia talu mai fualoa. Ko Kaino, te ʼuluaki foha ʼo Atama mo Eva, neʼe ina matehi ia tona kiʼi tehina veliveli ko Apele he neʼe ʼita pea mo maheka. Neʼe fai e Kaino ia te agakovi ʼaia logolā tona kua ʼosi tokoniʼi e Sehova ke ina lolomi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto pea mo fakapapau age ʼe ina tapuakina anai ia ia mo kapau ʼe fetogi.—Lau ia Senesi 4:6-8.

4 Logolā tona ʼuhiga agahala, neʼe feala pē ke filifili e Kaino te meʼa ʼaē kā ina fai. Neʼe feala pē ke ina tāʼofi tona ʼita. Koia, neʼe ina utu ia te ʼu fua kovi ʼo tana agamālohi ʼaia. ʼO toe fēia pē, ʼuhi ko totatou ʼuhiga agahala, ʼe faigataʼa hatatou tekeʼi ia te loto ʼita pea mo tekeʼi te fai ʼo he ʼu meʼa ʼaki te ʼita. Pea ʼe ʼi ai te tahi age ʼu fihifihia faigataʼa ʼe toe hilifaki mai ki tatatou lotohoha ʼaē ʼi te ʼu “temi maʼuhiga” ʼaenī. (2 Tim. 3:1) Ohagē lā, ʼe feala ki te ʼu faigataʼa fakaekonomika ke fakatuputupu ai totatou ʼu mamahi. ʼE ʼui e te kau polisi pea mo te ʼu kautahi ʼaē ʼe tokoni ki te ʼu fāmili, ko te ʼu lākilisi ʼaē ʼi te faʼahi fakaekonomika ʼe tupu ai te lahi ʼo te aga ʼitaʼita pea mo te agamālohi ʼi te ʼu loto fale.

5, 6. Koteā te manatu ʼe maʼu ʼi te mālamanei ʼo ʼuhiga mo te ʼita, ʼaē ʼe feala ke tou maʼu mo tātou?

5 Tahi ʼaē meʼa, tokolahi te hahaʼi ʼaē ʼe tou felāveʼi mo nātou ʼe natou “ ʼoʼofa pē kiā nātou totonu,” mo “fialahi,” pea mo “aga fekai.” ʼE faigafua hatatou maʼu ia te ʼu agaaga kovi ʼaia pea ke tou ʼiʼita ai. (2 Tim. 3:2-5) ʼI tona fakahagatonu, ʼe fakahā tuʼumaʼu ʼi te ʼu ʼata pea mo te ʼu polokalama ʼi te televisio, ko te lagavaka ʼe ko he aga ʼe lelei pea ko te agamālohi ʼe mole kovi ia, pea ʼe ko te puleʼaki pē ʼaia moʼo fakatokatoka te ʼu fihifihia. ʼE fai te ʼu hisitolia ʼaē ʼi te ʼu ʼata, ke fakaʼamu lā ia ia ʼaē ʼe ina sioʼi ke aʼu lā te ʼata ki te temi ʼaē kā “liufaki [ai] te meʼa ʼaē ʼe tuha” mo ʼaē ʼe agakovi, pea ʼi te agamāhani ʼe fakaʼosi te ʼata ʼaki he matehi ʼo ia ʼaē ʼe agakovi e ia ʼaē ʼe gaoʼi ʼi te ʼata.

6 Ko te ʼu taʼi ʼata ʼaia ʼe mole natou mulimuli ki te ʼu manatu ʼa te ʼAtua, kae ki “te manatu ʼo te mālamanei” pea mo tona pule ʼitaʼita, ia Satana. (1 Ko. 2:12; Efe. 2:2; Fakh. 12:12) Ko te taʼi manatu ʼaia ʼe ina uga ia te fakafīmālie ʼo te ʼu holi ʼo te kakano agahala pea ʼe fakafeagai kātoa ia ki te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua pea mo te fua ʼo te laumālie. Koia, ko te akonaki maʼuhiga ʼo te Lotu Fakakilisitiano ke mole liufaki te kovi mokā agakovi mai he tahi. (Lau ia Mateo 5:39, 44, 45.) Koia ʼe lava feafeaʼi hatatou maʼuliʼi kātoa ia te ʼu akonaki ʼa Sesu?

He ʼu Faʼifaʼitaki Lelei Pea Mo Kovi

7. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te mole matatāʼofi e Simeone pea mo Levi ia tonā ʼita?

7 ʼE lahi ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu tokoni ʼo ʼuhiga mo te lolomi ʼaē ʼo te ʼita pea ʼe toe maʼu ai mo he ʼu faʼifaʼitaki ʼaoga, ʼe fakahā ai ia te ʼu ikuʼaga mokā tou tāʼofi totatou ʼita pea mokā mole tou matatāʼofi. Kotou tokagaʼi pe koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te lagavaka ʼa te ʼu foha ʼo Sakopo, ia Simeone pea mo Levi kiā Sekemi, ʼi tana fakaʼalikiʼi tonā tuagaʼane ko Tina. Neʼe nā “lotomamahi pea mo ʼiʼita lahi.” (Sen. 34:7) Ki muli age, neʼe ʼohofi e te tahi age ʼu foha ʼo Sakopo ia te kolo ʼo Sekemi, mo natou tutu te kolo, pea mo fakaʼaunofo te hahaʼi fafine pea mo te fānau. Neʼe nā fai te faʼahi ʼaia, mole gata pē ko te fakaʼalikiʼi ʼaē ʼo Tina, kae he neʼe toe ʼulihi foki mo tonatou matagafua. Kiā nāua, neʼe agapauʼu age ia Sekemi kiā nāua pea mo tanā tamai, ia Sakopo. Kae neʼe koteā ia te manatu ʼa Sakopo ʼo ʼuhiga mo tanā aga ʼaia?

8. ʼI te fakamatala ʼo ʼuhiga mo Simeone pea mo Levi, koteā ʼaē ʼe hā mai ʼo ʼuhiga mo te lagavaka?

8 Ko te meʼa fakaʼofaʼofa ʼaē neʼe hoko kiā Tina neʼe lagi lotomamahi ʼaupitō ai ia Sakopo; kae neʼe ina fakatūʼā ia te lagavaka ʼaē neʼe fai e tona ʼu foha. Neʼe faiga e Simeone pea mo Levi ke nā fakalakatonuʼi ia tanā aga, ʼo nā ʼui fēnei: “Neʼe tonu koa ke gaohi totatou tuagaʼane ohagē ko he fafine paomutu?” (Sen. 34:31) Kae neʼe mole gata ai, he neʼe mole leleiʼia e Sehova ia te meʼa ʼaē neʼe nā fai. ʼI ni ʼu taʼu ki muli age, neʼe fakakikite e Sakopo ʼuhi ko te agamālohi pea mo te ʼu aga ʼitaʼita ʼa Simeone pea mo Levi, ʼe kapu anai ia tonā hōloga ʼi te ʼu telepī ʼo Iselaele. (Lau ia Senesi 49:5-7.) ʼEī, ko tanā mole matatāʼofi tonā ʼita neʼe iku ai leva ki te mole kei ʼofa ʼa te ʼAtua pea mo tanā tamai kiā nāua.

9. Ko te lakaga fea ʼaē neʼe teitei pē ke fakahoko e Tavite he meʼa ʼe kovi ʼi te lahi fau ʼo tona ʼita?

9 ʼE nā kehe ʼaupitō mo te Hau ko Tavite. Neʼe lahi te ʼu lakaga ʼaē neʼe feala ke lagavaka ai Tavite, kae neʼe mole ina fakahoko te faʼahi ʼaia. (1 Sam. 24:3-7) Kae ʼi te tahi ʼaluʼaga, neʼe teitei pē ke ina fakahoko he meʼa ʼe kovi ʼi te lahi fau ʼo tona ʼita. Ko te tagata maʼu koloa neʼe higoa ko Napale neʼe laukovi ki te ʼu tagata ʼa Tavite, logolā neʼe natou puipui ia te faga manu pea mo te ʼu tagata tauhi ovi ʼa Napale. ʼI tana lagi lotomamahi ki te agapauʼu ʼaē neʼe fai tāfito ki tana ʼu tagata, neʼe fia liufaki e Tavite ia te aga ʼaia ʼaki he agamālohi. ʼI te lolotoga ʼolo ʼa Tavite pea mo tana ʼu tagata moʼo tauʼi ia Napale pea mo tona loto fale, neʼe ʼalu te tama ʼo fakahā kiā Apikaela, te ʼohoana aga fakapulipuli ʼo Napale, te meʼa ʼaē neʼe hoko pea mo ina uga ia ia ke ina fai he meʼa. Neʼe ina tānaki atu aipē ia te ʼu meʼa ʼofa lahi pea ʼalu ʼo fakafetaulaki kiā Tavite. ʼAki he agavaivai, neʼe faifakalelei age kiā Tavite ʼo ʼuhiga mo te agapauʼu ʼa Napale, pea mo ina kole age ke ina manatuʼi ia tana manavasiʼi ʼaē kiā Sehova. Neʼe fakakaukauʼi e Tavite pea neʼe ina ʼui fēnei: “Ke tapuakiʼi ia koe, ia koe ʼaē neʼe ke tāʼofi au, ʼi te ʼaho ʼaenī, ʼi haku kau ki he ligitoto.”—1 Sam. 25:2-35.

Te Aga Fakakilisitiano

10. Koteā te aga ʼaē ʼe tonu ke maʼu e te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te lagavaka?

10 Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼaki ia Simeone pea mo Levi, mo Tavite pea mo Apikaela, ʼe fakahā lelei mai ko Sehova ʼe mole ina tali ia te ʼita ʼaē ʼe mole tāʼofi pea mo te agamālohi, pea ʼe ina tapuakina te ʼu faiga ʼaē ke maʼu te tokalelei. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Kapau ko he meʼa ʼe feala, tāfito mo kapau ko he meʼa ʼe fakalogo kiā koutou, kotou māʼuʼuli ʼi te tokalelei mo te tagata fuapē. ʼAua naʼa kotou lagavaka, kau ʼofaina, kae kotou tuku ke fakalaka te ʼita; koteʼuhi neʼe tohi fēnei: ‘ ʼE ʼaʼaku te lagavaka; ʼe au liufaki anai te totogi, ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.’ Kae ‘kapau ʼe fia kai tou fili, pea ke ke fafaga ia ia; kapau ʼe fia ʼinu, pea ke ke fakaʼinu ia ia; ʼi tau fai ʼaia, ʼe ke tānaki anai he ʼu mamala kakaha ʼi tona ʼulu.’ ʼAua naʼa ke tō ʼi te agakovi, kae ke ke haga mālo aipē ʼi te agakovi ʼaki te agalelei.”—Loma 12:18-21.a

11. Neʼe ako feafeaʼi e te tuagaʼane ke ina lolomi ia tona ʼita?

11 ʼE feala ke tou maʼuliʼi ia te tokoni ʼaia. Ohagē lā, neʼe meo te tuagaʼane ki te tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo tana fafine pātolō foʼou. Neʼe ina ʼui ko te fafine ʼaia neʼe aga fefeka pea neʼe mole agalelei. Neʼe ʼita ki te fafine ʼaia pea neʼe fia mavae ʼi tana gāue. Neʼe fakalotomālohiʼi ia ia e te tagata ʼāfea ke ʼaua naʼa ina fai he meʼa ʼaki te loto ʼita. Neʼe tokagaʼi e te tagata ʼāfea ko te ʼita ʼa te tuagaʼane ʼuhi ko tona gaohi koviʼi e te pātolō, ʼe fakaʼāsili age ia te fihifihia. (Tito 3:1-3) Neʼe fakahā lelei age e te tagata ʼāfea, tautau aipē peʼe maʼu hana tahi age gāue, kae ʼe kei ʼaoga pē anai ke ina fetogi tana aga ʼaē ʼe ina fai mokā agakovi age he tahi kiā ia. Neʼe fai tokoni age kiā ia, ke ina fai ki tana fafine pātolō ia te aga ʼaē ʼe ina loto anai ke fai kiā ia totonu, ohagē pē ko tona akoʼi mai e Sesu ke tou fai. (Lau ia Luka 6:31.) Neʼe lotolelei ia te tuagaʼane ke ina maʼuliʼi ia te tokoni ʼaia. Neʼe koteā tona fua? Ki muli age, neʼe agamalū ia tana fafine pātolō, pea neʼe ina fakamālo age ki te tuagaʼane ʼuhi ko tana gāue.

12. He koʼē ʼe feala ke fakatupu lotomamahi ia te ʼu fihifihia ʼaē ʼe hoko tāfito ʼi te kau Kilisitiano?

12 ʼE lagi mole tou punamaʼuli anai mokā hoko he ʼu fihifihia fēia mo he tahi ʼi tuʼa atu ʼo te kōkelekāsio. ʼE tou ʼiloʼi ko te maʼuli ʼi te tuʼu ʼa Satana ʼi te agamāhani ʼe hoko aipē te ʼu agakovi pea ʼe tonu ke tou faiga ʼaupitō ke mole tou ʼiʼita ʼuhi ko te ʼu agakovi ʼaia. (Pes. 37:1-11; Tnk. 8:12, 13; 12:13, 14) Kae kā hoko he fihifihia mo he tehina peʼe ko he tuagaʼane fakalaumālie, ʼe feala ke lahi age te mamahi. Neʼe manatuʼi fēnei e te tuagaʼane: “Ko te faʼahi ʼaē neʼe faigataʼa kiā au ʼi taku hū ki te moʼoni, ko taku tali ʼaē ko te hahaʼi ʼa Sehova ʼe ko te ʼu hahaʼi agahala pē ohagē ko tātou fuli.” Neʼe tou mavae mai he mālama ʼe loto fehiʼa, ʼo tou ʼamanaki ai ʼe tou maʼu anai ʼi te kōkelekāsio he ʼu hahaʼi ʼe natou feagaleleiʼaki fuli. Koia, kapau ko hotatou tehina, tāfito lā mokā ina maʼu hona ʼu pilivilēsio fakateokalatike ʼi te kōkelekāsio, ʼe ina fai mai he aga neʼe mole ina fakakaukauʼi peʼe mole tuha mo he Kilisitiano, ʼe feala ke tou mamahi ai peʼe tou ʼiʼita ai. ʼE feala ke tou feʼekeʼaki fēnei: ‘He koʼē ʼe hoko te ʼu aga fēia ʼi te hahaʼi ʼa Sehova?’ ʼI tona fakahagatonu, neʼe hoko pē ia te ʼu meʼa fēia ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼi te temi ʼo te kau ʼapositolo. (Kal. 2:11-14; 5:15; Sake 3:14, 15) ʼE tonu ke tou feafeaʼi mokā ʼe malave kiā tātou?

13. He koʼē ʼe tonu ke tou faiga ke tou fakatokatoka ia te ʼu fihifihia, pea koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai?

13 Ko te tuagaʼane ʼaē neʼe kua tou ʼosi talanoa ki ai neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe au ako ke au faikole maʼa ia ʼaē neʼe agakovi mai. ʼE ʼi ai tuʼumaʼu pē tona ʼu fua lelei.” Ohagē ko te manatu ʼaē neʼe kua tou ʼosi vakaʼi ʼi te palakalafe 6, neʼe akoʼi mai e Sesu ke tou faikole maʼa nātou ʼaē ʼe natou fakatagaʼi tātou. (Mat. 5:44) ʼE feafeaʼi age lā mo te maʼua ʼaē ke tou faikole maʼa totatou ʼu tehina mo tuagaʼane fakalaumālie! Ohagē pē ko he tamai ʼe ina loto ke feʼofaniʼaki tana fānau, ko Sehova ʼe loto ke felōgoi leleiʼaki tana ʼu kaugana ʼaē ʼi te kele. ʼE tou fakaʼamu ki te maʼuli ʼaē kā tou fakatahi ai ʼi te tokalelei pea mo te fiafia ʼo talu ai, pea ʼe akoʼi tātou e Sehova ke tou fai ia te faʼahi ʼaia ʼi te temi nei. ʼE ina loto ke tou felagolagoʼaki moʼo fakahoko tana gāue lahi. Koia, tou fakatokatoka te ʼu fihifihia peʼe tou “fakalaka” ʼi te ʼu hala pea mo tou haga haʼele ki muʼa. (Lau ia Tāʼaga Lea 19:11.) Mole tonu ke tou fakamamaʼo mai totatou ʼu tehina mokā hoko he ʼu fihifihia, kae ʼe tonu ke tou fetokoniʼaki ke tou nonofo ʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ʼo puipui tātou ʼi te “ ʼu nima [ʼo Sehova] ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga.”—Teu. 33:27.

Ko Tatatou Agamalū Ki Te Hahaʼi Fuli ʼe Fua Lelei

14. ʼE tou lava tauʼi feafeaʼi ia te ʼu maveuveu ʼaē ʼe fakatupu e Satana?

14 ʼI te mole loto ʼaē e Satana pea mo te ʼu temonio ke tou fakamafola ia te logo lelei, ʼe natou faiga ʼaupitō ke natou fakamavetevete te ʼu fāmili pea mo te ʼu kōkelekāsio fiafia. ʼE natou fakatupu he ʼu tokakovi, heʼe natou ʼiloʼi kapau ʼe maveuveu te ʼu loto fale pea mo te ʼu kōkelekāsio pea ʼe mole feala ke fakahoko he meʼa. (Mat. 12:25) Moʼo tauʼi ia tanatou fakaneke kovi ʼaia, ʼe lelei ke tou mulimuli ki te tokoni ʼaenī ʼa Paulo: “Ko he kaugana ʼa te ʼAliki ʼe mole tonu ke fekēʼaki mo he tahi, kae ʼe tonu ke agamalū ki te hahaʼi fuli.” (2 Tim. 2:24) Kotou manatuʼi ko tatatou tau “ ʼe mole fai ʼo fakafeagai ki te toto pea mo te kakano, kae . . . ʼe fakafeagai ki te ʼu mālohi fakalaumālie agakovi.” Ke tou mālo ʼi te tau ʼaia, ʼe maʼua ke tou fakaʼaogaʼi ia te teu tau fakalaumālie, ʼaē ʼe kau kiai “te logo lelei ʼo te tokalelei.”—Efe. 6:12-18.

15. ʼE tonu ke feafeaʼi tatatou aga ki te ʼu fakataga mai tuʼa atu ʼo te kōkelekāsio?

15 Ko te ʼu fili ʼo Sehova ʼi tuʼa atu ʼo te kōkelekāsio ʼe natou tauʼi ʼaki he toe agakovi lahi ia tana hahaʼi ʼaē ʼe tokalelei. Ko ʼihi ʼi te ʼu fili ʼaia ʼe natou fakatagaʼi ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko ʼihi age ʼe natou palalau kovi ʼo ʼuhiga mo tātou ʼi te ʼu sulunale peʼe ʼi te ʼu telepinale. Neʼe ʼui e Sesu ki tana ʼu tisipulo ʼe tonu ke hoko ia te ʼu aga ʼaia. (Mat. 5:11, 12) ʼE tonu ke feafeaʼi tatatou aga? ʼAki tatatou ʼu palalau pea ʼaki tatatou aga, ʼe mole tonu ke tou “liufaki . . . te kovi ʼuhi ko te kovi.”—Loma 12:17; lau ia 1 Petelo 3:16.

16, 17. Koteā te ʼaluʼaga faigataʼa neʼe hoko ki te kōkelekāsio?

16 Pe koteā pē ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai mai e te Tēvolo, kae ʼaki tatatou ‘mālo ʼi te agakovi ʼaki te agalelei,’ ʼe feala ke tou tuku ia he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te logo lelei. Ohagē lā, neʼe lue e te kōkelekāsio ʼi te motu ʼo te Pasifika te fale ke fai ai te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Sesu. ʼI tanatou ʼiloʼi ia te faʼahi ʼaia, ko te ʼu pule ʼo te lotu ʼo te motu ʼaia neʼe natou ʼui ki tanatou hahaʼi, ke natou fakatahitahi age ki te fale ʼaia ke fai ai he misa, ʼi te hola ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ke fai tatatou fakamanatu. Kae ko te pule ʼo te kau polisi neʼe ina fakatotonu age ki te ʼu pule lotu, ke natou fakaʼāteaina ia te fale maʼa te kau Fakamoʼoni ʼi te hola ʼaia. Logolā te fakatotonu ʼaia neʼe fai age kiā nātou, kae ʼi te kua hoko mai te hola ʼaē ke fai ai te fakamanatu, neʼe fonu te fale ʼaki te hahaʼi ʼo te lotu pea neʼe kamata tanatou misa.

17 ʼI te fakatuʼutuʼu ʼaē ʼa te kau polisi ke natou fakamavae fakamālohi ia te hahaʼi ʼaē neʼe māʼopoʼopo ʼi te loto fale ʼaia, neʼe ʼalu ia te pelesitā ki te tahi ʼi tatatou ʼu tagata ʼāfea pea mo ina fehuʼi fēnei age: “ ʼE ʼi ai koa he meʼa maʼuhiga neʼe kotou fakatuʼutuʼu ke kotou fai ʼi te afiafi ʼaenī?” Neʼe palalau age te tehina kiā ia ʼo ʼuhiga mo te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Sesu, pea neʼe tali fēnei age te tagata: “ ʼOiē, neʼe mole au ʼiloʼi au!” Pea ki tana palalau ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te tagata polisi: “Kae neʼe matou fakahā lelei atu pē ʼi te ʼuhu ia te faʼahi ʼaia!” Neʼe haga age ia te pule lotu ʼaia ki te tagata ʼāfea, pea mo malimali age, ʼo ina tali kiasi fēnei age: “Pea koteā lā ʼaē kā kotou fai? Kua fonu foki ia te fale nei. ʼE kotou ʼui age anai koa ki te kau polisi ke natou kapu mātou ki tuʼa?” Neʼe ina fai he puleʼaki kākā ke ʼui ko te kau Fakamoʼoni ʼe ko ni hahaʼi fai fakataga! Koteā ʼaē neʼe fai e totatou ʼu tehina?

18. Neʼe koteā te tali neʼe fai e te ʼu tehina ki te fakaneke ke fakahoko he fihi, pea neʼe koteā tona fua?

18 Neʼe ʼui age e te kau Fakamoʼoni ke tuku age he vaeluaʼi hola ki te lotu ke fai tanatou misa, pea hili ʼaia pea fai leva e te ʼu tehina te ʼAho Fakamanatu. Neʼe fakalaka te misa ʼi te temi ʼaia neʼe fakagafua age kiā nātou, kae ʼi te ʼosi mavae fuli ʼa te hahaʼi ʼo te lotu, neʼe kamata ai leva ia te ʼAho Fakamanatu. ʼI te ʼaho ake, neʼe fakatotonu e te puleʼaga ke fai he fekumi e te hahaʼi ʼo te puleʼaga ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko. ʼI te ʼosi vakaʼi ʼo te ʼu faʼahi ʼaia, neʼe fakamaʼua e te hahaʼi ʼaē neʼe natou fai te ʼu fekumi, ke fakamoʼoni e te lotu neʼe tupu ia te fihifihia mole ko te kau Fakamoʼoni, kae ʼuhi ko te pelesitā ʼo te lotu. Neʼe toe fakamālo te hahaʼi fai kumi ki te ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi tanatou faʼa kātakiʼi te fihifihia ʼaē neʼe hoko. Ko te ʼu faiga ʼa te kau Fakamoʼoni ke natou “tokalelei mo te hahaʼi fuli pē,” neʼe ʼi ai tona fua lelei.

19. Koteā te tahi aga ʼe feala ke tou taupau ai he ʼu felōgoi tokalelei?

19 Ko te tahi puleʼaki moʼo taupau he ʼu felōgoi tokalelei mo niʼihi ʼe ko te fai ʼo he ʼu palalau ʼe lelei. ʼI te ʼalatike ʼaē kā hoko mai ʼe tou vakaʼi ai anai pe koteā te ʼu palalau lelei pea ʼe lava feafeaʼi hatatou ako pea mo fai he ʼu palalau ʼe lelei.

[Nota]

a Ko “he ʼu mamala kakaha” ʼe fakaʼuhiga ki te faʼahiga fai ʼi te temi muʼa moʼo fakahuhuʼa ia te ukamea ʼaē ʼi te kele, ʼaki tona fakamoho ʼo hili ʼi ʼoluga he ʼu mamala kakaha pea mo tutu te afi ʼi lalo, ke hali te ukamea. Ko tatatou fakahā te ʼofa kiā nātou ʼaē ʼe mole agalelei, ʼi te agamāhani ʼe fakamalu ifo tanatou aga pea mo natou fakahā tonatou ʼu kalitātē.

ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?

• He koʼē ko te hahaʼi ʼi te mālamanei ʼe natou ʼiʼita lahi iā ʼaho nei?

• Ko te ʼu faʼifaʼitaki fea ʼi te Tohi-Tapu ʼe natou fakahā te ʼu fua ʼo te lolomi ʼo te ʼita peʼe ko te mole matatāʼofi ʼo te ʼita?

• ʼE tonu ke feafeaʼi tatatou aga mo kapau ʼe fakalotomamahi tātou e he Kilisitiano?

• ʼE tonu ke feafeaʼi tatatou aga ki te ʼu fakataga mai tuʼa atu ʼo te kōkelekāsio?

[Paki ʼo te pasina 20]

Neʼe toe liliu ia Simeone pea mo Levi ki tonā ʼapi, kae neʼe kua nā ʼosi fakahoko tonā ʼita

[Paki ʼo te pasina 23]

Ko te fakahā ʼo te agalelei ʼe feala ke fakamalū ifo te aga ʼa niʼihi

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae