Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w11 1/12 p. 20-24
  • Neʼe Takitaki Te Kau Agatonu ʼo Te Temi Muʼa e Te Laumālie ʼo Te ʼAtua

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Neʼe Takitaki Te Kau Agatonu ʼo Te Temi Muʼa e Te Laumālie ʼo Te ʼAtua
  • Te Tule Leʼo—2011
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Maʼu e Moisese Te Mālohi ʼAki Te Laumālie ʼo Te ʼAtua
  • Neʼe Liliu Ia Petesaleele ʼo Poto ʼAki Te Laumālie Māʼoniʼoni
  • Neʼe Lavaʼi e Sosue Tana Gāue ʼAki Te Tokoni ʼa Te Laumālie ʼo Te ʼAtua
  • “Nee Kofu . . . Seteone e Te Laumalie o Te Eteleno”
  • “Nee Hifo Leva Te Laumalie o Te Eteleno Kia Sefete”
  • ‘Neʼe Gāue Te Laumālie ʼo Sehova’ Iā Samisoni
  • Te Laumālie Maʼoniʼoni Ko Te Meʼa ʼOfa ʼo Sehova
    Te Tule Leʼo—1992
  • Neʼe Takitaki e Te Laumālie ʼo Te ʼAtua Te ʼu Kilisitiano ʼo Te ʼUluaki Sēkulō Pea Fēia Mo Te Temi Nei
    Te Tule Leʼo—2011
  • Falala Kia Sehova Ohage Ko Samisoni
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2023)
  • Neʼe Mālo Ia Samisoni ʼUhi Ko Te Mālohi ʼo Sehova!
    Te Tule Leʼo—2005
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2011
w11 1/12 p. 20-24

Neʼe Takitaki Te Kau Agatonu ʼo Te Temi Muʼa e Te Laumālie ʼo Te ʼAtua

“Ko te Aliki, te Eteleno, nee fekaui mai au mo tona Laumalie.”—ESA. 48:16.

1, 2. Koteā ʼaē ʼe ʼaoga ke tou maʼu moʼo fakahā ai ʼe mālohi tatatou tui, pea ko te fakalotomālohi fea ʼe tou maʼu anai ʼi tatatou vakaʼi ia te ʼu fakamatala ʼo te kau agatonu ʼo te temi muʼa?

LOGOLĀ ʼe kaugamālie nātou ʼaē ʼe tui talu mai te temi ʼo Apele, kae ʼe ʼui fēnei mai ʼi te Tohi-Tapu: “E mole mau te tui e te tagata fuli.” (2 Tes. 3:2) He koʼē koa ʼe maʼu e he tahi ia te kalitātē ʼaia, pea koteā ʼaē ʼe tokoni kiā ia ke nofo agatonu? Kua mahino kiā tātou ʼe tupu tāfito te tui mai te meʼa ʼaē neʼe kita logo mai te Folafola ʼa te ʼAtua. (Loma 10:17) ʼE kau te kalitātē ʼaia ki te fua ʼo te laumālie māʼoniʼoni ʼa te ʼAtua. (Kal. 5:22, 23) Koia, ʼe ʼaoga ke tou maʼu te laumālie māʼoniʼoni moʼo fakahā ai ʼe mālohi tatatou tui.

2 ʼE ko he manatu hala te ʼui ʼaē neʼe tutupu ake te hahaʼi tagata mo fafine ʼaki te tui. Ko te hahaʼi kaugana agatonu ʼaē ʼe tou lau tanatou ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu, neʼe ko ni hahaʼi “nee natula tahi mo tatou.” (Sakp. 5:17) Neʼe feala ke natou lotolotolua, mo nofo tuʼania, pea neʼe ʼi ai tonatou ʼu vaivaiʼaga, kae neʼe “natou liliu ʼo mālohi” ʼaki te laumālie ʼo te ʼAtua ke natou tauʼi te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa. (Hep. 11:34, MN) ʼI tatatou vakaʼi pe neʼe gāue feafeaʼi te laumālie ʼo Sehova kiā nātou, ʼe fakalotomālohiʼi anai tātou iā ʼaho nei ke tou haga nonofo agatonu, ʼi te temi ʼaenī ʼaē ʼe ʼahiʼahiʼi ai tatatou tui.

Neʼe Maʼu e Moisese Te Mālohi ʼAki Te Laumālie ʼo Te ʼAtua

3-5. (a) ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi neʼe gāue Moisese ʼaki te tokoni ʼo te laumālie māʼoniʼoni? (b) Koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai te faʼifaʼitaki ʼo Moisese, ʼo ʼuhiga mo te foaki e Sehova ia tona laumālie?

3 Ko Moisese “nee agamalu” ʼi te hahaʼi fuli ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo totatou temi. (Num. 12:3) Neʼe foaki age ki te tagata kaugana agamalū ʼaia te toe maʼua lahi ʼi te puleʼaga ʼo Iselaele. Neʼe maʼu e Moisese te mālohi ʼaki te laumālie ʼo te ʼAtua, ʼo feala ai ke fai fakakikite, mo faifakamāu, mo faitohi, mo takitaki pea mo fakahoko ni milakulo. (Lau ia Esaia 63:11-14.) Kae neʼe ʼi ai te lakaga neʼe meo ai Moisese, ʼo ina ʼui neʼe mamafa fau kiā ia te kavega ʼaia. (Num. 11:14, 15) Koia ko Sehova neʼe ina “too . . . he potu o te laumalie” ʼaē neʼe iā Moisese pea neʼe ina tuku ki te toko 70 tagata, ke natou ʼamo mo Moisese ia te kavega ʼaia. (Num. 11:16, 17) Logolā neʼe hagē neʼe mamafa ia te kavega ʼaē neʼe ʼamo e Moisese, kae ʼi tona fakahagatonu, neʼe mole ʼamo tokotahi e Moisese ia te kavega ʼaia, ʼo toe fēia ki te toko 70 tagata ʼaē neʼe natou tokoni kiā ia.

4 Neʼe feʼauga pē te laumālie māʼoniʼoni ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua kiā Moisese ke feala hana fakahoko tona maʼua. ʼI te fai e Sehova te fetogi ʼaia, neʼe kei maʼu pē e Moisese te laumālie ʼaē neʼe ʼaoga kiā ia. Neʼe mole veliveli fau te laumālie ʼaē neʼe maʼu e Moisese pea neʼe mole lahi fau ia te laumālie ʼaē neʼe maʼu e te toko 70 tagata. Ko Sehova ʼe ina foaki mai te laumālie ʼaē ʼe ʼaoga kiā tātou, ʼo mulimuli pē ki totatou ʼu ʼaluʼaga. “E mole tuku e te Atua . . . te laumalie mo he tuakoi” kae ʼe ina foaki “mai te kātoa ʼoʼona.”—Soa. 1:16, MN; 3:34.

5 ʼE kotou tau koa mo he ʼu ʼahiʼahi? ʼE tonu koa ke lahi age tokotou temi moʼo fakahoko tokotou ʼu maʼua? ʼE kotou faiga mālohi koa moʼo foaki ki tokotou fāmili te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo fakasino, logolā te tuputupu ʼo te totogi kovi ʼo te maʼuli peʼe ko te tuʼania ʼaē naʼa kotou māhahaki? ʼE mamafa koa te ʼu maʼua ʼaē ʼe kotou fakahoko ʼi te kōkelekāsio? Ke kotou ʼiloʼi papau ʼe feala ki te ʼAtua ke ina foaki atu ʼaki tona laumālie, te mālohi ʼaē ʼe ʼaoga ke kotou mālo ai ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pē.—Loma 15:13.

Neʼe Liliu Ia Petesaleele ʼo Poto ʼAki Te Laumālie Māʼoniʼoni

6-8. (a) Koteā ʼaē neʼe feala ke fai e Petesaleele pea mo Oholiape ʼaki te laumālie ʼo te ʼAtua? (b) Koteā ʼaē ʼe hā mai ai neʼe takitaki Petesaleele pea mo Oholiape e te laumālie ʼo te ʼAtua? (c) He koʼē ʼe fakalotomālohi ia te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Petesaleele?

6 Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Petesaleele ʼaē neʼe maʼuli ʼi te temi ʼo Moisese, ʼe ina fakahā lelei mai te gāue ʼaē ʼe feala ke fakahoko e te laumālie ʼo te ʼAtua. (Lau ia Ekesote 35:30-35.) Neʼe hinoʼi Petesaleele ke ina takitaki ia te faʼu ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga ki te tapenakulo. Neʼe poto koa ia Petesaleele ʼi te gāue tufuga ʼi muʼa atu ʼo te fai ʼo te fakatuʼutuʼu lahi ʼaia? Neʼe lagi poto ia, kae ʼe hā mai ko te gāue ʼaē neʼe ina fai ʼi muʼa atu neʼe ko te faʼu ʼo he ʼu piliki maʼa te kau Esipito. (Eke. 1:13, 14) ʼE fakahoko feafeaʼi anai koa e Petesaleele ia tana gāue faigataʼa ʼaia? Ko Sehova neʼe ina “fakafonu ia Petesaleele aki te Laumalie o te Atua, mo te poto, mo te atamai, pea mo te poto i te fai o te u faahiga gaue fuli. Pea . . . ina tuku kia ia te poto i te fai o ni mea foou, . . . pea mo te fai o te u mea fakateuteu kehekehe.” Neʼe lagi kua maʼu e Petesaleele te poto, kae neʼe toe laka age ia ʼaki te laumālie māʼoniʼoni. ʼE toe tatau te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo Oholiape. Neʼe tonu ke akoako lelei ia Petesaleele pea mo Oholiape, koteʼuhi neʼe mole tonu pē ke nā fai tanā ʼu gāue kae neʼe toe maʼua foki ke nā akoʼi ki ʼihi peʼe feafeaʼi tona fai. ʼEī, neʼe fakafealagia e te ʼAtua ke nā popoto ʼi te akoʼi ʼo ʼihi atu.

7 Ko te tahi fakamoʼoni ʼe fakahā ai neʼe takitaki ia Petesaleele pea mo Oholiape e te laumālie ʼo te ʼAtua, ʼe ko te tologa ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe nā faʼu. Ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe fakaʼaogaʼi lolotoga taʼu e 500 ki muli age. (2 Klk. 1:2-6) ʼO mole hagē ko te ʼu tagata tufuga iā ʼaho nei, ko Petesaleele pea mo Oholiape neʼe mole nā loto ke ʼui ko tanā ʼu gāue ʼaia. Neʼe nā fakakolōliaʼi tuʼumaʼu pē ia Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼaē neʼe nā lava fai.—Eke. 36:1, 2.

8 Iā ʼaho nei, ʼe lagi tonu ke kita fai he ʼu gāue faigataʼa, ʼe maʼua ke kita poto ʼi he faʼahiga gāue, ohagē ko te gāue laga fale, te tā ʼo te ʼu nusipepa, te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu fakatahi, te foaki ʼo he tokoni mokā hoko he tuʼutāmaki fakanātulā, pea mo te fakafelōgoi mo te ʼu tōketā pea mo te hahaʼi gāue ʼi te fale mahaki ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo te toto, ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu. ʼI ʼihi temi, ko te ʼu gāue ʼaia ʼe fakahoko e ni hahaʼi ʼe poto gāue, kae ʼi te agamāhani ʼe ko te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼe mole natou faʼa popoto ʼi te fai ʼo he gāue. ʼE natou lavaʼi tona fakahoko heʼe tokoni age te laumālie ʼo te ʼAtua. ʼE kotou fakafisi koa lā ki he gāue ʼi te tauhi kiā Sehova, heʼe kotou manatu ʼe poto age ʼihi iā koutou? Kotou manatuʼi, ko te laumālie ʼo Sehova ʼaē ʼe feala ke ina hikihiki ake tokotou poto pea mo tokotou ʼu fealagia, pea mo tokoni atu ke kotou fakahoko he gāue pē ʼe hinoʼi koutou kiai.

Neʼe Lavaʼi e Sosue Tana Gāue ʼAki Te Tokoni ʼa Te Laumālie ʼo Te ʼAtua

9. Koteā te ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko ki te kau Iselaele ʼi tanatou ʼosi mavae mai Esipito, pea ko te fehuʼi fea ʼaē ʼe lagaʼi?

9 Neʼe toe takitaki e te laumālie ʼo te ʼAtua te tahi tagata neʼe maʼuli ʼi te temi ʼo Moisese pea mo Petesaleele. ʼI te ʼosi mavae ʼa te kau Iselaele mai Esipito, neʼe tauʼi e te kau Amaleke ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Neʼe ko te temi leva ʼaia ke tali e te kau Iselaele ki tonatou tauʼi ʼaia. Logolā ko te kau Iselaele, ʼaē neʼe hoki fakaʼāteaina age pē, neʼe mole popoto ʼi te tau, kae neʼe tonu ke natou fakahoko ia te tau ʼaia. (Eke. 13:17; 17:8) Neʼe ʼaoga ke ʼi ai he tahi moʼo takitaki ia te tau ʼaia. Ko ai anai te tagata ʼaia?

10. He koʼē neʼe mālo ʼi te tau te kau Iselaele ʼaē neʼe takitaki e Sosue?

10 Ko Sosue ʼaē neʼe filifili. Kae kapau neʼe tonu ke ina fakahā tana ʼu gāue ʼaē neʼe ina fai ki muʼa atu, neʼe poto koa Sosue ʼi te tau? Neʼe ko he tagata kaugana, faʼu piliki, pea neʼe ina tae te mane. ʼE moʼoni, ko Elisama, te kui ʼa Sosue, neʼe ko te pule ʼo te telepī ʼo Efalaimi pea neʼe ina takitaki te toko 108 100 tagata ʼo te telepī ʼi te ʼu telepī e tolu ʼo Iselaele. (Num. 2:18, 24; 1 Klk. 7:26, 27) Kae neʼe fakatotonu e Sehova ʼaki ia Moisese, ʼe mole ko Elisama peʼe ko tona foha ko Nune, kae ko Sosue ʼaē kā ina takitaki te kautau ʼaē kā mālo anai ʼi te fili. Neʼe teitei ʼaho kātoa te tau ʼaia. Neʼe mālo Iselaele he neʼe fakalogo lelei ia Sosue pea mo ina tali te takitaki ʼa te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua.—Eke. 17:9-13.

11. Ohagē ko Sosue, koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai ke tou lavaʼi he faʼahiga gāue ʼi tatatou tauhi taputapu?

11 Ko Sosue, ʼaē “nee fonu . . . i te Laumalie,” neʼe ina fetogi ia Moisese. (Tet. 34:9) Neʼe mole foaki kiā ia e te laumālie māʼoniʼoni te fealagia ʼaē ke fai fakakikite peʼe ke ina fai he ʼu milakulo ohagē ko tona fai e Moisese. Kae neʼe tokoni te laumālie kiā Sosue ke ina takitaki Iselaele ʼi te ʼu tau ʼaē neʼe natou fai moʼo ʼohofi Kanaane. Iā ʼaho nei, ʼe lagi tou manatu ʼe mole feala ia peʼe mole tou popoto ʼi te fai ʼo he faʼahiga gāue ʼi tatatou tauhi taputapu. Kae, ohagē ko Sosue, ʼe tou ʼiloʼi papau ʼe tou lavaʼi anai mo kapau ʼe tou mulimuli fakalelei ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua.—Sos. 1:7-9.

“Nee Kofu . . . Seteone e Te Laumalie o Te Eteleno”

12-14. (a) Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai ʼi te mālo ʼa te toko 300 tagata ʼi te foʼi kautau ʼa Matiane? (b) Neʼe fakalotofīmālieʼi feafeaʼi e Sehova ia Seteone? (c) Iā ʼaho nei, koteā te fakalotofīmālie ʼe tou maʼu mai te ʼAtua?

12 ʼI te ʼosi mate ʼa Sosue, neʼe hoko atu pē e Sehova tana fakahā ʼaē ʼe feala ke ina foaki te mālohi ki te kau agatonu. ʼI te tohi ʼo Tui Fakamaau, ʼe lahi te ʼu fakamatala ʼo te hahaʼi ʼaē ‘neʼe vaivai pea kua natou liliu ʼo mālohi.’ (Hep. 11:34) ʼAki tona laumālie māʼoniʼoni, neʼe uga e te ʼAtua ia Seteone ke ina haofaki Tana hahaʼi. (Tfk. 6:34) Kae neʼe kaugamālie age te kau Matiane ʼi te foʼi kautau ʼaē neʼe tānaki e Seteone, ko Matiane e 4 ki te Iselaele e tahi. Kae kiā mata ʼo Sehova, neʼe kaugamālie fau te kiʼi foʼi kautau ʼaia ʼo Iselaele. Neʼe ina toe fakatotonu ke fakahifo e Seteone te lahi ʼo tana foʼi kautau, ʼo toe kaugamālie age ai ʼona fili, ko Matiane e 450 ki te Iselaele e tahi. (Tfk. 7:2-8; 8:10) Neʼe leleiʼia e Sehova te kiʼi foʼi kautau ʼaia ʼa Seteone. Kapau neʼe natou mālo, ko ai ʼaē ʼe feala ke ina ʼui neʼe tupu ʼuhi ko he faiga peʼe ko he poto ʼo he tagata?

13 Neʼe kua nofo teuteu ia Seteone pea mo tana foʼi kautau. Kapau neʼe kotou kau ki te kiʼi kūtuga ʼaia, ʼe kotou fīmālie anai koa ʼi takotou ʼiloʼi ʼaē neʼe fakahifo te lahi ʼo te foʼi kautau, ʼo fakamavae nātou ʼaē neʼe mātataku pea mo nātou ʼaē neʼe mole nofo tokaga? Peʼe kotou nofo tuʼania koa ʼi takotou fakakaukauʼi ʼaē pe koteā anai kā hoko? ʼE mole ʼaoga hatatou ʼiloʼi pe neʼe feafeaʼi ia Seteone. Kae neʼe ina fakahoko te meʼa ʼaē neʼe ʼui age ke ina fai! (Lau ia Tui Fakamaau 7:9-14.) Neʼe mole ʼita Sehova kiā Seteone ʼi tana kole ʼaē he fakaʼiloga moʼo fakamoʼoni ko te ʼAtua ʼe nofo mo ia. (Tfk. 6:36-40) Kae neʼe ina fakamālohiʼi ia te tui ʼa Seteone.

14 Ko te mālohi haofaki ʼa Sehova ʼe mole hona tuʼakoi. ʼE feala ke ina haofaki tana hahaʼi mai he ʼu ʼaluʼaga fakamataku pē, ʼo ina fakaʼaogaʼi nātou ʼaē ʼe hagē ʼe vaivavai peʼe mole mālolohi. ʼI ʼihi temi ʼe lagi tou manatu ʼe kaugamālie nātou ʼaē ʼe fakafeagai mai peʼe lagi mole kei ʼi ai he puleʼaki ki totatou ʼaluʼaga. ʼE mole tou ʼamanaki anai ke tou sio ki he fakaʼiloga fakamilakulo ohagē ko Seteone, kae ʼe feala ke tou maʼu he takitaki pea mo he fakalotofīmālie lahi mai te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo tana kōkelekāsio ʼaē ʼe takitaki e te laumālie. (Loma 8:31, 32) ʼAki te ʼu fakapapau ʼofa ʼa Sehova, ʼe mālohi ai tatatou tui pea mo tou tui papau ʼe tokoni moʼoni mai anai te ʼAtua kiā tātou!

“Nee Hifo Leva Te Laumalie o Te Eteleno Kia Sefete”

15, 16. He koʼē neʼe lelei te aga ʼa te ʼofafine ʼo Sefete, pea ʼe fakalotomālohiʼi feafeaʼi ai te ʼu mātuʼa?

15 Tou vakaʼi age te tahi faʼifaʼitaki. ʼI te temi ʼaē neʼe tonu ai ke fetauʼaki te kau Iselaele mo te kau Amone, ko te laumālie ʼo Sehova “nee hifo . . . kia Sefete.” ʼI te loto ʼaupitō ʼa Sefete ke mālo moʼo fakavikiviki kiā Sehova, neʼe ina fai he fakapapau, ʼe lotomamahi ai anai. ʼI tana fakapapau ʼaia, kapau ʼe mālo ʼi te kau Amone, ʼe ina foaki anai kiā Sehova ia ia ʼaē kā ʼuluaki hū mai ki tuʼa ʼi tona ʼapi mokā toe liliu kiō ia. ʼI te mālo ʼa Sefete ʼi te kau Amone pea mo toe liliu kiō ia, neʼe lele age tona ʼofafine ʼo fakafetaulaki kiā ia. (Tfk. 11:29-31, 34) Neʼe punamaʼuli koa ia Sefete? Neʼe lagi mole punamaʼuli ia, he neʼe ko tana tamasiʼi pē e tahi. Neʼe ina fakahoko tana fakapapau, ʼo ina foaki tona ʼofafine ki te tauhi ʼa Sehova ʼi te sagatualio ʼi Silo. Ko te ʼofafine ʼo Sefete neʼe tauhi agatonu kiā Sehova, koia neʼe ina ʼiloʼi papau neʼe tonu ke fakahoko ia te fakapapau ʼaē neʼe fai e tana tamai. (Lau ia Tui Fakamaau 11:36.) Neʼe foaki e te laumālie ʼo Sehova kiā nāua tokolua te mālohi ʼaē neʼe ʼaoga.

16 Neʼe fakatuputupu feafeaʼi e te ʼofafine ʼo Sefete te maʼuli fakasākilifisio ʼaia? ʼE mahino papau ia neʼe tuputupu tana tui ʼi tana sio ki te faʼafai pea mo te pipiki ʼaē ʼo tana tamai ki te ʼAtua. ʼU mātuʼa, ʼe sio takotou fānau ki takotou faʼifaʼitaki. ʼE hā ʼi te ʼu tonu ʼaē ʼe kotou fai ʼe kotou tui ki takotou ʼu palalau. ʼE tokagaʼi e takotou fānau takotou ʼu faikole mo takotou faiako peʼe ʼalutahi mo takotou faʼifaʼitaki ʼaē ʼi te tauhi kiā Sehova ʼaki he loto kātoa. ʼI tanatou fai te faʼahi ʼaia, ʼe tuputupu anai tanatou fia foaki tonatou maʼuli moʼo tauhi kiā Sehova. ʼE ko he tupuʼaga fakafiafia ia.

‘Neʼe Gāue Te Laumālie ʼo Sehova’ Iā Samisoni

17. Koteā ʼaē neʼe fai e Samisoni ʼaki te laumālie ʼo te ʼAtua?

17 Tou vakaʼi age muʼa te tahi faʼifaʼitaki. ʼI te temi ʼaē neʼe puleʼi ia Iselaele e te kau Filisitini, “nee kamata gaue leva te Laumalie o te Eteleno” iā Samisoni ke ina haofaki Iselaele. (Tfk. 13:24, 25) Neʼe maʼu e Samisoni te mālohi moʼo fai he ʼu gāue fakaofoofo, ʼe mole hona tatau. ʼI te temi ʼaē neʼe fakalotoʼi ai e te kau Filisitini te ʼu kaumeʼa Iselaele ʼo Samisoni ke natou puke ia ia, “nee too leva [“neʼe gāue,” MN] ia ia e te Laumalie o te Eteleno. Nee liliu leva te u maea ae nee hai aki ai ona nima o hage ko ni vavae ae kua tutu e te afi, pea nee mavete ona hai mai ona nima.” (Tfk. 15:14) Ki muli age, neʼe fai e Samisoni he ʼu tonu ʼe kovi. Logolā tana mole kei mālohi ʼuhi ko te ʼu tonu ʼaia neʼe ina fai, kae neʼe toe maʼu e Samisoni te mālohi “aki te tui.” (Hep. 11:32-34; Tfk. 16:18-21, 28-30) Neʼe makehe te gāue ʼa te laumālie ʼo Sehova iā Samisoni ʼuhi ko te ʼu ʼaluʼaga makehe. Kae ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko ʼe ko he fakalotomālohi lahi kiā tātou. ʼO feafeaʼi?

18, 19. (a) Koteā te fakalotofīmālie ʼe tou maʼu mai te fakamatala ʼo ʼuhiga mo Samisoni? (b) Neʼe fua lelei feafeaʼi kiā koutou te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te kau agatonu ʼo te temi muʼa, ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼi te ʼalatike ʼaenī?

18 ʼE tou toe falala ki te laumālie māʼoniʼoni ʼaē neʼe falala kiai Samisoni. ʼE tou falala ʼe tokoni mai ke tou fakahoko te gāue ʼaē neʼe tuku e Sesu ki tana ʼu tisipulo, ʼaē “ke tou fakaha ki te hahai mo fakamooni.” (Gaue 10:42) Moʼo fakahoko te gāue ʼaia, ʼe maʼua ke tou maʼu he ʼu fealagia neʼe mole tou tutupu ake mo ia. ʼE tou fakafetaʼi lahi ki te fakaʼaogaʼi e Sehova tona laumālie ke feala ai hatatou fai te ʼu faʼahiga gāue kehekehe ʼaē neʼe foaki mai! Koia, ʼi tatatou fakahoko tatatou gāue, ʼe feala ke tou hagē ko te polofetā ko Esaia, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te Aliki, te Eteleno, nee fakaui mai au mo tona Laumalie.” (Esa. 48:16) ʼEī, ʼe ko te ʼAtua ʼaē ʼe ina fekauʼi tātou ʼaki tona laumālie māʼoniʼoni! ʼE tou fakahoko te gāue ʼaia ʼaki he loto kātoa, ʼi tatatou ʼiloʼi papau ʼaē ko Sehova ʼe ina hikihiki anai tatatou poto ohagē ko tana fai kiā Moisese, mo Petesaleele, pea mo Sosue. ʼE tou toʼo “te heleta a te Laumalie, ae ko te folafola a te Atua,” ʼo tou falala ʼe ina foaki mai anai te mālohi ohagē ko tana foaki te mālohi kiā Seteone, mo Sefete pea mo Samisoni. (Efe. 6:17, 18) Kapau ʼe tou falala ʼe tokoni mai Sehova ke tou lava tauʼi te ʼu faigataʼaʼia, ʼe feala ai ke tou mālolohi ʼi te faʼahi fakalaumālie ohagē ko te mālohi ʼo Samisoni.

19 ʼE hā lelei mai, ʼe tapuakinaʼi e Sehova ia nātou ʼaē ʼe lagolago ʼaki he lototoʼa ki te tauhi moʼoni. ʼI tatatou tali ʼaē ke takitaki tātou e te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua, ʼe mālohi ai tatatou tui. Koia, ʼe ko he toe fiafia lahi anai hatatou toe vakavakaʼi ʼihi atu fakamatala neʼe tohi ʼi te Koga Tohi-Tapu Fakakeleka. ʼE fakahā ai anai te gāue ʼa te laumālie ʼo Sehova ki tana ʼu kaugana agatonu ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼi muʼa pea ʼi te hili ʼo te Penikositē ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi. ʼE tou vakaʼi anai te ʼu fakamatala ʼaia ʼi te ʼalatike kā hoa mai.

He koʼē ʼe ko he fakalotomālohi kiā koutou ʼi takotou ʼiloʼi ʼaē pe neʼe gāue feafeaʼi te laumālie ʼo te ʼAtua kiā . . .

• Moisese?

• Petesaleele?

• Sosue?

• Seteone?

• Sefete?

• Samisoni?

[Paki ʼo te pāsina 24]

ʼAki te laumālie ʼo te ʼAtua ʼe feala ke tou mālolohi ʼi te faʼahi fakalaumālie ohagē ko te mālohi ʼa Samisoni

[Paki ʼo te pāsina 23]

ʼU mātuʼa, ʼe tokagaʼi pea mo faʼifaʼitakiʼi e takotou fānau takotou faʼafai

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae