Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w14 15/3 p. 7-11
  • ʼE Feafeaʼi Hatatou Taupau Maʼu Totatou Maʼuli Fakasakilifisio?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Feafeaʼi Hatatou Taupau Maʼu Totatou Maʼuli Fakasakilifisio?
  • Te Tule Leʼo—2014
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • TOU SIVISIVI IA TATOU ʼAKI TE TOHI-TAPU
  • KO HE FAKATOKAGA KIA TATOU TE FAʼIFAʼITAKI ʼO TE HAU KO SAULO
  • TE FAʼIFAʼITAKI FAKALOTOMALOHI ʼA PETELO
  • Tou Tauhi Kia Sehova ʼAki He Loto Faka Sakilifisio
    Te Tule Leʼo—1993
  • Ko Te ʼu Kokelekasio Fuli “Neʼe Natou Maʼuʼuli ʼi Te Tokalelei”
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • Te Tagata Fai Fakataga—ʼE Sio Ki He Mālama Lahi
    Te Tule Leʼo—2000
  • ʼE Koutou Maʼu Koa Te Manatu Faka Sakilifisio?
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—2000
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2014
w14 15/3 p. 7-11
A man using the Bible as a mirror to check his personality
A man using the Bible as a mirror to check his personality

ʼE Tou Taupau Feafeaʼi Totatou Maʼuli Fakasakilifisio?

“Ko ia ae e fia muli mai ia au, ke fakafisi ia ia kia ia totonu.”—MAT. 16:24.

KOTEA TAKOTOU TALI?

  • ʼE feafeaʼi hatatou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo vakaʼi pe ʼe tou manatu pe kia tatou?

  • Kotea te ʼu fakatokaga ʼe tuku mai e te faʼifaʼitaki ʼo te Hau ko Saulo?

  • Neʼe fakaha feafeaʼi e Petelo ʼe feala ke tauʼi tatatou tautau manatu pe ʼae kia tatou?

1. Neʼe tuku feafeaʼi e Sesu ia he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te maʼuli fakasakilifisio?

ʼI TE kei nofo ʼa Sesu ʼi te kele, neʼe ina tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te maʼuli fakasakilifisio. Neʼe ina fakamuʼamuʼa te finegalo ʼo te ʼAtua ʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe loto ki ai pea mo fimalie ai. (Soa. 5:30) ʼI tana nofo agatonu ʼo kaku ki tana mate ʼi te pou fakamamahi, neʼe ina fakaha ai ʼe mole he tuʼakoi ʼo te maʼuli fakasakilifisio.—Filp. 2:8.

2. ʼE tou lava maʼu feafeaʼi te maʼuli fakasakilifisio? Pea he ko ʼe ʼe tonu ke tou fai te faʼahi ʼaia?

2 ʼI totatou ʼuhiga tisipulo ʼa Sesu, ʼe toe ʼaoga ke tou maʼu te maʼuli fakasakilifisio. Kotea tona fakaʼuhiga? Ko tona fakaʼuhiga, ko he tahi ʼe loto lelei ke lituʼa ki te ʼu faʼahi ʼae ʼe loto ki ai moʼo tokoni ki ʼihi. Pea ʼe kehekehe leva ia mo te manatu pe ʼae kia kita totonu. (Mat. 16:24) Ko tatatou maʼu te maʼuli fakasakilifisio ʼe tokoni mai ke tou fakamuʼamuʼa te ʼu manatu ʼa ʼihi pea mo te ʼu faʼahi ʼae ʼe natou leleiʼia. (Filp. 2:3, 4) Neʼe akoʼi e Sesu ko te maʼuli fakasakilifisio ʼe ko te koga tafitō ia ʼo tatatou tauhi. ʼO feafeaʼi? Ko te ʼofa Fakakilisitiano ʼae ʼe ina uga tatou ke tou maʼu te maʼuli fakasakilifisio. Pea ko te ʼofa la ʼaia ʼae ʼe iloga ai te ʼu tisipulo moʼoni ʼa Sesu. (Soa. 13:34, 35) Kotou fakafuafua age muʼa te ʼu tapuakina ʼae ʼe tou maʼu ʼi tatatou kau ki he fale tau tehina fakamalamanei ʼae ʼe fakaha ai te maʼuli fakasakilifisio.

3. Kotea ʼae ʼe feala ke puli ai totatou maʼuli fakasakilifisio?

3 Kaʼe ʼe ʼi ai totatou fili ʼe feala ke ina pulihi mamalie totatou maʼuli fakasakilifisio. Ko te fili ʼaia ʼe ko tatatou tautau manatu pe ʼae kia tatou totonu. Tou fakakaukauʼi muʼa pe neʼe feafeaʼi te liliu ʼa Atama mo Eva ʼo manatu pe kia naua. Neʼe manatu pe ia Eva kia ia ʼi tana fia hage ko te ʼAtua. Pea ko Atama, neʼe ina fia fakafiafiaʼi te loto ʼo tona ʼohoana ʼo laka age ia Sehova, ʼo ina fakaha ai tana manatu pe ʼae kia ia totonu. (Sen. 3:5, 6) ʼI te ʼosi fakamaliu e te Tevolo ia Atama mo Eva mai te tauhi moʼoni, neʼe ina hoko atu pe tana fakahalaʼi te hahaʼi ke natou manatu pe kia natou. Pea neʼe ina toe fai feia pe mo Sesu. (Mat. 4:1-9) Ia ʼaho nei, tokolahi te hahaʼi ʼae kua kaka ʼi e Satana, pea ʼe lahi te ʼu faʼahi ʼae ʼe ina fakaneke ai natou ke natou manatu pe kia natou. Kapau ʼe mole tou nofo tokaga, pea ʼe feala ke tou toe maʼu te agaaga ʼaia ʼo te malama, ʼae ko te manatu pe kia tatou.—Efe. 2:2.

4. (1) ʼE feala koa hatatou pulihi ʼi te temi nei tatatou manatu pe ʼae kia tatou? Kotou fakamahino. (2) Ko te ʼu fehuʼi fea ʼae ka tou vakaʼi anai?

4 ʼE feala ke fakatatau te ukaukamea ki te manatu pe ʼae kia tatou. Ohage la mo kapau ko he masini fai fo ʼe tuku pe ʼi tuʼa ʼo ʼuaina mo laʼaina ai, pea ʼe feala ke kamata ukaukamea. Ko te meʼa noaʼi ʼo te ukaukamea ʼe fakatupu tuʼutamaki, koteʼuhi moka tuku ke mafola pea ʼe feala ia ke hoko ai he toe maumau. ʼO toe feia pe, logo la ʼe mole feala hatatou pulihi ʼi te temi nei totatou ʼuhiga agahala pea mo tatatou manatu pe ʼae kia tatou, kaʼe ʼe tonu ke tou haga tauʼi te ʼu faʼahi ʼaia. Koia kapau ʼe mole tou nofo tokaga, pea ʼe puli ai anai totatou maʼuli fakasakilifisio. (1 Ko. 9:26, 27) ʼE feafeaʼi hatatou iloʼi pe ʼe tou manatu pe kia tatou totonu? Pea ʼe feafeaʼi hatatou hikihiki totatou maʼuli fakasakilifisio?

TOU SIVISIVI IA TATOU ʼAKI TE TOHI-TAPU

5. (1) ʼE fakata feafeaʼi te Tohi-Tapu ki he sioʼata? (Vakaʼi te ʼuluaki pakī.) (2) Kotea ʼae ʼe tonu ke tou tekeʼi moka tou sivisivi pe ʼe tou maʼu te manatu pe ʼae kia tatou?

5 Ko tatatou fakaʼaogaʼi te sioʼata moʼo vakaʼi totatou ʼuhiga ʼo tuʼa, ʼe hage pe ko tatatou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo sivisivi totatou ʼuluagaaga pea mo fetogi he ʼu vaivaiʼaga ʼe lagi tou maʼu. (Lau ia Sakopo 1:22-25.) Kaʼe kapau pe ʼe tou fakaʼaogaʼi lelei te sioʼata pea ʼe ʼaoga anai kia tatou mo totatou ʼuhiga ʼo tuʼa. Ohage la, moka tou sioʼi fakatevili te sioʼata, pea ʼe lagi mole tou tokagaʼi anai ia he kiʼi mele kaʼe maʼuhiga. Peʼe kapau ʼe tou sioʼi fakatafa te sioʼata, pea ʼe feala ke tou sio ki te ʼata ʼo he tahi ake. ʼO toe feia pe, ka tou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo vakaʼi hotatou vaivaiʼaga ohage ko te manatu pe ʼae kia tatou totonu, ʼe mole tonu pe anai ke tou lau fakatevili peʼe tou fakaʼaogaʼi moʼo sioʼi he ʼu lakahala ʼo he tahi ake.

6. ʼO hilifaki ki tatatou sio loloto ki te lao haohaoa, kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai?

6 Ohage la, ʼe feala pe tatatou lau te Folafola ʼa te ʼAtua ʼi te ʼaho fuli, kaʼe ʼe mole tou sio ki te tuputupu ia tatou te manatu pe ʼae kia tatou. ʼE lava hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia? Kotou fakakaukauʼi te faʼahi ʼaeni: ʼI te lea fakata ʼo te tagata ʼae ʼe “faisioata,” ʼe fakaʼaogaʼi e Sakopo te kupu Fakakeleka ko tona fakaʼuhiga ke vakavakaʼi fakalelei. Koia ko te tagata ʼaia neʼe sio fakalelei ki te sioʼata, kaʼe neʼe kei ʼi ai pe te faʼahi ʼe kovi. ʼE toe ui fenei e Sakopo: “E alu ia pea e ina galoi atu aipe tona aluaga totonu.” ʼEi, ʼe situʼa ia mai te sioʼata ʼo mole ina fakatokatoka te meʼa ʼae neʼe sio ki ai. Kaʼe ko te tagata ʼae ʼe ina maʼuliʼi te Folafola ʼe mole ‘sio loloto pe ia ki te lao haohaoa,’ kaʼe ʼe toe “kataki fualoa o fai mau ia ia.” Koia ʼe mole ina galoʼi te lao haohaoa ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, koteʼuhi ʼe “kataki fualoa o fai mau ia ia,” ʼo ina maʼuliʼi te ʼu akonaki ʼe tuʼu ai. Neʼe toe manatu feia ia Sesu ʼi tana ui fenei: “Kapau e kotou nonofo mau i taku folafola, pea ko aku tisipulo mooni koutou.”—Soa. 8:31.

7. ʼE feafeaʼi hatatou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo vakaʼi pe ʼe tou manatu pe kia tatou?

7 Koia moʼo tauʼi takotou manatu pe ʼae kia koutou, ʼe tonu muʼa ke kotou lau fakalelei te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE feala ke tokoni atu te faʼahi ʼaia ke kotou iloʼi pe kotea ʼae ʼe ʼaoga ke kotou hikihiki. Kaʼe ʼe mole gata ai. Kotou fai foki mo ni fekumi. Pea ka kotou lau he fakamatala Fakatohi-tapu, kotou fakakaukauʼi mo kotou fai te ʼu fehuʼi ʼaeni: “Kotea anai ka au fai ʼi he aluʼaga feia? ʼE lelei anai koa te faʼahi ʼae ka au fai?” Ko te faʼahi ʼae ʼe maʼuhiga age hili takotou metitasioʼi he manatu neʼe kotou lau, ʼe ko takotou faigaʼi ke kotou maʼuliʼi. (Mat. 7:24, 25) Tou vakaʼi pe lava tokoni feafeaʼi mai te ʼu fakamatala ʼo te Hau ko Saulo pea mo te apositolo ko Petelo ke tou taupau maʼu ai he maʼuli fakasakilifisio.

KO HE FAKATOKAGA KIA TATOU TE FAʼIFAʼITAKI ʼO TE HAU KO SAULO

8. ʼI te kamata pule ʼa Saulo ʼi tona ʼuhiga Hau, neʼe feafeaʼi tana aga? Pea neʼe ina fakaha feafeaʼi tana aga ʼaia?

8 Ko te faʼifaʼitaki ʼo te Hau ko Saulo ʼe ko he fakatokaga ia kia tatou koteʼuhi ʼe feala ke puli totatou maʼuli fakasakilifisio ʼaki tatatou manatu pe ʼae kia tatou. ʼI te kamata pule ʼa Saulo ʼi tona ʼuhiga Hau, neʼe fia malalo pea neʼe ina maʼu ni manatu agavaivai ʼo ʼuhiga mo ia totonu. (1 Sam. 9:21) Neʼe agavaivai ia ʼi tana mole loto ʼae ke ina tauteaʼi ʼihi Iselaele ʼi tanatou lau kovi ki tana takitaki, pea maʼia mo tanatou fakafihiʼi te pule ʼae neʼe foaki age e te ʼAtua kia ia. (1 Sam. 10:27) Neʼe mulimuli te Hau ko Saulo ki te takitaki ʼo te laumalie ʼo te ʼAtua ʼi tana taki ki te malo ia te kau Iselaele ʼi tanatou tau mo te kau Amone. ʼOsi ʼaia, ʼaki he agavaivai neʼe ina tuku te malo ʼaia kia Sehova.—1 Sam. 11:6, 11-13.

9. Neʼe kamata liliu feafeaʼi ia Saulo ʼo manatu pe kia ia?

9 Ki muli age, neʼe tuku leva e Saulo ke tuputupu ʼi tona loto te manatu pe ʼae kia ia pea mo te fiatuʼu, ohage pe ko te kaina ʼo he koga ukamea e te ukaukamea. ʼI tana malo ʼae ʼi te kau Amaleke, neʼe takimuʼa pe kia ia te ʼu faʼahi ʼae neʼe ina leleiʼia ʼi hana fakalogo kia Sehova. Neʼe manumanū ia Saulo ʼi tana taupau te koloa ʼa te kau Amaleke kaʼe neʼe mole ina maumauʼi ohage ko tona fakatotonu age e te ʼAtua. ʼI te lahi ʼae ʼo te fiatuʼu ʼa Saulo neʼe ina fakatuʼu ai he fakatata maka ʼo ia. (1 Sam. 15:3, 9, 12) ʼI te temi ʼae neʼe ui age ai e te polofeta ko Samuele neʼe mole leleiʼia ia ia e Sehova, neʼe kumi takuʼaki ai ia Saulo ʼo ina ui takua neʼe fakalogo ki te tahi faʼahi ʼo te fakatotonu ʼa Sehova. Neʼe ina toe tukugakoviʼi foki ʼihi ki tana hala ʼaia. (1 Sam. 15:16-21) Ko Saulo neʼe ina tuʼaniaʼi fau ia tona mata gafua kaʼe mole ko ʼana felogoʼi ʼae mo te ʼAtua ʼuhi ko tana fiatuʼu. (1 Sam. 15:30) ʼE feafeaʼi hatatou lava fakaʼaogaʼi te faʼifaʼitaki ʼo Saulo ohage ko he sioʼata ke tou taupau maʼu ai totatou maʼuli fakasakilifisio?

10, 11. (1) Kotea te ako ʼe tou taʼofi mai te maʼuli ʼo Saulo ke tou taupau maʼu ai totatou maʼuli fakasakilifisio? (2) ʼE feafeaʼi hatatou mole mulimuli ki te faʼifaʼitaki kovi ʼa Saulo?

10 ʼUluaki, ʼe tou ako mai te maʼuli ʼo Saulo ʼe mole tonu ke tou falala fau kia tatou. Pea tahi, ʼe mole tou hoʼi maʼu feia pe te maʼuli fakasakilifisio, koia ʼae ʼe tonu ai ke tou gaueʼi tuʼumaʼu te faʼahi ʼaia. (1 Tim. 4:10) Tou manatuʼi ʼi te kamata, neʼe leleiʼia e te ʼAtua ia Saulo lolotoga he temi, kaʼe neʼe mole ina pulihi tana manatu pe ʼae kia ia, ʼae neʼe kua ina kamata maʼu ʼi tona maʼuli. Ki muli age, neʼe siʼaki e Sehova ia Saulo ʼuhi ko tana talagataʼa.

11 Lua, ʼe mole tonu pe ke tou tokakaga ki te ʼu gaue lelei ʼae ʼe tou fai kaʼe tou meʼa noaʼi tatou te ʼu faʼahi ʼae ʼe tonu ke tou hikihiki. ʼE hage pe anai ko hatatou fakaʼaogaʼi he sioʼata moʼo sioʼi ʼotatou mutu ʼi meʼa foʼou kaʼe ʼe mole tou tokagaʼi te uli ʼae ʼi totatou fofoga. Tatau aipe pe mole tou fiatuʼu peʼe mole tou falala fau kia tatou ohage ko Saulo, kaʼe ʼe tonu ke tou tekeʼi te ʼu faʼahi fuli ʼae ʼe feala ai ke tou mulimuli ki tana faʼifaʼitaki kovi. Kapau ʼe tokoniʼi tatou, ʼaua naʼa tou kumi takuʼaki peʼe tou tukugakoviʼi ʼihi. ʼAua naʼa tou hage ko Saulo, koteʼuhi ʼe lelei age pe hatatou tali leleiʼi totatou tokoniʼi.—Lau ia Pesalemo 141:5.

12. ʼE lava tokoni feafeaʼi mai te maʼu ʼo te maʼuli fakasakilifisio mo kapau ʼe tou fai he agahala mamafa?

12 Kaʼe ʼe feafeaʼi mo kapau neʼe tou fai he agahala mamafa? Ko Saulo neʼe ina fia puipui tona mata gafua pea koia ʼae neʼe mole ina fakatokatoka ai tona vahaʼa mo Sehova. Kaʼe ko te maʼu ʼo te maʼuli fakasakilifisio ʼe ina lava uga tatou ke tou kumi tokoni, tatau aipe pe lagi tou ufiufi ai. (Taag. 28:13; Sakp. 5:14-16) Ohage la, ko te tehina neʼe ina kamata sioʼi ni pakī peʼe ko ni ʼata ʼe ʼasi ai te ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga ʼi tona taʼu 12. Pea neʼe ina haga fai fakafufu te faʼahi ʼaia lolotoga taʼu ʼe hogofulu tupu. ʼE ina ui fenei: “Neʼe faigataʼa ʼaupito haku fakaha te meʼa ʼae neʼe au fai ki toku ʼohoana pea mo te kau tagata ʼafeā. Kaʼe ʼi te temi leva ʼaeni kua au fakaha ai, ʼe hage ʼosi kia au neʼe toʼo ʼi ʼoku fuga ʼuma ia he toe kavega. Ko ʼihi ʼi ʼoku kaumeʼa neʼe natou iita ʼi taku mole kei faifekau fakaminisitelio, he neʼe hage ia neʼe au liaki natou. Kaʼe ʼe au iloʼi ko Sehova ʼe ina leleiʼia age taku tauhi ʼi te temi nei ʼi te temi ʼae neʼe au sioʼi ai te ʼu pakī peʼe ko ni ʼata ʼe ʼasi ai te ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga, pea ʼe ko tana manatu ʼae ʼe maʼuhiga age.”

TE FAʼIFAʼITAKI FAKALOTOMALOHI ʼA PETELO

13, 14. Neʼe fakaha feafeaʼi e Petelo ia tana tautau manatu pe ʼae kia ia?

13 Ko te apositolo ko Petelo neʼe maʼuli fakasakilifisio lolotoga te temi ʼae neʼe akoʼi ai ia ia e Sesu. (Luka 5:3-11) Kaʼe neʼe kei tonu pe ke ina tauʼi ia tana tautau manatu pe ʼae kia ia. Ohage la neʼe ita ʼi te kole ʼae e Sakopo pea mo Soane kia Sesu honā tuʼulaga maʼuhiga ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe lagi ʼi te manatu ʼa Petelo neʼe tonu ke ina maʼu he tahi ʼi te ʼu tuʼulaga ʼaia koteʼuhi neʼe kua ui e Sesu ʼe foaki anai kia ia he gaue makehe. (Mat. 16:18, 19) Koia neʼe fakatokaga ai e Sesu kia Sakopo, mo Soane, mo Petelo pea mo te toe ʼo te kau apositolo ke ʼaua naʼa natou manatu pe kia natou peʼe ke natou manatu ʼe natou lelei age ʼi ʼonatou tehina.—Mko. 10:35-45.

14 ʼI te ʼosi faigaʼi e Sesu ke ina fakatonutonuʼi te manatu ʼa Petelo, neʼe kei tautau manatu pe Petelo kia ia. ʼI te temi ʼae neʼe ui ai e Sesu ki te kau apositolo ʼe natou liaki anai ia ia ʼi he kiʼi temi siʼi, ko Petelo neʼe ina fakato laloʼi natou ake ʼae ʼi tana ui ko ia tokotahi pe ka nofo agatonu anai. (Mat. 26:31-33) Neʼe mole tonu ke falala fau ia Petelo kia ia totonu, koteʼuhi ʼi te po pe ʼaia, neʼe puli ia ia te maʼuli fakasakilifisio. Neʼe ina puipui ia ia pea mo fakafisi tuʼa tolu kia Sesu.—Mat. 26:69-75.

15. He ko ʼe ko te faʼifaʼitaki ʼa Petelo ʼe ina fakalotomalohiʼi tatou?

15 Ko te faʼifaʼitaki ʼa Petelo ʼe ko he fakalotomalohi kia tatou, logo la tana mole lava tauʼi tuʼumaʼu ʼona vaivaiʼaga. Neʼe ko ʼana faiga pea mo te tokoni ʼa te laumalie maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua ʼae neʼe feala ai ke ina tauʼi tana tautau manatu pe ʼae kia ia. Pea ki muli age, neʼe ina maʼu te loto lolomi pea mo te ʼofa fakasakilifisio. (Kal. 5:22, 23) Neʼe ina lava katakiʼi he ʼu ʼahiʼahi neʼe mole ina fealagia ʼi muʼa atu. Ohage la, ʼi te fakatonutonuʼi ʼae e Paulo ia Petelo ia muʼa ʼo te kauga malie, neʼe agavaivai aipe ia ia. (Kal. 2:11-14) Hili tona fakatonutonuʼi, neʼe mole nofo ita ia Petelo pea mo manatu neʼe fua kovi ki tona mata gafua. Kaʼe neʼe ina haga ui ʼo ʼuhiga mo Paulo ko tona “tehina ofaina.” (2 Pet. 3:15) Ko te faʼifaʼitaki ʼa Petelo ʼe tokoni mai ke tou hikihiki ai totatou maʼuli fakasakilifisio.

Peter being corrected by Paul in front of others

Neʼe feafeaʼi ia Petelo ʼi tona ʼosi fakatonutonuʼi? ʼE tou hage anai koa ko ia? (Vakaʼi te palakalafe 15)

Peter being corrected by Paul in front of others

Neʼe feafeaʼi ia Petelo ʼi tona ʼosi fakatonutonuʼi? ʼE tou hage anai koa ko ia? (Vakaʼi te palakalafe 15)

16. ʼE feafeaʼi hatatou lava fakaha totatou maʼuli fakasakilifisio ʼi te ʼu faigataʼaia?

16 Kotou fakakaukauʼi muʼa pe kotou feafeaʼi anai ʼi te ʼu faigataʼaia. ʼI te temi ʼae neʼe pilisoniʼi ai ia Petelo mo te kau apositolo pea mo huipiʼi ai natou ʼuhi ko tanatou faifakamafola, neʼe natou fiafia ʼi tonatou ‘laukoviʼi’ ʼi tonatou ʼuhiga tisipulo ʼa Sesu. (Gaue 5:41) ʼE toe feala foki mo koutou hakotou fakaʼaogaʼi te fakataga ko he faiga malie ke kotou faʼifaʼitakiʼi ai ia Petelo mo Sesu pea mo fakaha takotou maʼuli fakasakilifisio. (Lau ia 1 Petelo 2:20, 21.) Pea ʼe toe feala pe la ke tokoni atu te faʼahi ʼaia moka fakatonutonuʼi koutou e te kau tagata ʼafeā. Kotou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Petelo, kaʼe ʼaua takotou iita.—Ekl. 7:9.

17, 18. (1) Kotea te ʼu fehuʼi ʼe kotou lava fai ʼo ʼuhiga mo ʼakotou fakatuʼutuʼu fakalaumalie? (2) Kotea ʼae ʼe kotou lava fai mo kapau ʼe kotou tokagaʼi ʼi tokotou loto ʼe kotou tautau manatu pe kia koutou?

17 ʼE toe lava tokoni atu kia koutou te faʼifaʼitaki ʼa Petelo ke kotou fai ni fakatuʼutuʼu ʼi takotou tauhi ʼae kia Sehova. Pea ʼe feala ke kotou faiga ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia ʼi hona aluʼaga ʼe ha ai tokotou maʼuli fakasakilifisio. Kaʼe kotou tokakaga naʼa kotou fai ni fakatuʼutuʼu ʼuhi pe he ʼe kotou fia maʼu tuʼulaga. Koia kotou fai te ʼu fehuʼi ʼaeni: “He ko ʼe ʼe au fia tuputupu peʼe au loto ke lahi age ʼaku gaue ʼi te tauhi ʼae kia Sehova? ʼE au loto koa ke vikiʼi au e ʼihi peʼe ke au maʼu tuʼulaga ohage ko Sakopo pea mo Soane?”

18 Kapau ʼe kotou tokagaʼi ʼe tuputupu ʼi tokotou loto te manatu pe ʼae kia koutou, pea kotou kole tokoni kia Sehova ke ina fakatonutonuʼi ʼakotou manatu pea mo te ʼu meʼa ʼae ʼe kotou logoʼi. Pea kotou gaue kinakina ki te kololia ʼo Sehova kaʼe mole kia koutou totonu. (Pes. 86:11, MN) ʼE toe feala foki hakotou fai ni fakatuʼutuʼu fakalaumalie ʼae ʼe mole tokagaʼi ai koutou. Ohage la, ʼe feala hakotou faigaʼi ke lelei age takotou maʼuliʼi he kalitate ʼo te fua ʼo te laumalie ʼe faigataʼa kia koutou. Peʼe kapau ʼe kotou teuteuʼi leleiʼi ʼakotou akonaki ki te ʼu fono kaʼe mole kotou fia fakamaʼa te Fale Fono, ʼe feala hakotou fakatuʼutuʼu ke kotou maʼuliʼi te tokoni ʼae ʼe tuʼu ia Loma 12:16.—Lau.

19. Kotea ʼae ʼe tou lava fai ke mole tou lotovaivai ʼi te ʼu faʼahi ʼae ʼe tou sio ʼi te sioʼata ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua?

19 Ka tou sioʼi fakalelei ia tatou ʼi te sioʼata ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo tou tokagaʼi ʼotatou vaivaiʼaga peʼe ko tatatou tautau manatu pe ʼae kia tatou, pea ʼe feala ke tou lotovaivai ai. Kapau ʼe hoko te aluʼaga ʼaia kia koutou, kotou manatuʼi te lea fakata ʼa Sakopo ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼae ʼe ina maʼuliʼi te Folafola. Neʼe mole talanoa ia Sakopo pe neʼe fakatokatoka atu aipe e te tagata ʼaia ia te ʼu faʼahi ʼae neʼe sio ki ai ʼe kovi pea mo ina lava fakatonutonuʼi ʼona vaivaiʼaga fuli. Kaʼe neʼe ui e Sakopo ko te tagata ʼaia ʼe kataki fualoa “i te lao haohaoa.” (Sakp. 1:25) Neʼe manatuʼi e te tagata ia te ʼu faʼahi ʼae neʼe sio ki ai ʼi te sioʼata pea mo ina haga gaueʼi moʼo hikihiki tona ʼuluagaaga. Koia tou taupau he manatu ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo tatou pea mo manatuʼi ʼe tou agahala fuli. (Lau ia Ekelesiasi 7:20.) ʼE fia tokoni ia Sehova kia tatou ohage pe ko tana fai ki te tokolahi ʼo ʼotatou tehina. Koia kapau ʼe tou mulimuli ki te ʼu akonaki Fakatohi-tapu pea mo tou haga fakaha te maʼuli fakasakilifisio, pea ʼe tou maʼu anai te ʼofa ʼo te ʼAtua pea mo tana tapuakina.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae