Tou Fakamaʼuhigaʼi Ia Sehova, Totatou Tufuga Faʼu Ipu
“[Sehova], . . . ko koe ae nee ina fau matou, ko matou fuli ko te gaueaga o ou nima.”—ESAIA 64:7.
1. He koʼe ko Sehova ʼe ko te Tufuga Faʼu Ipu ʼae ʼe lahi tokotahi?
ʼI NOVEPELI 2010, neʼe fakatau ia te ipu kele Nai ʼi Pilitania, pea ko tona tau neʼe ko te teitei 7 miliale. Ko he meʼa fakaofoofo ki he tagata tufuga faʼu ipu ia tana lava fakaʼaogaʼi he moʼi kele ʼe mole maʼuhiga, ke liliu ko he ipu matalelei mo totogi kovi. Ko Sehova ʼe ko totatou Tufuga Faʼu Ipu pea ʼe lahi tokotahi age ʼi te ʼu tagata tufuga faʼu ipu ʼi te kele. ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu, ʼaki “te efu o te kele,” neʼe fakatupu e Sehova ia he tagata haohaoa. (Senesi 2:7) Ko te tagata ʼaia ko Atama, neʼe ko te “foha o te Atua” pea neʼe fakatupu ʼaki te fealagia ʼae ke ina faʼifaʼitakiʼi te ʼu kalitate ʼo te ʼAtua.—Luka 3:38.
2, 3. ʼE feafeaʼi hatatou maʼu te faʼahiga manatu ʼa te kau Iselaele fakahemala?
2 ʼI te temi ʼae neʼe agatuʼu ai ia Atama ki tona Tupuʼaga, neʼe gata ai tona ʼuhiga ʼae ko te foha ʼo te ʼAtua. Kaʼe tokolahi ʼi te hologa ʼo Atama neʼe natou filifili ia Sehova ke liliu ko tonatou Pule. (Hepeleo 12:1) Neʼe natou fakalogo ki tonatou Tupuʼaga ʼaki he agavaivai, ʼo natou fakaha ai ʼe natou loto ke liliu ia Sehova ko tanatou Tamai mo Tufuga Faʼu Ipu, kaʼe mole ko Satana. (Soane 8:44) Pea ko tanatou agatonu ʼaia ki te ʼAtua ʼe ina fakamanatuʼi mai te ʼu palalau ʼaeni ʼa te kau Iselaele fakahemala: “[Sehova], ko koe ko tamatou tamai; ko matou ko te kele kula, pea ko koe ae nee ina fau matou, ko matou fuli ko te gaueaga o ou nima.”—Esaia 64:7.
3 ʼO toe feia pe ia ʼaho nei, ʼe faiga malohi ia te ʼu kaugana moʼoni ʼa Sehova ke natou agavaivai mo fakalogo. Ko he pilivilesio kia natou, ia tanatou fakahigoa ia Sehova ko tanatou Tamai pea ʼe natou loto ke liliu ko tonatou Tufuga Faʼu Ipu. Koia, ʼe tou lotolelei koa ke tou hage ko te kele malū ʼae ʼe feala ke faʼufaʼu e te ʼAtua ke liliu ko he ipu maʼuhiga mo matalelei? ʼE tou sisio koa, ʼe kei lolotoga faʼufaʼu ʼotatou tehina mo tuagaʼane e te ʼAtua? Ke feala hatatou maʼu te manatu ʼae ʼe lelei, ʼe tou vakaʼi anai te faʼahiga filifili e Sehova ia natou ʼae ʼe ina faʼufaʼu, mo te tupuʼaga pea mo tana faʼahiga faʼufaʼu natou.
ʼE FILIFILI E SEHOVA IA NATOU ʼAE ʼE INA FAʼUFAʼU
4. ʼE filifili feafeaʼi e Sehova ia natou ʼae ʼe ina taki mai kia te ia? Tuku mai he ʼu faʼifaʼitaki.
4 ʼE mole tatau te faʼahiga sio ʼa Sehova ki te hahaʼi mo tatatou faʼahiga sio. ʼE ina sivisivi te loto pea ʼe ina iloʼi te ʼuhiga moʼoni ʼo tatou takitokotahi. (Lau ia 1 Samuele 16:7.) Neʼe ina fakaha te faʼahi ʼaia ʼi tana faʼufaʼu te kokelekasio Fakakilisitiano. Neʼe ina taki mai kia te ia pea mo tona ʼAlo ia te hahaʼi kaugā malie. Pea tokolahi ia natou neʼe mole ʼi ai honatou ʼuhiga. (Soane 6:44) Ohage la, ko te tagata Faliseo ʼae ko Saulo, neʼe ko “he tagata laukovi . . . , ko he tagata fakataga, ko he tagata pauu.” (1 Timoteo 1:13) Kaʼe neʼe sivisivi e Sehova ia tona loto pea neʼe mole manatu ia ko he kele ʼe mole hona ʼuhiga. (Taaga Lea 17:3) Neʼe sio ia Sehova neʼe feala ke ina fakaliliu ia Saulo ko he ipu kua ina filifili ke alu ʼo faifakamafola ‘ki te ʼu puleʼaga, ki te ʼu hau, pea ki te ʼu foha ʼo Iselaele.’ (Gaue 9:15) Neʼe toe filifili e Sehova ʼihi ʼae neʼe feala ke ina faʼufaʼu ke liliu ko “he ipu mauhiga,” ʼo kau ai ia natou ʼae neʼe inu kava fakavale, mo te hahaʼi aga heʼe ʼaoga pea mo te kau kaihaʼa. (Loma 9:21; 1 Kolinito 6:9-11) ʼI tanatou ako te Tohi-Tapu, neʼe natou fakamalohiʼi ai tanatou tui kia Sehova pea neʼe natou tuku ke ina faʼufaʼu natou.
ʼE mole ʼa tatou ia te fakamauʼi ia te hahaʼi ʼo totatou telituale peʼe ko totatou kokelekasio
5, 6. Mo kapau ʼe tou falala kia Sehova ia totatou Tufuga Faʼu Ipu, ʼe tonu ke feafeaʼi tatatou faʼahiga manatu ʼo ʼuhiga mo (1) te hahaʼi ʼo totatou telituale? (2) ʼotatou tehina mo tuagaʼane?
5 ʼE tou lotofalala, ʼe maʼu e Sehova te fealagia ʼae ke ina filifili ia te hahaʼi ʼae ʼe tuha pea mo ina taki mai kia te ia. Koia ʼae ʼe mole tonu ai ke tou fakamauʼi te hahaʼi ʼi totatou telituale peʼe ʼi totatou kokelekasio. Ohage la, tou vakaʼi pe neʼe kotea ʼae neʼe fai e Michael ʼi te olo age ʼa te ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova ki tona ʼapi. ʼE ina ui fenei: “Neʼe mole au fia tokagaʼi tanā tutuʼu ʼi toku muʼa ʼapi, ohage pe ia neʼe mole he tahi. Neʼe au agapauʼu. Ki muli age, ʼi hona tahi age aluʼaga, neʼe au felaveʼi ai mo te kiʼi famili neʼe au leleiʼia, koteʼuhi neʼe lelei tanatou aga. Pea ʼi te tahi ʼaho, neʼe au punamaʼuli ai, koteʼuhi neʼe au iloʼi leva ko he ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe au vakavakaʼi ai ʼaku faʼahiga manatu ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼuhi ko tanatou aga. ʼO mole tuai, pea neʼe au mahino ai neʼe hala ʼaku manatu, koteʼuhi neʼe kei au fakapoʼuli ʼo ʼuhiga mo natou pea neʼe au tui gutu pe au.” Neʼe tali ai e Michael ke fai hana ako Tohi-Tapu. Ki muli age, neʼe papitema pea neʼe kau ki te selevisi temi katoa.
6 Ka tou fakamoʼoni ko Sehova ʼe ko totatou Tufuga Faʼu Ipu, ʼe fetogi ai anai tatatou faʼahiga manatu ʼo ʼuhiga mo ʼotatou tehina mo tuagaʼane. Pea ʼe tou mahino anai ʼe kei hoko atu pe tonatou faʼufaʼu peʼe ko tonatou akoʼi takitokotahi. ʼE feia te faʼahiga manatu ʼae ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo natou. Koteʼuhi ʼe sio ia ki te ʼuhiga moʼoni ʼo tonatou loto pea ʼe ina iloʼi, ko ʼanatou lakahala ʼe fakatemi pe ia. ʼE ina toe iloʼi pe ʼe natou liliu anai ko he ʼu faʼahiga hahaʼi feafeaʼi. (Pesalemo 130:3) ʼE feala ke tou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova mo kapau ʼe tou maʼu te faʼahiga manatu ʼaia ʼo ʼuhiga mo ʼotatou tehina mo tuagaʼane. ʼE toe feala foki ke tou gaue fakatahi mo totatou Tufuga Faʼu Ipu moʼo tokoni ki tanatou tuputupu. (1 Tesalonika 5:14, 15) Pea ko te kau tagata ʼafeā ʼe tonu ke natou tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼi te aluʼaga ʼaia.—Efeso 4:8, 11-13.
TE TUPUʼAGA ʼO TOTATOU FAʼUFAʼU E SEHOVA
7. He koʼe ʼe maʼuhiga kia koe ia te fakatonutonu ʼa Sehova?
7 ʼE feala pe ke ui fenei e ʼihi: ‘Neʼe mole au sio ki te maʼuhiga ʼo toku fakatonutonuʼi e ʼaku matuʼā ʼo kaku ki te temi ʼae neʼe au toe maʼu fanau ai.’ ʼI tatatou lahilahi ake, ʼe lagi tou leleiʼia te maʼuhiga ʼo totatou fakatonutonuʼi koteʼuhi ʼe tou mahino ai ʼe ko he faʼahiga fakaha ʼaia ʼo te ʼofa. (Lau ia Hepeleo 12:5, 6, 11.) ʼEi, ʼe ʼofa ia Sehova kia tatou ohage pe ko ʼana fanau. Koia ʼae ʼe ina fakatonutonuʼi ai tatou peʼe ina faʼufaʼu ai tatou ʼaki he kataki fualoa. ʼE ina loto ke tou liliu ʼo poto, ke tou maʼuli fiafia pea ke tou ʼoʼofa ia te ia ohage pe ko hatatou Tamai. (Taaga Lea 23:15) ʼE mole ina loto ke tou maʼuli mamahi, pea ʼe mole ina loto ke tou mamate ʼuhi pe ko tatatou mole fia fakahemala.—Efeso 2:2, 3.
ʼE ʼofa ia Sehova kia tatou ohage pe ko ʼana fanau pea ʼe ina faʼufaʼu peʼe ina akoʼi tatou ʼaki he kataki fualoa
8, 9. ʼE akoʼi feafeaʼi tatou e Sehova ia ʼaho nei? Pea ʼe hoko atu feafeaʼi anai te ako ʼaia ʼi te ka haʼu?
8 ʼI muʼa ʼo tatatou iloʼi ia Sehova, neʼe lahi ʼatatou aga ʼae neʼe kovi. Kaʼe neʼe faʼufaʼu tatou e Sehova pea neʼe tokoni mai ke tou fetogi. Koia ʼae kua tou maʼu ʼi te temi nei he ʼu kalitate matalelei. (Esaia 11:6-8; Kolose 3:9, 10) ʼE tou maʼuʼuli nei ʼi he palatiso fakalaumalie. Pea neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ia te palatiso fakalaumalie ʼaia, ke feala ai hana faʼufaʼu tatou. ʼE tou logoʼi totatou lotofimalie ʼi te palatiso fakalaumalie ʼaia, tatau aipe pe ʼe tou maʼuʼuli ʼi he malama agakovi. Ko natou ʼae neʼe lahilahi ake ʼi he famili neʼe mole maʼu ai te ʼofa, kua natou logoʼi ʼi te temi nei ia te ʼofa moʼoni ʼi te lotolotoiga ʼo ʼonatou tehina mo tuagaʼane ʼi te palatiso fakalaumalie. (Soane 13:35) Pea neʼe tou ako ke tou fakaha ia totatou ʼofa ki ʼihi. Kaʼe ko te faʼahi ʼae ʼe maʼuhiga ʼaupito, ʼe tou iloʼi ia Sehova pea kua tou logoʼi ia tona ʼofa ʼae ia tatou ʼi tona ʼuhiga Tamai.—Sakopo 4:8.
9 E tou maʼu katoa anai te ʼu lelei ʼo te palatiso fakalaumalie ʼi te malama foʼou. ʼE tou toe maʼuʼuli anai foki ʼi he palatiso fakakelekele ʼe puleʼi e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Lolotoga te temi ʼaia, ʼe hoko atu pe anai totatou faʼufaʼu mo totatou akoʼi e Sehova, ʼi hona aluʼaga ʼe faigataʼa hatatou fakafuafua ʼi te temi nei. (Esaia 11:9) ʼE toe fakaliliu anai e Sehova ʼotatou ʼatamai mo totatou sino ʼo haohaoa. Pea ʼe tou mahino gafua ai anai ki ʼana fakatotonu mo tou fakalogo katoa anai ki ai. Koia, tou tuku ke haga ia Sehova ʼo faʼufaʼu tatou pea mo tou fakaha kia te ia ʼe maʼuhiga ia tona ʼofa ʼae kia tatou.—Taaga Lea 3:11, 12.
TE FAʼAHIGA FAʼUFAʼU ʼO TATOU E SEHOVA
10. Neʼe fakaha feafeaʼi e Sesu ia te kataki fualoa mo te poto ʼo te Tufuga Faʼu Ipu Lahi?
10 Ko he tagata tufuga faʼu ipu poto, ʼe ina iloʼi te faʼahiga kele ʼae ʼe ina gaueʼi. ʼO toe feia pe mo totatou Tufuga Faʼu Ipu ko Sehova, ʼe ina iloʼi lelei ia tatou. ʼE ina iloʼi ʼotatou vaivaiʼaga, ʼotatou tuʼakoi, te ʼu fetogi ʼae neʼe tou fai pea ʼe ina faʼufaʼu ia tatou takitokotahi ʼo mulimuli ki te ʼu aluʼaga ʼaia. (Lau ia Pesalemo 103:10-14.) ʼE feala hatatou iloʼi pe ʼe kotea te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo tatou mo kapau ʼe tou vakavakaʼi ia te aga ʼa Sesu ki te ʼu lakahala ʼo ʼana apositolo. ʼI ʼihi temi, neʼe fihi te ʼu apositolo ke natou iloʼi pe ʼe ko ai ʼae ʼe lahi age ia natou. Mo ka na pau la neʼe ke nofo ʼi ʼonatou tafa ʼi te temi ʼaia, kotea anai tau manatu ki te aga ʼa te ʼu apositolo? Neʼe feala pe ke ke manatu, neʼe mole natou hage ko te kele malū ʼae ʼe faigafua tona faʼufaʼu. Kaʼe, neʼe iloʼi e Sesu, neʼe feala pe tonatou faʼufaʼu mo kapau neʼe natou fakalogo ki tana tokoniʼi natou ʼi te ʼofa mo te kataki fualoa. Pea mo kapau neʼe natou faʼifaʼitakiʼi ia tana agavaivai. (Maleko 9:33-37; 10:37, 41-45; Luka 22:24-27) Hili te fakatuʼuake ʼo Sesu, neʼe maʼu e te ʼu apositolo ia te laumalie ʼo te ʼAtua pea neʼe mole kei natou fihi ke natou iloʼi pe ʼe ko ai ʼae ʼe lahi age. Kaʼe neʼe kua natou tokakaga tafitō ki te gaue ʼae neʼe tuku age e Sesu.—Gaue 5:42.
11. Neʼe fakaha feafeaʼi e Tavite neʼe hage ia ia ko he kele malū? Pea ʼe feafeaʼi hatatou faʼifaʼitakiʼi ia ia?
11 Ia ʼaho nei, ʼe faʼufaʼu tatou e Sehova ʼaki te Tohi-Tapu, tona laumalie maʼoniʼoni pea mo te kokelekasio. ʼE faʼufaʼu feafeaʼi tatou e Sehova ʼaki te Tohi-Tapu? ʼE tonu ke tou lau te Tohi-Tapu, ke tou metitasio ki te ʼu manatu ʼae ʼe tou lau pea ke tou kole tokoni kia Sehova ke tou maʼuliʼi te ʼu manatu ʼae ʼe tou ako. Neʼe tohi fenei e te Hau ko Tavite: “Ka e au manatu kia koe i toku moeaga, e au metitasio kia koe i te hola o te pouli.” (Pesalemo 63:7) Neʼe ina toe tohi fenei: “E au fakafetai [kia Sehova], toku tokoni; i te pouli foki, e fakamalohii au e toku loto.” (Pesalemo 16:7) ʼEi, neʼe metitasio ia Tavite ki te ʼu tokoni ʼa Sehova. Pea neʼe ina tuku ke faʼufaʼu ʼana manatu mo te ʼu meʼa ʼi tona loto ʼaki te ʼu tokoni ʼa Sehova tatau aipe pe ʼe faigataʼa. (2 Samuele 12:1-13) Neʼe tuku mai e Tavite ia he faʼifaʼitaki lelei kia tatou ʼo ʼuhiga mo te agavaivai mo te fakalogo. Koia, ʼe lelei ke ke fai te ʼu fehuʼi ʼaeni: ‘Ka au lau ia te Tohi-Tapu, ʼe au metitasio koa ki ai pea mo au tuku ke malave te ʼu tokoni ʼa te ʼAtua ki ʼaku manatu mo te ʼu meʼa ʼae ʼi toku loto? Pea ʼe feala ai koa ke au fai he ʼu fetogi?’—Pesalemo 1:2, 3.
12, 13. ʼE feafeaʼi totatou faʼufaʼu e Sehova ʼaki te laumalie maʼoniʼoni pea mo te kokelekasio?
12 ʼE lahi te ʼu aluʼaga ʼe feala ai ke faʼufaʼu tatou e Sehova ʼaki tona laumalie maʼoniʼoni. Ohage la, ʼe lava tokoni mai ke tou faʼifaʼitakiʼi ia te ʼuluagaaga ʼo Sesu, pea ke tou maʼuliʼi te ʼu agaaga kehekehe ʼo te fua ʼo te laumalie. (Kalate 5:22, 23) Pea ʼe kau ki te ʼu agaaga ʼaia ia te ʼofa. ʼE tou ʼoʼofa ki te ʼAtua pea ʼe tou loto ke tou fakalogo kia te ia. Pea ʼe tou loto ke ina faʼufaʼu tatou, koteʼuhi ʼe tou iloʼi ko ʼana fakatotonu ʼe fua lelei kia tatou. Tahi ʼae meʼa, ʼaki te laumalie maʼoniʼoni ʼe feala ke tou maʼu te malohi pea ke tou tokakaga naʼa faʼufaʼu tatou e te malama agakovi ʼaeni. (Efeso 2:2) ʼI te kei tupulaga ʼa te apositolo ko Paulo, neʼe mulimuli ki te kau takitaki lotu Sutea fiamaʼoluga. Kaʼe ʼaki te laumalie maʼoniʼoni neʼe feala ke ina fai he ʼu fetogi. Ki muli age neʼe ina tohi fenei: “E au fealagia te u mea fuli i ae e ina fakamalohii au.” (Filipe 4:13) ʼE tonu mo tatou ke tou kole ia te laumalie maʼoniʼoni, koteʼuhi ʼe tou iloʼi papau ʼe tali anai e Sehova ki ʼatatou faikole fakamalotoloto.—Pesalemo 10:17.
ʼE faʼufaʼu tatou e Sehova ʼaki te kau tagata ʼafeā, pea ʼe tonu ke tou maʼuliʼi ʼanatou tokoni (Vakaʼi te palakalafe 12, 13)
13 ʼE toe faʼufaʼu tatou e Sehova ʼaki te kokelekasio pea mo te kau tagata ʼafeā. Ohage la, kapau ʼe tokagaʼi e te kau tagata ʼafeā ia hotatou vaivaiʼaga, ʼe natou faiga ke natou tokoni mai. Kaʼe ʼe mole natou fakatafito ʼanatou tokoni ki ʼanatou manatu. (Kalate 6:1) ʼAki he agavaivai, ʼe natou faikole kia Sehova ke natou maʼu ia te ʼatamai mo te fakapotopoto. Hili ia, ʼe natou fai he ʼu fekumi ʼaki te Tohi-Tapu mo ʼatatou tohi Fakatohi-tapu ke natou maʼu ai ni manatu ʼe tokoni mai anai kia tatou. Pea mo kapau ʼe fai atu e he ʼu tagata ʼafeā ia he tokoni ʼofa, lagi ʼo ʼuhiga mo tau faʼahiga teuteu, manatuʼi ʼe natou fakaha ai ia te ʼofa ʼae ʼo te ʼAtua kia koe. Kapau ʼe ke maʼuliʼi ia te tokoni, ʼe ke hage anai ko he kele malū ʼe feala ke faʼufaʼu e Sehova pea ʼe fua lelei pe anai kia koe.
14. Logo la ia tona ʼuhiga pule, kaʼe ʼe fakaʼapaʼapa feafeaʼi ia Sehova ki totatou loto faʼitaliha?
14 Kapau ʼe tou mahino ki totatou faʼahiga faʼufaʼu e Sehova, ʼe feala ai ke tou maʼu ni felogoʼi lelei mo ʼotatou tehina mo tuagaʼane. ʼE toe lelei anai tatatou faʼahiga manatu ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼo totatou telituale, pea mo ʼatatou ako Tohi-Tapu. ʼI te temi muʼa, neʼe tonu muʼa ki te tagata tufuga faʼu ipu ke ina fakamaʼa te moʼi kele, ʼo ina toʼo te ʼu eveʼi maka pea hoki ina gaueʼi peʼe ina faʼufaʼu leva. Ko te Tufuga Faʼu Ipu Lahi, ia Sehova, ʼe tokoni ki te hahaʼi ʼae ʼe ina fia faʼufaʼu peʼe ina fia akoʼi. ʼE mole ina fakakinauʼi ke natou fetogi, kaʼe ʼe ina fakaha age kia natou ʼana lekula maʼa. Hili ia, pea ʼe natou filifili anai pe ʼe tonu ke natou fai he ʼu fetogi.
15, 16. ʼE fakaha feafeaʼi e te kau ako Tohi-Tapu ʼe natou loto ke faʼufaʼu natou e Sehova? Tuku mai he faʼifaʼitaki.
15 Tou vakaʼi age muʼa pe ʼe kotea neʼe hoko ki te tuagaʼane ʼi ʼOsitalalia ʼe higoa ko Tessie. Neʼe faigafua kia ia tana ako ia te Tohi-Tapu. Kaʼe neʼe mole tuputupu pea neʼe mole alu ʼo fono. Ko te tuagaʼane ʼae neʼe ina fai tana ako, neʼe faikole kia Sehova pea neʼe ina fia fakagata ia te ako ʼa Tessie. Pea neʼe hoko te aluʼaga fakapunamaʼuli. Koteʼuhi lolotoga tanā tahi ako, neʼe fakaha age e Tessie ki te tuagaʼane ia te tupuʼaga ʼo tana mole tuputupu. Neʼe ina ui age, ʼe malualoi ia ia, koteʼuhi ʼe manako ki te gaoʼi paʼaga. Kaʼe ʼi te temi nei, kua fakatotonu e Tessie ke ina fakagata tana gaoʼi paʼaga.
16 Neʼe kamata alu ai ia Tessie ki te ʼu fono pea neʼe ina maʼuliʼi te ʼu kalitate Fakakilisitiano logo la tona vaʼi e ʼihi ʼi ʼona kaumeʼa. ʼAki te temi, neʼe papitema ia Tessie. Pea neʼe liliu ʼo pionie katoa, kaʼe neʼe kei liliki ʼana fanau. ʼE ha lelei mai, kapau ʼe fai e te kau ako ia te ʼu fetogi ʼae ʼe leleiʼia e Sehova, ʼe fakaovi anai kia natou. Pea ʼe ina faʼufaʼu anai natou ke natou liliu ko he ʼu ipu matalelei mo maʼuhiga.
17. (1) Kotea ʼe ke logoʼi ʼi tou loto ʼi te liliu ʼae ʼa Sehova ko tou Tufuga Faʼu Ipu? (2) Kotea ʼae ka talanoa anai ki ai ʼi te alatike ka hoa mai?
17 Ia ʼaho nei, ko ʼihi tagata tufuga faʼu ipu faiva, ʼe natou tokakaga lelei moka natou faʼufaʼu he kele malū ke liliu ko he ipu matalelei. ʼO toe feia pe, ʼe faʼufaʼu tatou e Sehova ʼaki he kataki fualoa. ʼE ina fakaʼaogaʼi ʼana tokoni lolotoga tana faʼufaʼu tatou pea ʼe ina vakavakaʼi lelei ia tatatou faʼahiga tali ʼana tokoni. (Lau ia Pesalemo 32:8.) ʼE ke iloʼi koa ʼe tokaga ia Sehova kia koe? ʼE ke fakatokagaʼi koa ia tou faʼahiga faʼufaʼu ʼae e Sehova? Kapau ko ia, ko te ʼu kalitate fea ʼae ka tokoni atu anai ke ke hage ko he kele malū ʼe feala ke faʼufaʼu e Sehova? Ko te ʼu agaaga fea ʼae ʼe tonu ke ke tekeʼi ke mole ke hage ko he kele fefeka ʼe mole feala ke faʼufaʼu? Pea ʼe feafeaʼi he gaue fakatahi ʼa te ʼu matuʼā mo Sehova moʼo faʼufaʼu ʼanatou fanau? ʼE tou maʼu anai ʼona tali ʼi te alatike ʼae ka hoa mai.