Neʼe Nātou Mālo ʼi Te Fakataga
NEʼE tupu ia Frieda Jess ʼi te taʼu 1911 ʼi Danemark, pea neʼe mavae mai ai mo tana ʼu mātuʼa ʼo nātou ʼolo ki Husum ʼi te potu noleto ʼo Siamani. Hili te ʼu taʼu kiai pea maʼu tana gāue ʼi Magdebourg, pea neʼe papitema ʼi te taʼu 1930 ko he Ako ʼo Te Tohi-Tapu, neʼe ko te higoa ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia. Neʼe kamata te pule ʼa Itilele ʼi te taʼu 1933, pea neʼe ko te kamataʼaga ʼaia ʼo te gaohi koviʼi ʼo Frieda ia taʼu e 23 e te ʼu puleʼaga fefeka e lua.
Neʼe fakatuʼutuʼu e te puleʼaga Siamani ʼi te māhina ʼo Malesio ʼo te taʼu 1933 ke fai he vote. Ko Detlef Garbe, ko te polofesea fai hisitolia pea mo pule ʼo te Fale Fakamanatu ʼo Te Lotoʼā Fakamamahi ʼo Neuengamme ʼe tuʼu ōvi ki Hambourg, ʼe ina fakamahino fēnei: “Neʼe faigaʼi e te kau Nasi ke nātou fakakinauʼi he tokolahi ke nātou lagolago ki tonatou tagata pule pea mo takitaki ko Adolf Hitler.” Kae ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe nātou fakalogo ki te tokoni ʼaē ʼa Sesu ke mole nātou kau ki te ʼu meʼa faka politike pea ke “mole nātou kau ʼi te malamanei,” koia neʼe mole nātou vote ai. Koteā tona fua? Neʼe tapuʼi te lotu ʼa te kau Fakamoʼoni.—Soane 17:16, MN.
Neʼe fai fakafūfū e Frieda tana ʼu gāue faka Kilisitiano, māʼiape la mo tana tokoni ʼaē ki te tā ʼo Te Tule Leʼo. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe mātou ʼave fakafūfū ki te lotoʼā fakamamahi te tahi ʼu nusipepa maʼa tomatou ʼu tēhina mo tuagaʼane.” ʼI te taʼu 1940, neʼe puke ia ia pea neʼe fakafehufehuʼi e te Gestapo, ʼosi ʼaia pea pilisoniʼi tokotahi lolotoga te ʼu māhina. Neʼe ina ʼutakiʼi feafeaʼi te faʼahi ʼaia? ʼE ina ʼui fēnei: “Ko te faikole neʼe ko toku holaʼaga. Neʼe ʼau kamata faikole ʼi te kei māfoatā, pea ʼi te ʼaho katoa neʼe ʼau faikole liuliuga. Neʼe ʼau lotomālohi ʼi taku ʼu faikole pea neʼe mole ʼau hoha fau ai.”—Filipe 4:6, 7.
Neʼe faka ʼāteaina ia Frieda, kae ʼi te taʼu 1944 neʼe toe puke ia ia e te Gestapo. Neʼe fakatūʼa leva ia ia ke pilisoniʼi ia taʼu e fitu ʼi te fale pilisoni ʼi Waldheim. ʼE toe ʼui fēnei e Frieda: “Ko te kau leʼoleʼo ʼo te fale pilisoni neʼe nātou faka gāueʼi ʼau mo te tahi ʼu fafine ʼi te ʼu fale maʼanu pea mo te ʼu fale vao. Neʼe ʼau tautau gāue mo te fafine pilisoni mai Tchécoslovaquie, pea neʼe lahi taku palalau age kia ia ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau tui kiai. Ko taku ʼu fai palalau ʼaia neʼe tokoni mai ke mālohi tuʼumaʼu taku tui.”
Neʼe Faka ʼĀteaina Kae Neʼe Mole Fualoa
Ko nātou ʼaē neʼe pilisoniʼi ʼi te fale pilisoni ʼo Waldheim, neʼe faka ʼāteaina nātou e te kau solia Lusia ʼi te māhina ʼo Maio ʼo te taʼu 1945, pea neʼe feala ai kia Frieda ke toe liliu ki Magdebourg ʼo toe hoko atu tana fai faka mafola, kae neʼe mole fualoa. Neʼe toe gaohi koviʼi te kau Fakamoʼoni, pea ʼi te temi leva ʼaia neʼe ko te ʼu pule ʼo te Faʼahi ʼAē ʼe Puleʼi e Te Kau Lusia. ʼE ʼui e Gerald Hacke ʼaē ʼe gāue ʼi te Fale ʼo Hannah-Arendt ʼe fai ai te ʼu kumi ʼo ʼuhiga mo te ʼu puleʼaga fefeka: “Neʼe kau te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼu kiʼi kūtuga ʼaē neʼe gaohi koviʼi tuʼumaʼu e te ʼu puleʼaga fefeka e lua ʼaē ʼi Siamani.”
He koʼe neʼe toe gaohi koviʼi nātou? Neʼe toe tupu pe ʼuhi ko tanatou mole kau ki te ʼu meʼa faka politike. ʼI te taʼu 1948, neʼe fai te vote e te Siamani ʼo Te Potu Esite, ko he vote neʼe fai e te hahaʼi, pea ohage ko tona fakamahino mai e Hacke, “ko te tupuʼaga tāfito [ʼo te fakatagaʼi ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova] ko tanatou mole kau ki te vote ʼaia.” ʼI te māhina ʼo ʼAukusito ʼo te taʼu 1950, neʼe tapuʼi te lotu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Siamani ʼo te Potu Esite. Neʼe puke ai te ʼu toko lauʼi teau, ʼo kau ai mo Frieda.
Neʼe toe pāuiʼi Frieda ki te telepinale pea neʼe fakatūʼa ke pilisoniʼi ia taʼu e ono. “ ʼI te temi leva ʼaia neʼe ʼau nofo mo toku ʼu tēhina mo tuagaʼane, pea neʼe ko he faʼahi neʼe tokoni ʼaupito kia ʼau.” ʼI tona faka ʼāteaina ʼi te taʼu 1956, neʼe ʼalu leva ki Siamani ʼo Te Potu Uesite. ʼI tona taʼu 90, ʼe maʼuli nei Frieda ʼi Husum, pea ʼe kei tauhi pe ki te ʼAtua moʼoni ko Sehova.
Neʼe taʼu 23 te fakatagaʼi ʼo Frieda e te ʼu puleʼaga fefeka e lua. “Neʼe faigaʼi e te kau Nasi ke nātou maumauʼi ʼau ʼi te faʼahi fakasino; pea ko te kau Komunisi neʼe nātou faigaʼi ke nātou maumauʼi toku ʼatamai. Kae neʼe ʼau maʼu maifea toku mālohi? Ko taku ʼu agamāhani lelei ʼi taku kei ʼāteaina, ko te ako ʼo te Tohi-Tapu, mo taku faikole tuʼumaʼu ʼi te ʼu temi ʼaē neʼe pilisoniʼi ai ʼau tokotahi, pea mo taku fakatahi mo toku ʼu tēhina mo tuagaʼane mokā neʼe fealagia, pea mo ʼau faka mafola ki niʼihi ʼi te ʼu temi fuli ʼaē ʼe feala ai.”
Ko Te Fascisme ʼi Hukalia
Ko te tahi fenua neʼe gaohi koviʼi fualoa ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe ko Hukalia. Neʼe mole gaohi koviʼi ʼihi e he ʼu puleʼaga fefeka pe e lua, kae neʼe ko puleʼaga fefeka e tolu. Ohage la ko Ádám Szinger. Neʼe tupu ia Ádám ʼi te taʼu 1922 ʼi Paks, ʼi Hukalia, pea neʼe lahilahi ake ʼi te Lotu Polotesita. ʼI te taʼu 1937, ko ʼihi kau Ako Tohi-Tapu neʼe nātou fai te ʼapi ʼo Ádám, pea neʼe ina tali aipe te logo ʼaē neʼe ʼōmai mo nātou. Neʼe mahino ai kia ia ko te ʼu akonaki ʼo tana lotu neʼe mole ʼalutahi mo te Tohi-Tapu ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako ʼi te Tohi-Tapu. Koia neʼe ina līaki ai te Lotu Polotesita, kae kau mo te kau Ako Tohi-Tapu ki tanatou gāue fai faka mafola.
Neʼe mālohi te politike ʼa te kau Fascistes ʼi Hukalia. Neʼe tuʼa lahi te fakatokagaʼi e te kau salatamu te fai faka mafola ʼa Ádám ʼi te ʼu ʼapi pea neʼe kua nātou puke ia ia ʼo fakafehufehuʼi. Neʼe ʼāʼāsili age te gaohi koviʼi ʼo te kau Fakamoʼoni, pea ʼi te taʼu 1939 neʼe tapuʼi ai leva tanatou fai faka mafola. ʼI te taʼu 1942, neʼe puke ia Ádám, pea neʼe pilisoniʼi, pea mo tāmateʼi. Koteā ʼaē neʼe tokoni kia ia ʼi tona taʼu 19 ke ina ʼutakiʼi tona ʼu mamahi pea mo te ʼu māhina ʼaē neʼe pilisoniʼi ai? “ ʼI te temi ʼaē neʼe kei ʼau nofo ai ʼi fale, neʼe ʼau ako fakalelei te Tohi-Tapu pea neʼe mahino lelei ai kia ʼau te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova.” ʼI tana ʼosi mavae pe mai tona pilisoniʼi, neʼe papitema ai leva Ádám ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe papitema ʼi te po fakapōʼuli ʼo te māhina ʼo ʼAukusito ʼo te taʼu 1942, ʼi te vaitafe neʼe ōvi age ki tona ʼapi.
Ko Te Fale Pilisoni ʼi Hukalia, Mo Te Lotoʼā Gāue ʼi Serbie
ʼI te lua tau faka malamanei, neʼe kau ia Hukalia pea mo Siamani ki te tauʼi ʼo Lusia, pea ʼi te taʼu 1942 neʼe pāuiʼi Ádám ke ʼalu ʼo solia. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau fakahā age ʼe mole ʼau ʼalu ʼo solia ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau ako ʼi te Tohi-Tapu. Neʼe ʼau fakamahino age taku mole kau ki te ʼu meʼa faka politike.” Neʼe fakatūʼa ke pilisoniʼi ia taʼu e 11. Kae neʼe mole nofo fualoa ia Ádám ʼi Hukalia.
ʼI te taʼu 1943, neʼe lagi ko Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe toko 160 neʼe fakatahiʼi, pea neʼe ʼave ʼi te ʼu vaka, pea fakalaka ʼi te Vaitafe ko Danube ki Serbie. Neʼe kau ia Ádám ia nātou ʼaia. ʼI Serbie ko te kau pilisoni ʼaia neʼe nātou fakalogo ki te Tolu Puleʼaga ʼo Itilele. Neʼe pilisoniʼi nātou ʼi te lotoʼā gāue ʼi Bor pea neʼe faka gāueʼi fakakinauʼi nātou ʼi te lameni kapa. Lagi hili kiai te taʼu katoa, pea neʼe toe ʼave nātou ki Hukalia, pea neʼe faka ʼāteaina ai leva Ádám e te kau solia Lusia ʼi te fasiga taʼu māfana ʼo te taʼu 1945.
Hukalia ʼi Te Pule ʼa Te Kau Komunisi
Kae neʼe mole fualoa tonatou ʼāteaina. ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu 1940, ko te ʼu pule ʼo te Puleʼaga Komunisi ʼi Hukalia neʼe nātou faka tuʼakoi te fai faka mafola ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ohage pe ko tona fai e te kau Fascistes ʼi muʼa ʼo te tau. ʼI te taʼu 1952, ko Ádám neʼe kua taʼu 29, pea kua ʼohoana pea kua ʼi ai tana ʼu kiʼi toe e lua, neʼe puke he neʼe tukugakoviʼi, koteʼuhi neʼe toe fakafisi ke ʼalu ʼo solia. Neʼe fakamahino fēnei e Ádám ki te telepinale: “Neʼe mole ko taku hoki fakafisi ʼaē ke ʼau ʼalu ʼo solia. ʼI te temi ʼaē neʼe hoko ai te tau, neʼe pilisoniʼi ʼau pea mo ʼave ʼau ki Serbie ʼuhi ko te faʼahi ʼaia. Neʼe mole ʼau fia solia ʼuhi ko toku leʼo ʼo loto. Ko ʼau ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea ʼe mole ʼau kau ki te ʼu meʼa faka politike.” Ko te fakatūʼa ʼo Ádám neʼe ko taʼu e valu ʼe pilisoniʼi ai, pea ki muli age neʼe ko taʼu pe e fā ʼaē neʼe pilisoniʼi ai.
Neʼe hoko atu pe te gaohi koviʼi ʼo Ádám ʼo aʼu ki te lotomalie ʼo te ʼu taʼu 1970, kua hili la taʼu e 35 ki tona ʼaʼahi ʼuluaki ʼaē e te kau Ako Tohi-Tapu ʼi te ʼapi ʼo tana ʼu mātuʼa. Lolotoga te temi ʼaia, neʼe ko taʼu e 23 neʼe fakatūʼa ai ia ia e te ʼu telepinale e ono, pea lagi ko fale pilisoni pea mo lotoʼā fakamamahi e hogofulu neʼe nofo ai. Neʼe ina ʼutakiʼi te ʼu fakataga fuli ʼaia ʼi te takitaki ʼa te ʼu puleʼaga fefeka e tolu—te puleʼaga ʼa te kau Fascistes ʼi muʼa ʼo te lua tau faka malamanei ʼi Hukalia, te puleʼaga ʼa te kau Nasi Siamani ʼi Serbie, pea mo te puleʼaga ʼa te kau Komunisi ʼi te tau momoko ʼi Hukalia.
Kei maʼuli nei Ádám ʼi tona kolo ko Paks, pea kei tauhi agatonu aipe ki te ʼAtua. Neʼe ʼi ai koa hona ʼu fealagia makehe ke feala ai tana ʼutakiʼi te ʼu mamahi ʼaia pea ke mālo ai? Kailoa, ʼe ina ʼui fēnei:
“Neʼe tokoni kia ʼau taku ako Tohi-Tapu, mo taku faikole, pea mo taku fakatahi mo toku ʼu tēhina mo tuagaʼane. Kae ʼe ʼau fia talanoa tāfito ki te tahi ʼu faʼahi e lua. ʼUluaki, ko Sehova ʼe ko te Matapuna ʼo te mālohi. Ko taku felogoi lelei mo ia neʼe ina hāofaki toku maʼuli. Pea lua, neʼe ʼau manatuʼi tuʼumaʼu te kapite 12 ʼo Loma, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai: ‘ ʼAua naʼa koutou lagavaka.’ Koia neʼe mole ʼau nofo ai mo hoku lotokovi. Tuʼa lahi te ʼu temi neʼe feala aipe ke ʼau liufaki ia te kovi kia nātou ʼaē neʼe nātou fakatagaʼi ʼau, kae neʼe mole ʼau fai te faʼahi ʼaia. ʼE mole tonu ke tou fakaʼaogaʼi te mālohi ʼaē ʼe foaki mai e Sehova moʼo liufaki te kovi ki te kovi.”
ʼE ʼi Ai Te Gataʼaga ʼo Te ʼu Fakataga
Kua feala ʼi te temi nei kia Frieda mo Ádám ke nā tauhi ʼāteaina kia Sehova. Kae koteā ʼe ʼasi mai ʼi te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko kia nāua ʼo ʼuhiga mo te fakatagaʼi ʼaia ʼo te lotu? ʼE ʼalunoa te ʼu fakataga ʼaia—tāfito la mo kapau ʼe fai ki te kau Kilisitiano moʼoni. Logola neʼe lahi te ʼu meʼa ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe puli ʼi tonatou fakatagaʼi, pea neʼe nātou mamahi ʼaupito, kae neʼe mole mālo te fakataga ia nātou. Ia ʼaho nei, kua tuputupu te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te Eulopa ʼaē neʼe mālohi ai te ʼu puleʼaga fefeka e lua ʼi muʼa atu.
Neʼe feafeaʼi te kau Fakamoʼoni ʼi te temi ʼaē neʼe fakatagaʼi ai nātou? Ohage ko te ʼu meʼa neʼe tou vakaʼi ʼi te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo Frieda pea mo Ádám, neʼe nātou muliʼi te tokoni faka Tohi-Tapu ʼaenī: “ ʼAua naʼa koutou lavā ʼi te agakovi, kae koutou haga mālo aipe ʼi te agakovi ʼaki te agalelei.” (Loma 12:21, MN ) ʼE feala koa ke mālo te lelei ʼi te agakovi? Ei, mokā tou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei heʼe tou tui mālohi ki te ʼAtua. Neʼe mālo te laumālie ʼo te ʼAtua ʼi te temi ʼaē neʼe mālo ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼu fakataga ʼaē neʼe fai kia nātou ʼi Eulopa, koteʼuhi ʼe mālohi te lelei ʼuhi ko te tui, ʼaē ko he fua ʼe fakatupu e te laumālie maʼoniʼoni ʼi te kau Kilisitiano agavaivai. (Kalate 5:22, 23) ʼI te mālama agamālohi ʼaenī, ʼe ko he ako ʼaia kia tatou fuli ʼe tonu ke tou tokagaʼi.
[Paki ʼo te pasina 5]
Ko Frieda Jess (ʼi te temi nei ko Thiele) ʼi te temi ʼaē neʼe puke ai pea mo te temi nei
[Paki ʼo te pasina 7]
Ko Ádám Szinger ʼi te temi ʼaē neʼe pilisoniʼi ai pea mo te temi nei