Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w01 1/11 p. 4-7
  • Hāofaki Tokotou Leʼo ʼo Loto

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Hāofaki Tokotou Leʼo ʼo Loto
  • Te Tule Leʼo—2001
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te Lotu Hala ʼe Ina ʼUlihi Te Leʼo ʼo Loto
  • Koutou Filifili Takotou ʼu Fakafiafia
  • ʼE Lave Tatatou ʼu Fakakaugā Ki Totatou Leʼo ʼo Loto
  • Koutou Puipui Tokotou Leʼo ʼo Loto
  • ʼE Akoʼi Fakalelei Koa Tokotou Leʼo ʼo Loto?
    Te Tule Leʼo—2005
  • ʼE Kotou Lava Taupau Feafeaʼi He Leʼo ʼo Loto ʼe Lelei?
    “Kotou Haga Nonofo ʼi Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua”
  • Tou Fakalogo Ki Te Leʼo ʼe Haʼu Mai Totatou Loto
    Te Tule Leʼo—2007
  • ʼE Feala Koa Ke Ke Falala Ki Tou Leʼo ʼo Loto?
    Te Tule Leʼo—2015
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2001
w01 1/11 p. 4-7

Hāofaki Tokotou Leʼo ʼo Loto

ʼE FAKAMATAKU te manatu ʼaē ke tou folau ʼi he vakalele neʼe hala te ʼu naunau ʼaē neʼe fakahū ki te olotinatea. Kae koutou fakakaukauʼi muʼa, mo kapau neʼe ko he tahi ʼaē neʼe ina fai ke hala te takitaki ʼo te vakalele pe neʼe ina kākāʼi te ʼu naunau. ʼO toe feiā pe, ʼi hona ʼaluʼaga fakatātā, ʼe ʼi ai te tahi ʼe ina faigaʼi ke ina kākāʼi tokotou leʼo ʼo loto. ʼE ina fia maumauʼi te faʼahi ʼaē ʼe ina takitaki koutou ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Ko tana fakatuʼutuʼu ke koutou fakafeagai ki te ʼAtua!—Sopo 2:2-5; Soane 8:44.

Ko ai ʼaē ʼe aga kākā feiā? ʼI te Tohi-Tapu, ʼe fakahigoa ko “te gata olisinale, ia ia ʼaē ʼe fakahigoaʼi ko te Tevolo mo Satana, ia ia ʼaē ʼe ina fakahēʼi te kele katoa.” (Apokalipesi 12:9, MN ) ʼE tou mahino kiai ʼaki te meʼa ʼaē neʼe ina fai ʼi te ʼōloto ʼo Eteni, ʼi tana fakalotoʼi ia Eva ʼaki he ʼu palalau kākā, ke ina meʼa noaʼi te meʼa ʼaē neʼe ina ʼiloʼi ʼe totonu pea mo agatuʼu ki te ʼAtua. (Senesi 3:1-6, 16-19) Talu mai ai, neʼe ko ia te tafitoʼaga ʼo te ʼu kautahi ʼaē neʼe fakatuʼu moʼo kākāʼi ʼo te hahaʼi kaugamālie ke nātou fakafeagai ki te ʼAtua. Ko te kautahi ʼaē ʼe kovi ʼaupito ʼe ko te lotu hala.—2 Kolonito 11:14, 15.

Ko Te Lotu Hala ʼe Ina ʼUlihi Te Leʼo ʼo Loto

ʼI te Tohi-Tapu, ʼi te tohi ʼo Apokalipesi, ʼe fakatātā te tauhi hala ki he fafine paomutu ʼe higoa ko Papiloni Lahi. Ko tana ʼu akonaki neʼe ina fakahalaʼi te aga ʼaē ʼe tonu ke muliʼi e te hahaʼi tokolahi, pea neʼe ina uga ai nātou ke nātou fakafeagai lahi peʼe nātou fakatagaʼi ia nātou ʼaē ʼe mole tatau te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou tui kiai. ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ohage ko tona ʼui ia Apokalipesi, kia mata ʼo te ʼAtua ʼe lākahala tāfito te lotu hala ʼo ʼuhiga mo te toto ʼo “natou katoa nee tamatei i te kelekele,” ʼaē ʼe kau ai te kau atolasio ʼa te ʼAtua.—Apokalipesi 17:1-6; 18:3, 24.

Neʼe fai e Sesu te fakatokaga ki tana ʼu tisipulo ʼo ina ʼui ko ʼihi ʼe fakahalaʼi anai e te lotu hala ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, he neʼe ina ʼui fēnei: “E hokosia mai te hola e natou lau ai ko he gaue lelei tanatou tamatei koutou o momoli ki te Atua.” ʼE mole ʼiloʼi tuʼa tahi e te hahaʼi agamālohi ʼaia te aga ʼaē ʼe tonu ke fai! Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “E natou fai anai ia mea aia koteuhi nee mole natou iloi te Tamai mo au.” (Soane 16:2, 3) Mole fualoa ʼi te ʼosi fai e Sesu ʼo te ʼu palalau ʼaia, pea neʼe matehi ia ia he neʼe fakatotonu e ʼihi kau takitaki lotu, ʼaē neʼe mole hoha tonatou leʼo ʼo loto ʼi te fai fakapō ʼaē neʼe nātou fai. (Soane 11:47-50) Kae neʼe ʼui e Sesu ʼe tou ʼiloʼi tana ʼu tisipulo moʼoni ʼi tanatou feʼofaniʼaki. Pea ʼe lahi age tonatou ʼofa, heʼe tonu ke nātou toe ʼofa ki tonatou ʼu fili.—Mateo 5:44-48; Soane 13:35.

ʼE toe fakahalaʼi e te lotu hala te leʼo ʼo loto ʼo te tokolahi, heʼe ina tali te ʼu aga kehekehe ʼaē ʼe fai e te mālama. Neʼe fakakikite e te ʼapositolo ko Paulo te faʼahi ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE hoko mai anai he temi ʼe mole nātou toe ʼutaki anai ia te akonaki ʼaē ʼe lelei, kae ʼo mulimuli ki tanatou ʼu holi, ʼe nātou tānaki anai he kau faiako maʼa nātou, ke lave lelei ki ʼonatou ʼu taliga.”—2 Timoteo 4:3, MN.

Ia ʼaho nei, ʼe fai e te kau takitaki lotu te ʼu akonaki ʼe lave lelei ki te ʼu taliga ʼa te hahaʼi, ʼo nātou ʼui ʼe tali e te ʼAtua te ʼu felāveʼi fakasino ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe mole heʼeki ʼohoana. Ko ʼihi ʼe nātou tali te ʼu felāveʼi fakasino ʼa te tagata mo te tagata. ʼI tona fakahagatonu, ko ʼihi takitaki lotu ʼe nātou fai te aga ʼaia. Ko te alatike ʼi te sulunale Pilitania The Times, neʼe ina ʼui “kua ʼiloʼi ko te toko hogofulu-ma-tolu kau takitaki lotu ʼe nātou nonofo mo he ʼu tagata” pea neʼe fili nātou ke nātou kau ki te Fono Lahi ʼo Te ’Ēkelesia ʼo Pilitania. Kapau ʼe meʼa noaʼi e te kau takitaki lotu te ʼu aga ʼaē ʼe fakatotonu e te Tohi-Tapu, peʼe mole koviʼia e tanatou ʼēkelesia, pea ko te ʼu lekula fea ʼaē ka mulimuli kiai te hahaʼi lotu? ʼE mole tou punamaʼuli ai ki te mole kei ʼiloʼi e te lauʼi miliona hahaʼi pe koteā te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke nātou fai.

ʼE lelei age ke takitaki tatou e te ʼu moʼoni fakalaumālie ʼa te Tohi-Tapu, ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke tou fai, heʼe nātou hage ko he ʼu mālama moʼo inaina ʼo tatou! (Pesalemo 43:3; Soane 17:17) Ohage la, ʼe akoʼi mai e te Tohi-Tapu ko te hahaʼi fai folonikasio pea mo te kau tono “ ʼe mole nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” (1 Kolonito 6:9, 10, MN ) ʼE ina ʼui mai ko te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼaē ʼe nātou fetogi “te felavei fakanatula, aki te felavei e fehagai mo te natula” ʼe nātou “fai he u aga fakaufiufi” kia mata ʼo te ʼAtua. (Loma 1:26, 27, 32) Ko te ʼu lekula ʼaia ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, neʼe mole ko he ʼu lekula ʼa te ʼu tagata agahala, kae ʼe ko he ʼu lekula neʼe foaki mai e te ʼAtua, ʼaē ʼe mole fetogi ʼi he temi. (Kalate 1:8; 2 Timoteo 3:16) Kae ʼe fakaʼaogaʼi e Satana te tahi ʼu faʼahi moʼo fakahalaʼi te leʼo ʼo loto ʼo te hahaʼi.

Koutou Filifili Takotou ʼu Fakafiafia

ʼE mole tatau te fakakinauʼi ʼo he tahi ke ina fai he meʼa ʼe kovi, pea mo te faiga ʼaē ke ina fia fai ki te aga ʼaia. ʼE ko te meʼa ʼaia ʼaē ʼe loto kiai Satana, “te pule o te malama-nei.” Moʼo fakahū te manatu kovi ʼaia ki te ʼatamai pea mo te loto ʼo nātou ʼaē ʼe vavale peʼe ko nātou ʼaē ʼe nātou meʼa noaʼi te kovi—tāfito te kau tūpulaga ʼaē ʼe higa gafua—ʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu faʼahi ohage ko te ʼu tohi, te ʼu ʼata, te musika, te ʼu gaoʼi viteo, pea mo te Internet ʼaē ʼe hā ai te ʼu paki heʼeʼaoga.—Soane 14:30; Efeso 2:2.

Neʼe fakahā ʼi te sulunale Pediatrics te sivi neʼe fai: “Ko te kau tūpulaga [ʼi Amelika] ʼe nātou sisio ki he ʼu aga mālohi e teitei 10 000 ʼi te taʼu fuli, pea kua ʼāsili hā te aga mālohi ʼi te ʼu polokalama televisio ʼaē neʼe fai tāfito maʼa te ʼu tamaliki.” Neʼe toe fakahā e te sivi ʼaia “ ʼi te taʼu fuli, ʼe logo te kau tūpulaga ki he ʼu palalau, mo he ʼu fakahuahua e 15 000 ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino.” Neʼe toe ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te ʼu polokalama televisio ʼaē ʼe sioʼi e te hahaʼi fuli, “ ʼe maʼu ai te ʼu felāveʼi fakasino e 8 tupu ʼi te hola fuli, ʼo tuʼa fā tona lahi ʼi te taʼu 1976.” ʼE mole fakapunamaʼuli te ʼui ʼa te sivi ʼaia “ ʼe toe fakamataku mo te tuputupu ʼo te gutu tauvele ʼa te hahaʼi.” Kae ko te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tuʼuga sivi ʼa te ʼu tagata popoto ʼe nātou fakatokagaʼi, ʼe liliu te hahaʼi ʼo agakovi ʼi tanatou fakamāhani ki te ʼu meʼa feiā. Koia kapau ʼe koutou loto moʼoni ke koutou fakafiafia te ʼAtua pea ke fua lelei kia koutou, koutou manatuʼi ia Tāʼaga Lea 4:23, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai: “Hāofaki tou loto, heʼe ko ia te ʼu matapuna ʼo te maʼuli.”—Isaia 48:17.

ʼE lahi te ʼu musika ʼo te mālama ʼe nātou toe ʼulihi mo te leʼo ʼo loto. ʼE ʼui e te nusipepa Ositalalia The Sunday Mail, ko te tagata hiva, ʼe leleiʼia ʼaupito tana ʼu hiva ʼi te ʼu fenua ʼo te Potu Uesite, pea ʼe ina “fai he ʼu meʼa makehe moʼo fakapunamaʼuli” te loto ʼo te hahaʼi. ʼE ʼui e te alatike “ ʼi tana ʼu hiva ʼe ina vikiʼi te ʼu toloke, te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he ʼu hahaʼi ʼe nātou famili totonu, pea mo te fakaʼalikiʼi ʼa he tahi,” pea “ ʼe ina ʼui ʼi tana hiva ʼe ina matehi tona ʼohoana pea mo lī tona sino ki te vaitafe.” Ko tana tahi ʼu hiva ʼe fakalialia ʼaupito pea ʼe mole feala ke tou talanoa kiai. Kae neʼe fakapale ia ia ʼaki tana musika ʼaia. ʼE koutou fia fakahū koa ki tokotou ʼatamai pea mo tokotou loto he ʼu manatu kovi feiā ohage ko te ʼu manatu ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi ʼoluga, tatau aipe peʼe ko he ʼu musika logo mālie? Kailoa ia, he ko nātou ʼaē ʼe nātou fai feiā ʼe nātou kākāʼi tonatou leʼo ʼo loto pea mo nātou fakatupu ia nātou “he loto e kovi,” ʼo nātou liliu ai ko he ʼu fili ʼa te ʼAtua.—Hepeleo 3:12; Mateo 12:33-35.

Koia koutou aga fakapotopoto mokā koutou filifili takotou ʼu fakafiafia. ʼE uga fēnei tatou e te Tohi-Tapu: “Ko meafuape e mooni, ko meafuape e fakaapaapaʼia, ko meafuape e tonu, ko meafuape e maa, ko meafuape e tuha mo te ofa, ko meafuape e lelei tona palalaui, kapau e ko he vilitute pea kapau e ko he mea e vikivikiʼia, koutou tokaga kia mea aia.”—Filipe 4:8.

ʼE Lave Tatatou ʼu Fakakaugā Ki Totatou Leʼo ʼo Loto

ʼI tanā kei liliki, ko te ʼu tama ko Neil pea mo Franz neʼe nā fakatahi lelei mo te ʼu Kilisitiano moʼoni.a Kae neʼe ʼui fēnei e Neil, ʼaki te temi, “neʼe ʼau kamata kaumeʼa mo te ʼu hahaʼi kovi.” Neʼe fakahemala ʼaupito heʼe ki muli age neʼe ina fakapogi te tahi pea neʼe pilisoniʼi. Neʼe toe feiā mo Franz. Neʼe meo fēnei: “Neʼe ʼau manatu neʼe feala pe ke ʼau fakatahitahi mo te kau tūpulaga ʼo te mālama, heʼe mole nātou fetogi anai ʼau. Kae ohage ko tona ʼui ia Kalate 6:7, ‘e mole nukinukiʼi te Atua. He ko te mea ae e to e te tagata pea e ina utu anai.’ ʼAki te meʼa kovi ʼaia neʼe hoko kia ʼau, neʼe ʼau mahino ai neʼe ʼau faihala kae neʼe tonu pe Sehova ia. Kua ʼau pilisoni ʼi te temi ʼaenī ʼuhi ko te aga kovi ʼaia neʼe ʼau fai.”

Ko te ʼu hahaʼi ohage ko Neil pea mo Franz, neʼe mole nā liliu fakafokifā pe ʼo fai fakapō; ʼi te kamata, neʼe mole nā manatu tuʼa tahi ke nā fakapogi he tahi. ʼI te agamāhani ʼe kamata hēhē māmālie he tahi, ʼaki he ʼu fakakaugā kovi. (1 Kolonito 15:33) Pea ʼi ʼihi temi ʼe feala ke ina fakaʼaogaʼi te toloke pea mo te kava. ʼI tona ʼuhiga moʼoni, neʼe ʼui tonu ʼo ʼuhiga mo te leʼo ʼo loto ʼe ko te “faʼahi ʼo te ʼulugaaga ʼo he tahi ʼe feala ke puli ʼi te kava.” ʼOsi ʼaia pea mole faigataʼa leva te fakahoko ʼo he fakapō peʼe ko he aga heʼeʼaoga.

ʼE mole tonu ke koutou kamata fai he meʼa feiā. Koutou fakatahitahi mo te hahaʼi aga fakapotopoto ʼaē ʼe ʼoʼofa moʼoni ki te ʼAtua. ʼE nātou tokoni atu anai kia koutou ke mālohi tokotou leʼo ʼo loto, ke ina takitaki lelei koutou, pea ʼe mole hoko anai kia koutou he ʼu meʼa fakaloto mamahi. (Tāʼaga Lea 13:20) Logola ʼe kei nā pilisoni, kae kua mahino kia Neil pea mo Franz ko tonā ʼu leʼo ʼo loto, ʼe ko he meʼa ʼofa mai te ʼAtua ʼe tonu ke nā akoʼi pea mo nā taupau fakalelei. Tahi ʼaē meʼa, ʼe nā faiga lahi ke nā felogoi lelei mo tonā ʼAtua ko Sehova. Koutou aga fakapotopoto pea ʼaua naʼa koutou faihala ohage ko nāua.—Tāʼaga Lea 22:3.

Koutou Puipui Tokotou Leʼo ʼo Loto

ʼE tou fakahā ʼe tou fia tokaga ki totatou leʼo ʼo loto, mokā tou ʼofa pea mo tui ki te ʼAtua, pea mo tou manavasiʼi kia te ia. (Tāʼaga Lea 8:13; 1 Soane 5:3) ʼE fakahā e te Tohi-Tapu, kapau ʼe mole maʼu e totatou leʼo ʼo loto te ʼu faʼahi ʼaia, pea ʼe mole feala ke mulimuli tuʼumaʼu ki te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Ohage la, ʼe talanoa ia Pesalemo 14:1 kia nātou ʼaē ʼe nātou ʼui fēnei ʼi tonatou loto: “ ʼE mole he Sehova.” ʼE lave feafeaʼi tanatou tuigataʼa ʼaia ki tanatou aga? ʼE hoko atu fēnei te vaega: “ ʼE nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga, ʼe nātou fakalialia ʼi tanatou aga.”

Ko te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui moʼoni ki te ʼAtua ʼe mole nātou ʼamanaki ki he ka haʼu ʼe lelei age. Koia ʼe nātou manatu pe ki te temi ʼaenī, ʼo nātou kumi ke nātou fakafimālieʼi tanatou ʼu holi fakasino. ʼE nātou ʼui fēnei: “Tou kai mo inu he tou mamate apogipogi.” (1 Kolonito 15:32) ʼI te tahi age faʼahi, ko nātou ʼaē ʼe nātou sioʼi te totogi ʼo te maʼuli heʼegata ʼe mole fakahēʼi nātou e te ʼu fakafiafia faka temi ʼo te mālama. Ohage ko he olotinatea lelei ʼi te ʼu vakalele, ko tonatou leʼo ʼo loto ʼaē neʼe akoʼi, ʼe mulimuli lelei ki te ala ʼaē ʼe totonu, ʼo nātou agatonu ʼo fakalogo ki te ʼAtua.—Filipe 3:8.

Ke mālohi pea mo totonu tuʼumaʼu tokotou leʼo ʼo loto, ʼe tonu ke takitaki tuʼumaʼu e te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼAki he lea fakatātā, ʼe ʼui mai e te Tohi-Tapu ʼe feala ke tou maʼu te takitaki ʼaia: “ ʼE logo anai tou ʼu taliga ki he folafola ʼe haʼu mai ʼou tuʼa, ʼo ina ʼui fēnei: ‘Koʼeni te ala. Koutou haʼele ai,’ mo kapau ʼe tonu ke koutou ʼolo ki te faʼahi mataʼu peʼe kapau ʼe tonu ke koutou ʼolo ki te faʼahi hema.” (Isaia 30:21) Koia koutou tuku kehe he temi moʼo lau te Tohi-Tapu ʼi te ʼaho fuli. ʼE koutou maʼu ai anai te mālohi pea mo fakaloto mālohiʼi anai koutou ʼi takotou faiga ke koutou fai te meʼa ʼaē ʼe totonu, peʼe ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe lahi ʼaupito ai takotou loto tuʼania pea mo takotou hoha. Koutou tui papau ʼe takitaki anai koutou e Sehova ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke koutou fai, pea ʼi te faʼahi fakalaumālie, mo kapau ʼe koutou falala katoa kia te ia. Ei, koutou faʼifaʼitakiʼi te tagata fai pesalemo, ʼaē neʼe ina tohi fēnei: “Kua ʼau tuku tuʼumaʼu pe ia Sehova ʼi ʼoku muʼa. ʼE mole ʼau tūkia anai, heʼe nofo ʼi toku toʼomataʼu.”—Pesalemo 16:8; 55:22.

[Kiʼi nota]

a Neʼe fetogi te ʼu higoa.

[Paki ʼo te pasina 5]

Ko te lotu hala, ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼe ko ‘Papiloni Lahi,’ ʼe ko ia tāfito ʼaē neʼe ina fakahalaʼi te leʼo ʼo loto ʼa te tokolahi

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Priest blessing troops: U.S. Army photo

[Paki ʼo te pasina 6]

Ko te sioʼi ʼo te agamālohi pea mo te aga heʼeʼaoga ʼi te televisio ʼe fua kovi anai ki tokotou leʼo ʼo loto

[Paki ʼo te pasina 7]

Ko he takitaki tuʼumaʼu mai te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ina hāofaki anai tokotou leʼo ʼo loto

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae