Koutou Tuku Ke Puipui Koutou e Te “Folafola” ʼa Sehova
ʼI TE taʼu 490 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe hoko te tau ʼi Marathon, neʼe ko he tau logona ʼi te hisitolia, he neʼe ko te toko 10 afe peʼe toko 20 afe kau Ateni neʼe nātou fehōkosi mo te kautau Pelesia neʼe kaugamālie ʼaupito. ʼI te ʼu puleʼaki tau ʼa te kau Keleka neʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu solia ʼe nātou haʼele fakapupu, neʼe fakahigoaʼi ko te phalange. Ko tonatou ʼu meʼa tali tau neʼe nātou fakahaga ki muʼa ohage ko he kaupā mālohi, pea neʼe nātou fakatuʼu ki muʼa ʼonatou tao. ʼAki te puleʼaki tau ʼaia, neʼe maʼu ai e te kau Ateni he mālohi ʼiloa ʼi tanatou fehōkosi mo te kautau mālohi ʼaupito ʼa te kau Pelesia.
Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe nātou fai te tau fakalaumālie. ʼE nātou tauʼi te ʼu fili mālohi—ko te ʼu pule fakapulipuli ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī, ʼaē ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼe ko “te kau pule ʼo te mālama ʼo te ʼu fakapōʼuli, . . . te ʼu mālohi fakalaumālie agakovi ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu potu ʼo te lagi.” (Efeso 6:12, MN; 1 Soane 5:19) ʼE kei mālo te hahaʼi ʼa te ʼAtua—kae ʼe mole nātou mālo ʼuhi pe ko tonatou mālohi fakatagata. Heʼe ko Sehova ʼaē ʼe tupu ai tanatou mālo, ia ia ʼaē ʼe ina puipui pea mo akoʼi nātou, ohage ko tona fakahā mai iā Pesalemo 18:30: “Ko te folafola ʼa Sehova ʼe haohaoa ia. ʼE ko he meʼa tali tau ia maʼa nātou ʼaē ʼe ʼōmai ʼo fenonoʼi iā te ia.”
Ko Sehova ʼaki tana “folafola” maʼa ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu, ʼe ina puipui tana ʼu kaugana ke nātou hāo mai te ʼu tuʼutāmaki fakalaumālie. (Pesalemo 19:7-11; 119:93) ʼO ʼuhiga mo te poto ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, neʼe tohi fēnei e Salomone: “ ʼAua naʼa ke līaki te poto, pea ʼe ina hāofaki anai koe. Manako kiai, pea ʼe ina puipui anai koe.” (Tāʼaga Lea 4:6; Tagata Tānaki 7:12) E hāofaki feafeaʼi tatou e te poto fakaʼatua mai te kovi? Tou vakaʼi age muʼa ia te faʼifaʼitaki ʼo te Iselaele ʼāfea.
Ko He Hahaʼi ʼe Puipui e Te Poto Fakaʼatua
Ko te Lao ʼa Sehova neʼe ina puipui pea mo takitaki te kau Iselaele ʼi te ʼu potu fuli ʼo tonatou maʼuli. Ohage la, neʼe nātou hāo mai te ʼu mahaki kehekehe ʼaē neʼe maʼu ʼi ʼihi fenua, he neʼe nātou mulimuli ki te ʼu lēkula ʼo ʼuhiga mo te meʼa kai, mo te fakamaʼa ʼo tonatou sino, pea mo te fakamamaʼo ʼo nātou ʼaē neʼe nātou maʼu he ʼu mahaki neʼe feala ke pikisia ai ʼihi hahaʼi. Neʼe hoki maʼu te bactérie e te kau tōketā ʼi te sēkulō 19, kae kua fualoa tana kua fakamahino ʼi te Lao ʼa te ʼAtua. Ko te ʼu lao fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te maʼu kele, mo te totogi, pea mo te ʼāteaina mai te ʼu maʼua, pea mo te tupu ʼaē ʼe fakamaʼua kiai, neʼe ina faka fealagia ki te kau Iselaele ke nātou tokalelei ʼi te maʼuli faka sosiale, ke nātou maʼuli faifaitahi pea ke lelei tonatou maʼuli faka ekonomika. (Teutalonome 7:12, 15; 15:4, 5) Neʼe toe ʼaoga foki ia te Lao ʼa Sehova moʼo puipui te kele ʼa Iselaele, ke ʼaua naʼa maumau! (Ekesote 23:10, 11) Ko te ʼu fakatotonu ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te tauhi hala, neʼe ina hāofaki tonatou maʼuli fakalaumālie, ʼo puipui nātou mai te ʼu meʼa fakatemonio, mo te sākilifisioʼi ʼa te ʼu kihiʼi tamaliki, pea mo ʼihi ʼatu ʼu meʼa kovi, pea mo te aga fakaufiufi ʼaē neʼe fai e te hahaʼi, ʼaē ko te tulolo ki te ʼu fakatātā mate.—Ekesote 20:3-5; Pesalemo 115:4-8.
ʼE mahino mai ko te “folafola” ʼa te ʼAtua neʼe “mole ko he folafola noa” maʼa Iselaele, kae ko nātou ʼaē neʼe nātou mulimuli kiai neʼe ina hāofaki pea mo faka tologa tonatou maʼuli. (Teutalonome 32:47) ʼE toe feiā ʼi totatou temi, ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe mulimuli ki te ʼu folafola poto ʼa Sehova, logola te mole kei fakalogo ʼa te kau Kilisitiano ki te fuakava ʼo te Lao. (Kalate 3:24, 25; Hepeleo 8:8) ʼE mole kei ʼi ai he ʼu tuʼuga lao ʼe mulimuli kiai te kau Kilisitiano, kae ʼe takitaki pea mo puipui nātou e te ʼu pelesepeto kehekehe ʼo te Tohi-Tapu.
Ko He Hahaʼi ʼe Puipui e Te ʼu Pelesepeto
ʼE feala ke tuʼakoi pea mo faka temi te ʼu Lao. Kae ʼi te agamāhani ko te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu, ʼaē ko te ʼu moʼoni tāfito, ʼe lava fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu faʼahi kehekehe ʼo totatou maʼuli, pea mo ʼaoga tuʼumaʼu. Ohage la ko te pelesepeto ʼaē ʼe tuʼu iā Sakopo 3:17 (MN ): “Kae ko te poto mai ʼoluga, ʼuluaki ʼe maʼa ia, pea ʼe tokalelei.” ʼE lava puipui feafeaʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua e te moʼoni tāfito ʼaia?
Ko te maʼa ʼaē ʼe talanoa kiai te vaega, ʼe ko te maʼa ʼi te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Koia ko nātou ʼaē ʼe nātou faka maʼuhigaʼi te nofo maʼa ʼaia, ʼe mole nātou tekeʼi pe te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, kae ʼe nātou tekeʼi foki mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakaiku ki te ʼu aga ʼaia, ohage la ko te ʼu holi kovi pea mo te ʼu felāveʼi fakasino fakalialia. (Mateo 5:28) ʼO toe feiā mo he tama pea mo he taʼahine ʼe nā fakatahi, ʼe nā fia mulimuli ki te pelesepeto ʼa Sakopo 3:17, ʼo nā nonofo tokaga anai ʼi tanā gaohi meʼa fakatahi, naʼa nā fai he aga heʼemaʼa. ʼI tanatou leleiʼia ia te ʼu pelesepeto ʼaia, ʼe nātou tōkakaga ʼo nonofo maʼa, ʼo mole nātou ʼui kapau ʼe mole nātou fai he meʼa ʼe kovi, pea ʼe mole tauteaʼi e Sehova tanatou aga. ʼE mahino kiā nātou ko Sehova ʼe “sio ki te loto” pea ʼo mulimuli ki te faʼahi ʼaia, ʼe ina fai anai he tapuakina peʼe ina fai he tūʼā. (1 Samuele 16:7; 2 Fakamatala 16:9) Ko nātou ʼaē ʼe aga fakapotopoto feiā, ʼe nātou haohaoa mai te ʼu tuʼuga mahaki ʼaē kua mafola ʼi te temi nei ʼuhi ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, pea mo hāofakiʼi tonatou ʼatamai pea mo tonatou loto.
ʼE toe ʼui mai iā Sakopo 3:17 ko te poto fakaʼatua ʼe “tokalelei” ia. ʼE mahino kiā tatou ko Satana ʼe ina faigaʼi ke tou maliu mai iā Sehova, koteʼuhi ʼe ina fakahū ki totatou loto te holi ki te agamālohi, ʼaki he ʼu tohi, he ʼu ʼata, mo he ʼu musika pea mo te ʼu gaoʼi faka olotinatea ʼaē ʼe mole leleiʼia e Sehova—ko ʼihi gaoʼi feiā ʼe nātou uga te kau gaoʼi ke nātou agamālohi pea mo fai fakapō! (Pesalemo 11:5) Kua lava te kākā ʼa Satana heʼe kua ʼāsili te ʼu fai fakapō. Kua hili kiai ni ʼu taʼu, neʼe fakahā ʼi te sulunale Ositalalia The Sydney Morning Herald te faʼahiga fai fakapō ʼaē neʼe ʼuluaki fakahigoaʼi e Robert Ressler, “ko he ʼu fai fakapō ʼe fai e he tokotahi.” Neʼe ʼui ʼe Ressler ʼo ʼuhiga mo te kau fai fakapō ʼaē neʼe ina fakafehufehuʼi ʼi te taʼu 1970, neʼe nātou holi ki te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, ʼaē kua “tali gafua ia ʼaho nei.” Koia neʼe ʼui ai e Ressler “ ʼe fakamataku totatou ka haʼu, heʼe toe ʼāsili anai te ʼu fai fakapō.”
ʼOsi pe kiai ni ʼu māhina, neʼe talanoa ʼi te sulunale ki te tagata neʼe ina fanahi te tamaliki e toko 16 pea mo tanatou fafine faiako ʼi te faleako ʼi Dunblane, ʼi Écosse, ʼosi ʼaia pea neʼe fakamate. Hili kiai te māhina, neʼe matehi e te tagata ʼaki tana fana te toko 32 hahaʼi, ʼi te kiʼi kolo tokalelei ʼo Tasmanie ʼi Port Arthur, ʼi Ositalalia. Kua nofo tuʼania ia Amelika ʼuhi ko te ʼu fai fakapō ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu faleako, koia ʼaē ʼe fia ʼiloʼi ai e te kau Amelika pe koʼe ʼe hoko te ʼu fai fakapō ʼaia. ʼI te māhina ʼo Sūnio ʼi te taʼu 2001, neʼe tohi ʼi te ʼuluaki pasina ʼo te ʼu sulunale ʼo te malamanei kātoa, te fakapō ʼaē neʼe hoko ʼi Saponia, ko te tagata ʼulu vale neʼe hū ki te faleako ʼo te tamaliki liliki pea neʼe ina matehi ʼaki tana paione te ʼu kihiʼi tamaliki e toko 8 pea neʼe ina toe tuʼutuʼusi foki mo ʼihi ʼu hahaʼi e toko 15. ʼE mole tou ʼiloʼi papau te ʼu tupuʼaga ʼo te ʼu taʼi agakovi ʼaia, kae ʼi te tahi faʼahi, ʼe feala ke ʼui ʼe ʼāsili ʼuhi ko te agakovi ʼaē ʼe fakahāhā ʼi te televisio. Neʼe tohi fēnei e te tagata faitohi sulunale Ositalalia ko Phillip Adams: “Kapau ʼaki he publicité e minuta tahi ʼe ʼolo ai he tokolahi ʼo faifakatau ʼi te ʼu fale koloā, pea ʼe mahino papau ia ko he ʼata ʼe hola lua, pea ʼe lahi tona sioʼi, ʼe ina lava fetogi te aga ʼa te hahaʼi.” Neʼe maʼu e te kau polisi ʼi te ʼapi ʼo te tagata ʼaē neʼe fai fakapō ʼi Port Arthur, te ʼu ʼata e 2 000 ʼe fakahā ai te ʼu fai fakapō pea mo te ʼu ʼata ʼe fakahāhā ai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga.
Ko nātou ʼaē ʼe mulimuli ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu ʼe hāofaki tonatou ʼatamai pea mo tonatou loto mai te ʼu faʼahiga fakafiafia kehekehe ʼaē ʼe lagolago ki te agakovi. Koia ʼaē ʼe mole maʼu ai ʼi tanatou ʼu manatu pea mo tonatou loto ia “te manatu ʼo te mālama.” Neʼe “akoʼi nātou e te laumālie [ʼo te ʼAtua],” pea ʼe nātou faigaʼi ke nātou manako ki tona ʼu kalitātē, ohage la ko te tokalelei. (1 Kolonito 2:12, 13; Kalate 5:22, 23) ʼE nātou fai te faʼahi ʼaia ʼi tanatou ako tuʼumaʼu ia te Tohi-Tapu, mo te faikole, pea mo te metitāsio aoga. Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole nātou fia fakatahi mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou leleiʼia te agamālohi, kae ʼe nātou fia fakakaugā mo te hahaʼi ʼaē ohage ko nātou, ʼe fia maʼuʼuli ʼi te mālama foʼou pea mo tokalelei ʼa Sehova. (Pesalemo 1:1-3; Tāʼaga Lea 16:29) ʼE puipui tatou e te poto fakaʼatua!
Koutou Tuku Ke Puipui Tokotou Loto e Te “Folafola” ʼa Sehova
ʼI te temi ʼaē neʼe hoko ai te ʼu fai fakahala kiā Sesu ʼi te toafa, neʼe ina fakaʼaogaʼi lelei ia te Folafola ʼa te ʼAtua moʼo teteke ia Satana. (Luka 4:1-13) Kae neʼe mole fia fihi ia Sesu mo te Tevolo. ʼI tana tauʼi ia Tevolo ʼaki te Tohi-Tapu, neʼe palalau ia Sesu ʼaki tona loto kātoa, pea neʼe mole hoko te fai fakahala ʼa te Tevolo, ohage ko tona hoko ʼi te ʼōloto ʼo Eteni. ʼO toe feiā pe, ʼe mole iku anai te ʼu kākā ʼa Satana kiā tatou, mo kapau ʼe tou fakafonu totatou loto ʼaki te ʼu folafola ʼa Sehova. ʼE ko he faʼahi maʼuhiga ʼaupito ke tou fai ia te faʼahi ʼaia, heʼe “haʼu mai [totatou loto] te ʼu matapuna ʼo te maʼuli.”—Tāʼaga Lea 4:23.
Koia tou haga puipui totatou loto, ʼaua naʼa tou fiu. Logola neʼe mole ina lava fakahalaʼi ia Sesu ʼi te toafa, kae neʼe haga fai aipe e Satana tana ʼu fai fakahala kiā ia. (Luka 4:13) ʼE ina toe faigaʼi feiā anai kiā tatou, ʼo ina fakaʼaogaʼi te ʼu kākā kehekehe moʼo fakahalaʼi totatou agatonu. (Apokalipesi 12:17) Koia, tou faʼifaʼitaki kiā Sesu ʼo tou gāueʼi he manako mālohi ki te Folafola ʼa te Atua, pea ke tou faikole tuʼumaʼu ʼi te temi fuli ke tou maʼu tona laumālie maʼoniʼoni pea mo tona poto. (1 Tesalonika 5:17; Hepeleo 5:7) ʼE fakapapauʼi mai e Sehova ko nātou fuli ʼaē ʼe fenonoʼi iā te ia ʼe nātou hāo anai mai te ʼu tuʼutāmaki fakalaumālie.—Pesalemo 91:1-10; Tāʼaga Lea 1:33.
Ko Te Folafola ʼa Te ʼAtua ʼe Ina Puipui Te Kokelekasio
ʼE mole feala ke tāʼofi e Satana te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaē neʼe fakakikite ʼe nātou hāo anai ʼi te mamahi lahi. (Apokalipesi 7:9, 14, MN ) Kae ʼe ina faigaʼi tuʼumaʼu ke ina fakahalaʼi te kau Kilisitiano ke mole maʼu e ʼihi te ʼu tapuakina mai iā Sehova. Neʼe lava tana fai fakahala ʼaia ʼi te Iselaele ʼāfea, ʼo mamate ai te toko 24 000 kau Iselaele kae neʼe kua nātou vave hū ki te Kele ʼo Te Fakapapau. (Faka au 25:1-9) Ei ko te kau Kilisitiano ʼaē ʼe nātou agahala kae ʼe nātou fakahemala moʼoni, ʼe foaki anai he ʼu tokoni kiā nātou ke feala hanatou toe liliu ʼo mālolohi ʼi te faʼahi fakalaumālie. Kae ko nātou ʼaē ʼe mole nātou fakahemala ohage ko Simeli, ʼe feala ke nātou liliu ko he ʼu fai fakahala ʼo ʼuhiga mo te aga pea mo te maʼuli fakalaumālie ʼo ʼihi. (Faka au 25:14) Ohage la ko te kau solia ʼo te phalange, ʼaē neʼe nātou līaki tanatou ʼu meʼa tali tau, neʼe mole ko nātou pe ʼaē neʼe tuʼutāmaki, kae neʼe toe tuʼutāmaki ai foki mo tonatou ʼu kaugā tau.
Koia ʼe fai mai te fakatotonu ʼaenī ʼi te Tohi-Tapu: “Ke ʼaua naʼa koutou fakatahi mo he tagata ʼe fakahigoaʼi ko he tēhina kae ʼe ko he tagata fai folonikasio, pe ko he tagata mānumānu, pe ko he tagata ʼe tauhi tamapua, pe ko he tagata leakovi, pe ko he tagata konahia, pe ko he tagata kākā, pea ʼaua naʼa koutou kai mo te taʼi tagata ʼaia. . . . Koutou toʼo te tagata agakovi ʼi te lotolotoiga ʼo koutou.” (1 Kolonito 5:11, 13, MN ) ʼE koutou manatu tahi anai mo te “folafola” poto aia, ʼaē ʼe feala ke ina puipui ia te kokelekasio ke maʼa ʼi te faʼahi ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo te faʼahi fakalaumālie.
Kae ʼi te Keletiate, ʼe lahi te ʼu lotu pea mo te kau ʼaposita ʼe nātou meʼa noaʼi te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼaia, heʼe mole ʼalutahi mo te ʼu manatu pea mo te ʼu aga ʼo te temi nei ʼaē ʼe faʼifaʼitaliha te hahaʼi ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai. Koia, ʼe nātou faka lākatonuʼi te ʼu agahala mamafa kehekehe, māʼiape la mo te ʼu agahala ʼaē ʼe fai e te kau takitaki lotu. (2 Timoteo 4:3, 4) Kae koutou fakatokagaʼi ʼi te ʼosi talanoa ʼo Tāʼaga Lea 30:5, ʼo ʼuhiga mo te “folafola” ʼa Sehova ʼaē ʼe hage ko he meʼa tali tau, ʼe hoa mai kiai ia te vaega 6 ʼaē ʼe ʼui fēnei ai: “ ʼAua naʼa ke toe hilifaki he tahi age manatu ki [te] ʼu folafola [ʼa te ʼAtua], naʼa ina fakatonutonuʼi ia koe pea mo ke liliu ko he tagata gutuloi.” ʼIo, ko nātou ʼaē ʼe nātou fulihi hala ia te Tohi-Tapu, ʼe ko te kau gutuloi ʼi te faʼahi fakalaumālie—pea ʼe hoko anai he tūʼā mamafa kiā nātou ʼaia! (Mateo 15:6-9) Koia tou loto fakafetaʼi ʼaupito heʼe tou kau ʼi te kautahi ʼe fakaʼapaʼapa moʼoni ki te Folafola ʼa te ʼAtua.
ʼE Puipui Tatou e Te “ ʼAele Magoni”
Ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼe nātou hage ko he “ ʼaele magoni” ʼo te maʼuli ʼe leleiʼia e Sehova, heʼe nātou manako ki te Tohi-Tapu pea ʼe nātou fakafimālieʼi ia te hahaʼi ʼaki te logo ʼaē ʼe nātou faka mafola. Kae ki te hahaʼi heʼe faitotonu, ʼe ʼui ʼi te Nouveau Testament (La Bible du Semeur), ʼe hage te logo ʼaia ʼe “manu mate.” Heʼe ko te “ ʼaele magoni ʼo Kilisito” ʼaē ʼe tala e te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ʼe mole leleiʼia e te hahaʼi, heʼe kua agakovi ʼaupito ia te mālama ʼa Satana. Kae ko nātou ʼaē ʼe nātou faʼafai ʼo faka mafola ia te logo lelei, ʼe ko “he ʼaele magoni ʼo Kilisito ʼi te lotolotoiga ʼo nātou ʼaē ʼe lolotoga hāofaki.” (2 Kolonito 2:14-16, MN ) ʼI te agamāhani, ko te hahaʼi agatonu ʼaia ʼe nātou fakalialia ki te malualoi pea mo te ʼu loi faka lotu ʼo te lotu hala. Koia, ka tou avahi te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo fakahā age kiā nātou ia te logo ʼo te Puleʼaga, ʼe nātou fia ʼōmai kiā Kilisito pea ʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fia mahino kiai.—Soane 6:44.
Koia ʼaua naʼa koutou lotovaivai mo kapau ʼe mole tali leleiʼi e ʼihi ia te logo ʼo te Puleʼaga. Kae koutou faka ʼuhiga ia te “ ʼaele magoni ʼo Kilisito” ohage ko he puipui fakalaumālie, heʼe ina fakamamaʼo ʼi te nofoʼaga fakalaumālie ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua ia te hahaʼi agakovi, kae ʼe ina taki mai ia te hahaʼi ʼaē ʼe agatonu.—Isaia 35:8, 9.
Logola tanatou tokosiʼi, kae neʼe mālo te kau solia Keleka ʼi te tau ʼaē neʼe fai ʼi Marathon, he neʼe lelei te faʼufaʼu ʼo te ʼu foʼi kautau pea mo tanatou puke maʼu ʼo tonatou ʼu meʼa tali tau. ʼE feiā mo te kau Fakamoʼoni agatonu ʼa Sehova, ʼe tonu ke nātou falala ki tanatou mālo ʼi te tau fakalaumālie, heʼe ko tonatou “tofiʼa” ʼaia. (Isaia 54:17) Koia, ʼofa pe ke tou haga fenonoʼi iā Sehova, ʼo tou “[puke maʼu ia] te Folafola o te mauli.”—Filipe 2:16.
[Paki ʼo te pasina 31]
‘Ko te poto mai ʼoluga ʼe maʼa ia, pea ʼe tokalelei’