ʼE Tou Fiafia Heʼe Fakahā Mai e Sehova Tona Ala
“Ka ki te ʼAtua moʼoni, ʼe haohaoa tana ala; ko te folafola ʼa Sehova ʼe maʼa.”—2 Samuele 22:31.
1, 2. (a) Koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ki te tagata? (b) Ko ai te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe tonu ke tou mulimuli kiai?
ʼE ʼAOGA ʼaupito ki te tagata fuli he takitaki. Ei, ʼe ʼaoga he tokoni kia tatou moʼo takitaki ʼo totatou maʼuli. ʼE moʼoni neʼe foaki mai e Sehova he faʼahiga poto pea mo he leʼo ʼo loto moʼo faka fealagia kia tatou ke tou maʼu te fakasiosio tonu ke feala ai hatatou ʼiloʼi pe koteā te meʼa ʼaē ʼe kovi pea mo te meʼa ʼaē ʼe lelei. Kae ʼe tonu ke tou akoʼi totatou leʼo ʼo loto ke feala hatatou falala kiai. (Hepeleo 5:14) Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe tou fia fai he ʼu tonu lelei, pea ʼe ʼaoga ke fafaga totatou ʼatamai ʼaki he ʼu meʼa ʼe totonu pea ke akoʼi ke ina fakafuafua lelei te ʼu meʼa ʼaia. (Tāʼaga Lea 2:1-5) Kae tatau aipe peʼe kita fai te faʼahi ʼaia, kae ʼe feala ke iku noa takita ʼu tonu ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko fakafokifā ʼi tokita maʼuli. (Tagata Tānaki 9:11) ʼE mole tou maʼu te fealagia ʼaē ke tou ʼiloʼi papau te ka haʼu.
2 Ko te ʼu tupuʼaga ʼaia, ʼo feiā mo te tahi ʼu tupuʼaga ʼaē neʼe tohi fēnei ai e te polofeta ko Selemia: “ ʼE ʼau ʼiloʼi pe, Ê Sehova, ko te tagata ʼaē neʼe toʼo mai te kele ʼe mole ʼa ia tona ala. ʼE mole ʼa te tagata ʼaē ʼe haʼele te takitaki ʼo tana haʼele.” (Selemia 10:23) Ko Sesu Kilisito, te tagata ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼo te ʼu temi fuli, neʼe ina tali ke takitaki ia ia. Neʼe ina ʼui fēnei: “E mole mafai e te Alo he mea e ia totonu, gatape ki te mea e sio ki ai e fai e te Tamai; he ko meafuape e fai e te Tamai, pea ko meape aia e fai tatau e te Alo.” (Soane 5:19) Koia ʼe ko he aga fakapoto ke kita faʼifaʼitakiʼi ia Sesu pea ke kita kole tokoni kia Sehova ke ina takitaki tatatou faʼahiga haʼele! Neʼe hiva fēnei te Hau ko Tavite: “Ka ki te ʼAtua moʼoni, ʼe haohaoa tana ala; ko te folafola ʼa Sehova ʼe maʼa. ʼE ko he puipui kia nātou fuli ʼaē ʼe fenonoʼi ia te ia.” (2 Samuele 22:31) Kapau ʼe tou faigaʼi ke tou haʼele ʼi te ala ʼa Sehova ka mole tou mulimuli ki totatou poto, pea ʼe tou maʼu anai te takitaki ʼaē ʼe lelei tokotahi. Kapau ʼe kita fakafisi ki te ala ʼa te ʼAtua pea ʼe kita iku anai ki te malaʼia.
ʼE Fakahā Mai e Sehova Te Ala
3. Neʼe takitaki feafeaʼi e Sehova ia Atama mo Eva, pea koteā te ʼamanaki ʼaē neʼe ina tuku kia nāua?
3 Koutou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼo Atama mo Eva. Logope la tanā haohaoa, kae neʼe ʼaoga ke takitaki nāua. Neʼe mole tuku e Sehova ke fakatuʼutuʼu e Atama ia meʼa fuli ʼi te ʼōloto taulekaleka ʼo Eteni. Kae neʼe ina foaki age hana gāue. ʼUluaki neʼe tonu ke foaki e Atama he higoa ki te ʼu manu fuli. Pea neʼe tuku e Sehova kia Atama mo Eva he ʼu gāue ʼe nā fai fualoa anai. Neʼe tonu ke nā puleʼi te kele pea mo fakafonu ʼaki tanā ʼu fānau, pea ke nā tokaga ki te ʼu manu. (Senesi 1:28) Neʼe ko he toe gāue lahi, kae ko tona ikuʼaga neʼe ko he palatiso ʼi te kele katoa ʼo fonu ai he ʼu hahaʼi haohaoa ʼe nātou tokalelei mo te ʼu manu. Neʼe ko he ʼamanaki taulekaleka! Tahi ʼaē meʼa, kapau neʼe agatonu Atama mo Eva ʼo mulimuli ki te ala ʼa Sehova, kanaʼauala ʼe nā felogoi anai mo Sehova. (Vakaʼi ia Senesi 3:8.) ʼE ko he pilivilesio makehe te fealagia ʼaē ke kita felogoi mo totatou Tupuʼaga!
4. Neʼe hā feafeaʼi te mole falala pea mo te mole agatonu ʼa Atama mo Eva ki te ʼAtua, pea koteā te ʼu fua kovi ʼaē neʼe hoko kia nāua?
4 Neʼe tapuʼi e Sehova ki te ʼuluaki taumatuʼa te kai ki te fua ʼo te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi ʼaē neʼe tuʼu ʼi Eteni, pea neʼe ko te faigamālie ʼaia ke nā fakahā neʼe nā fia fakalogo kia Sehova pea mo haʼele ʼi tana ala. (Senesi 2:17) Mole tuai pea neʼe ʼahiʼahiʼi tanā fakalogo. ʼI te palalau kākā ʼa Satana, neʼe tonu ke fakahā ai e Atama mo Eva tanā agatonu kia Sehova pea neʼe tonu ke nā falala ki Tana ʼu fakapapau ke feala hanā fakalogo tuʼumaʼu kia te ia. Kae neʼe mole nā falala pea neʼe mole nā agatonu. Neʼe kākāʼi ia Eva pea neʼe talagataʼa ki te ʼAtua, ʼi te ʼosi fakahā age e Satana neʼe feala ke maʼuli faʼitaliha pea mo tukugakoviʼi te ʼAtua ʼo ina ʼui neʼe loi. Neʼe mulimuli kia ia ia Atama ʼi te agahala ʼaia. (Senesi 3:1-6; 1 Timoteo 2:14) Neʼe lahi ʼaupito tona fua kovi kia nāua. Kanapaula neʼe nā haga haʼele ʼi te ala ʼa Sehova, kanaʼauala neʼe feala ke toe ʼāsili age tanā fiafia ʼi tanā fakahoko tona finegalo. Kae ʼi tanā ʼosi agahala, neʼe nā maʼuli mamahi ʼo aʼu ki tonā mate.—Senesi 3:16-19; 5:1-5.
5. Koteā te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu, pea ʼe tokoni feafeaʼi ki te hahaʼi agatonu ke nātou sio ki tona fakahoko?
5 Kae neʼe mole fetogi e Sehova tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke ina fakaliliu te kele ko he palatiso maʼa te ʼu tagata haohaoa. (Pesalemo 37:11, 29) Pea neʼe ina foaki tuʼumaʼu aipe he takitaki haohaoa kia nātou ʼaē neʼe haʼele ʼi tona ala pea mo fakaʼamu ke nātou sio ki te fakahoko ʼo te fakapapau ʼaia. Kia tatou ʼaē ʼe ʼi ai hotatou ʼu taliga ke tou fagono ki te leʼo ʼo Sehova ʼaē ʼe haʼu mai ʼou tuʼa, ʼo ina ʼui fēnei mai: “Koʼeni te ala. Koutou haʼele ai.”—Isaia 30:21.
Ko ʼIhi Neʼe Nātou Haʼele ʼi Te Ala ʼa Sehova
6. Ko ai te ʼu tagata e lua ʼo te temi muʼa ʼaē neʼe nā haʼele ʼi te ala ʼa Sehova, pea neʼe koteā tona ʼu fua?
6 ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu, ko te tokosiʼi pe ʼi te hōloga ʼo Atama mo Eva neʼe nātou haʼele ʼi te ala ʼa Sehova. Ko Apele ʼaē neʼe ina ʼuluaki fai te faʼahi ʼaia. Logope la neʼe mole maʼuli fualoa, kae ʼi tana mate neʼe ʼofa Sehova kia ia, koia ʼe mahino papau ia, ʼe kau anai ʼi te “tuuake a te agatonu” ʼi te temi ʼaē neʼe fakakatofa kiai te ʼAtua. (Gaue 24:15) ʼE sio anai ki te kua fakahoko ʼo te fakatuʼutuʼu lahi ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te kele pea mo te malamanei. (Hepeleo 11:4) Ko te tahi tagata ʼaē neʼe haʼele ʼi te ala ʼa Sehova neʼe ko Enoke, pea ko tona lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī ʼe taupau ʼi te tohi ʼo Suta. (Suta 14, 15) Neʼe toe nounou foki mo te maʼuli ʼo Enoke. (Senesi 5:21-24) Kae “nee ina tali te fakamooni, nee leleiʼia iaʼia e te Atua.” (Hepeleo 11:5) ʼI tana mate neʼe ʼamanaki ohage ko Apele, ʼe toe tuʼuake anai pea mo kau anai kia nātou ʼaē ka nātou sio ki te fakahoko ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova.
7. Neʼe fakahā feafeaʼi e Noe pea mo tona famili tanatou agatonu kia Sehova pea mo tanatou falala kia te ia?
7 ʼI te ʼāsili kovi ʼo te mālama ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te Tulivio, neʼe ʼahiʼahi ai te agatonu ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe nātou fia fakalogo kia Sehova. ʼI te molehi ʼo te mālama ʼaia, neʼe ko te kiʼi kūtuga pe e tahi ʼaē neʼe haʼele ʼi te ala ʼa Sehova. Ko Noe pea mo tona famili neʼe nātou fakalogo ki te ʼAtua pea neʼe nātou falala ki tana ʼu folafola. Neʼe nātou agatonu ʼo fakahoko te ʼu gāue ʼaē neʼe ina tuku age kia nātou pea neʼe nātou fakafisi ki te ʼu aga heʼeʼaoga ʼo te mālama ʼo te temi ʼaia. (Senesi 6:5-7, 13-16; Hepeleo 11:7; 2 Petelo 2:5) ʼE feala ke tou loto fakafetaʼi ki tanatou agatonu pea mo tanatou fakalogo ki te ʼAtua. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tanatou hāo ʼi te Tulivio pea mo tanatou liliu ko tatatou ʼu kui.—Senesi 6:22; 1 Petelo 3:20.
8. Koteā ʼaē neʼe tonu ke fai e te puleʼaga ʼo Iselaele ke feala hanatou haʼele ʼi te ala ʼa Sehova?
8 ʼAki te temi, neʼe fai e Sehova he fuakava mo te hōloga ʼo te tagata agatonu ko Sakopo pea neʼe nātou liliu ko tona puleʼaga makehe. (Ekesote 19:5, 6) Neʼe takitaki e Sehova tana hahaʼi ʼaia ʼaki te Lao ʼaē neʼe tohi, mo te kalasi ʼo te kau pelepitelo pea mo te ʼu lea faka polofeta ʼaē neʼe ina fakahā hoholo age kia nātou. Kae neʼe fakalogo ki te kau Iselaelite peʼe nātou mulimuli peʼe kailoa ki te takitaki ʼaia. Neʼe fakatotonu e Sehova ki tana polofeta ke ina ʼui fēnei ki te kau Iselaelite: “Koutou sio, ʼe ʼau tuku atu ʼi ʼokotou muʼa te tapuakina pea mo te malaʼia: ʼe tapuakina anai koutou mo kapau ʼe koutou fakalogo ki te ʼu fakatotonu ʼa Sehova tokotou ʼAtua ʼaē ʼe ʼau fakahā atu ʼi te ʼaho ʼaenī; pea ʼe koutou malaʼia anai, mo kapau ʼe mole koutou fakalogo ki te ʼu fakatotonu ʼa Sehova tokotou ʼAtua pea mo kapau ʼe koutou maliu kehe mai te ala ʼaē neʼe ʼau fakatotonu atu ʼi te ʼaho ʼaenī, ke koutou haʼele ʼo mulimuli ki he ʼu ʼatua neʼe mole koutou ʼiloʼi.”—Teutalonome 11:26-28.
He Koʼe Neʼe Līaki e ʼIhi Te Ala ʼa Sehova
9, 10. Koteā te ʼaluʼaga ʼaē neʼe tonu ai ke falala te kau Iselaelite kia Sehova pea ke nātou taupau tanatou agatonu kia te ia?
9 Ohage ko Atama mo Eva, neʼe tonu ki te kau Iselaelite ke nātou falala kia Sehova, ke nātou nofo agatonu ki ai pea ke nātou fakalogo kia te ia. Ko Iselaele neʼe ko te puleʼaga veliveli pea neʼe fetafaiʼaki mo te ʼu puleʼaga agakovi. ʼI te potu toga-hihifo neʼe tuʼu ai ia Esipito pea mo Etiopea. ʼI te potu tokelau-hahake, neʼe ko Silia pea mo Asilia. ʼI tona ʼu tafaʼaki neʼe ko Filisitia, mo Amone, mo Moape pea mo Etome. ʼI te ʼu temi kehekehe, neʼe nātou fakafeagai fuli ki Iselaele. Tahi ʼaē meʼa, neʼe nātou kau fuli ki he ʼu lotu hala he neʼe nātou tauhi tamapua, mo lau te ʼu fetuʼu, pea ko ʼihi lotu neʼe nātou fai he ʼu aga heʼeʼaoga ʼi tanatou ʼu toʼotoʼoga pea neʼe sakilifisioʼi ai te ʼu tamaliki. Ko te ʼu puleʼaga ʼaia ʼaē neʼe fetafaiʼaki mo te kau Iselaelite, neʼe nātou kole ki tanatou ʼu ʼatua ke kaugamālie tonatou ʼu famili, ke lelei ai tanatou ʼu taʼukai pea ke nātou mālo ʼi te ʼu tau.
10 Ko Iselaele ʼāteaina pe ʼaē neʼe tauhi ki te ʼAtua e tahi, ia Sehova. Neʼe ina fakapapauʼi age kia nātou ʼe ina tapuakina anai nātou ke kaugamālie tonatou ʼu famili, pea ʼe mahu anai tonatou ʼu taʼukai, pea ʼe ina puipui anai nātou mai tonatou ʼu fili, mo kapau ʼe nātou fakalogo ki tana ʼu lao. (Teutalonome 28:1-14) Kae meʼa fakaʼofaʼofa, he ko te tokolahi ʼi Iselaele neʼe mole nātou fakalogo. Pea ia nātou ʼaē neʼe haʼele ʼi te ala ʼa Sehova, neʼe maʼuli mamahi te tokolahi ʼuhi ko tanatou agatonu kia te ia. Ko ʼihi Iselaelite neʼe nātou gaohi koviʼi ʼihi, peʼe nātou vāʼi, mo haha, mo pilisoniʼi, mo tuki makaʼi pea mo matehi. (Gaue 7:51, 52; Hepeleo 11:35-38) Neʼe ko he ʼu ʼaʼahi lahi ʼaia ki te hahaʼi agatonu! Kae he koʼe koa neʼe hēʼia te tokolahi mai te ala ʼa Sehova? ʼE tou mahino anai ki tanatou manatu hala mokā tou vakaʼi anai he ʼu faʼifaʼitaki e lua ʼo te hisitolia ʼo Iselaele.
Te Faʼifaʼitaki Kovi ʼa Akasi
11, 12. (a) ʼI te temi ʼaē neʼe teuteu ai Silia ke ina tauʼi ia Akasi, koteā te meʼa ʼaē neʼe mole ina fia fai? (b) Koteā te ʼu meʼa ʼaē e lua neʼe kumi kiai e Akasi tona puipui?
11 Neʼe hau ia Akasi ʼi Suta, te puleʼaga ʼo te potu toga, ʼi te valu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi. Neʼe mole tokalelei tona temi hau. ʼI te tahi lakaga, ko Silia pea mo Iselaele, te puleʼaga ʼo te potu tokelau, neʼe nā fakatahi moʼo tauʼi ia ia, pea “kamata tete ai tona loto pea mo te loto ʼo tana hahaʼi.” (Isaia 7:1, 2) Kae ʼi te temi ʼaē neʼe fia tokoni ai Sehova kia nātou pea mo ina fakaafe ia Akasi ke ina ʼahiʼahi ia ia, neʼe fakafisi kiai ia Akasi! (Isaia 7:10-12) Koia ʼaē, neʼe mole mālo ai ia Suta ʼi te tau pea neʼe tokolahi te kau mātea.—2 Fakamatala 28:1-8.
12 Neʼe mole fia ʼahiʼahi e Akasi ia Sehova, kae neʼe ina fakamālaloʼi ia ia totonu ʼo kole tokoni ki te hau ʼo Asilia. Kae neʼe hoko atu te fakamamahiʼi ʼo Suta e tona ʼu fili ʼaē neʼe nofo ʼi tona ʼu tafaʼaki. ʼO toe feiā pe, ʼi te temi ʼaē neʼe fakafeagai ai ia Asilia kia Akasi pea mo “fakamamahiʼi ia ia,” ko te hau “neʼe kamata fai sakilifisio ki te ʼu ʼatua ʼo Tamaso ʼaē neʼe nātou fakatupu mamahi kia ia, pea neʼe ina ʼui fēnei: ‘Koteʼuhi ko te ʼu ʼatua ʼo te ʼu hau ʼo Silia ʼe nātou tokoni kia nātou, koia ʼe ʼau sakilifisio anai kia nātou, ke nātou tokoni mai.’ ”—2 Fakamatala 28:20, 23.
13. ʼI tana faikole ki te ʼu ʼatua ʼo Silia, koteā te meʼa ʼaē neʼe hā lelei ai ʼo ʼuhiga mo Akasi?
13 Ki muli age, neʼe ʼui fēnei e Sehova ki Iselaele: “Ko ʼau, Sehova, ko ʼau tou ʼAtua, ia Ia ʼaē ʼe ina akoʼi koe ke ʼaoga kia te koe, ia Ia ʼaē ʼe ina taki koe ʼi te ala ʼaē ʼe tonu ke ke haʼele ai. Kanapaula neʼe ke tokagaʼi moʼoni taku ʼu fakatotonu. Ko tou fīmālie ʼe hage anai ia ko te liuʼa, pea ko tau faitotonu, ohage ko te ʼu peau ʼo te tai.” (Isaia 48:17, 18) ʼI tana haga ki te ʼu ʼatua ʼo Silia, neʼe fakahā lelei ai e Akasi kua fakamamaʼo ‘mai te ala ʼaē neʼe tonu ke haʼele ai.’ Neʼe hēʼia ʼi te ʼu manatu ʼa te ʼu puleʼaga, ʼo tupu ai tana falala ki te puipui ʼo tonatou ʼu ʼatua loi kae mole falala ia kia Sehova.
14. He koʼe neʼe mole ʼi ai he tupuʼaga ke haga ia Akasi ki te ʼu ʼatua loi?
14 Ko te ʼu ʼatua ʼo te ʼu puleʼaga, ʼo kau kiai te ʼu ʼatua ʼo Silia, kua fakamoʼoni talu mai fualoa ʼe ko he ʼu “ ʼatua noa.” (Isaia 2:8) Ki muʼa atu, ʼi te lolotoga ʼo te temi hau ʼa Tavite, neʼe hā lelei te māʼoluga ʼo Sehova ʼi te ʼu ʼatua ʼo Silia, he neʼe liliu te kau Silia ko te kau kaugana ʼa Tavite. (1 Fakamatala 18:5, 6) Ko Sehova tokotahi pe, “te ʼAtua ʼo te ʼu ʼatua pea mo te ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki, te ʼAtua lahi mo mālohi pea mo fakamanavahe,” ʼe feala ke ina puipui moʼoni tatou. (Teutalonome 10:17) Kae neʼe līaki e Akasi ia Sehova pea neʼe haga ia ki te ʼu ʼatua ʼo te ʼu puleʼaga ke nātou puipui ia ia. Neʼe malaʼia ai Suta.—2 Fakamatala 28:24, 25.
Te Kau Sutea Pea Mo Selemia ʼi Esipito
15. Koteā te agahala ʼaē neʼe fai e te kau Sutea ʼaē neʼe nonofo ʼi Esipito ʼi te temi ʼo Selemia?
15 ʼUhi ko te heʼe agatonu ʼo tana hahaʼi, neʼe fakagafua ai e Sehova ke maumauʼi e te kau Papiloni ia Selusalemi pea mo tona fale lotu ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Neʼe ʼave popūla te tokolahi ʼo te puleʼaga ki Papiloni. Kae neʼe tuku ʼihi kau Sutea ke nātou nonofo ʼi tonatou fenua, pea neʼe kau ai te polofeta ko Selemia. ʼI te ʼosi fakapogi ʼo te Kovana ko Ketalia, neʼe feholaki te hahaʼi ʼaia ki Esipito pea neʼe kau ai mo Selemia. (2 Hau 25:22-26; Selemia 43:5-7) Kae neʼe nātou kamata fai sakilifisio ki he ʼu ʼatua loi. Neʼe fakatonutonuʼi e Selemia te kau Sutea heʼe agatonu ʼaia, kae neʼe nātou logogataʼa. Neʼe mole nātou fia haga kia Sehova pea neʼe nātou lotomālohi ke nātou fakakohu he ʼu sakilifisio ki te “fineʼaliki ʼo te lagi.” Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe nātou fai mo tanatou ʼu kui ‘ ʼi te ʼu kolo ʼo Sutea pea mo te ʼu ala ʼo Selusalemi, ʼi te temi ʼaē neʼe nātou mākona ai ʼi te pane pea neʼe nātou maʼu koloā ai, pea neʼe mole nātou sio ki he malaʼia.’ (Selemia 44:16, 17) Kae neʼe tali fēnei e te kau Sutea: “Talu mai te temi ʼaē neʼe mātou tuku ai tamatou fai kohu faka sakilifisio ki te ‘fineʼaliki ʼo te lagi,’ pea mo liligi he ʼu meʼa ʼinu faka sakilifisio kia ia, neʼe mole kei ʼi ai hamatou meʼa, pea neʼe mātou pupuli ʼi te heletā pea mo te hoge.”—Selemia 44:18.
16. He koʼe neʼe hala te fakakaukau ʼa te kau Sutea ʼaē neʼe nonofo ʼi Esipito?
16 ʼE loto galogalo te tagata! Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko moʼoni? Ko te kau Sutea neʼe nātou fai sakilifisio ki te ʼu ʼatua loi ʼi te fenua ʼaē neʼe tuku age e Sehova kia nātou. ʼI ʼihi temi, ohage ko te temi ʼo Akasi, neʼe nātou maʼuli mamahi ʼuhi ko te ʼapositasia ʼaia. Kae ko Sehova neʼe “tuai ʼi te ʼita” ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē neʼe fuakava mo ia. (Ekesote 34:6; Pesalemo 86:15) Neʼe ina fekauʼi tana ʼu polofeta ke nātou uga nātou ki te fakahemala. ʼI ʼihi temi, kapau neʼe agatonu te hau, neʼe tapuakina ia ia e Sehova pea neʼe fua lelei ki te hahaʼi te tapuakina ʼaia logope la ko te tokolahi ia nātou neʼe nātou heʼe agatonu. (2 Fakamatala 20:29-33; 27:1-6) Neʼe hala te ʼui ʼa te kau Sutea ʼaē neʼe nonofo ʼi Esipito, neʼe maui mālie tonatou maʼuli ʼi tonatou fenua ʼuhi ko tanatou ʼu ʼatua loi!
17. He koʼe neʼe maumauʼi te fenua ʼo Suta pea mo tona fale lotu?
17 ʼI muʼa ʼo te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe uga fēnei e Sehova te hahaʼi ʼo Suta: “Koutou fakalogo ki toku leʼo, pea ʼe ʼau liliu moʼoni anai ko tokotou ʼAtua, pea ko koutou ʼe koutou liliu anai ko taku hahaʼi; pea ʼe tonu anai ke koutou haʼele katoa ʼi te ala ʼaē ʼe ʼau fakahā atu, ke feala ai ke koutou maui mālie.” (Selemia 7:23) Neʼe maumauʼi te fale lotu ʼo te kau Sutea pea neʼe nātou mavae mai tonatou fenua he neʼe mole nātou fia fakalogo ki ‘te ala ʼaē neʼe fakatotonu age e Sehova kia nātou.’ Tou faiga fakamalotoloto ke ʼaua naʼa tou fai te hala ʼaia naʼa tou mamate ai.
ʼE Tapuakina e Sehova Ia Nātou ʼAē ʼe Haʼele ʼi Tana Ala
18. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai e nātou ʼaē ʼe haʼele ʼi te ala ʼa Sehova?
18 Ia ʼaho nei, ohage ko te temi muʼa, kapau ʼe tou fia haʼele ʼi te ala ʼa Sehova, pea ʼe maʼua ke tou agatonu kia te ia—ke tou lotomālohi ʼo tauhi ʼāteaina pe kia te ia. ʼE ʼaoga ke tou falala kia te ia—ke tou tui fakamalotoloto ʼe moʼoni tana ʼu fakapapau pea ʼe hoko katoa anai. Ko tatatou haʼele ʼi te ala ʼa Sehova, ʼe fakamaʼua ai ke tou fakalogo—ke tou mulimuli tuʼumaʼu ki tana ʼu lao pea mo tana ʼu lekula māʼoluga. “ ʼE faitotonu ia Sehova; pea ʼe ina leleiʼia te ʼu aga faitotonu.”—Pesalemo 11:7.
19. Koteā te ʼu ʼatua ʼaē ʼe atolasio kiai te tokolahi ʼo te hahaʼi, pea koteā koa tona ʼu fua?
19 Ko Akasi neʼe kole tokoni ki te ʼu ʼatua ʼo Silia ke nātou puipui ia ia. Ko te kau Iselaelite ʼi Esipito neʼe nātou fakaʼamu ko te “fineʼaliki ʼo te lagi,” ko te ʼatua fafine neʼe atolasio ki ai te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼi te Moyen-Orient ʼāfea, ʼe ina faka mahu anai tanatou ʼu koloā. Ia ʼaho nei, ʼe lahi te ʼu ʼatua ʼe atolasio kiai te hahaʼi, kae ʼe mole ko he ʼu tamapua. Neʼe fakatokagaʼi mai e Sesu ke ʼaua naʼa tou tauhi ki te “Paaga” kae ke tou tauhi kia Sehova. (Mateo 6:24) Neʼe talanoa te ʼapositolo ko Paulo ki “te manumanu aia e ko he taulaʼatua.” (Kolose 3:5) Neʼe toe palalau foki ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē “e natou atua ki onatou fatu.” (Filipe 3:19) Ei, ko te paʼaga pea mo te ʼu koloā ʼe kau ki te ʼu meʼa tāfito ʼaē ʼe tauhi kiai te hahaʼi ia ʼaho nei. ʼI tona fakahagatonu, ko te teitei hahaʼi fuli—ʼo kau ki ai mo te tokolahi ʼo te hahaʼi lotu—ʼe nātou ‘tuku tanatou falala ki he u koloā fakalakilua.’ (1 Timoteo 6:17) Ko te tokolahi ʼe nātou gāue kinakina moʼo tauhi ki te ʼu ʼatua ʼaia, pea ʼe maʼu e ʼihi honatou fakapale heʼe nātou nonofo ʼi te ʼu ʼapi ʼe matalelei ʼaupito, ʼe nātou toʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe totogi kovi pea ʼe feala ke nātou fai he ʼu kaitahi lalahi. Kae ʼe mole maʼu koloā feiā te hahaʼi fuli. Pea tatau aipe peʼe maʼu paʼaga ʼihi, kae ki muli age ʼe nātou fakatokagaʼi ʼe mole nātou maʼuli fīmālie. Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe faka temi pe ia, ʼe mole feala ke tou falala kiai pea ʼe mole nātou foaki mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou ʼi te faʼahi fakalaumālie.—Mateo 5:3.
20. Koteā te aga fakapotopoto ʼaē ʼe tonu ke tou fai ʼo ʼuhiga mo totatou maʼuli?
20 ʼE moʼoni, ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, ʼe tonu ke tou fai he ʼu fakatuʼutuʼu lelei ʼo ʼuhiga mo totatou maʼuli. ʼE ʼaoga ke tou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ʼi te faʼahi fakasino ki totatou famili. Kae kapau ʼe tou faka maʼuhigaʼi te faʼahiga maʼuli ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼu koloā, mo te kumi paʼaga, pea mo te tahi ʼu meʼa feiā kae mole tou faka maʼuhigaʼi te tauhi ki te ʼAtua, ko tona faka ʼuhiga kua tou tō ki he faʼahiga tauhi tamapua peʼe mole kei tou haʼele ʼi te ala ʼa Sehova. (1 Timoteo 6:9, 10) Kae e feafeaʼi mo kapau ʼe tou mahaki peʼe tou felāveʼi mo te ʼu fihifihia ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga peʼe ko he tahi ʼu fihifihia? ʼAua naʼa tou ʼui ohage ko te kau Sutea ʼi Esipito ʼe tupu ko te ʼAtua. Kae tou ʼahiʼahiʼi ia Sehova, ʼaē neʼe mole loto kiai ia Akasi. Tou kumi te takitaki ʼa Sehova ʼAtua. Tou falala kia te ia ʼo tou mulimuli ki tana takitaki pea tou faikole ke ina foaki mai te mālohi pea mo te poto ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou ke tou lavaʼi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga fuli. Tahi ʼaē meʼa, tou atalitali ʼaki he loto falala ki te tapuakina ʼa Sehova.
21. Koteā te ʼu tapuakina ʼaē ʼe maʼu e te hahaʼi ʼaē ʼe haʼele ʼi te ala ʼa Sehova?
21 ʼI te lolotoga ʼo te hisitolia ʼo Iselaele, neʼe lahi te ʼu tapuakina ʼaē neʼe foaki e Sehova kia nātou ʼaē neʼe nātou haʼele ʼi tana ala. Neʼe hiva fēnei te hau ko Tavite: “Ê Sehova, taki ʼau ʼi tou faitotonu ʼuhi ko toku ʼu fili.” (Pesalemo 5:8) Neʼe tokoni Sehova ke mālo ia Tavite ʼi te ʼu puleʼaga ʼi ʼona tafaʼaki, pea neʼe nātou ʼohofiʼi ia Akasi ki muli age. ʼI te nofo hau ʼo Salomone, neʼe tapuakinaʼi ia Iselaele ʼaki te tokalelei pea mo te maʼuli fīmālie ʼaē neʼe fakaʼamu kiai te kau Sutea ʼi Esipito ki muli age. Neʼe tuku e Sehova te mālo ki te puleʼaga mālohi ʼo Asilia kia Esekiasi te foha ʼo Akasi. (Isaia 59:1) Ei, neʼe mole nounou te nima ʼo Sehova ki tana ʼu hahaʼi agatonu ʼaē neʼe mole tutuʼu “ ʼi te ala ʼo te kau agahala” kae neʼe nātou leleiʼia te lao ʼa te ʼAtua. (Pesalemo 1:1, 2) ʼE toe feiā pe ia ʼaho nei. Kae e feafeaʼi hatatou ʼiloʼi ia ʼaho nei, ʼe tou haʼele ʼi te ala ʼa Sehova? ʼE tou vakaʼi anai te tali ki te fehuʼi ʼaia ʼi te lua alatike.
Kei Koutou Manatuʼi Koa?
◻ Koteā te ʼu kalitate ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ke feala ai hatatou haʼele ʼi te ala ʼa Sehova?
◻ He koʼe neʼe hala te manatu ʼa Akasi?
◻ He koʼe neʼe hala te fakakaukau ʼa te kau Sutea ʼaē neʼe nonofo ʼi Esipito?
◻ E feafeaʼi hatatou taupau mālohi tatatou fia haʼele ʼi te ala ʼa Sehova?
[Paki ʼo te pasina 13]
Neʼe kole tokoni ia Akasi ki te ʼu ʼatua ʼo Silia ka mole kia Sehova