Kapite 19
Ite hili o Halamaketone, kohe palatiso kelekele
1. a) Kote faka uhiga feafeai e foaki mahani kite kupu Halamaketone? b) Kotea ae e tala ete Tohi-Tapu?
“HALAMAKETONE” koena te kupu e tuania ete tokolahi. E tautau faka aoga te kupu aia ete kau takitaki kihe tahi tau faka malamanei e feala ke hoko. Kae, kote Tohi-Tapu eina faka matalatala mai ia Halamaketone e hage kohe potu e hoko ai te tau faitotonu ka takitaki ete Atua (Apokalisi 16:14, 16 Segond), aia ka avahi ai anai te ala kihe mauli foou mo totonu.
2. a) Koai ka tautea i Halamaketone? b) Kotea te u aga ae maua ke tou fakafisi kiai?
2 Kote u tau faka tagata e mate ai te hahai lelei mote hahai kovi; ko Halamaketone eina tautea pe te hahai agakovi (Pesalemo 92:7). Ko Sehova anai ka Tuifakamau; pea eina molehi anai ia natou fuli ae kua malama lelei kae faka fisi aipe kite fakalogo ki tana u lao fai totonu. Ite aho nei, tokolahi te hahai e mole natou ui e kovi te fai feauaki, te inu kava, te gutu loi, mo ihi atu mea. Kae, kote u aga aia e tapui ete Atua; koia, i Halamaketone, e mole ina haofaki anai ia natou ae e mole natou tuku te fai ote u aga aia (I Kolonito 6:9, 10; Fakaha 21:8). Ko ae eina iloi te u lao ate Atua o uhiga mote u aga aia e maua ke fetogi tana aga.
3. a) Nee faka tatau e Sesu kite a te fakaosi ote malama aeni? b) Kotea anai ka hoko kia Satana mo tana u temonio? c) Ite u Tohi aeni kua fakatuu ite u pasina e hoko mai, kotea te u faahiga mea e iloi leva anai ete tagata ite palatiso kelekele?
3 Ite hili o Halamaketone, e puli katoa anai te malama aeni. Ko natou pe ae e tauhi kite Atua ka mauuli (I Soane 2:17). Nee fai e Sesu tona faka tatau kite temi o Noé (Mateo 24:37-39; II Petelo 3:5-7, 13; 2:5). Ite hili o Halamaketone kote Puleaga ote Atua tokotahipe ka pule anai kite kele. Ko Satana mo tana u temonio e pupuli anai (Fakaha 20:1-3). Tou faka siosio atu mua kite tahi u potu ote u tapuakina ka foaki kite hahai fakalogo.
4, 5. a) Kotea ka puli anai ite palatiso? b) Kotea te u mea e mole feala ke hoko ite temi nei kae lava leva anai tona fai ete tagata ite temi aia?
4 E lagi koutou fia mauuli ihe palatiso e hage ko ae nee fakatupu ai ia Atama (Senesi 2:8; Luka 23:43). Koutou faka kaukau atu mua: e mole toe iai he tau, he fakapo pea mohe feta aki! E feala ta kita alu ite potu fuli ihe holape ite aho pea mote pouli ekita fia haele ai, e mole toe iai he manavasii naa tamatei kita. Kote uhi kote hahai agakovi kua pupuli mooni ia.—Pesalemo 37:35-38.
5 Ko tona faka uhiga aeni e mole toe iai he u tagata fai politike kaka pea mohe u hahai faikoloa manumanu moo faka populai ote hahai. E mole toe iai anai he u tukuhau mamafa kite u puleaga moo fau mahafu, te mole lelei ote mea kai, te u nofoaga kovi, te mole he gaue, mote hake ote totogi ote mea fuli. Kote u tokakovi ae e mavetevete ai te u famili e pulihi anai. E takitahi mau anai ete tagata tana gaue eina lelei ia pea mo ina faka auga anai te fua o tana gaue.
6. a) Kotea te gaue ae e amanaki kiai natou e fakalaka mauli i Halamaketone? b) E tapuakii feafeai anai ete Atua te gaue o onatou nima?
6 Kae uluaki mua, kote hahai ae ka natou hao anai i Halamaketone, ko tanatou gaue anai kote fakamaa ote kele pea mo pulihi iate u maumau ote u faahiga mea ote tuu aeni. Pea, aki te takitaki ate Puleaga, e natou gauei anai te kele pea mo fai ke liliu kohe nofoaga taulekaleka. Kohe mea faka fiafia ia he gaue feia! E tapuakii anai ete Atua iate gaue ate tagata taki toko tahi, pea eina tuku anai kite kele te aele ae e aoga kite mauli lelei ote u gaue aga pea mote taupau ote u faga manu, ae ka ina haofaki anai mai te u mahaki.
7. a) Kote fakapapau faka atua fea ka hoko anai? b) Kotea ae e talitali faki ete hahai kilisitiano o hage kote fakapapau mai ate Atua?
7 Koia e hoko ai anai leva te faka papau faka atua aeni: “Eke folahi tou nima pea ke fafaga o makona ia te loto ote mea mauli katoape.” (Pesalemo 145:16). Io, kote u loto o natou fuli ae e manavasii kia Sehova e faka fimaliei anai. Molepe feala ke tou mau he fuafua ote mauli pee feafeai anai hona lelei ite palatiso kelekele. I tana palalau kite u lelei ka huai ifo anai ete Atua ki tana hahai, nee ui maa te apositolo ko Petelo: “Ko tana fakapapau [ate Atua], e tou amanaki kite u lagi foou pea mote kele foou aia e tonu ke nofo ai iate fai totonu.”—II Petelo 3:13; Isaia 65:17; 66:22.
8. a) He koe e mole aoga ia keiai he tahi lagi? b) Kotea ia te “u lagi foou”?
8 Kote “u lagi foou” aia e mole kote u lagi aeni e tou sio kiai he nee faka tupu ia ete Atua e natou lelei aupito pea e natou kalagai tona kololia (Pesalemo 8:3; 19:1, 2). Kote “u lagi foou” e natou faka tata ia te pule foou kite kele. Kote “u lagi” ote temi aeni e natou faka tata ia te u puleaga faka tagata. I Halamaketone, ko natou-aia e pulihi anai (II Petelo 3:7). Kote “u lagi foou” ae ka fetogi aki anai natou e faufau aki te puleaga faka selo ote Atua, ae ko tona Hau ko Sesu Kilisito pea aofi aki ete toko 144 000 tisipulo agatonu.—Fakaha 5:9, 10; 14:1, 3.
9. a) Kotea ia te “kele foou”? b) Kote kele fea ae ka pulihi?
9 Kae kotea iate “kele foou”? E mole kohe tahi ia mape foou. Kote kele ae nee fakatupu ete Atua e kote nofoaga taulekaleka ia ote tagata, pea e tonu ia ke tuu o heegata (Pesalemo 104:5). Kote “kele foou” eina faka tata ia te hahai foou. E faka aoga tuumau ete Tohi-Tapu te kupu “kele” ki tona uhiga aia. O hagela, eina ui: “Kote kele katoa [te hahai] nee kote leape e tahi.” (Senesi 11:1). Kote “kele” ae ka pulihi anai e kote hahai ae e kau kite u faahiga mea ote tuu kovi aeni (II Petelo 3:7). Kote “kele foou” ae e fetogi anai aki e kote u hahai ae e tauhi mooni kite Atua, ae kua natou mavae mai te malama agakovi aeni.—Soane 17:14; I Soane 2:17.
10. a) Koai ae e lolotoga fakatahitahii nei, pea i fea? b) Maa te Tohi-Tapu aeni e tuu ite u pasina e hoko mai, kote u mea fea ae e mole fealagia ete u puleaga faka tagata ae ia ka hoko anai ite palatiso?
10 Ite temi aeni, kote hahai ote lanu kehekehe maite atu puleaga fuli ae ka natou liliu kote “kele foou” e faka tatanaki ite kokelekasio faka kilisitiano. Kote logotahi mote tokalelei ae e nofo ia natou e kote mea noa ia ite mauli ae ka hoko anai ite palatiso, ite hili o Halamaketone. E mahino papau ia, kote Puleaga ote Atua e ina fai anai te mea ae nee heeki amanaki pela ehe puleaga faka tagata eina lavai tona fai. Koeni te u ihi potu ote u lelei aia.
KOTE TOKALELEI KITE HAHAI KATOAPE
“Kohe tamasii kua tupu maa tatou, kote foha kua foaki maa tatou; pea kote pule faka aliki e hili anai ki tona fugauma. Pea e faka higoa anai ko (. . .) Aliki ote tokalelei. Kite lahi ote pule faka aliki pea mote tokalelei e mole iai anai hona gataaga.”—Isaia 9:6, 7.
“I tona u aho e kamata tupu ai anai te agatonu, pea kote lahi ote tokalelei e au kite puli ote mahina. Pea eiai anai tana hahai faka logo mai te tai kite tai pea mai te Vaitafe kite u potu taupotu ote kele.”—Pesalemo 72:7, 8.
MOLE TOE IAI HE U TAU
“Omai, o mamata kite u gaue a Sehova, ki tana hili te u mea faka ofoofo kite kele. Nee ina faka gata te u tau o au kite potu taupotu ote kele.”—Pesalemo 46:8, 9.
HE NOFOAGA TAULEKALEKA, HE GAUE LELEI KITE HAHAI TAKITAHI
“E mahino papau ia e natou laga anai ni fale pea natou nofoi (. . .). E mole natou laga anai ke nofoi ehe tahi kehe; pea e mole natou to anai ke kai ehe tahi kehe. (. . .) Ko taku hahai ae kua fili e natou faka aoga anai o au ki tona gataaga te gaue o onatou nima. E mole natou kinakina noa anai, pea e mole natou fanau anai moo maveuveu; koteuhi ko natou kote hako ae e fio aki te hahai ae nee fili e Sehova, pea mo tanatou u fanau o fakatahi mo natou.”—Isaia 65:21-23.
MOLE TOE IAI HE FAKAPO, HE AGA MALOHI PEA MOHE AGAKOVI
“Koteuhi kote kau agakovi e pulihi anai natou (. . .). Pea kei toe siisiipe te temi, pea pulihi anai te tagata agakovi; pea e mahino papau ia eke tokaga anai ki tona potu, ka kua puli anai ia”— Pesalemo 37:9, 10.
“O uhiga mote hahai aga kovi, e too anai ia natou ite kele; pea kite hahai kaka e taaki anai natou mai ai.”—Taagalea 2:22.
KOTE PALATISO E MAFOLA ANAI ITE KELE
Nee ui maa Sesu: “Eke ite Palatiso anai mo au.”—Luka 23:43.
“Kote hahai agatonu e natou mau anai te kele, pea iai e natou nonofo ai anai o talu ai.”—Pesalemo 37:29.
KOTE MAHU OTE MEAKAI KITE HAHAI TAKITAHI
Ko Sehova “eina fai anai kite u fenua fuli (. . .) he katoaga mea kai kua loloi lelei, he katoaga ote vino matua nee kua faka maa lelei, he u mea kai kua loloi lelei kua fonu ite gako ote u hui”.—Isaia 25:6.
“Pea e mahu anai te magisi ite kele; ite tumutumu ote u mouga e tapuke anai iai.” “Kote kele eina foaki mooni mai anai tona fua; kote Atua, totatou Atua, eina tapuakii anai ia tatou.”—Pesalemo 72:16; 67:6.
KOTE FEOFAOFANI FAKA TAUTEHINA E FAKA TAFITO KITE OFA
‘Kote Atua e mole faka pulepule; ite fenua fulipe kote tagata ae e manavasii kia teia pea mo mauli ite faitotonu eina lelei ia.’—Gaue 10:34, 35.
“Koeni te toe hahai lahi e mole feala tona lau ehe tahi, mai te puleaga mote faahiga mote fenua kehekehe (. . .). E mole natou toe pakupaku anai pea e mole natou toe fia inu anai.”—Fakaha 7:9, 16.
TE TOKALELEI OTE TAGATA PEA MOTE FAGA MANU
“Kote lupo e nofo fakatahi anai (. . .) mote akeno tagata, pea kote leopa e takoto fakatahi anai mote uhii tao, pea kote uhii pipi, mote laione mui, mote manu ae nee fafaga lelei, e natou fakatahi fuli anai, pea e takitaki anai natou ehe kii tama veliveli.”—Isaia 11:6; 65:25.
TE PULI OTE MAHAKI, TE MATUTUA PEA MOTE MATE
“Ite temi-aia e alai ai anai te u mata ote hahai kivi, pea kote u taliga ote hahai tuli e ava anai. Ite temi-aia kote hahai ketu e fekakei anai o hage he u tia pea kite alelo ote tuli e kalaga faka fiafia anai.”—Isaia 35:5, 6.
“Kote Atua totonu e nofo anai mo natou. Pea eina holoholoi anai te loimata fulipe i onatou mata, pea kote mate e puli anai; e mole toe ia anai he putu, he tagilaulau, he mamahi. Kote u mea afea kua puli ia.”—Fakaha 21:3, 4.
KOTE KAU MATE E TOE LILIUAKI KITE MAULI
“E hoko mai te hola ae e ko natou fuli e nonofo ite loto faitoka e natou logo anai ki tona leo.”—Soane 5:28, 29.
“Kote tai kua ina liufaki te u mate (. . .), pea kote mate mote Hadès kua na liufaki mai te u mate ae nee ia naua.”—Fakaha 20:13.
11. Kotea ae eina tautau faka kovii te palatiso o ihi tagata kua natou faufau maa natou ia aho nei?
11 Kote palatiso ae ka takitaki ete Puleaga ote Atua eina faka fimalie anai te hahai o laka age ite u mea ae nee heeki feala ke foaki age ete u faahiga mea ote tuu aeni. E mooni, kua iai ihi ite temi nei kua natou faufau maa natou he u kii faahiga palatiso, kae teitei tuumaupe kote hahai aia e tahi oofa tafitope kia natou pea enatou loto fehia. Tahi, e mole natou hao ite mahaki, te matutua pea mote mate. Kae kote palatiso kelekele e mole fai ateaina akipe he u nofoaga taulekaleka, he u oloto, pea mohe u lotoa matalelei.
12, 13. a) Kotea te u faahiga mea ae e faka tupu aki ai anai te tokalelei ite hili o Halamaketone? b) Kotea ae e aoga kite faka hoko ote u potu aia?
12 Manatui. Kote hahai ote lanu mote puleaga kehekehe e natou ako anai te mauli fakatahi. E natou feofaofani mooni anai. Mole he tahi e kaikovi anai mo agakovi. Mole anai he tahi e fehia kihe tahiage uhipe kote lanu o tona kili pee kote fenua ae e hau ai. E mole toe fe siosio aki anai te hahai. E tahi liliu anai te tagata kote kaumea mooni ote tahi tagata. Kote palatiso mooni anai ia ite uhiga faka laumalie. E mole koutou fia mauli ite palatiso aia ite pule ote “u lagi foou”?
13 Ia aho-nei, kote hahai kua palalau kite mauli ite tokalelei pea kua natou fakatupu te Kautahi ote u “Puleaga fakatahi”. Kae koeni ia, kote u puleaga kua lahi age tonatou logo kehekehe. Kotea te faahiga faitoo e tonu ke fai? E maua ke fetogi te u loto, kae kohe milakulo feia e faka laka ia ite malohi ote u puleaga faka tagata. Kae, kote logo ae o uhiga mote ofa ote Atua kua ina fai ia te fetogi aia.
14. Kotea ae kua hoko ite aho nei pea e kotea ae e faka mooni aki kote u agaaga faka palatiso aia e hoko mooni anai?
14 Kote mahino ae o uhiga mote u faahiga mea ote tuu foou mo totonu nee lave ite loto ote tokolahi o tupu ai tonatou ofa kite Atua pea, i tanatou faifaitaki kiai, e natou ofa ai kite tagata fulipe (I Soane 4:9-11, 20). Nee tupu ai foki hanatou fai he fetogi mauhiga i tonatou mauli. Tokolahi ia natou ae nee loto kovi mo loto fehia kua natou liliu o aga malu mo agalelei. O hage kohe u ovi aga faka logo, kua faka tahii natou ite faga ovi faka kilisitiano.
15. a) Kotea te u vaega aia e lua ote kau kilisitiano? b) Koai anai te u uluaki hahai ote “kele foou”?
15 Ko tau e 1900 ae nee tatanaki ai te “kii faga ovi” ote toko 144 000 ae e fakatahii kite afio a Kilisito. Kei toe pe ia aho nei te kii koga veliveli ite kele, ko natou ae kua osi afio natou ite lagi (Luka 12:32; Fakaha 20:6). Kae nee toe ui foki e Sesu: “E iai taku tahi u ovi, e mole natou kau ite lotoa aeni [ae ote “kii faga ovi”]; ko natou aia, e tonu foki keau aumai natou, pea e natou fakalogo anai ki toku leo, pea e natou liliu anai kote faga ovi e tahi, kote tagata tauhi manu e tahi.” (Soane 10:16). Kote “toe hahai lahi” ote “tahi u ovi” aia e lolotoga fakatahitahii nei. Ko natou anai aia te u uluaki hahai ote “kele foou”. E haofaki anai natou e Sehova ite lolotoga ote “mamahi lahi” ae ka hoko ite faka osi ote u faahiga mea ote tuu kovi aeni.—Fakaha 7:9, 10, 13-15.
16. Kote milakulo fea ae ka lelei ai anai te fakatahi mote u manu?
16 Kote tahi milakulo ka ina toe faka asili anai te lelei ote mauli ite palatiso: kote u manu fekai, o hagela kote u laione, te u taika, te u uluso pea mote u leopa, e natou mauli anai ite tokalelei mote tagata. E kohe mea faka fiafia anai mo ka hau he laione pee kohe uluso o kau fagona fakatahi anai mote tagata ae e evaeva ite vao matua! Kote manavasii kite u manu e pulihi anai o heegata.
17, 18. a) Kotea te u mea faka loto mamahi ka pulihi anai ite palatiso kelekele? b) He koe e tou iloi papau kote hahai enatou mau taki tahi anai te sino malohi haohaoa?
17 Kae logope anai te taulekaleka ote u nofoaga pea mote u oloto, te manava ofa ote hahai pea mote aga lelei ate u manu, kapau kote mahaki, te matutua pea mote mate e mole puli ia pae e kote loto mamahi e mole anai iai hoona gataaga. Kote u puleaga faka tagata nee mole natou lavai te pulihi ote kosea, te u mahaki mafu, mo ihi atu. Kae tatauaipela pee natou lavai molepe feala ke faka gata ai te matua ote tagata. E iai pe te aho ia, ko tata sio kua kovi, tota u kakano kua malu, tota kili kua fefe, tota u tootooga mole kei haele pea hoko ai leva mote mate. Kohe mea faka loto mamahi e!
18 Ite palatiso kelekele, e fai anai ete Atua te tahi age milakulo lahi; e tuu ite Tohi-Tapu te fakapapau aeni: “Mole he tahi eina toe ui anai: ‘Eau mahaki.’ ” (Isaia 33:24). Ite kele, nee fakaha e Sesu Kilisito tana fealagia te pulihi ote u faahiga mahaki kehekehe, ae e tupu mai ite agahala nee mau mai a Atama (Maleko 2:1-12; Mateo 15:30, 31). Kote matutua e puli anai ite pule ote Puleaga. Kote hahai matutua e natou toe liliu anai o tupulaga. Io, ‘kote kakano ote tagata e liliu anai o foou age i tana kei tupulaga’. (Sopo 33:25.) I mea faka fiafia leva anai ko takita logoi ite uhu fuli e kita sino malohi age kita i anafi!
19. Kotea te fili fakamuli ae ka pulihi anai, pea e feafeai?
19 E mole he tahi anai ia natou ae ka tupulaga mo sino malohi haohaoa ite palatiso e toe fia mate. Hee natou mamate anai uhi kotea? Aki ia te totogi, e natou fiafia anai kite mea ofa ote Atua, ae “kote mauli heegata maia Kilisito Sesu totatou Aliki”. (Loma 6:23.) Ko Kilisito ‘e afio anai o kaku kite haga ate Atua o tuku tona u fili ki ona tapugavae. I tona uhiga ae kote fili fakamuli, kote mate e tonu ke pulihi osi’.—I Kolonito 15:25, 26; Isaia 25:8.
20. Tuku kehepe ia natou aeni e lolotoga mauuli nei, koa ihi ka toe kau mo natou kite fiafia ite palatiso kelekele, pea e feala feafeai anai?
20 Maaia mote u mate e natou fiafia anai ite palatiso kelekele, hee natou toe liliu mai anai kite mauli! Koia, e mole toe fai anai he tala logo mate, kae kohe fakaha anai ia ohe u lisi ote hahai ae nee faka tuuake. I fiafia leva ka hoko anai ite tali o totatou u hahai ae nee tou ofa mamahi ai mo kanatou hu mai ki tua ite u falemaka! Kote u fale ala mate, te u tanuma mote u falemaka e mole natou toe faka matakovii anai te palatiso kelekele.
21. a) Koai ae ka tokaga anai kite taupau leleii ote u lao mote u faka totonu ote “u lagi fouu”? b) E feafeai anai hatatou fakaha e tou talitali mote loto ke vave mai te “u lagi foou” mote “kele foou”?
21 Ite palatiso, kote u lao mote u faka totonu fuli e hifo mai anai mai te u “lagi foou”. E fili anai te u hahai agatonu ke natou tokakaga kite mulimuli lelei ate hahai kite u lao mote u faka totonu aia. I tanatou faka fofoga anai o kehe age te Puleaga faka selo, e faka higoa natou ete Tohi-Tapu kote u “aliki”. (Isaia 32:1, 2; Pesalemo 45:16.) Maaia mote temi-nei, kote laumalie maonioni ote Atua kua ina fakanofo te u tagata ite kokelekasio faka kilisitiano moo takitaki tana u gaue (Gaue 20:28). Ke tou iloi faka papau ite hili o Halamaketone, e tokaga anai Kilisito ke iai ni tagata faka potopoto ke faka nofo moo faka fofoga ote Puleaga, hee koia totonu ae ka ina takitaki te u mea fuli ote kele. E lagi koutou talitali mote loto ke faka vilivili mai te “u lagi foou” mote “kele foou” ote Atua? Kapau koia aia, pea e tonu ke koutou faiga faka malotoloto te mulimuli kite u mea ae e maua ke mulimuli kiai ia natou ae ka mauli anai ite u faahiga mea ote tuu foou mo faitotonu aia.—II Petelo 3:14.