ʼE ʼAoga Koa Kia Tatou Te Tohi-Tapu?
KO OXANA, te finemui Lusia, neʼe fiafia ʼi tana fakatokagaʼi te Tohi-Tapu ʼe maʼu ʼi te fakatauʼaga tohi ʼi te ala ʼi Moscou. Ko tona kaumeʼa ko Soane, ʼaē neʼe haʼu mai te fenua ʼe maʼu gafua ai te ʼu Tohi-Tapu, neʼe puna’maʼuli ʼi te loto fiafia ʼa Oxana. Neʼe ina fakamoʼoni fēnei: “Ia ʼau — ʼaē ʼe mole tui ki te ʼAtua — neʼe ʼau fia totogi he Tohi-Tapu maʼa ia.” ʼE logope te fakafisi ʼuluaki ʼa Oxana ki te faʼahi ʼaia, kae ki muli age neʼe ina tali te meʼa ʼofa ʼa Soane.
Tokolahi, e nātou hage ko Oxana, e nātou maʼu te holi mālohi ʼaē ke nātou maʼu te Tohi-Tapu. Ko te meʼa ʼaia ʼe moʼoni tāfito ʼi te ʼu fenua ʼaē neʼe tapuʼi ai te Tohi-Tapu lolotoga te ʼu taʼu fualoa. Ohage la, ko te kau fai faka mafola ʼo te nusipepa ʼaenī neʼe nātou gāue kinakina ki te mulimuli ʼo te ʼu faka ʼui Tohi-Tapu ʼi te ʼu Lepupilika ʼo te Lusia ʼāfea, ohage pe ko te tahi ʼu faʼahi ʼo te malamanei. Tokolahi te hahaʼi ʼo te ʼu koga meʼa ʼaia ko te hoki nātou maʼue te fealagia ʼo te sivi tonu ʼo te Tohi-Tapu — pea e tokolahi e nātou lalata ki tana logo fakatalakitupua.
Ko te hahaʼi fai fatufatu pea mo te hahaʼi tui gataʼa
Moʼo fakatā te kehekehe leva ʼo te aga ʼo mole hage ko te meʼa ʼaē neʼe fakahā ʼi ʼoluga, kae tāfito ʼi te potu tokelau ʼo te Eulopa, ko te Tohi-Tapu ʼe mole lau ia, kae ʼe hili ʼi te tukuʼaga tohi ʼo ʼefuhia ai. ʼE ʼui e ʼihi: “Ko te hisitolia mate ia! pea nātou hoko atu, neʼe tohi ia ki te tahi ia temi. ʼE mole hona ʼuhiga ki te tagata ʼo te temi nei.” Māʼia pe la mo ʼihi takitaki lotu ʼiloa e nātou fakaʼilo ki te hahaʼi tanatou faka ʼuhiga noa te Tohi-Tapu. ʼE tuʼu ʼi te nusipepa The Star, ko he nusipepa ʼo te Afelika ʼo te potu Toga, te fakamatala ʼa te ʼēpikopō anglican ko Desmond Tutu neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼi ai te ʼu koga ʼo te Tohi-Tapu ʼe mole ʼi ai honatou ʼuhiga ke tuʼumaʼu.” Ko te ʼu faʼahiga talanoa ʼaia neʼe fakatupu ai te puna’maʼuli ʼa te tokolahi peʼe feafeaʼi hanatou tui fakamalotoloto ki te Tohi-Tapu.
Ko te ʼaoga ʼo he takitaki
Ko te hahaʼi ʼe fakaʼagaʼaga feiā mo te hahaʼi tui ʼe tonu ke nātou fakamoʼoni ʼe ʼaoga he ʼu puleʼaki ʼaoga ki te mālama. Neʼe ʼui fēnei e Alvin Toffler ʼi tana tohi (Future Shock): “Gata pe mo kapau ʼe ako e te tagata te puleʼi ʼo te vave ʼo te ʼu fetogi ʼi tana ʼu gāue feiā mo te sosiete, ʼe faka iku tatou ki te lakilisi lahi.” Ko te fakatokaga ʼaenī neʼe fai kua hili ki ai te taʼu e 20 tupu. Ko te lakilisi ʼaē neʼe talanoa ki ai ia Toffler ʼe lolotoga hoko moʼoni ʼi te temi nei.
ʼI te fakaōviōvi ʼo te sēkulō ʼaenī ki tona fakaʼosi, ko te haʼele ki muʼa ʼo te maʼuli ʼo te tagata pea mo te ʼu filosofia fakatagata neʼe nātou hāla ʼi te fakatuʼu ke maʼu te mālama. Ko te ʼu ʼamanaki fakamuli ʼo he mālama foʼou faka malamanei neʼe nātou taki ki te fakahemala, pea ko te maʼuli ʼa te tokolahi neʼe iku ki he faiga ʼi te ʼaho fuli ki te maʼuli.
Ko te ʼu tānaki e nātou fakahā ko te vaelua faka ekonomike ʼo ia ʼaē ʼe koloaʼia pea mo ia ʼaē ʼe masiva kua liliu ko te luo. Ko te kumi fakamuli ʼe ina fakahā ko te 82,7 ki te teau ʼo te ʼu koloā ʼo te malamanei ʼe maʼu e te 20 ki te teau ʼo tana hahaʼi. ʼE ko he meʼa fakapuna’maʼuli koa ko te tau, te pakupaku, te taʼi mahaki, ko te ʼu gatutu pea mo te ʼu maveuveu ʼe ko he meʼa māhani ʼi te ʼu fenua ʼe lahi ai? Ko te faiga ki te tauʼi ʼo te ʼaluʼaga kovi ʼo te maʼuli ʼe fakatupu hoha ki te loto ʼo te hahaʼi. Ko tona fua, māʼia pe la mo te fakatafito ʼo te sosiete ki te logo tahi, ko te famili, ʼe kau mo ia ʼi te mamahi.
Logope ko te tokolahi, ohage la ko Toffler, e nātou ʼui ʼe ko te maʼua ʼa te tagata ia te “kumi ʼo he ʼu puleʼaki foʼou moʼo maʼu ʼo te maʼuli tukupau pea mo te haohaoa”, ʼe fakamoʼoni mai ia ko te tagata ʼe mole feala hana fakatuʼutuʼu tana ʼu puleʼaki ʼa ia totonu.
Te puleʼaki pe e tahi
Ko te Tohi-Tapu, ʼaē neʼe kamata tona tohi kua hili kiai taʼu e 3 500, ʼe mole heʼeki fetogi ia talu mai te ʼu sēkulō. Ko tana ʼu fakatuʼutuʼu tāfito ʼe kei tuʼumaʼu aipe ia. Ohage la, ko te ʼu palalau ʼaē ia Selemia 10:23 e nātou fakahā te ʼaluʼaga ʼo tona moʼoni ʼi te temi nei ʼo laka age ʼi te temi ʼaē: “Ko te tagata ʼaē neʼe toʼo mai te kele ʼe mole ʼa ia tona ala. ʼE mole ʼa te tagata ʼaē ʼe haʼele te takitaki ʼo tana haʼele.” Kapau ʼe mole feala ki te tagata te takitaki ʼo ia, ko ai ʼe ina lavaʼi? ʼE fakahā e te Tohi-Tapu te matapuna moʼoni pe e tahi ʼo te takitaki: “Ko ʼau, Sehova, ko ʼau tou ʼAtua, ia Ia ʼaē ʼe ina akoʼi koe ke ʼaoga kia te koe, ia Ia ʼaē ʼe ina taki koe ʼi te ala ʼaē ʼe tonu ke ke haʼele ai.” — Isaia 48:17.
ʼI te ʼu pasina ʼo te Tohi-Tapu, ko Sehova ʼAtua ʼe ina akoʼi tatou ke ʼaoga kia tatou. ʼE nātou fonu ʼi te tokoni ʼe ina fakahā mai te ala ʼe tonu ke tou haʼele ai. Ko tana tokoni ʼe ʼaoga ʼi te temi nei ohage pe ko tana ʼaoga ʼi te temi ʼaē neʼe tohi ai. Ko te alatike ka hoa mai ʼe talanoa anai ki te ʼaoga ʼo te Tohi-Tapu ki te temi nei. ʼI te ʼu faʼahi kehekehe, ʼo kamata mai te maʼuli haohaoa ki te ʼu koloā, pea mo te maʼuli faka famili, pea mo te agaaga takitokotahi, ʼe feala anai hakotou sio ko te Tohi-Tapu ʼe ko he maka ʼo te tuʼu maʼu ʼi te ʼu ʼone maveuveu ʼo te mālama ʼo te temi nei.
[Paki ʼo te pasina 4]
Ko te Tohi-Tapu ʼe ko he foʼi tau ʼo te tuʼu maʼu ʼi te mālama maveuveu ʼo te temi nei.