Te ʼu Kolo ʼo Te Hāofaki—Ko He Fakatuʼutuʼu Faka Manavaʼofa ʼo Te ʼAtua
“Ko te ʼu kolo ʼaia e ono, ʼe fakaʼaogaʼi anai ohage ko he hāofakiʼaga, ke hola kiai he tahi neʼe ina tāmateʼi he nefesi ʼo mate, kae neʼe mole ina fakatuʼutuʼu kiai.”—Faka au 35:15.
1. Koteā te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te maʼuli pea mo te hala ʼaē neʼe tupu ʼuhi ko he ligi toto?
ʼE FAKA ʼuhiga e Sehova ʼAtua ia te maʼuli ʼa te tagata ʼe ko he meʼa taputapu. Pea ko te maʼuli ʼe ʼi te toto. (Levitike 17:11, 14) Ko Kaino, te ʼuluaki tagata ʼaē neʼe tupu ʼi te kele, neʼe hala ia muʼa ʼo te ʼAtua, ʼi tana fakapogi tona tēhina ko Apele. Koia, neʼe ʼui fēnei ai e te ʼAtua kia Kaino: “Ko te toto ʼo tou tēhina ʼe kalaga mai te kele kia te ʼau.” Ko te toto ʼaē neʼe liligi ʼi te potu ʼaē neʼe hoko ai te fakapō, neʼe ko he fakamoʼoni fakalogologo, kae ʼe mālohi, ki te maʼuli ʼaē neʼe molehi ʼi hona ʼaluʼaga fakamataku. Neʼe kole e te toto ʼo Apele ki te ʼAtua ke liufaki te kovi ʼaē neʼe fai ki ai.—Senesi 4:4-11.
2. Neʼe ʼiloga feafeaʼi koa te fakaʼapaʼapa ʼa Sehova ki te maʼuli ʼi te hili ʼo te Tulivio?
2 Ko te fakaʼapaʼapa ʼa te ʼAtua ki te maʼuli ʼa te tagata neʼe ʼiloga lelei ʼi te hāo ʼa Noe pea mo tona famili ʼi te Tulivio lahi, ʼi tanatou nonofo ʼi te aleka. ʼI te temi leva ʼaia, neʼe fakagafua e Sehova ke kai e te tagata te kanoʼi manu, ka mole kai tona toto. Neʼe ina toe fakatotonu fēnei: “Ko te toto ʼo tokotou ʼu nefesi, ʼe ʼau toe fakaʼui atu anai. ʼE ʼau toe fakaʼui anai mai te meʼa maʼuli fuli pe; pea ʼe ʼau toe fakaʼui anai te nefesi ʼo te tagata mai te nima ʼo te tagata, mai te nima ʼo te tagata fuli pe ʼaē ko tona tēhina. Ko ʼaē ʼe ina liligi te toto ʼo te tagata, ko tona toto totonu ʼe liligi anai e te tagata, koteʼuhi neʼe faʼu te tagata ki te paki ʼo te ʼAtua.” (Senesi 9:5, 6) Neʼe fakamoʼoni e Sehova ʼe feala ki te kāiga ʼo ia ʼaē kua mate ke ina matehi te tagata fai fakapō mokā felāveʼi mo ia.—Faka au 35:19.
3. Neʼe faka maʼuhiga feafeaʼi e te Lao ʼa Moisese, te ʼuhiga taputapu ʼo te maʼuli?
3 ʼI te Lao ʼaē neʼe foaki ki Iselaele ʼaki te polofeta ko Moisese, neʼe fakahā liuliuga te ʼuhiga taputapu ʼo te toto. Ohage la, neʼe fakatotonu fēnei e te ʼAtua: “ ʼAua naʼa ke fai fakapō.” (Ekesote 20:13) Neʼe toe ʼiloga pe foki te fakaʼapaʼapa ʼaē neʼe fai ki te maʼuli, ʼi te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te Lao ʼa Moisese, mokā hoko he tuʼutāmaki ki he fafine faitama. Neʼe fakahāhā lelei e te Lao, kapau ʼe hoko he tuʼutāmaki ki te fafine faitama peʼe ko tana tamasiʼi ʼaē ʼe kei ina fuafatuʼi ʼuhi ko he fihi ʼa he ʼu tagata e toko lua, neʼe tonu ke fakafuafua e te ʼu tuʼi fakamāu te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko ai te meʼa ʼaia pea mo vakaʼi pe ko ai ʼaē neʼe ina fakahoko te tuʼutāmaki ʼaia, pe neʼe ina fai koa ʼaki tona loto katoa, kae neʼe feala ke fakahoko te faʼahiga fakatūʼa ʼaenī “ko te nefesi ʼaki he nefesi,” peʼe ko he maʼuli ʼaki he maʼuli. (Ekesote 21:22-25) Kae neʼe feala koa ki he tagata fai fakapō Iselaele ke hāo ʼi tana aga kovi ʼaia neʼe ina fai?
ʼE Ko He Hāofaki Koa Maʼa Te Hahaʼi Fai Fakapō?
4. ʼI tuʼa ʼo Iselaele, neʼe koteā te ʼu potu ʼaē neʼe hāofaki ai te hahaʼi fai fakapō, ʼi te ʼu temi muʼa?
4 ʼI te ʼu puleʼaga ʼi tuʼa atu ʼo Iselaele, neʼe fakagafua ki te kau fai fakapō pea mo ʼihi kau agakovi, ke nātou feholaki ki te ʼu sagatualio ʼaē ʼe hāofaki ai nātou. Ohage ko te fale lotu ʼo te ʼatua fafine ko Artemis, ʼi te kolo ʼāfea ko Efesi, neʼe ko he hāofakiʼaga ʼaia ʼo te taʼi faʼahiga hahaʼi ʼaia. ʼO ʼuhiga mo te ʼu koga meʼa ʼaia, ʼe fakamatala fēnei: “Ko ʼihi sagatualio neʼe ko he fakaneke ʼaia ki te tuputupu ʼo te hahaʼi māmio kovi; pea ki muli age neʼe ʼaoga ke fakasiʼisiʼi te ʼu sagatualio ʼaia. ʼI Ateni, ko ʼihi sagatualio neʼe fakamoʼoni e te lao ko he ʼu hāofakiʼaga (ohage la, ko te fale lotu ʼo Theseus maʼa te hahaʼi kaugana); ʼi te temi ʼo Tipelio, neʼe kua fakatupu tuʼania te hahaʼi māmio kovi ʼi te ʼu sagatualio, koia neʼe faka tuʼakoi ai leva te ʼu kolo ʼaē neʼe feala ke hāofaki ai te kau fai fakapō (ʼi te taʼu 22).” (The Jewish Encyclopedia, 1909, Tohi 2, ʼi te pasina 256) Ki muli age, neʼe liliu te ʼu ʼēkelesia ʼo te Keletiate ko he ʼu hāofakiʼaga, kae ʼaki tona fai ʼaia, neʼe faʼao ai te mālohi ʼo te ʼu puleʼaga, ʼo foaki ki te kau takitaki lotu, pea neʼe fakatupu kovi ia ki tanatou fakahoko lelei ʼo te faitotonu. Ko te fakaʼaogaʼi fakavale ʼo te ʼu ʼēkelesia ohage ko he ʼu hāofakiʼaga neʼe fakatupu ai te molehi ʼo te fakatuʼutuʼu ʼaia.
5. Koteā te fakamoʼoni ʼaē ʼe tou maʼu, neʼe mole fakahā he manavaʼofa kia ia ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi, ʼuhi ko tana fakaʼaoʼaoganoa ki te Lao?
5 ʼI Iselaele, ko te hahaʼi ʼaē neʼe nātou fai he fakapō ʼaki tonatou loto katoa, neʼe mole fakagafua kia nātou ke nātou ʼolo ki te ʼu kolo ʼaē ʼe hāofaki ai te hahaʼi fai fakapō. Māʼia mo te pelepitelo Levite ʼaē neʼe tauhi ki te ʼaletale ʼo te ʼAtua, neʼe tonu ke matehi mo kapau neʼe ina fai he fakapō neʼe kua ina fakatuʼutuʼu fakatomuʼa ke ina fai. (Ekesote 21:12-14) Tahi ʼaē meʼa, kapau neʼe mate he tahi, ʼuhi ko te fakaʼaoʼaoganoa ʼa he tagata ki te Lao, neʼe mole fakagafua ke fakahā he manavaʼofa ki te tagata ʼaia mokā ina kole age ke fakamolemole tana hala ʼaia. Ohage la, neʼe tonu ki te hahaʼi Iselaele ke nātou faʼu he kaupā moʼo ʼā takai te ʼato lafalafa ʼo tonatou ʼu fale foʼou. Heʼe kapau neʼe mole nātou fai te faʼahi ʼaia, pea neʼe feala ke nātou hala ia muʼa ʼo te ʼAtua, mo kapau neʼe tō he tahi ki lalo mai te ʼato, ʼo mate ai. (Teutalonome 22:8) Tahi ʼaē meʼa, kapau ko he tagata ʼe ʼi ai hana vitulo, ko te agamāhani ʼa te vitulo ko te keuʼi ʼo te hahaʼi, pea neʼe kua fakatokagaʼi age ki te tagata ʼaia kae mole ina fai he puleʼaki ʼo ʼuhiga mo te manu ʼo tupu ai te mate ʼo he tahi, pea ko te tagata ʼaia neʼe hala ia muʼa ʼo te ʼAtua, pea neʼe feala ke matehi te tagata ʼaia. (Ekesote 21:28-32) Ko te tahi meʼa ʼe ina fakamoʼoni ki te ʼui ʼaē ʼe maʼuhiga te maʼuli kia mata ʼo te ʼAtua, ʼe ʼiloga ʼi te faʼahi ʼaenī, ko he tahi ʼe ina tāʼi ʼo mate he tagata kaihaʼa, neʼe hala ia muʼa ʼo te ʼAtua, mo kapau neʼe hoko te meʼa ʼaia ʼi te kei ʼaho, koteʼuhi neʼe feala kia ia ke sio ki te tagata kaihaʼa ʼaia pea mo ʼiloʼi pe ko ai te tagata ʼaia. (Ekesote 22:2, 3) Koia, ʼe mahino ia, neʼe mole fakagafua e te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua ʼaē kua fakafuafua lelei, ke hāo ʼi te mate te hahaʼi ʼaē neʼe fai fakapō ʼaki tonatou loto katoa.
6. ʼI te Iselaele ʼāfea, neʼe fakahoko feafeaʼi te lao ʼaē ko ‘he maʼuli ʼe totogi ʼaki he tahi maʼuli’?
6 Kapau neʼe hoko he fakapō ʼi Iselaele, neʼe tonu ke totogi te toto ʼo ia ʼaē kua mate. Neʼe feala ke ʼui kua fakahoko te lao ʼaē ko he ‘maʼuli ʼe totogi ʼaki he tahi maʼuli,’ mo kapau neʼe kua matehi te tagata fai fakapō e “te tagata totogi toto.” (Faka au 35:19) Ko te tagata ʼaia neʼe ko te tagata ʼe kāiga totonu mo ia ʼaē kua mate. Kae neʼe feafeaʼi kia nātou ʼaē neʼe nātou fakatupu te mate ʼo he tahi, ka neʼe mole nātou ʼamanaki kiai?
Ko Te Fakatuʼutuʼu Faka Manavaʼofa ʼa Sehova
7. Koteā te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e te ʼAtua maʼa nātou ʼaē neʼe tupu ai te mate ʼo he tahi, kae neʼe mole nātou ʼamanaki kiai?
7 ʼAki tona ʼofa, neʼe fakatotonu e te ʼAtua ke fili he ʼu kolo ke hāofaki ai ia nātou ʼaē neʼe nātou fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole nātou ʼamanaki kiai. ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaia, neʼe ʼui fēnei e Moisese: “Lea ki te ʼu foha ʼo Iselaele, pea ʼe tonu anai ke ke ʼui fēnei kia nātou: ‘ ʼE koutou fakalaka ʼi Solotane ki te fenua ʼo Kanaane. Pea ʼe tonu anai ke koutou fili maʼa koutou he ʼu kolo ʼe lelei tonatou tuʼulaga. ʼE ʼaoga anai maʼa koutou ohage ko he ʼu kolo ʼo te hāofaki, pea ko ia ʼaē ʼe ina fakatupu te mate ʼo he nefesi kae neʼe mole ʼamanaki kiai ʼe tonu anai ke hola kiai. Pea ʼe tonu anai ke liliu te ʼu kolo ʼaia ko he ʼu kolo moʼo hāofaki ʼo koutou mai te tagata totogi toto, naʼa mate ka heʼeki fakamāuʼi ʼi muʼa ʼo te fakatahi, te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole ʼamanaki kiai. Pea ko te ʼu kolo e ono ʼo te hāofaki, ʼaē ka koutou foaki anai, ʼe tuku atu anai kia koutou. ʼE koutou foaki anai te ʼu kolo e tolu ʼo te kauvai ʼaenī ʼo Solotane, pea ʼe koutou foaki anai te ʼu kolo e tolu ʼi te fenua ʼo Kanaane. ʼE liliu anai te ʼu kolo ʼaia ko te ʼu kolo ʼo te hāofaki . . . kia ia ʼaē ʼe hola kiai, ia ia ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he nefesi, kae neʼe mole ʼamanaki kiai.’ ”—Faka au 35:9-15.
8. Neʼe tuʼu ʼifea te ʼu kolo ʼo te hāofaki, pea neʼe tokoniʼi feafeaʼi ia nātou ʼaē neʼe nātou fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole nātou ʼamanaki kiai, ke nātou fakakaku ki te ʼu kolo ʼaia?
8 ʼI te temi ʼaē neʼe hū ai te kau Iselaele ki te Kele ʼo te Fakapapau, neʼe nātou mulimuli ki te fakatuʼutuʼu ʼaia, ʼo nātou fakatuʼu te ʼu kolo ʼaia e ono ʼo te hāofaki. Ko te ʼu kolo e tolu ʼo te ʼu kolo ʼaia—ko Ketesi, mo Sisemi, pea mo Hepelone—neʼe fakatuʼu ʼi te potu hihifo ʼo te Vaitafe ʼo Solotane. ʼI te Potu Hahake ʼo Solotane neʼe ʼi ai te ʼu kolo ʼo te hāofaki ʼaē ko Kolani, Lamote, pea mo Peseli. Neʼe fakaʼātea lelei te ʼu ala ʼo te ʼu potu ʼaē neʼe tutuʼu ai te ʼu kolo ʼaia e ono. ʼI te ʼu tafaʼaki ʼo te ʼu ala ʼaia, neʼe ʼi ai te ʼu fakaʼiloga neʼe tohi ai “hāofaki.” Ko te ʼu fakaʼiloga ʼaia neʼe nātou fakahā lelei te ala ʼaē neʼe tonu ke nātou ʼolo ai ke nātou tau ki te kolo ʼo te hāofaki, pea ko ia ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi kae neʼe mole ʼamanaki kiai, neʼe lele ki te kolo ʼaē ʼe ōvi mai moʼo hāofaki ia tona maʼuli. ʼI te kolo ʼaia, neʼe hāo ia mai te tagata totogi toto.—Sosue 20:2-9.
9. He koʼe koa neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke fai te ʼu kolo ʼo te hāofaki, pea ko ai ʼaē neʼe ʼaoga ki ai?
9 He koʼe koa neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke fai te ʼu kolo ʼo te hāofaki? Neʼe fakatuʼutuʼu te ʼu kolo ʼaia, ke ʼaua naʼa ʼulihi te fenua e he toto ʼo he tahi neʼe mole ʼi ai hana lākahala, pea ke ʼaua naʼa hala te hahaʼi ia muʼa ʼo te ʼAtua ʼuhi ko te toto ʼaia. (Teutalonome 19:10) Ko ai ʼaē neʼe ʼaoga kiai te ʼu kolo ʼaia ʼo te hāofaki? Neʼe ʼui fēnei e te Lao: “Ko te ʼu kolo ʼaia e ono ʼe fakaʼaogaʼi anai ohage ko he hāofakiʼaga ki te ʼu foha ʼo Iselaele, mo te matāpule, pea mo ia ʼaē neʼe mavae ʼi tona fenua ʼo haʼu ʼo nofo ʼi te lotolotoiga ʼo nātou, ke hola kiai he tahi neʼe ina fakatupu te mate ʼo he nefesi ka neʼe mole ʼamanaki kiai.” (Faka au 35:15) Koia, ke ʼaua naʼa ʼi ai he fakapalatahi pea ke fai ʼo mulimuli ki te faitotonu, ʼaki te manavaʼofa, neʼe ʼui e Sehova ki te kau Iselaele ke tuku keheʼi he ʼu kolo moʼo hāofaki ia nātou ʼaē neʼe nātou fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole nātou ʼamanaki kiai, ohage (1) ko te kau Iselaele, (2) te kau matāpule ʼo Iselaele, peʼe (3) ko nātou ʼaē neʼe nātou mavae ʼi tonatou fenua ʼo ʼōmai ʼo nonofo ʼi te fenua ʼaia.
10. He koʼe koa ʼe feala ke ʼui ko te ʼu kolo ʼo te hāofaki neʼe ko he fakatuʼutuʼu faka manavaʼofa ʼo te ʼAtua?
10 Kae ʼe maʼuhiga ke fakatokagaʼi te faʼahi ʼaenī, māʼia mo te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole ʼamanaki kiai, neʼe ʼui e te lao ʼa te ʼAtua, ʼe tonu ke matehi te tagata ʼaia: “Ko ʼaē ʼe ina liligi te toto ʼo te tagata, ko tona toto totonu ʼe liligi anai e te tagata.” Koia, neʼe ko he fakatuʼutuʼu faka manavaʼofa ʼa Sehova ʼAtua ki te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole ʼamanaki kiai, ke hola ki he kolo ʼi te ʼu kolo ʼo te hāofaki. ʼE mahino ia, ko te hahaʼi neʼe nātou agalelei kia ia ʼaē neʼe hola mai te tagata totogi toto, koteʼuhi neʼe mahino kia nātou fuli neʼe feala pe ke hoko kia nātou te meʼa ʼaia pea mo ʼaoga kia nātou te hāofaki pea mo te manavaʼofa.
Feholaki Ki Te Hāofaki
11. ʼI te Iselaele ʼāfea, koteā ʼaē neʼe feala ke fai e he tagata mo kapau neʼe ina fakatupu te mate ʼo tona kaugā gāue, ka neʼe mole fakatuʼutuʼu kiai?
11 Koʼeni te kiʼi fakatā moʼo fakamahino lelei atu kia koutou te fakatuʼutuʼu faka manavaʼofa ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te hāofaki. Ohage la, koutou fakakaukauʼi ko koutou ko he tagata tuʼusi ʼakau ʼi te Iselaele ʼāfea. Pea fokifā pe kua mavae te mataʼi toki ʼi tona ʼakau ʼo ʼalu ʼo ʼī ʼi hakotou kaugā gāue ʼo lui mate ai. Koteā anai te meʼa ʼaē ka koutou fai? Neʼe fai e te Lao te fakatuʼutuʼu mokā hoko te taʼi meʼa ʼaia. ʼE mahino ia, neʼe ʼaoga anai kia koutou te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼaē neʼe fai e te ʼAtua: “Koʼeni te faʼahiga tagata fai fakapō ʼaē ʼe feala ke hola [ki he kolo ʼo te hāofaki] pea mo tonu anai ke maʼuli: mokā ʼe ina tāʼi tona tatau kae neʼe mole ina ʼiloʼi pea neʼe mole fehiʼa ia ki ai ʼi muʼa atu; peʼe mokā ʼalu ki te vao matuʼa mo tona tatau moʼo tuʼusi ʼakau, pea ʼi te hiki ʼo tona nima moʼo taʼaga te fuʼu ʼakau ʼaki te toki, pea ko te mataʼi toki neʼe mavae ʼi tona ʼakau pea neʼe ʼalu ia ʼo ʼī ki tona tatau ʼo mate ai, ʼe tonu anai ke hola ki he kolo ʼo te ʼu kolo ʼaia pea ʼe tonu anai ke maʼuli.” (Teutalonome 19:4, 5) Kae, tatau aipe pe koutou ʼolo ki he kolo ʼo te hāofaki, ʼe mole feala anai ke ʼui kua koutou hāo mai te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe hoko ʼuhi ko te meʼa ʼaia.
12. Ka hū ki te kolo ʼo te hāofaki, koteā te meʼa ʼaē neʼe tonu ke fai ki te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole fakatuʼutuʼu kiai?
12 Logope la kua fai atu kia koutou he tali kāiga, neʼe tonu ke koutou fakahā tokotou ʼaluʼaga ki te ʼu tagata ʼāfea ʼi te hūʼaga ʼo te kolo ʼo te hāofaki. ʼI takotou hū ki te kolo, neʼe tonu ke koutou toe liliu ke fakamāuʼi koutou e te ʼu tagata ʼāfea ʼaē ʼe nātou fakafofoga te kokelekasio ʼo Iselaele ʼi te hūʼaga ʼo te kolo ʼaē ʼe pule ki te koga meʼa ʼaē neʼe hoko ai te mate ʼaia. ʼI te kolo ʼaia, neʼe feala ai hakotou fakamoʼoni peʼe koutou lākahala peʼe kailoa.
ʼI Te Temi ʼAē ʼe Fakamāuʼi Ai Te Kau Fai Fakapō
13, 14. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe fia ʼiloʼi papau e te ʼu tagata ʼāfea lolotoga te fakamāuʼi ʼo te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi?
13 Lolotoga te fakamāu ʼi muʼa ʼo te ʼu tagata ʼāfea ʼi te matapā ʼo te kolo ʼaē ʼe pule ki te koga meʼa, ʼe mahino papau ia ʼe koutou fakatokagaʼi anai ʼaki he loto fakafetaʼi, neʼe vakaʼi tāfito te ʼu meʼa ʼaē neʼe koutou fai ʼi muʼa atu. ʼE fakafuafua lelei anai e te ʼu tagata ʼāfea takotou ʼu felogoi mo ia ʼaē kua mate. Neʼe koutou fehiʼa koa ki te tagata ʼaia, ʼo koutou lamalama ia ia, pea mo koutou tāʼi ia ia? Kapau koia ʼaia, neʼe tonu ai ki te kau tagata ʼāfea ke nātou tuku koutou ki te tagata totogi toto, pea ke ina matehi koutou. Ko te ʼu tagata fua kavega ʼaia neʼe tonu ke nātou mahino lelei ki te fakamaʼua ʼa te Lao, ‘ke pulihi ʼi Iselaele ia ia ʼaē neʼe ina liligi te toto ʼo ia ʼaē neʼe mole lākahala.’ (Teutalonome 19:11-13) ʼO toe feiā aipe, ʼi te ʼu fakamāu ʼo te temi ʼaenī, ʼe tonu ke ʼiloʼi lelei e te kau tagata ʼāfea te Tohi-Tapu, ke nātou mulimuli kiai mokā nātou vakavakaʼi pe neʼe feafeaʼi ki muʼa atu ia ia ʼaē neʼe ina fai he hala, pea ke nātou tokagaʼi te meʼa ʼaia ʼi tanatou fai fakamāu.
14 ʼI tanatou vakavakaʼi fakalelei, ʼe fia ʼiloʼi anai e te kau tagata ʼāfea ʼo te kolo pe neʼe koutou lamalama ia ia ʼaē kua mate. (Ekesote 21:12, 13) Neʼe koutou ʼohofiʼi koa ia ia mai he potu ʼe ū? (Teutalonome 27:24) Neʼe kovi koa takotou ʼita kia ia, ʼaē neʼe tupu ai takotou fai he fakatuʼutuʼu kākā ke koutou matehi ia ia? Kapau koia ʼaia, pea neʼe tonu ke matehi koutou. (Ekesote 21:14) Kae neʼe ʼaoga tāfito ke ʼiloʼi e te kau tagata ʼāfea pe neʼe koutou felotokoviʼaki mo ia ʼaē kua mate. (Teutalonome 19:4, 6, 7; Sosue 20:5) Kapau ʼe maʼu atu e te kau tagata ʼāfea neʼe mole koutou lākahala, ʼe nātou fakaliliu anai koutou ki te kolo ʼo te hāofaki, pea ʼe mahino ia ʼe koutou fakamālo anai ki te manavaʼofa ʼaia ʼaē neʼe fai atu kia koutou!
Ko Te Maʼuli ʼi Te Kolo ʼo Te Hāofaki
15. Koteā te ʼu fakamaʼua ʼaē neʼe tuku ki te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole ʼamanaki kiai?
15 Ko he tahi neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole ʼamanaki kiai, neʼe tonu ia ke nofo ʼi te loto kolo ʼo te hāofaki pea kapau neʼe hū ki tuʼa ʼi te kolo, neʼe mole feala ke fakamamaʼo ia meta e 442 ʼi te tuʼa kaupā ʼo te kolo ʼaia. (Faka au 35:2-4) Kapau neʼe fakalaka ʼi te tuʼakoi ʼaia, neʼe feala ke felāveʼi mo te tagata totogi toto. ʼI te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, neʼe feala ki te tagata totogi toto ke ina matehi te tagata ʼaia, ʼo mole tuʼania naʼa fakahoko ki ai he fakatūʼa ʼi te meʼa ʼaē neʼe ina fai. Kae ko te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole ʼamanaki kiai, neʼe mole haʼihaʼi ia peʼe tuku ki he fale pilisoni. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe nofo ʼi te kolo ʼo te hāofaki, neʼe tonu ke ina ako he faʼahiga gāue, ke liliu ai ko he tagata gāue pea mo liliu ko he tahi ʼe ʼaoga ki te sosiete.
16. (a) Ko te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole ʼamanaki kiai, neʼe tonu ke nofo ʼo aʼu ki ʼafea ʼi te kolo ʼo te hāofaki? (b) He koʼe koa ko te mate ʼo te pelepitelo lahi neʼe ina faka fealagia kia ia ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole ʼamanaki kiai, ke mavae ʼi te kolo ʼo te hāofaki?
16 Ko temi e fia ʼaē neʼe tonu ai ki te tagata ʼaia ke nofo ʼi te kolo ʼo te hāofaki? Neʼe feala ke nofo ai ʼo aʼu ki tona mate. Kae neʼe ʼui fēnei e te Lao: “ ʼE tonu ke nofo ʼi tona kolo ʼo te hāofaki ʼo aʼu ki te mate ʼo te pelepitelo lahi, pea ka mate leva te pelepitelo lahi, pea hoki feala ai ki te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole ʼamanaki kiai, ke liliu ki te fenua ʼo tona tofiʼa.” (Faka au 35:26-28) He koʼe koa neʼe fakagafua e te mate ʼo te pelepitelo lahi ki te tagata ʼaia ke mavae ʼi te kolo ʼo te hāofaki? Ko te pelepitelo lahi neʼe ko he tagata maʼuhiga ʼo te fenua. Koia kapau neʼe mate te pelepitelo ʼaia, pea neʼe ʼiloʼi e te ʼu telepi fuli ʼo Iselaele. Ko nātou fuli ʼaē neʼe feholaki ki te ʼu kolo ʼo te hāofaki neʼe kua feala leva ke nātou toe liliu ki tonatou ʼu ʼapi, ʼo mole nātou tuʼania naʼa matehi nātou e te ʼu tagata totogi toto. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe fakahā e te Lao ʼa te ʼAtua, ko te fealagia ki te tagata totogi toto ke ina matehi te tagata ʼaē neʼe ina fai te fakapō, ʼe faka tuʼakoi ʼaki te mate ʼa te pelepitelo lahi, pea neʼe ʼiloʼi fuli e te hahaʼi te faʼahi ʼaia. Kapau ko he tahi kehe ʼi te ʼu kāiga ʼo ia ʼaē kua mate, neʼe ina matehi ia ia ʼaē neʼe fakatupu te mate ʼo tona tona tēhina ʼi te kua mate ʼo te pelepitelo lahi, neʼe liliu ia ko he tagata fai fakapō pea neʼe tonu ia ke matehi.
Te ʼu Ikuʼaga Heʼegata
17. Neʼe koteā te ʼu fua ʼo te ʼu fakamaʼua ʼaē neʼe fai ki te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole ʼamanaki kiai?
17 Neʼe koteā te ʼu fua ʼo te ʼu fakamaʼua ʼaē neʼe fai ki te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi kae neʼe mole ʼamanaki kiai? Neʼe nātou fakamanatuʼi age kia ia, neʼe ina matehi te tahi tagata. ʼE mahino ia, neʼe mahino leva kia ia te ʼuhiga taputapu ʼo te maʼuli. Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole feala ke galo kia ia neʼe gaohi ia ia ʼaki he loto manavaʼofa. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe gaohi ia ia ʼaki he loto manavaʼofa, ʼe mahino ia neʼe ina toe fai te taʼi manavaʼofa ʼaia ki niʼihi. Neʼe toe ʼaoga pe foki ki te hahaʼi fuli te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu kolo ʼo te hāofaki pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakamaʼua kiai. Neʼe ʼaoga feafeaʼi? ʼE mahino ia, neʼe tokoni te faʼahi ʼaia kia nātou ke ʼaua naʼa nātou meʼa noaʼi te maʼuli ʼa he tagata. Koia, ʼe tonu ai ke manatuʼi e te kau Kilisitiano ʼe mole tonu ke nātou fakaʼaoʼaoganoa ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fai, naʼa mate he tahi ʼi he tuʼutāmaki neʼe mole nātou ʼamanaki ʼe hoko. ʼO toe feiā aipe, ko te fakatuʼutuʼu faka manavaʼofa ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu kolo ʼo te hāofaki, ʼe tonu ia ke ina uga tatou ke tou loto manavaʼofa, mo kapau ʼe ʼaoga te faʼahi ʼaia.—Sake 2:13.
18. He koʼe neʼe lelei te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu kolo ʼo te hāofaki?
18 Ko te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu kolo ʼo te hāofaki, neʼe toe lelei pe foki ʼi te tahi ʼu faʼahi. Neʼe mole fakatuʼutuʼu e te hahaʼi ke ʼolo niʼihi ʼo kumi te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi kae neʼe mole ʼamanaki kiai, ʼi tanatou manatuʼi ʼaē neʼe lākahala ʼi muʼa ʼo tana fakamāu, kailoa, kae neʼe faka ʼuhigaʼi e te hahaʼi te tagata ʼaia, ohage ko he tahi neʼe mole ina fakahoko te fakapō ʼaki tona loto katoa, pea neʼe nātou hāofaki ia ia. Pea tahi ʼaē meʼa, ko te fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼu kolo ʼo te hāofaki, neʼe mole tatau ia mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te temi nei ʼaē ko te pilisoniʼi ʼo te kau fai fakapō, koteʼuhi ʼe taupau nātou e te hahaʼi ʼaki he paʼaga pea ko te meʼa ʼe tau hoko, ʼe ʼāsili age tanatou agakovi ʼi tanatou fakatahi mo ʼihi kau hahaʼi māmio kovi. ʼI te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu kolo ʼo te hāofaki, neʼe mole hona ʼaoga ke laga pea mo leʼoleʼohi he ʼu fale pilisoni ʼe totogi kovi kua fakatuʼu kaupā mo faka ʼā ukamea, ʼaia ʼe tau faigaʼi ai e te hahaʼi pilisoni ke nātou feholaki mai ai. ʼIo, ko te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi kae neʼe mole ʼamanaki kiai, neʼe ʼalu ia ki te “fale pilisoni” pea neʼe nofo ai lolotoga te temi ʼaē kua fakatuʼutuʼu kiai. Tahi ʼaē meʼa, neʼe tonu ke liliu ko he tagata gāue, ke ina fai he meʼa ʼe ʼaoga ki te hahaʼi.
19. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe malaga ʼo ʼuhiga mo te ʼu kolo ʼo te hāofaki?
19 ʼIo, ko te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu kolo ʼo te hāofaki ʼo Iselaele, neʼe ko he fakatuʼutuʼu faka manavaʼofa moʼo hāofaki te hahaʼi ʼaē neʼe nātou fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole nātou ʼamanaki kiai. ʼE mahino ia, neʼe lagolago te fakatuʼutuʼu ʼaia ki te fakaʼapaʼapa ʼaē neʼe tonu ke fai ki te maʼuli. Kae, ko te ʼu kolo ʼo te hāofaki ʼo te temi ʼaia, ʼe ʼi ai koa honatou faka ʼuhiga ki te hahaʼi ʼo te 20 sēkulō? ʼE feala koa ke tou hala ia muʼa ʼo Sehova ʼAtua pea mole tou mahino ʼe ʼaoga kia tatou tona manavaʼofa? ʼI te temi ʼaenī, ʼe ʼi ai koa hona faka ʼuhiga kia tatou te ʼu kolo ʼo te hāofaki ʼo Iselaele?
ʼE Feafeaʼi Anai Hakotou Tali?
◻ ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi e Sehova te maʼuli ʼa te tagata?
◻ Koteā te fakatuʼutuʼu faka manavaʼofa ʼaē neʼe fai e te ʼAtua maʼa nātou ʼaē neʼe nātou fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole nātou ʼamanaki kiai?
◻ Neʼe kaku feafeaʼi te tagata ʼaē neʼe ina fai he fakapō ki he kolo ʼo te hāofaki, pea neʼe tonu ke nofo ai ʼo aʼu ki ʼafea?
◻ Neʼe koteā te ʼu fua ʼo te ʼu fakamaʼua ʼaē neʼe tuku ki te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu te mate ʼo he tahi ka neʼe mole ʼamanaki kiai?
[Mape ʼo te pasina 12]
Neʼe lelei te tuʼulaga ʼo te ʼu kolo ʼo te hāofaki ʼi Iselaele
(Vakaʼi te nusipepa)
KETESI Te Vaitafe ʼo Solotane KOLANI
SISEMI LAMOTE
HEPELONE PESELI