Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w95 15/7 p. 21-24
  • ʼE Feala Ke Koutou Tekeʼi Te ʼu Faigataʼaʼia ʼAia!

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Feala Ke Koutou Tekeʼi Te ʼu Faigataʼaʼia ʼAia!
  • Te Tule Leʼo—1995
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Kua Koutou Fiu Koa?
  • Ko Te Lotovaivai ʼUhi Ko He Faʼifaʼitaki Kovi?
  • Ko He Meʼa Faigataʼa Koa Te Liliu Ko He Fakamoʼoni?
  • Tou Taupau He Tuputupu ʼe Hoholo
  • Te Faʼahiga Takitaki ʼo Tatou e Sehova
    Te Tule Leʼo—2000
  • ʼI Tokotou Famili ʼe Koutou Fakamuʼamuʼa Koa Te ʼAtua
    Te Tule Leʼo—1995
  • He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Kau Ki Te ʼu Fono?
    Te Tule Leʼo—2016
  • Te Takitaki Fakapotopoto Ki Te ʼu Taumātuʼa
    Te Tule Leʼo—2005
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1995
w95 15/7 p. 21-24

ʼE Feala Ke Koutou Tekeʼi Te ʼu Faigataʼaʼia ʼAia!

KO TE foʼi vakalele ʼe feala ke ina ʼave he toko lauʼi teau hahaʼi pea mo he ʼu tane koloā. ʼE lava feafeaʼi ki te taʼi foʼi vakalele mamafa ʼaia hana malaga? ʼAki pe te meʼa ʼaē ʼe higoaʼi ko te portance (ko te malave ʼaē ʼo te ʼu mālohi ʼo te ʼaele ki te ʼu pakakau ʼo te vakalele).

ʼI te temi ʼaē ʼe gaholo ai te vakalele ʼi te malaʼe, ko te ʼaele ʼe fakalaka ʼi ʼoluga pea mo lalo ʼo te ʼu pakakau fakafalele. ʼO fakatupu ʼaki ai te mālohi ʼe tuputupu māmālie ʼe higoa ko te portance. ʼI te temi ʼaē kua lahi ai te mālohi ʼo te portance, kua feala ki te vakalele ke malaga ʼi te kele ʼo hake ki te lagi. ʼE moʼoni, ko he vakalele ʼe mamafa ʼaupito ʼe mole feala ke ina fakatupu he mālohi ʼe feʼauga ke malaga ai ʼi te kele.

ʼE toe feala pe mo tatou ke tou mafasia ʼaupito. Kua hili nei kiai te ʼu sēkulō, neʼe ʼui e te Hau ko Tavite ko tana ʼu ‘hala neʼe hage ko he kavega mamafa maʼa ia.’ (Pesalemo 38:4) ʼO toe feiā pe, neʼe fakatokagaʼi e Sesu Kilisito ke tou tokakaga ke ʼaua naʼa tou mafasia ʼi te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli. (Luka 21:34) Ko he ʼu manatu kovi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼotatou ʼu loto ʼe feala pe ke nātou fakamamafa ʼaupito tatou, ʼo mata faigataʼa ai hakita “malaga.” ʼE feiā koa hokotou fakamamafa? Peʼe lagi neʼe koutou felāveʼi koa mo he faʼahiga faigataʼaʼia ʼo ʼuhiga mo takotou tuputupu fakalaumālie? Kapau koia, koteā te meʼa ʼe tonu ke tou fai?

Kua Koutou Fiu Koa?

Ko te fiu—ko he lāuga māhani ia ʼaho nei—ʼe feala ke liliu ko he faigataʼaʼia ʼi te ʼatamai, ʼo toe feiā pe ki niʼihi ʼi te hahaʼi ʼa Sehova. Tāfito la ʼi te kau tūpulaga ʼe nātou meʼa noaʼi ʼihi ʼu gāue heʼe nātou faka ʼuhigaʼi ohage ko he ʼu meʼa ʼe fakafiu. ʼE koutou feiā koa ʼi ʼihi temi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fono faka Kilisitiano? Kapau koia, koteā te meʼa ʼe feala ke koutou fai moʼo fakaloto mālohiʼi ʼo koutou ke koutou kau ki te ʼu fono?

Ko te kau pea mo te lagolago ki te ʼu fono, koʼena te meʼa ʼe tonu ke fai. Neʼe faitohi ia Paulo ki te tūpulaga ko Timoteo, ʼo fēnei: “Fakamāhani koe ki te maʼu ʼo te aga faka lotu. Ko te faigaoʼi, ʼio, ʼe ʼaoga siʼisiʼi pe ia, kae ko te aga faka lotu ʼe ʼaoga ia kia meʼa fuli, heʼe ina maʼu te fakapapau ʼo te maʼuli ʼaenī pea mo te maʼuli ʼaē ka haʼu.” (1 Timoteo 4:7, 8) ʼE fakafiu anai he tohi ʼo ʼuhiga mo he faigaoʼi fakasino peʼe mole faʼa maʼuhiga mo kapau ʼe mole tou mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakatotonu mai ʼi te tohi. Neʼe fakatuʼutuʼu te ʼu fono faka Kilisitiano moʼo uga totatou ʼatamai, pea ʼe hoko anai te faʼahi ʼaia, mo kapau ʼe tou teuteuʼi pea mo lagolago ki te ʼu fono ʼaia. Ko te lagolago lelei ki te ʼu fono ʼaia ʼe fua lelei pea mo maʼuhiga anai kia tatou.

ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ko te fafine Kilisitiano kei finemui ʼe higoa ko Mara neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau ʼe mole ʼau teuteuʼi taku ʼu fono, ʼe mole ʼau leleiʼia. Kae kapau neʼe ʼau teuteuʼi fakatomuʼa, ko toku ʼatamai pea mo toku loto ʼe nā mulimuli lelei ki te ʼu akonaki. Kua maʼuhiga te ʼu fono kia ʼau, pea ʼe ʼau holi ke ʼau fai haku ʼu tali.”

Ko te ako ʼaē ʼo ʼuhiga mo te fagono, ʼe ko he tahi ʼaia tokoni. ʼE faigafua te fagono ki he musika ʼe logo lelei pea mo leleiʼia atu aipe. Kae ko te ʼu lelei fuli ʼe mole maʼu fakafokifā pe. ʼE tou leleiʼia te polokalama ʼo te fono mo kapau pe ʼe tou fakalogo lelei ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe palalauʼi ai. Ko te fafine Kilisitiano ʼe higoa ko Rachel neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau ʼe mole mahōlō te fai akonaki ʼa te tuagaʼane, ʼe lesili age taku tokaga ʼo fakalogo ki tana akonaki. Koʼeni te manatu ʼaē ʼe ina tokoniʼi ʼau, ‘Kapau ʼe mole faʼa maʼuhiga he akonaki pea ʼe tonu ke lesili age taku tokaga ʼo fakalogo ki te akonaki.’ . . . ʼE ʼau tokaga tāfito ʼosi ki te Tohi-Tapu, ʼo ʼau faiga aipe ke lahi ni ʼu tokoni ʼe ʼau maʼu mai ai.” ʼE ʼaoga ke tou akonakiʼi ia tatou totonu ʼo ʼuhiga mo te fagono, ohage ko Rachel. ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi ʼo Tāʼaga Lea: “Toku foha, tokagaʼi toku poto. Fakafalele tou ʼu taliga ki taku fakasiosio lelei.”—Tāʼaga Lea 5:1.

Ko ʼihi fakamatala ʼi te ʼu fono ʼe feala ke liuliuga. ʼE ko he meʼa ia ʼe ʼaoga! Ko te kau kaugana fuli ʼa te ʼAtua ʼe ʼaoga kia nātou ni ʼu fakamanatu. Ko te kakano heʼe haohaoa, ʼaki tana ʼu fakafalele talagataʼa pea mo tona loto galogalo, ʼe ʼaoga kiai te ʼu tokoni fuli ʼaē ʼe feala ke ina maʼu. Ko te ʼapositolo ko Petelo ‘neʼe lotolelei aipe ʼo fakamanatuʼi ʼihi ʼu meʼa ki tona ʼu kaugā fagona ʼi te tui, logope la neʼe kua nātou ʼiloʼi pea mo nātou pipiki mālohi ki te moʼoni.’ (2 Petelo 1:12) Neʼe toe fakamahinohino e Sesu ko “te tagata fai akonaki fuli pe, . . . ʼe fakatatau ia ki he tagata, ki he pule ʼo he ʼapi, ʼe ina toʼo ki tuʼa mai tona koloā te ʼu meʼa foʼou pea mo te ʼu meʼa ʼāfea.” (Mateo 13:52) Koia, ʼi te temi ʼaē ʼe toʼo mai ki tuʼa ʼe ʼatatou ʼu fono he ʼu manatu faka Tohi-Tapu kua tou māhani kiai, peʼe ‘ko he koloā ʼāfea,’ ʼe ʼi ai tuʼumaʼu pe ‘te ʼu koloā foʼou’ ʼe lelei kia tatou.

Ko te holi moʼoni ʼaē ke tou maʼu he lelei ʼaupito ʼi te ʼu fono, ʼe feala ke iku ki he fakaloto mālohi fakalaumālie moʼoni. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Manuʼia ia nātou ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi te maʼuhiga ʼo te ʼu meʼa fakalaumālie kia nātou [ia nātou ʼaē ʼe nātou kolekole ke nātou maʼu te laumālie].” (Mateo 5:3) Ko te taʼi manatu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te meʼa kai fakalaumālie lelei ʼaē ʼe foaki mai ʼi te ʼu fono, ʼe ina pulihi anai te fakafiu.—Mateo 24:45-47.

Ko Te Lotovaivai ʼUhi Ko He Faʼifaʼitaki Kovi?

Neʼe kua koutou lotomamahi koa ʼi he aga ʼa he tahi ʼi takotou kokelekasio? Lagi neʼe ʼui maʼa koutou, ‘ ʼE lava feafeaʼi ki he tēhina hana aga feiā pea mo maʼu aipe he ʼu laupisi ki tona ʼuhiga ʼo ia?’ Ko te ʼu taʼi manatu ʼaia ʼe liliu ko he faigataʼaʼia fakaʼatamai, ʼo mole tou maʼu ai te fakasiosio tonu ki te maʼuhiga ʼo te kaugā gāue lelei ʼaē ʼe feala ke kita maʼu mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua.—Pesalemo 133:1.

E lagi neʼe hoko he fihifihia feiā ki ʼihi ʼi te kokelekasio ʼo Kolose. Neʼe tokoniʼi nātou e Paulo, ʼo fēnei: “Koutou haga fekātakiʼaki pe ia koutou pea mo fefakamolemoleʼaki pe ia koutou ʼaki he lotolelei, mo kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe ina koviʼia he meʼa ʼa he tahi.” (Kolose 3:13) Neʼe ʼiloʼi e Paulo ko ʼihi kau Kilisitiano ʼo Kolose neʼe feala ke mole lelei tanatou aga, ʼo fakatupu ʼaki ai ki ʼihi hanatou palalau kovi. Koia ʼe mole tonu anai ke tou punamaʼuli mo kapau ko he tahi ʼi ʼotatou ʼu tēhina peʼe ʼi ʼotatou ʼu tuagaʼane ʼe tōtō ia ia ʼi he tahi temi he ʼu kalitate faka Kilisitiano. Neʼe foaki e Sesu te tokoni lelei ʼo ʼuhiga mo te fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia mamafa. (Mateo 5:23, 24; 18:15-17) Kae ʼi te agamāhani, ʼe feala pe ke tou kātakiʼi te ʼu kiʼi hala ʼaia ʼo ʼotatou kaugā fagona ʼi te tui pea mo fakamolemole kia nātou. (1 Petelo 4:8) ʼIo, ko te taʼi fai ʼaia ʼe feala ke fua lelei kia tatou pea mo ʼihi. He koʼe ʼe hoko te ʼu taʼi meʼa ʼaia?

ʼE ʼui fēnei ʼi te Tāʼaga Lea 19:11: “Ko te fakasiosio loloto ʼa he tagata, ʼe fakatuatuai moʼoni ai tona ʼita, pea ʼe ko he meʼa matalelei kia ia hana fakamolemole te agahala.” ʼE ko he meʼa lelei ia hakita loto fakamolemole ʼi hakita tuku te ʼita pea mo te lotomamahi ke hoko! Ko te tagata ʼāfea, ko Salvador ʼe ʼiloa ʼi tana agaʼofa, neʼe ina ʼui fēnei: “Ka kovi mai he aga ʼa he tēhina kia ʼau peʼe mo ina fai he palalau ʼe mole lelei, ʼe ʼau ʼui fēnei ʼi toku loto: ‘ ʼE lava feafeaʼi ʼapē haku tokoni ki toku tēhina? ʼE lava feafeaʼi haku tokaga ke ʼaua naʼa puli toku vāhaʼa lelei ʼaē mo ia?’ ʼE ʼau manatuʼi tuʼumaʼu pe ʼe faigafua ia te fai ʼo he palalau ʼe mole lelei. Kapau ʼe lea he tahi ki he meʼa neʼe mole ina fakakaukauʼi, lagi ko te puleʼaki lelei, ke ina molehi anai te palalau ʼaē neʼe ina fai pea ke ina toe fakafoʼou mai tana palalau. Kae ʼe mole feala ke hoko he meʼa feiā, koia ʼaē ʼe ʼau fai pe taku aga ke lelei pea ʼe mole ʼau tokagaʼi te palalau. ʼE ʼau faka ʼuhiga te meʼa ʼaia ki he vaivaiʼaga ʼo te kakano agahala kae mole ʼau fai he lea ʼo ʼuhiga mo te ʼuhiga moʼoni ʼo toku tēhina.”

ʼE feala ke koutou logoʼi ʼe faigafua age tona palalauʼi ʼi he fai ʼo te meʼa ʼaia. Kae ko te meʼa tāfito ʼaē ke fai ʼe fakalogo ki tatatou faʼahiga taki ʼaē ʼo tatatou fakakaukau. Neʼe fēnei te tokoni ʼa Paulo: “Ko meʼa fuli ʼe fakatupu ʼofa, . . . ke liliu te ʼu meʼa ʼaia ko te fakatuʼutuʼu tuʼumaʼu ʼo ʼakotou ʼu manatu.” (Filipe 4:8) Ko te kupu ʼaē ko te “fakatupu ʼofa” ʼe faka ʼuhiga “ko te ʼofa ʼe ina taki.” Ko Sehova ʼe ina loto ke tou tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te hahaʼi, ke tou haga sio pe ki te ʼu faʼahi ʼaē ʼe taki ki te ʼofa kae mole ko te lotomamahi. Ko ia totonu ʼe ina fakahā mai te faʼifaʼitaki māʼoluga ʼi te faʼahi ʼaia. ʼE fakamanatuʼi mai te faʼahi ʼaia e te tagata fai pesalemo, ʼo ʼui maʼana: “Kapau ʼe ke lamalama ia te ʼu hala, Ê Sah, Ê Sehova, ko ai koa ʼaē ʼe feala ke tuʼu?”—Pesalemo 103:12; 130:3.

ʼE moʼoni, ʼe feala ʼi he tahi ʼaluʼaga ke fakatupu lotovaivai he aga ʼa he tēhina, kae tokolahi ʼi ʼotatou ʼu kaugā fagona ʼe ko he ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te maʼuli faka Kilisitiano. Kapau ʼe tou manatuʼi te faʼahi ʼaia, ohage pe ko Tavite ʼe tou fiafia anai ʼi te ‘lahi ʼo tatatou faka maʼuhigaʼi ʼo Sehova pea mo tona fakavikiviki ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi tokolahi.’—Pesalemo 109:30.

Ko He Meʼa Faigataʼa Koa Te Liliu Ko He Fakamoʼoni?

Meʼa fakaʼofaʼofa, ko ʼihi ʼe mole heʼeki nātou kamata fakavikiviki kia Sehova, ʼuhi ko te tahi faigataʼaʼia fakaʼatamai. Tokolahi ʼe mole ko ni kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe nātou tokoni fakalelei ki tonatou ʼu famili pea ʼe nātou toe lagolago ki tonatou ʼu ʼohoana ʼi te minisitelio faka Kilisitiano. ʼE nātou agalelei pea ʼe nātou fia mahino ki te ʼu meʼa ʼo te kokelekasio, kae mole nātou fia foaki tonatou maʼuli ohage ko ni ʼu kaugana ʼa te ʼAtua. Koteā te tupuʼaga ʼo tanatou mole fai te faʼahi ʼaia?

E lagi ʼe fakatokagaʼi e te ʼu tagata ʼohoana ʼaia, te lahi ʼo te gāue faka teokalatike ʼo tonatou ʼu ʼohoana pea mo ʼui maʼa nātou ko te liliu ʼaē ko he Fakamoʼoni ʼe lahi te ʼu fakamaʼua. Peʼe lagi nātou tuʼania naʼa mole feala ʼi he temi ke nātou kau ki te gāue fai faka mafola ʼaē ʼi te ʼu ʼapi. ʼI tanatou ia manatu, ʼe hage ʼe lahi age te ʼu maʼua ia ʼi te ʼu tapuakina. Koteā te tupuʼaga ʼo te taʼi faigataʼaʼia fakaʼatamai ʼaia? ʼE lahi te kau ako ʼo te Tohi-Tapu ʼe nātou ako pea mo maʼuliʼi te moʼoni, ʼo nātou fai māmālie pe te faʼahi ʼaia. Kae ko te ʼu tagata ʼohoana ʼaē ʼe heʼeki tui kia Sehova, ʼi te agamāhani ʼe nātou tokagaʼi tāfito te ʼu maʼua faka Kilisitiano fuli ia muʼa ʼo hanatou fakatupu ia nātou te loto ʼaē ke nātou tali te ʼu maʼua ʼaia.

Ko Manuel ʼaē neʼe hoko kia ia te ʼaluʼaga ʼaia, ʼe ina fakamatala fēnei: “Ia taʼu e hogofulu, neʼe ʼau kaugā ʼolo mo toku ʼohoana ki te ʼu fakatahi pea mo te ʼu fono. ʼI tona fakahagatonu, neʼe ʼau leleiʼia age taku fakakaugā mo te kau Fakamoʼoni ʼi haku fakatahi mo te hahaʼi ʼo te mālama, pea neʼe ʼau fiafia mokā ʼe feala ke ʼau tokoni kia nātou. Neʼe malave kia ʼau te ʼofa ʼaē neʼe ia nātou. Kae ko te manatu ʼaē ke ʼau ʼalu ki te ʼu ʼapi neʼe ko he faigataʼaʼia lahi ia kia ʼau, pea neʼe ʼau tuʼania naʼa faka galivaleʼi ʼau e toku ʼu kaugā gāue.

“Neʼe faʼa kātaki aipe toku ʼohoana pea neʼe mole ina fakakinauʼi ʼau ke ʼau ako te Tohi-Tapu. ʼAki pe tanatou faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe ʼau sio kiai, neʼe ko he faʼahiga ‘fai faka mafola’ ʼaia ʼo toku ʼohoana pea mo te ʼu tamaliki kia ʼau. Ko te tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio ko José, neʼe tokaga makehe kia ʼau. ʼE ʼau manatu pe lagi neʼe ko tana fakaloto mālohi ʼaē neʼe ina uga ai leva ʼau ke ʼau ako fakalelei. ʼI taku ʼosi papitema, neʼe ʼau fakatokagaʼi ko toku ʼu fihifihia neʼe ko he ʼu faigataʼaʼia pe ia ʼi toku ia ʼatamai. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼau fakatotonu ai ke ʼau kaugana kia Sehova, neʼe ʼau maʼu tana tokoni ʼo ʼuhiga mo haku tekeʼi toku ʼu tuʼania.”

ʼE lava feafeaʼi ki he ʼu fafine ʼohoana pea mo he ʼu tagata ʼāfea Kilisitiano hanatou tokoni ki ni ʼu tagata ʼohoana ohage ko Manuel ke nātou mālo ʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe hoko pe ʼi ʼonatou ʼu ʼatamai? Ko he ako faka Tohi-Tapu ʼe feala ke ina fakatupu he leleiʼia pea mo he holi ki te fai ʼaē ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua. ʼIo, ko te mālama katoa faka Tohi-Tapu ʼe fakatafito ki te maʼuliʼi ʼo te tui pea mo te falala ʼaē ki te ʼamanaki ka haʼu.—Loma 15:13.

Koteā ʼapē te meʼa ʼaē ka ina fakaloto mālohiʼi te ʼu taʼi tagata ʼohoana ʼaia ke nātou ako te Tohi-Tapu? ʼI te agamāhani, ko he fakakaumeʼa mo he tēhina ʼe loto mahino ʼi te kokelekasio ʼe feala ke tokoni ki he tagata ke ina fai hana ako. Lagi ko he tagata ʼāfea peʼe ko he tahi tēhina kua māhani ki te faʼahi ʼaia ʼe feala ke faka felāveʼi mo te tagata ʼaia. Kapau kua ina tofa he ʼu vāhaʼa lelei, lagi ko te meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia ia, ko he tahi pe ke fakaʼui age ki ai ke nā ako. (1 Kolonito 9:19-23) Pea ki te fafine Kilisitiano poto ʼe feala ke ina vaevae mo tona ʼohoana he ʼu kiʼi manatu fakalaumālie, heʼe mahino kia ia ko tona ʼohoana ʼe mole heʼeki feala kia ia ke ina tali te ʼu faigataʼaʼia.—Tāʼaga Lea 19:14.

Ohage ko Manuel neʼe ina ako ʼaki te meʼa ʼaē neʼe hoko kia ia, ka maʼu e he tahi te mālohi fakalaumālie, ko te ʼu fihifihia lahi ʼe liliu nātou ohage pe ko ni ʼu kiʼi meʼa noa. ʼE fakamālohiʼi e Sehova ia nātou ʼaē ʼe nātou fia kaugana kia te ia. (Isaia 40:29-31) ʼAki te mālohi ʼa te ʼAtua pea mo te tokoni ʼa te kau Fakamoʼoni fakapotopoto, ʼe feala pe ke pulihi te ʼu faigataʼaʼia. Pea ʼe liliu ai leva te gāue faka mafola ʼaē ʼi te ʼu ʼapi ʼo mole fakamataku fau ʼo toe feiā mo te tuʼaniaʼi fakavale ʼo te kau kaugā gāue, pea ko te kaugana ʼaki te loto katoa ʼe liliu leva ia ʼo lelei age ʼosi.—Isaia 51:12; Loma 10:10.

Tou Taupau He Tuputupu ʼe Hoholo

ʼE feala ke tou tekeʼi te taʼi faigataʼaʼia ohage ko te ʼu meʼa ʼaenī e tolu neʼe tou vakaʼi. Mokā malaga te vakalele, ʼe fakamaʼua ki te ʼu masini he toe mālohi makehe ʼo toe feiā mo te kau taki ʼo te vakalele ke nātou tokakaga ʼāteaina ki te faʼahi ʼaia. ʼI te lolotoga ʼo te malaga ʼaia ʼo te vakalele, ʼe lahi ʼaupito te fakaʼaogaʼi e te ʼu masini te fuel ʼi te temi ʼaia ʼi he tahi age temi ʼi te ʼalu ʼa te vakalele. ʼO toe feiā pe, ko te ʼāteaina mai he ʼu manatu pea mo he ʼu meʼa ʼi te loto ʼe mole lelei ʼe fakamaʼua kiai he toe faiga lahi pea mo he tuku katoa ʼo te fakakaukau ki he meʼa ʼe lelei. ʼE feala ki tona kamata ke mata faigataʼa ʼaupito, kae ʼi te fakaʼaluʼalu pe ʼo te ʼu faiga ʼe faigafua leva ia.—Vakaʼi ia 2 Petelo 1:10.

Ko te tuputupu ʼe hoholo ʼe tuʼu maʼu mokā ʼe maʼuliʼi fakavilivili te tokoni faka Tohi-Tapu. (Pesalemo 119:60) ʼE feala ke tou ʼiloʼi papau ko te kokelekasio ʼe tokoni anai kia tatou. (Kalate 6:2) Kae ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito ia meʼa fuli, ko te lagolago ʼa Sehova ʼAtua. Ohage ko tona ʼui ʼaē e Tavite, “fakafetaʼi kia Sehova ʼaē ʼe ina ʼamo te kavega maʼa tatou ʼi te ʼaho fuli.” (Pesalemo 68:19) Ka tou fakahā tatatou kavega ʼi te faikole, ko tatatou ʼāmoga ʼe liliu ʼo maʼamaʼa.

ʼI ʼihi temi, ʼe ʼalu te vakalele ʼi te temi ʼe ʼua pea mo ʼaoʼia, ʼo fakalaka ʼi te foʼi ʼao, pea mo he lagi ʼe laʼā. ʼE toe feala pe mo tatou ke tou tuku ki muli tatatou ʼu manatu ʼaē ʼe mole lelei. ʼAki te tokoni fakaʼatua, ʼe feala ke tou tekeʼi te faigataʼaʼia, pea ke tou maʼu te lelei ʼo te mālama, ke tou fakafiafia ʼi te famili ʼo te kau atolasio ʼa Sehova.

[Paki ʼo te pasina 23]

ʼAki te tokoni ʼa Sehova, ʼe feala ke tou tekeʼi te ʼu faigataʼaʼia fakaʼatamai

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae