Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 15/8 p. 26-30
  • He Koʼe Koa ʼe Tonu Ke Tou Fakahā Te Meʼa ʼAē ʼe Kovi?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • He Koʼe Koa ʼe Tonu Ke Tou Fakahā Te Meʼa ʼAē ʼe Kovi?
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Leleiʼia ʼo Te Maʼuhiga ʼo Te Fakatonutonuʼi
  • Ko Te Maʼua ʼa Ai?
  • Te Fakatokatoka ʼo Te Faʼahi ʼAia
  • Tou Taupau Te ʼUhiga Maʼoniʼoni ʼo Te Kokelekasio
  • Te Tokoni Kia Nātou ʼe Hēʼia
  • Ko He Fakaʼiloga ʼo Te ʼOfa ʼAē ʼe Fakatafito Ki Te ʼu Pelesepeto
  • Kotou Tali Tuʼumaʼu Ia Te Fakatonutonu ʼa Sehova
    Te Tule Leʼo—2006
  • ʼE Fakaha Feafeaʼi e Te Kau Tagata ʼAfeā Tonatou ʼOfa Mo Manavaʼofa Ki Te Kau Agahala?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2024)
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
    Te Tule Leʼo—2001
  • ʼE Faʼifaʼitakiʼi Feafeaʼi e Te Kokelekasio Te Sio ʼa Sehova Ki Te Kau Agahala?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2024)
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1997
w97 15/8 p. 26-30

He Koʼe Koa ʼe Tonu Ke Tou Fakahā Te Meʼa ʼAē ʼe Kovi?

ʼE ʼUI fēnei e ʼihi ʼi te Potu Hihifo ʼo Afelika: “Ko ia ʼaē ʼe ina fakahā he meʼa ki te kaugamālie, ʼe liliu ia ko he fili ʼo te hahaʼi.” Ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe hoko kia Olu ʼi tana tukugakoviʼi tona taʼokete ʼo ina ʼui neʼe ina fai he ʼu felāveʼi fakasino mo tona kiʼi tokolua. Neʼe kalaga tona tēhina: “ ʼE ke loi!” Pea neʼe ina tā ia Olu ʼo ina kapu ia ia ʼi te ʼapi faka famili pea mo ina tutu fuli tona ʼu mutuʼi meʼa. Neʼe lagolago te hahaʼi ʼo te kiʼi kolo ʼaia ki tona taʼokete. Neʼe mole kei tali ke nofo ia Olu ʼi te kolo, koia neʼe tonu ai ke mavae mai ai. ʼI te sio leva ʼa te hahaʼi neʼe faitama te taʼahine, neʼe mahino kia nātou neʼe moʼoni te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Olu. Neʼe fakahā e tona taʼokete tana hala, pea neʼe toe tali lelei ia Olu e te hahaʼi. Kae neʼe feala pe ke hoko he tahi faʼahiga meʼa kia Olu, he neʼe feala ke matehi ai.

ʼE mahino papau ia, ko nātou ʼaē ʼe mole nātou ʼoʼofa kia Sehova, ʼe mole nātou leleiʼia ke ʼiloʼi e te hahaʼi tanatou hala. ʼE ko he agamāhani ʼo te tagata agahala tana fakafeagai ki te fakatonutonuʼi, pea mo ʼita kia ia ʼaē ʼe ina fakatonutonuʼi ia ia. (Fakatatau mo Soane 7⁠:⁠7.) Koia ʼe mole ko he meʼa fakapunamaʼuli mo kapau ko te tokolahi, ʼe mole nātou fia tala te ʼu agahala ʼa ʼihi kia nātou ʼaē ʼe tonu ke nātou fakatonutonuʼi.

Te Leleiʼia ʼo Te Maʼuhiga ʼo Te Fakatonutonuʼi

Kae ʼi te hahaʼi ʼa Sehova, ʼe mole tatau tanatou tali ʼo te fakatonutonu. Ko te hahaʼi fafine pea mo te hahaʼi tagata ʼaē ʼe nātou pipiki ki te ʼAtua, ʼe nātou leleiʼia ʼaupito te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e Sehova moʼo tokoni kia nātou ʼaē kua hēʼia ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano. ʼE nātou fakamoʼoni ko te fakatonutonu ʼaia ʼe ko he fakaʼiloga ʼo tona agaʼofa.​—Hepeleo 12:​6-​11.

ʼE feala ke tou toʼo he faʼifaʼitaki ʼaki te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo te Hau ko Tavite. Logope la neʼe ko he tagata faitotonu talu mai tona temi tūpulaga, kae neʼe ina fai te agahala mamafa ki muli age. ʼUluaki neʼe tono. Ki muli age, neʼe ina fakatuʼutuʼu ke matehi te ʼohoana ʼo te fafine moʼo fufū tana agahala. Kae neʼe fakahā e Sehova te agahala ʼa Tavite ki te polofeta ko Natane, ʼaē neʼe palalau ʼaki he lototoʼa kia Tavite ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼI tana fakaʼaogaʼi te lea fakatātā mālohi, neʼe fehuʼi e Natane kia Tavite pe koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai ki he tagata maʼu koloā ʼe lahi tana ʼu ōvi, kae neʼe ina toʼo pea mo matehi te ōvi e tahi ʼa te tagata masiva, ko tana manu ʼofaina, moʼo tali kāiga ki tona kaumeʼa. Neʼe ʼita ʼaupito ia Tavite he neʼe ko he tagata tauhi ōvi ki muʼa atu. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE tonu ke mate te tagata ʼaē neʼe ina fai te meʼa ʼaia!” Pea neʼe fakaʼaogaʼi e Natane te lea fakatātā ʼaia kia Tavite ʼo ina ʼui fēnei: “Ko koe te tagata ʼaia!”​—2 Samuele 12:​1-7.

Neʼe mole ʼita ia Tavite kia Natane, pea neʼe mole ina faigaʼi ke ina faka lākatonuʼi ia ia peʼe tali kovi kia Natane. Kae neʼe malave ʼaupito ki tona loto te fakatonutonu ʼaē neʼe fai age e Natane. ʼI tona lotomamahi ʼaupito neʼe ʼui fēnei e Tavite: “Kua ʼau agahala kia Sehova.”​—2 Samuele 12:13.

Neʼe fua lelei te fakahā e Natane te agahala ʼa Tavite pea mo tana mulimuli ki te fakatonutonuʼi fakaʼatua. Logope la neʼe mole puipui ia Tavite mai te ʼu fua kovi ʼo tana agahala, kae neʼe fakahemala pea mo fakatokatoka mo Sehova. Neʼe malave feafeaʼi kia Tavite te fakatonutonu ʼaia? Neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau ʼe tāʼi ʼau e te agatonu, pea ʼe ko he lotoʼofa ia; pea kapau ʼe ina valoki ʼau, ʼe ko he lolo anai ia ki te ʼulu, ʼaia ʼe mole fakafisi anai ki ai toku ʼulu.”​—Pesalemo 141:5.

ʼO toe feiā pe mo te temi nei, ʼe feala ke fai e te kau kaugana ʼa Sehova he aga ʼe kovi, māʼiape la mo nātou ʼaē ʼe nātou agatonu talu mai ni ʼu taʼu. ʼI tanatou mahino ʼaē ʼe feala ke tokoni kia nātou te kau tagata ʼāfea, ko te tokolahi ʼe nātou ʼolo kia nātou ʼaia ʼo kole tokoni. (Sake 5:​13-​16) Kae ʼi ʼihi temi ʼe feala ke fufū e he tahi tana agahala, ohage ko te Hau ko Tavite. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe tou ʼiloʼi neʼe fai he agahala mamafa ʼi te kokelekasio?

Ko Te Maʼua ʼa Ai?

ʼI te temi ʼaē ʼe ʼiloʼi e te kau tagata ʼāfea neʼe hoko he agahala mamafa, pea ʼe nātou ʼolo kia ia ʼaē neʼe ina fai te agahala ʼaia, moʼo tokoniʼi pea mo foaki te fakatonutonu ʼaē ʼe ʼaoga ki ai. Ko te maʼua ʼa te kau tagata ʼāfea ke nātou fakamāu ia nātou ʼaia ʼi te kokelekasio. ʼE nātou tokakaga fakamalotoloto ki te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼo te kokelekasio, pea ʼe nātou tokoni pea mo nātou fakatonutonuʼi ia nātou fuli ʼaē ʼe nātou fai he aga ʼe mole fakapotopoto pea mo kovi.​—1 Kolonito 5:​12, 13; 2 Timoteo 4:2; 1 Petelo 5:​1, 2.

Kae e feafeaʼi mo kapau ko koutou ʼe mole ko he tagata ʼāfea, pea ʼe koutou ʼiloʼi neʼe fai he agahala mamafa ʼa he tahi Kilisitiano? ʼE maʼu te ʼu pelesepeto ʼi te Lao ʼaē neʼe foaki age e Sehova ki te puleʼaga ʼo Iselaele. Neʼe ʼui e te Lao mo kapau neʼe sio he tahi ki he ʼu aga faka ʼapositasia, te agatuʼu ki te puleʼaga, te fai fakapō pea mo he tahi ʼu meʼa ʼe fakafeagai ki te lao, neʼe ko tona maʼua ke ina fakahā te faʼahi ʼaia pea mo ina fakamoʼoni kiai. ʼE ʼui fēnei ia Levitike 5⁠:1: “Kapau ʼe agahala he nefesi ʼi tana logo ki he leakovi neʼe fai ʼi te kaugamālie, peʼe ko he fakamoʼoni neʼe sio ki te meʼa ʼaia, pe kua ina ʼiloʼi te faʼahi ʼaia, kapau ʼe mole ina fakahā te faʼahi ʼaia pea ʼe tonu ke ina huʼi tana agahala ʼaia.”​—Fakatatau mo Teutalonome 13:​6-8; Esitele 6:2; Tāʼaga Lea 29:24.

Logope la ʼe mole fakalogo te kau Kilisitiano ia ʼaho nei ki te Lao ʼa Moisese, kae ʼe feala ke takitaki nātou e te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe maʼu ai. (Pesalemo 19:​7, 8) Koia mo kapau ʼe koutou ʼiloʼi ko he Kilisitiano neʼe ina fai he agahala mamafa, koteā ʼaē ʼe tonu ke koutou fai?

Te Fakatokatoka ʼo Te Faʼahi ʼAia

ʼUluaki, ʼe maʼuhiga ke koutou ʼiloʼi papau pe neʼe hoko moʼoni he agahala mamafa. Neʼe tala fēnei e te tagata poto, “ ʼAua naʼa ke liliu ko he fakamoʼoni ʼe fakafeagai ki tou tatau ka mole ʼi ai he ʼu tupuʼaga moʼoni. Pea ʼe tonu anai ke ke liliu ʼo vale mo tou ʼu laugutu.”​—Tāʼaga Lea 24:28.

ʼE lagi koutou fakatotonu anai ke koutou ʼolo fakahagatonu ki te kau tagata ʼāfea. ʼE mole kovi takotou fai te faʼahi ʼaia. Kae ʼi tona agamāhani, ʼe lelei age pea ʼe ko he agaʼofa ke koutou ʼolo kia ia ʼaē neʼe agahala. ʼE lagi mole tatau te fakahāhā ʼo he meʼa pea mo te meʼa ʼaē neʼe hoko moʼoni. Peʼe kua lagi vakaʼi te faʼahi ʼaia e te kau tagata ʼāfea. Koutou palalau ʼaki he loto fakatokatoka ki te tēhina peʼe ko te tuagaʼane ʼaē neʼe agahala. Kapau ʼe kei ʼi ai he ʼu meʼa ʼe tupu ʼaki ai takotou manatu ʼaē neʼe hoko moʼoni he hala mamafa, pea koutou fakaloto mālohiʼi ia ia ke ʼalu ki te kau tagata ʼāfea ʼo kole tokoni kia nātou, pea koutou fakamahino age ki ai ʼe ko he aga fakapoto mo kapau ʼe ina fai te faʼahi ʼaia. ʼAua naʼa koutou palalau ki he tahi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, heʼe liliu anai te faʼahi ʼaia ko he fasituʼu.

Kapau ʼe mole fakahā e te Kilisitiano ʼaia tana agahala ki te kau tagata ʼāfea logope la kua tuku kia ia te temi ʼaē ʼe ʼaoga kiai, pea ʼe maʼua ke koutou ʼolo ʼo fakahā ki te kau tagata ʼāfea. Ko he tagata ʼāfea e tahi peʼe lua ʼe nā palalau anai mo ia ʼaē ʼe tukugakoviʼi. ʼE tonu ke “kumi mo vakaʼi pea mo fakafehuʼi fakalelei” e te kau tagata ʼāfea ke nātou ʼiloʼi ai pe neʼe hoko moʼoni he agahala. Kapau neʼe hoko moʼoni pea ʼe nātou vakaʼi anai te faʼahi ʼaia ʼo mulimuli ki te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu.​—Teutalonome 13:12-​14.

ʼE ʼaoga ke ʼi ai he ʼu fakamoʼoni e lua moʼo fakamoʼoni ki te tukugakovi ʼaia. (Soane 8:​17; Hepeleo 10:28) Kapau ʼe fakafisi te Kilisitiano ʼaia ki te tukugakovi ʼaē ʼe fai ki ai, pea ʼe ko koutou tokotahi pe ʼaē ʼe koutou ʼui neʼe agahala, pea ʼe tuku anai te faʼahi ʼaia ki te ʼu nima ʼo Sehova. (1 Timoteo 5:​19, 24, 25) ʼE fai te faʼahi ʼaia ʼaki te mahino ʼaē “ ʼe mole pulipuli he meʼa” kia Sehova, pea kapau neʼe agahala moʼoni te Kilisitiano ʼaia, pea ʼe “hoko” anai kia ia te fua ʼo tana ʼu agahala.​—Hepeleo 4:​13; Faka au 32:23.

Kae kapau ʼe fakafisi te tēhina peʼe ko te tuagaʼane ki tona tukugakoviʼi pea ʼe ko koutou tokotahi pe ʼaē ʼe koutou fakamoʼoni neʼe agahala. ʼE feala koa ke tukugakoviʼi koutou neʼe koutou fai he fasituʼu? Kailoa, mo kapau neʼe mole koutou palalau ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia ki niʼihi ʼe mole nātou kau kiai. Ko te fakahā ʼo he ʼu meʼa neʼe hoko ʼi te kokelekasio kia nātou ʼaē ko tonatou maʼua ko te takitaki pea mo te tokaga kiai pea mo te fakatonutonuʼi ʼo te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe mole ko he fasituʼu ia. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ʼalutahi tatatou fai ʼaia mo tatatou holi ʼaē ke tou fai tuʼumaʼu te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo agatonu.​—Fakatatau mo Luka 1:​74, 75.

Tou Taupau Te ʼUhiga Maʼoniʼoni ʼo Te Kokelekasio

ʼE tonu ke tou fakahā te aga ʼaē ʼe kovi, mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe lagolago te faʼahi ʼaia ki te taupau maʼa ʼo te kokelekasio. Ko Sehova ʼe ko he ʼAtua maʼoniʼoni. ʼE ina fakamaʼua kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou tauhi kia te ia ke nātou maʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo nātou maʼa ʼi tanatou ʼu aga. ʼE fakaloto mālohiʼi fēnei e tana Folafola: “Ohage pe ki he ʼu fānau fakalogo, ʼaua naʼa koutou fakatuha tokotou maʼuli ki te ʼu holi ʼo te temi neʼe mole koutou mālama ai; kae ohage la ko Ia ʼaē neʼe ina pāui koutou, ʼe Maʼoniʼoni, koutou maʼoniʼoni mo koutou foki ʼi takotou ʼu aga fuape, koteʼuhi kua tohi: ‘Koutou maʼoniʼoni, koteʼuhi ʼe ʼau maʼoniʼoni.’ ” (1 Petelo 1:​14-​16) Ko nātou ʼaē ʼe nātou fai he aga heʼemaʼa pe ko he agakovi, ʼe feala ke nātou ʼulihi te kokelekasio katoa pea mo fakatupu ai te pulihi ʼo te ʼofa ʼo Sehova, gata pe mo kapau ʼe fai he fakatuʼutuʼu moʼo fakatonutonuʼi peʼe fakamavae ia nātou.​—Vakaʼi ia Sosue, kapite 7.

ʼE fakahā mai e te ʼu tohi ʼa te ʼapositolo ko Paulo ki te kokelekasio faka Kilisitiano ʼi Kolonito, neʼe feala ke fakamaʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼuhi ko te fakahā ʼo he agahala neʼe hoko. ʼI tana ʼuluaki tohi, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Kua logo mai ʼe ʼi ai he feʼauʼaki ia koutou pea ko te faʼahiga feʼauʼaki ʼe mole maʼu pe la ʼi te hahaʼi pagani: ko he tagata ʼe nofo mo te ʼohoana ʼo tana tāmai.”​—1 Kolonito 5:1.

ʼE mole ʼui mai e te Tohi-Tapu pe neʼe ʼiloʼi feafeaʼi e Paulo te logo ʼaia. Neʼe lagi ʼiloʼi e Paulo mai ia Setefanasi, mo Folotunatusi peʼe ko Akaikusi, ʼaē neʼe nātou ʼōmai mai Kolonito ki Efesi he neʼe nofo ai ia Paulo. Tahi ʼaē meʼa neʼe maʼu e Paulo tana tohi mai te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo Kolonito, pea ʼi te tohi ʼaia neʼe fai ai te ʼu fehuʼi. Tatau aipe pe neʼe ʼiloʼi feafeaʼi e Paulo te faʼahi ʼaia, kae ʼi te temi ʼaē neʼe fakahā ai e te ʼu fakamoʼoni agatonu kia Paulo te meʼa ʼaē neʼe lolotoga hoko, pea neʼe hoki feala ai leva ke ina foaki te takitaki ʼaē ʼe ʼaoga ki te faʼahi ʼaia. Neʼe ina tohi fēnei: “Koutou fakamavae ia koutou te tagata agakovi.” Pea neʼe fakamavae te tagata ʼaia ʼi te kokelekasio.​—1 Kolonito 5:​13; 16:17, 18.

Neʼe fua lelei koa te akonaki ʼa Paulo? Ei! ʼE ʼiloʼi papau ia, neʼe mahino ai ki te tagata agahala te kovi ʼo tana aga. ʼI tana lua tohi ki te kau Kolonito, neʼe uga e Paulo te kokelekasio ke nātou “fakamolemole pea mo fakafimālieʼi” te tagata ʼaia neʼe fakahemala. (2 Kolonito 2:​6-8) Koia ko te fakahā ʼo te agahala neʼe iku ai mo te fakamaʼa ʼo te kokelekasio, pea ko te tagata ʼaē neʼe ina maumauʼi tana ʼu felogoi mo te ʼAtua, neʼe ina toe maʼu te ʼofa ʼa Sehova.

ʼE tou maʼu te tahi faʼifaʼitaki ʼi te ʼuluaki tohi ʼa Paulo ki te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo Kolonito. ʼI te tohi ʼaia, neʼe fakahā e te ʼapositolo te ʼu higoa ʼo te ʼu fakamoʼoni ʼaē neʼe nātou fakahā te fihifihia. Neʼe ina tohi fēnei: “ ʼOku tēhina, neʼe fakahā mai kia te ʼau e te hahaʼi ʼo Koloe ʼo ʼuhiga mo koutou, ʼe ʼi ai he ʼu fihi ia koutou.” (1 Kolonito 1:​11) Neʼe ʼiloʼi e Paulo ko te fihi ʼaia, mo te fakaʼapaʼapa heʼe tau ʼaē neʼe fai ki te ʼu tagata, neʼe fakatupu ʼaki te mavaevae ʼo te kokelekasio ʼo lagi iku ai mo te maumauʼi ʼo tona logo tahi. Koia koteʼuhi neʼe tokaga ʼaupito ia Paulo ki te lelei fakalaumālie ʼo tona ʼu kaugā fagona ʼi te tui, neʼe foimo faitohi ai ki te kokelekasio moʼo fakatonutonuʼi ʼo nātou.

Ia ʼaho nei, ko te tokolahi ʼo te ʼu tēhina pea mo tuagaʼane ʼi te ʼu kokelekasio ʼi te malamanei katoa, ʼe nātou faiga fakamalotoloto ke nātou taupau te maʼa fakalaumālie ʼo te kokelekasio, ʼo nātou taupau takitokotahi te aga ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAtua. Ko ʼihi ʼe nātou tau mo te ʼu mamahi ʼi tanatou faiga ʼaia, māʼiape la mo ʼihi neʼe nātou mamate ʼuhi ko tanatou nonofo agatonu. ʼE mahino papau ia, ʼe mole ko he loto fakafetaʼi anai ki te ʼu faiga ʼaia, mo kapau ʼe tou tali lelei peʼe tou fufū te agahala.

Te Tokoni Kia Nātou ʼe Hēʼia

He koʼe ko ʼihi neʼe tō ki te agahala mamafa, ʼe mole nātou ʼolo ki te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio? Koteʼuhi ʼi te agamāhani ʼe mole nātou mahino ki te ʼu lelei ʼaē ka nātou maʼu anai mo kapau ʼe nātou ʼolo ki te kau tagata ʼāfea. Ko ʼihi ʼe nātou manatu hala, ʼo nātou ʼui mo kapau ʼe nātou fakahā tanatou agahala, pea ʼe fakahā anai ki te kokelekasio katoa. Pea ko ʼihi ʼe nātou manatu hala ʼo nātou ʼui ʼe mole faʼa kovi tanatou agahala. Pea ko ʼihi ʼe nātou manatu ʼe mole ʼaoga te tokoni ʼa te kau tagata ʼāfea, heʼe feala ke nātou fakatonutonuʼi e nātou totonu tanatou aga.

Kae ʼe ʼaoga kia nātou ʼaē neʼe agahala, te tokoni ʼa te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio. Neʼe tohi fēnei e Sake: “Pe ko he tahi ia koutou ʼe mahaki? Ke pāui e ia te kau tagata ʼāfea pea ke nātou faikole kia te ia ʼo tākai ia ia ʼaki te lolo ʼi te huafa ʼo Sehova. Pea ko te kole ʼo te tui ʼe ina fakamālōlō anai te mahaki, pea ʼe fakatuʼu ake anai ia ia e Sehova. Pea kapau neʼe ina fai he ʼu agahala, ʼe fakamolemole anai kia te ia.”​—Sake 5:​14, 15.

ʼE ko he fakatuʼutuʼu manavaʼofa ʼaupito te tokoniʼi ʼo nātou ʼaē neʼe agahala ke nātou toe lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie! Kapau ʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu tokoni fakaloto fīmālie ʼaē ʼe haʼu mai te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo faikole maʼa nātou, pea ʼe feala anai ki te kau tagata ʼāfea ke nātou tokoni kia nātou ʼaē ʼe mahahaki ʼi te faʼahi fakalaumālie, ke nātou līaki tanatou ʼu aga ʼaē ʼe kovi. Koia, ko nātou ʼaē ʼe fakahemala ʼe mole nātou logoʼi ʼi tonatou loto ʼe fakatūʼa nātou, kae ʼi te agamāhani, ʼe nātou toe lotomālohi pea mo loto fīmālie ʼi tanatou felāveʼi mo te kau tagata ʼāfea ʼofa. Neʼe fai folonikasio te talavou ʼo te Potu Hihifo ʼo Afelika, pea neʼe ina fufū tana agahala lolotoga ni ʼu māhina. ʼI tana ʼosi fakahā tana agahala, neʼe ina ʼui fēnei ki te kau tagata ʼāfea: “ ʼE ʼau loto ke fai mai he ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo taku ʼu felogoi mo te taʼahine ʼaia ki muʼa atu! ʼE ʼau loto fīmālie ʼi te fakahā atu ʼo te faʼahi ʼaia.”​—Fakatatau mo Pesalemo 32:​3-5.

Ko He Fakaʼiloga ʼo Te ʼOfa ʼAē ʼe Fakatafito Ki Te ʼu Pelesepeto

Ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼaē kua papitema, kua nātou “fakalaka mai te mate ki te maʼuli.” (1 Soane 3⁠:14) Kae kapau ʼe nātou fai he agahala mamafa, ʼe nātou toe liliu ki te ala ʼo te mate. Kapau ʼe mole tokoniʼi nātou, pea ʼe feala ke hoholo atu tanatou fai te aga ʼaē ʼe kovi, ʼo mole nātou fia fakahemala, pea mole fia liliu mai ki te tauhi ʼa te ʼAtua moʼoni.​—Hepeleo 10:26-​29.

Ko te fakahā ʼo te aga ʼaē ʼe kovi ʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼo tatatou loto tokaga moʼoni kia ia ʼaē neʼe agahala. Neʼe tohi fēnei e Sake: “Naʼi ʼoku tēhina, kapau ʼe ʼi ai he tahi ia koutou ʼe hēhē mai te moʼoni pea ʼe fakatafoki mai e he tahi, ʼiloʼi e koutou, ko he tahi ʼe ina fakatafoki he tagata agahala mai te ala neʼe hēhē ai, ʼe ina hāofaki anai tona laumālie mai te mate pea ʼe ina ʼuʼufi anai he toe lūkuga agahala.”​—Sake 5:​19, 20.

Koia, he koʼe ʼe tonu ke tou fakahā te meʼa ʼaē ʼe kovi? Koteʼuhi ʼe ʼi ai tona ʼu fua lelei. ʼE moʼoni, ko te fakahā ʼo te agakovi ʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼo te ʼofa faka Kilisitiano ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼu pelesepeto, pea ʼe toe hā ʼaki ai ʼe tou ʼofa ki te ʼAtua, ki te kokelekasio pea kia ia ʼaē neʼe agahala. Kapau ko nātou fuli ʼi te kokelekasio ʼe nātou tahi lagolago, ʼaki he agatonu, ki te ʼu pelesepeto fakaʼatua ʼaē ʼe faitotonu, ʼe tapuakina anai e Sehova te kokelekasio katoa. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko ia [Sehova] ʼaē ʼe ina poupouki anai koutou ki te gataʼaga, ke koutou maʼa ʼi te ʼaho ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito.”​—1 Kolonito 1:⁠8.

[Paki ʼo te pasina 26]

ʼE ko he agaʼofa ke uga he tēhina pe ko he tuagaʼane neʼe agahala, ke palalau mo te kau tagata ʼāfea

[Paki ʼo te pasina 28]

ʼE tokoni te kau tagata ʼāfea kia nātou ʼaē neʼe agahala ke nātou toe maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae