Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • mwbr17 Sepetepeli p. 1
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2017
  • Manatu Tafito
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 4-10 ʼO SEPETEPELI
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 11-17 ʼO SEPETEPELI
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 18-​24 ʼO SEPETEPELI
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 25 ʼO SEPETEPELI-​1 ʼO OKETOPELI
Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2017
mwbr17 Sepetepeli p. 1

Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 4-10 ʼO SEPETEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | ESEKIELE 42-​45

“Te Toe Fakatuʼu ʼo Te Tauhi Maʼa”

(Esekiele 43:​10-12) Ko koe, foha o te tagata, fakaha te fale tapu aeni ki te fale o Iselaele; ke natou sisio ki tona paaki, pea ke natou fakahemala ki anatou agahala. 11 Kapau e natou fakahemala ki anatou agatuu, pea ke fakaha anai kia natou te paaki o te fale tapu aeni, tona fakatuutuu, mo ona matapa fakamalama, mo ona uluaga, mo ona paaki fuli, mo ona fakatuutuu fuli; io, ona paaki fuli mo ona lao. Tuku ki onatou mata te u paaki kehekehe fuli, o tupu ke natou taupau ona paaki fuli mo ona fakatotonu fuli, pea ke natou mulimuli katoa ki ai i tona fai. 12 Koena te lao o te fale. I te tumutumu o te mouga, e maonioni anai te kogamea katoa ae e tonu ke fakatuu ai ia ia. Koena te lao o te fale.

w99 1/3 p. 8 pal. 3

“Ke Pipiki Tou Loto” Ki Te Fale Lotu ʼa Te ʼAtua!”

3 Ko te meʼa lahi ʼaia neʼe hā, ʼaē ʼe fakamatala katoa ʼi te ʼu kapite ʼe hiva ʼo te tohi ʼo Esekiele, neʼe ina foaki ai ki te kau Sutea ʼaē neʼe ʼaunofo he fakapapau neʼe ina fakaloto mālohiʼi tanatou tui. ʼE toe fakatuʼu anai te tauhi maʼa! Talu mai ni ʼu sēkulō ʼo aʼu mai ki totatou temi, ko te meʼa ʼaē neʼe hā, neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kia Sehova. ʼO feafeaʼi? Tou vakaʼi te lea faka polofeta ʼaia neʼe hā kia Esekiele, tona faka ʼuhiga ki te kau Iselaelite ʼaē neʼe ʼaunofo. Ko tona ʼu koga tāfito ʼe fā: te fale lotu, mo te kau pelepitelo, mo te pule, pea mo te fenua.

it-2-F p. 1052 pal. 8

Fale Lotu

Te meʼa ʼae neʼe ha kia Esekiele ʼo ʼuhiga mo te fale lotu. ʼI te taʼu 593 I.M.T.S. , ʼi te 14 taʼu hili te maumauʼi ʼo Selusalemi pea mo te fale lotu ʼo Salomone ʼae neʼe tuʼu ai, ko te tagata pelepitelo mo polofeta ko Esekiele neʼe sio ki he toe fale lotu ʼo Sehova, ʼi te meʼa ʼae neʼe ha ki ai. (Esk 40: 1, 2) Ke tupu ai he lainoa ʼa te kau Sutea ʼae neʼe ʼaunofo, pea ke uga ai natou ke natou fakahemala pea mo ke fakafimalieʼi ai ia natou ʼae neʼe nonofo agatonu, neʼe fakamaʼua kia Esekiele ke ina fakamatala ki te “te fale o Iselaele” te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe sio ki ai (Esk 40:4; 43:​10, 11). ʼI te meʼa ʼae neʼe ha kia Esekiele, neʼe totonu lelei te fuafua ʼo te fale lotu. Ohage la ko te foʼi kaho ʼe meta 3,11 pea ko te fasiga nima ʼe 51,8 satimeta. (Esk 40:⁠5). Pea ko te fuafua lelei ʼo te fale lotu ʼaia, ki ʼihi neʼe ko he faʼifaʼitaki ʼo te fale lotu ʼae ka laga anai e Solopapele ki muli age ʼi te hili ʼo te temi ʼaunofo. Kaʼe, neʼe mole maʼu he fakamoʼoni ki ai.

(Esekiele 44:23) ʼE tonu anai ke natou akoʼi ki taku hahaʼi te kehekehe ʼo te meʼa ʼae ʼe taputapu pea mo te meʼa ʼae ʼe ʼuli; pea ʼe tonu anai ke natou fakaha kia ia te kehekehe ʼo te meʼa ʼae ʼe heʼe maʼa pea mo te meʼa ʼae ʼe maʼa.

(Esekiele 45:16) E tonu ke fai te molaga aena e te hahai katoa o te fenua ki te tama aliki o Iselaele.

w99 1/3 p. 10 pal. 10

“Ke Pipiki Tou Loto” Ki Te Fale Lotu ʼa Te ʼAtua!”

10 Neʼe lagi fakaloto mālohiʼi e te ʼu meʼa fuli ʼaia te loto ʼo nātou ʼaē neʼe ʼaunofo! Neʼe ko te fakamoʼoni ʼaia, ʼe tahi maʼu anai e te ʼu famili tanatou tofiʼa ʼi te fenua. (Vakaʼi ia Mikea 4:⁠4.) Neʼe faka maʼuhigaʼi ʼi te fenua te tauhi maʼa pea mo fakahoko tāfito ai te tauhi. Pea koutou fakatokagaʼi ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā kia Esekiele, ko te pule, ohage ko te kau pelepitelo, ʼe nofo ʼi te kele ʼaē neʼe foaki age e te hahaʼi. (Esekiele 45:16) Koia ʼi te fenua ʼaē neʼe toe laga, neʼe tonu ke tokoni te hahaʼi ki te gāue ʼo te kau takitaki ʼaē neʼe fakanofo e Sehova, pea mo lagolago kia nātou ʼo fakalogo ki tanatou takitaki. Ko meʼa fuli ʼi te fenua ʼaia, neʼe hā ʼaki mai ʼe fakaʼaluʼalu lelei anai te fenua, ʼe felagolagoʼaki anai te hahaʼi pea ʼe maʼu ai anai te fīmālie.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Esekiele 43:​8, 9) Nee fakatuu e te u hau te u uluaga mo te u matapa o onatou fale hau ia tafa pe o te u uluaga mo te u matapa o toku fale tapu; pea ko he kaupa pe ae nee ina vahei toku fale tapu mo onatou fale. Nee natou ulihi levai ai toku huafa maonioni aki anatou mea fakalialia, koia nee au tamatei ai natou aki toku hauhau. 9 I te aho nei, e natou fakamamao leva ia au anatou mea fakalialia mo te u mate o onatou hau, pea e au nofo leva i lotomalie o natou o heegata.

it-2-F 412 pal. 8

Huafa

Ko Iselaele neʼe mole mulimuli ki te ʼu lao faitotonu ʼa Sehova (Esk 43:8; Amo 2:⁠7). Koia ʼi tanatou mole nonofo agatonu neʼe tauteaʼi ai natou e te ʼAtua, ʼo tupu ai te lau koviʼi ʼo te huafa ʼo te ʼAtua e te ʼu puleʼaga tuʼa (vakaʼi ia Ps 74:​10, 18; Esa 52:⁠5). ʼI te mole iloʼi e te ʼu puleʼaga ko te fakaʼauha neʼe haʼu mai ia Sehova, neʼe natou ui ai ko te ʼu malaʼia ʼae neʼe tau mo Iselaele, neʼe ha ai te mole feala ʼae ke puipui e Sehova ia tana hahaʼi. Kaʼe, ke fakamaʼa ia te huafa ʼo Sehova mai te ʼu laukovi ʼa te ʼu puleʼaga tuʼa, neʼe fai ai e Sehova he puleʼaki ke toe liliu he toe ʼo Iselaele ki tonatou fenua.​​—Esk 36:​22-24.

(Esekiele 45:​9, 10) E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Kua feauga, tama aliki o Iselaele! Ke koutou tuku la te agamalohi mo te kaihaa, kae ke koutou fai la te mea ae e totonu mo te mooni, ke koutou tuku la te kaihaa o te u koloa o taku hahai, e ui e te Aliki, te Eteleno. 10 Ke koutou mau ni fua totonu, mo he efa totonu, mo he pate totonu.

it-2-F  87 pal. 2

Faitotonu

Koia, neʼe fakamaʼua tuʼumaʼu e Sehova kia natou ʼae ʼe natou fia maʼu tona ʼofa ke natou iloʼi lelei tana ʼu lekula faitotonu pea mo natou muliʼi. (Esa 1:​17, 18; 10:​1, 2; Sel 7:​5-7; 21:12; 22:​3, 4; Esk 45:​9, 10; Amo 5:15; Mik 3:​9-12; 6:8; Skl 7:​9-12).

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Esekiele 44:​1-9) Nee toe aumai leva au ki te matapa o te fale tapu, ae e hagahaga ki te potu esite. Kae nee mapunu ia ia. 2 Pea nee ui mai leva e te Eteleno kia au: E mapunu anai te matapa aeni, e mole toe ava anai ia ia, pea e mole toe alu anal i ai he tahi; o tupu kua ulu i ai te Eteleno, te Atua o Iselaele. E tuu mapunu anai ia ia. 3 Kua tuku ia ia ki te tama aliki, e feala anai ke kai i ai te tama aliki, i tona uhiga tagata faisakilifisio, te pane ia mua o te Eteleno; kae e ulu mai anai ia ia i te ala o te kogafale ulu o te matapa, pea e toe mavae anai ia ia i te ala aia. 4 Nee ina taki leva au ki te matapa o te potu noleto, i mua o te fale tapu. Nee au sio, pea koeni, nee fakafonu e te kololia o te Eteleno te fale o te Eteleno. Pea nee au fakamapee leva ki lalo o fakatuu oku mata ki te kele. 5 Pea nee ui mai leva e te Eteleno kia au: Foha o te tagata, tokaga lahi tou loto, pea sio ou mata, pea fakalogo ou taliga ki te u mea fuli ae e au fakaha atu anai kia koe o uhiga mo te u fakatotonu fuli o te fale o te Eteleno mo ana lao fuli. Pea ke ke tokaga lahi ki te uluaga o te fale tapu mo ona ala fuli ki fafo. 6 Pea ke ui leva ki te kau agatuu, ki te fale o Iselaele: E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Kua feauga akotou mea fakalialia fuli, fale o Iselaele! 7 Koteuhi kua koutou fakaulu ki loto o toku sagatualio ni kau matapule hee silikosisio i te loto pea hee silikosisio te kakano, ke uli ai toku fale; pea kua koutou momoli taku pane, te gako mo te toto, ki akotou mea fakalialia fuli, pea kua koutou motuhi taku hai. 8 Nee mole koutou fai te tauhi o toku sagatualio, kae nee koutou tuku ke natou fetogi koutou i te fai o te tauhi i toku fale tapu. 9 Koia e folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: E mole ulu anai ki toku sagatualio he matapule e tahi, ae e heeki silikosisio i tona loto pea e heeki silikosisio i tona sino, io, e mole ulu anai he matapule e tahi ia natou ae e nonofo i lotomalie o te u fanau o Iselaele.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 11-17 ʼO SEPETEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SELEMIA 46-​48

“Te ʼu Tapuakina ʼo Te Toe Fakatuʼu ʼo Iselaele”

(Esekiele 47:⁠1) Nee ina toe aumai leva au ki te matapa o te fale tapu. Pea koeni, nee i ai he vai ae nee mapuna i te uluaga o te fale tapu, i te potu esite, koteuhi ko te tamua o te fale tapu nee hagahaga ki te potu esite; nee tafe te vai i te fahai matau o te fale tapu, ki te potu saute o te aletale.

(Esekiele 47:​7-12) I te osi o tana aumai au ki te laugutu o te vaitafe, koeni, nee i ai i te laugutu o te vaitafe ni tuuga akau. 8 Nee ina ui mai leva kia au: E tafe anai te vai aeni ki te fenua o te potu esite, o hifo ki te toafa o tau ki te tai, pea ka kaku anai te vaitafe ki te tai, e ina fakamauli anai te u vai o te tai. 9 Ko te u mea fuli ae e gaugaue e mauli anai i te u kogamea fuli ae e tafe ai anai te vaitafe, pea e i ai anai ni tuuga ika; koteuhi ko te kogamea ae e tau ki ai te vai aeni e mauli anai, pea e mauli anai te u mea fuli i te u kogamea fuli ae e tau anai ki ai te vaitafe aeni. 10 E tutuu anai ni kau faigelu i ona laugutu; i Ene-Keti o kaku ki Ene-Ekalaimi, e aau anai i ai ni kupega; pea e i ai anai ni ika kehekehe, o hage ko te u ika o te mo ana, pea e natou tapuke anai. 11 Kae e mole mauli anai te u pela mo te u puna i te matatai, koteuhi e siaki anai natou ki te masima. 12 I te u laugutu o te u vaitafe e hohomo ai anai te u akau fua kehekehe. Pea e mole toe migi anai onatou lau, pea e mole toe gata anai tanatou fua. E momoho anai te u fua o te u akau i te mahina fuli, koteuhi e fakavai anai natou e te vai ae e hifo mai te fale tapu. Pea e kai anai te u fua o te u ulu akau, kae faifaitoo anai ki onatou lau.

w99 1/3 p. 10 pal. 11, 12

“Ke Pipiki Tou Loto” Ki Te Fale Lotu ʼa Te ʼAtua!”

11 Neʼe tapuakina koa e Sehova tonatou fenua? ʼE tali kiai te lea faka polofeta ʼaki te fakamatala fakaloto māfana. Neʼe tatafe te vai mai te fale lotu, ʼo fakaʼaluʼalu ʼo loloto, pea neʼe liliu ko he foʼi vaitafe ʼi tana aʼu ki te Tai Mate. Ko te vaitafe ʼaia ʼe ina toe fakamaʼuli te ʼu vai mate, pea neʼe lahi ai te kau gelu ʼi tona ʼu kauvai. ʼI te ʼu tafaʼaki ʼo te vaitafe, neʼe lahi ʼaupito ai te ʼu fuʼu ʼakau ʼe fua ʼi te taʼu katoa, ʼo feala ai ki te hahaʼi ke nātou kai pea mo nātou maʼuli mālōlō.​—Esekiele 47:​1-12.

12 Neʼe toe fakahā te fakapapau ʼaia ki te kau ʼaunofo pea neʼe fakamoʼoni kiai te ʼu lea faka polofeta ʼaē neʼe fai ʼi muʼa atu, ʼe toe nofoʼi anai te fenua, ʼaē neʼe maʼuhiga ʼaupito kia nātou. ʼE lahi te ʼu lakaga, neʼe fakamatala ai e te kau polofeta ʼa Sehova, ʼaki he ʼu palalau fakatuketuke, te toe laga pea mo te toe nofoʼi ʼo Iselaele. Neʼe talanoa tāfito te ʼu lea faka polofeta ki te toe maʼuli ʼo te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe līʼakina. (Isaia 35:​1, 6, 7; 51:3; Esekiele 36:35; 37:​1-14) Koia, neʼe feala ai ki te kau Sutea ke nātou ʼamanaki ko te ʼu tapuakina ʼa Sehova ʼaē ʼe nātou foaki te maʼuli, ʼe nātou hage anai ko te vaitafe ʼaē neʼe tatafe mai te fale lotu ʼaē neʼe toe laga. Ko te puleʼaga ʼaē neʼe mate ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe toe maʼuli anai. ʼE tapuakina anai te hahaʼi ʼaki te ʼu tagata makehe ʼi te faʼahi fakalaumālie​—ko he ʼu tagata ʼe faitotonu pea mālohi ohage ko te ʼu fuʼu ʼakau ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo te vaitafe, ko he ʼu tagata ʼe nātou takitaki anai te toe laga ʼo te fenua ʼaē neʼe maumau. ʼO feiā mo Isaia, neʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu “fuʼu ʼakau lalahi ʼo te faitotonu” ʼe nātou “toe lagaʼi anai te ʼu potu ʼaē neʼe kua maumau talu mai fualoa.”​—Isaia 61:​3, 4.

(Esekiele 47:​13, 14) E folafola te Aliki, te Eteleno, o ui: Koeni te u tuakoi o te fenua ae e koutou vahe anai ko te tofiga o te u faahiga e hogofulu ma lua o Iselaele. E mau anai e Sosefo ni vaega e lua. 14 E koutou vahe fakatatau anai te fenua ia koutou; koteuhi nee au fakapapau o hiki toku nima, ke au foaki te fenua aeni ki akotou tamai. Koia e foaki atu anai te fenua aeni kia koutou ko tokotou tofiga.

w99 1/3 p. 10 pal. 10

“Ke Pipiki Tou Loto” Ki Te Fale Lotu ʼa Te ʼAtua!”

10 Neʼe lagi fakaloto mālohiʼi e te ʼu meʼa fuli ʼaia te loto ʼo nātou ʼaē neʼe ʼaunofo! Neʼe ko te fakamoʼoni ʼaia, ʼe tahi maʼu anai e te ʼu famili tanatou tofiʼa ʼi te fenua. (Vakaʼi ia Mikea 4:⁠4.) Neʼe faka maʼuhigaʼi ʼi te fenua te tauhi maʼa pea mo fakahoko tāfito ai te tauhi. Pea koutou fakatokagaʼi ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā kia Esekiele, ko te pule, ohage ko te kau pelepitelo, ʼe nofo ʼi te kele ʼaē neʼe foaki age e te hahaʼi. (Esekiele 45:16) Koia ʼi te fenua ʼaē neʼe toe laga, neʼe tonu ke tokoni te hahaʼi ki te gāue ʼo te kau takitaki ʼaē neʼe fakanofo e Sehova, pea mo lagolago kia nātou ʼo fakalogo ki tanatou takitaki. Ko meʼa fuli ʼi te fenua ʼaia, neʼe hā ʼaki mai ʼe fakaʼaluʼalu lelei anai te fenua, ʼe felagolagoʼaki anai te hahaʼi pea ʼe maʼu ai anai te fīmālie.

(Esekiele 48:​9, 10) Ko te koga kele ae e koutou taofi anai ki te Eteleno, ko tona loa ko kilometa e hogofulu ma lua vaelua pea ko tona laulahi ko kilometa e hogofulu. 10 E tuku anai te koga kele aia ki te u tagata faisakilifisio: Ko kilometa e hogofulu ma lua vaelua i te potu esite ki te potu uesite, pea ko kilometa e hogofulu i te potu noleto ki te potu saute, pea e tuu anai te fale tapu o te Eteleno i lotomalie.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Esekiele 47:⁠1) Nee ina toe aumai leva au ki te matapa o te fale tapu. Pea koeni, nee i ai he vai ae nee mapuna i te uluaga o te fale tapu, i te potu esite, koteuhi ko te tamua o te fale tapu nee hagahaga ki te potu esite; nee tafe te vai i te fahai matau o te fale tapu, ki te potu saute o te aletale.

(Esekiele 47:⁠8) Nee ina ui mai leva kia au: E tafe anai te vai aeni ki te fenua o te potu esite, o hifo ki te toafa o tau ki te tai, pea ka kaku anai te vaitafe ki te tai, e ina fakamauli anai te u vai o te tai.

(Esekiele 48:30) Koeni te u matapa o te kolo. I te fahai noleto ko kilometa e lua mo meta e luageau nimagofulu.

(Esekiele 48:​32-34) I te fahai esite ko kilometa e lua mo meta e luageau nimagofulu, pea mo te u matapa e tolu: Ko te matapa o Sosefo e tahi; mo te matapa o Pesamino e tahi; mo te matapa o Tane e tahi. 33 I te fahai saute ko kilometa e lua mo meta e luageau nimagofulu, pea mo te u matapa e tolu: Ko te matapa o Simeone e tahi; mo te matapa o Isakale e tahi; mo te matapa o Sapulone e tahi. 34 I te fahai uesite ko kilometa e lua mo meta e luageau nimagofulu, pea mo te u matapa e tolu: ko te matapa o Kate e tahi; mo te matapa o Asele e tahi; mo te matapa o Nefetali e tahi.

w99 1/3 p. 11 pal. 14

“Ke Pipiki Tou Loto” Ki Te Fale Lotu ʼa Te ʼAtua!”

14 Neʼe ko te ʼu meʼa pe koa ʼaia ʼaē neʼe tonu ke hoko ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā kia Esekiele? Kailoa; ʼe fakahā ai te meʼa ʼe lahi age. Koutou fakatokagaʼi: Ko te fale lotu ʼaē neʼe sio kiai Esekiele neʼe mole feala ke laga moʼoni ʼo mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe sio kiai. ʼE moʼoni, neʼe tui papau te kau Sutea ki te meʼa ʼaia neʼe hā, pea neʼe nātou fakahoko moʼoni ʼihi faʼahi ʼo te meʼa ʼaia. Kae ko te fale lotu katoa ʼaē neʼe hā kia Esekiele, neʼe lahi fau ke feala hona laga ʼi te Moʼuga ʼo Molia, te potu ʼaē neʼe tuʼu ai te fale lotu ʼāfea. Tahi ʼaē meʼa, ko te fale lotu ʼaē neʼe sio kiai Esekiele, neʼe mole tuʼu ʼi te kolo, kae neʼe tuʼu mamaʼo atu ia ʼi te tahi potu ʼo te fenua, kae ko te lua fale lotu neʼe laga ia ʼi te potu ʼāfea ʼaē neʼe tuʼu ai te ʼuluaki, ʼi te kolo ʼo Selusalemi. (Esitalasi 1:​1, 2) Pea neʼe mole he vaitafe moʼoni neʼe tatafe mai te fale lotu ʼo Selusalemi. Koia neʼe hoko fakakoga pe te lea faka polofeta ʼo Esekiele ki te Iselaele ʼāfea. Ko tona faka ʼuhiga ko te meʼa ʼaia neʼe hā, ʼe tonu ke ʼi ai hona fakahoko ʼe lahi age ʼi te faʼahi fakalaumālie.

(Esekiele 47:​6) Nee ina ui mai leva kia au: Pe kua ke sio, foha o te tagata? Pea nee ina toe aumai leva au ki te laugutu o te vaitafe.

it-1-F p. 903 pal. 6

“Foha ʼo Te Tagata”

ʼI te koga Tohi-Tapu Fakahepeleo, ko te kupusiga palalau “foha ʼo te tagata” ʼe lahi tona maʼu ʼi te tohi ʼo Esekiele. ʼE tou maʼu ai 90 tupu pea ʼe fakahigoaʼi ʼaki ia te polofeta ko Esekiele. Neʼe fakaʼaogaʼi te kupusiga palalau ʼaia ke ha lelei ia tona kehekehe mo te polofeta. He neʼe ko he tagata ʼave logo pe ia, kaʼe ko ia, neʼe ko te Matapuna ʼo te logo ʼaia, ia te ʼAtua Maʼoluga. Pea ʼe toe fakaʼaogaʼi ia te kupusiga palalau ʼaia ki te polofeta ko Taniela ia Taniela 8:17.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Esekiele 48:​13-22) E tuu anai te vaega o te kau Levita ia tafa o te vaega o te kau tagata faisakilifisio, ko tona loa ko kilometa e hogofulu ma lua vaelua pea ko tona laulahi ko kilometa e hogofulu. 14 E mole feala anai ke natou fakatau, pee fetogi, pee totogi he kele ki he tahi i te vaega aia koteuhi ko te u uluaki fua aia o te fenua, ae e mauhiga age i te u vaega fuli, pea ko te vaega aia o te Eteleno. 15 Ko te kele anai ae e toe, ae e kilometa lua vaelua tona laulahi pea kilometa hogofulu ma lua vaelua tona loa, e tuku anai ki te kolo, ki te u nofoaga mo te u kolo liliki i ona tafatafa. E tuu anai te kolo i lotomalie. 16 Koeni te u fuafua o te kolo: I te potu noleto ko kilometa e lua mo meta e luageau nimagofulu, i te potu saute ko kilometa e lua mo meta e luageau nimagofulu, i te potu esite ko kilometa e lua mo meta e luageau nimagofulu, i te potu uesite ko kilometa e lua mo meta e luageau nimagofulu. 17 Ia fahai e fa o te kolo, e i ai anai he kele lauatea, ae e meta luageau uafulu ma nima toua laulahi. 18 E toe anai i te potu esite o te kolo he kele ae e kilometa nima tona loa, i te fakaloaloa o te kele tapu, mo he tahi ake kele feia i te potu uesite. E too anai i ai te meakai ki te hahai o te kolo. 19 E feala anai ke gaue i te kele aia te tagata fuli ae e nonofo i te kolo, logo ai te faahiga ae nee tupu i ai. 20 E tapa fa tatau anai te kele katoa ae e tuku anai ki te Eteleno mo te u kele fakakolo: Ko tona loa e kilometa hogofulu ma lua vaelua, pea ko tona laulahi e kilometa hogofulu ma lua vaelua; e koutou vahei anai i ai he kele tapa fa tatau ki te fale tapu. 21 Ko te toe o te kele e tuku anai ki te tama aliki. E tuu anai tona vaega i te fahai mo te fahai o te kele tapu mo te kele fakakolo. E fakaloaloa anai ia ia ia tafa o te u kele ake ae i ni kilometa e hogofulu ma lua vaelua, o fakahaga ki te esite o kaku ki te tuakoi esite, pea e toe fakahaga i ae ake fahai o kaku ki te tai Metitelanea i te tuakoi uesite. Koena te vaega ae e mau anai e te tama aliki; pea e tuu anai te kele tapu mo te fale tapu i lotomalie. 22 E tuusi lua anai e te kele o te kau Levi mo te kele o te kolo te kele o te tama aliki, ae e tuu anai i loto o te vaega o Suta i te noleto, mo te kele o Pesamino i te saute.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 18-​24 ʼO SEPETEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TANIELA 1–3

“Ko Te Nofo Agatonu Kia Sehova ʼe Maʼu Ai He ʼu Fakapale”

(Taniela 3:​16-​20) Nee tali leva e Satalake, mo Mesake, mo Apeteneko ki te hau ko Nepukatenesale: E mole aoga ke matou tali atu kia koe o uhiga mo te mea aia. 17 Koeni, ko tomatou Atua ae e matou tauhi ki ai, e feala anai ke ina haofaki matou mai te gutuumu kakaha, pea e ina haofaki anai matou mai tou nima, oi aliki hau! 18 Kapau e kailoa, ke ke iloi, oi aliki hau, e mole matou tauhi anai ki ou atua, pea e mole matou atolasio anai ki te fakatata aulo ae nee ke fakatuu. 19 I te mea aia nee toe kovi age te itaita o Nepukatenesale, pea nee sio faikehe leva ona mata kia Satalake, mo Mesake, mo Apeteneko. Nee toe palalau leva ia ia o fakatotonu ke fakavevela te gutuumu o tua fitu age tona malohi i te fai mahani. 20 Pea nee ina fakatotonu leva ki ni ihi i te kau tagata malohi o tana kau solia ke haihai ia Satalake, mo Mesake, mo Apeteneko, pea ke si natou ki te gutuumu kakaha.

w15 15/7 p. 20 pal. 15, 16

Ke Ke Nofo Agatonu Ki Te Puleʼaga ʼo Sehova

15 ʼE tou fia tauhi kia Sehova ʼaki he leʼo ʼo loto ʼe lelei, koia ʼae ʼi te ʼu temi ʼaia ʼe tonu ai ke tou kehe mai ʼotatou kaugā gaue, mo ʼotatou kaugā ako, mo ʼotatou vahaʼa fale peʼe ko ʼotatou famili. (1 Petelo 2:19) Neʼe fakatokaga mai e Sesu ʼe fehiʼaʼinaʼi anai tatou e ʼihi koteʼuhi ʼe tou kehekehe mo natou. Ke ke manatuʼi ko natou ʼae ʼe fakafeagai mai ʼe mole natou iloʼi ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Koia ʼae ʼe mole natou mahino ai pe koʼe ʼe maʼuhiga ke tou agatonu ki te Puleʼaga kaʼe mole ki te ʼu puleʼaga fakatagata.

16 ʼE tonu ke tou fakalogo kia Sehova ke feala ai hatatou nonofo agatonu kia te ia, tatau aipe pe kotea ʼe fai peʼe ui e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo tatou. (Taniela 3:​16-18) ʼE feala ke faigataʼa tafitō ki te kau tupulaga ia tanatou kehe mai ni ʼihi. ʼU matuʼā, kotou tokoni ki ʼakotou fanau ke natou lotomalohi ʼi te fale ako. ʼE lagi feala ke matataku ʼakotou fanau ʼi te fakafisi ki te fakaʼapaʼapa ki te fuka peʼe ki te tahi ʼu fakafiafia fakapuleʼaga. Lolotoga takotou ako fakafamili, ʼe feala takotou ako kia natou pe ʼe kotea ʼae ʼe logoʼi e Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu aluʼaga ʼaia. Kotou akoʼi ia natou pe ʼe feafeaʼi hanatou fakamahino leleiʼi tanatou tui ʼaki he aga fakaʼapaʼapa. (Loma 1:16) Pea kapau ʼe feala, kotou tokoni ki ʼakotou fanau ʼo kotou faipalalau mo fakamahino ki ʼanatou faiako pe kotea ia te ʼu akonaki ʼe tou tui ki ai.

(Taniela 3:​26-​29) Pea nee fakaovi leva ia Nepukatenesale ki mua o te gutuumu kakaha, pea nee palalau leva ia ia, o ui: Satalake, mo Mesake, mo Apeteneko, tagata faifekau a te Atua maoluga, kotou feulufi mai ki fafo, pea kotou omai! Pea nee mavae ake leva ia Satalake, mo Mesake, mo Apeteneko mai loto o te afi. 27 Pea nee fakatahi ake leva te kau aliki, mo te kau minisi, mo te kau kovana, pea mo te kau fono a te hau; pea nee natou sisio leva nee mole pe mau e te afi hona malohi ki te u sino o te u tagata aena, pea nee mole pe mahunu onatou fului ulu, pea nee mole pe vela onatou vavae, pea nee mole pe tau te mamanu o te afi ia natou. 28 Pea nee palalau leva ia Nepukatenesale, o ui: Ke manuia te Atua o Satalake, mo Mesake, mo Apeteneko, ae nee ina fekaui mai tana aselo pea nee ina haofaki ana tagata faifekau ae nee falala kia ia, kae nee ina maumaui te fakatotonu a te hau. Nee natou lelei la age te momoli o onatou sino i tanatou tauhi mo atolasio ki he tahi age atua kehe. 29 I te aho nei, koeni te fakatotonu ae e au fai: Ko te tagata fuli, mei te hahai full, mei te u puleaga fuli, mei te u lea fuli, e palalau kovi anai ki te Atua o Satalake, mo Mesake, mo Apeteneko, e tuutuusi anai ia ia, pea e fakaliliu anai tona fale ko he tuuga otaota, koteuhi e mole he tahi ake atua ae e feala ke ina haofaki o hage koia.

w13 15/1 p. 10 pal. 13

Ke Ke Lototoʼa Heʼe Nofo Ia Sehova Mo Koe

13 ʼI te ʼu taʼu ʼe 600 ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Kilisito, neʼe fakapale e te ʼAtua ʼana kaugana Hepeleo ʼe toko tolu ʼuhi ko tanatou tui pea mo tanatou lototoʼa. Neʼe fakatotonu e te Hau ko Nepukatenesale ki te kau tagata maʼu tuʼulaga ʼo Papilone ke natou fakatahitahi pea mo tauhi ki te toe fakatata ʼaulo lahi. Ko ʼae ka talagataʼa anai ki te fakatotonu ʼaia ʼe li anai ki te gutuʼumu kakaha. Neʼe ui fenei e te ʼu Hepeleo ʼe toko tolu ʼaki he aga fakaʼapaʼapa kia Nepukatenesale: “Ko tomatou Atua ae e matou tauhi ki ai, e feala anai ke ina haofaki matou mai te gutuumu kakaha, pea e ina haofaki anai matou mai tou nima, oi aliki hau! Kapau e kailoa, ke ke iloi, oi aliki hau, e mole matou tauhi anai ki ou atua, pea e mole matou atolasio anai ki te fakatata aulo ae nee ke fakatuu.” (Tan. 3:​16-18) Ia Taniela 3:​19-30, ʼe fakamatala ai pe neʼe feafeaʼi ia te haga ʼa Sehova ʼo haofaki ia te ʼu Hepeleo ʼe toko tolu. ʼE lagi mole tutu anai tatou ʼi he afi, kaʼe ʼi ʼihi temi ʼe tonu ke tou fakalogo ki te ʼAtua ʼi he ʼu aluʼaga ʼe faigataʼa ʼaupito. Tou tui papau ʼe tapuakina anai tatou e Sehova mo kapau ʼe tou fakaha tatatou tui pea mo tatatou lototoʼa.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Taniela 1:⁠5) Pea tahi ʼae meʼa, neʼe fakatuʼutuʼu e te hau honatou vahe me’a kai ’i te ʼaho fuli, ’i te ’u meʼa kai lelei ʼa te hau pea mo te vino ʼae neʼe ina inu, moʼo fafaga ʼo natou lolotoga taʼu e tolu, ke feala ’i te fakaʼosi ʼo te ’u taʼu ʼaia ke natou lava tutuʼu ia muʼa ʼo te hau.

(Taniela 1:⁠8) Kaʼe neʼe fakatotonu e Taniela ’i tona loto ke mole ina ʼulihi ia ia ʼaki te ’u meʼa kai lelei ʼo te hau, pea mo te vino ʼae neʼe ina inu. Pea neʼe ina kole he fakagafua ki te pule lahi ʼo te fale hau, ke ʼaua naʼa ina ʼulihi ia ia.

it-2-F p. 267

MÉSHAK

Ko tupuʼaga tafito ʼe tolu ʼo tanatou ui ʼae ʼe ʼulihi anai natou e te ʼu meʼa kai lelei ʼa te hau: (1) Neʼe kai e te kau Papilone he ʼu manu e heʼe maʼa neʼe tapuʼi ʼi te Lao ʼa Moisese; (2) neʼe mole natou tokakaga ʼo fakaalu lelei te toto ʼo te ʼu manu, pea ko ʼihi manu neʼe tege; (3) neʼe ʼuluaki momoli e te kau pagani ʼonatou molaga ki ʼonatou taula ʼatua, koia kia Taniela mo ʼona kaumeʼa ko te kai ʼo te ʼu kanoʼi manu ʼaia neʼe kau ki te tauhi taula ʼatua.​​—Tan 1:8; vakaʼi mo 1Ko 10:​18-20, 28.

(Taniela 2:44) ’I te ’u ʼaho ʼo te ’u hau ʼaia ko te ­’Atua ʼo te lagi ʼe ina fakatuʼu anai he puleʼaga ʼe mole pulihi anai ’i he temi. Pea ko te puleʼaga ʼaia ʼe mole tuku anai ki he tahi hahaʼi. ʼE ina laliki anai pea mo fakagata anai te ’u puleʼaga fuli ʼaia, pea ko ia totonu ʼe tuʼu anai ʼo au ki he ’u temi ʼe mole iloʼi hona gataʼaga.

w12 1/6 p. 19, ʼa takai

KO AI “TE ʼU PULEʼAGA FULI ʼAIA” ʼAĒ IĀ TANIELA 2:⁠44?

ʼI te Tohi-Tapu Les Saintes Écritures​—Traduction du monde nouveau ʼe fakaliliu fēnei ai te lea fakapolofetā ʼa Taniela 2:44: “[Ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua] ʼe ina laliki anai pea mo fakagata anai te ʼu puleʼaga fuli ʼaia.” ʼE hā lelei ai ʼe talanoa pē te lea fakapolofetā ʼaia ki te ʼu puleʼaga ʼaē neʼe fakatā e te ʼu koga kehekehe ʼo te fakatātā.

ʼE mole talanoa ia Taniela 2:44 pe koteā ʼaē kā hoko anai ki te ʼu puleʼaga fuli ake ʼaē. Kae ʼe lahi age te ʼu fakamahino ʼaē ʼe foaki mai ʼi te ʼu lea fakapolofetā iā Apokalipisi. ʼE ina fakahā mai ko “te u hau o te kele katoa” ʼe natou fakatahitahi anai pea mo fakafeagai kiā Sehova ʼi “te tau o te aho lahi o te Atua mafimafi.” (Apk. 16:14; 19:​19-21) Koia ʼi Alemaketone ʼe fakaʼauha anai te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe fakatā e te ʼu koga kehekehe ʼo te fakatātā, pea mo te ʼu puleʼaga fakatagata fuli.

w01 15/10 p. 6 pal. 3

Te Puleʼaki Ki He Mālama Fīmālie

ʼE tou maʼu te tali ia Taniela 2:44: “ ʼI te ʼu ʼaho ʼo te ʼu hau ʼaia [ʼaē ka nātou pule ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī] ko te ʼAtua ʼo te lagi ʼe ina fakatuʼu anai he puleʼaga ʼe mole pulihi anai ʼi he temi. Pea ko te puleʼaga ʼaia ʼe mole tuku anai ki he tahi hahaʼi. ʼE ina laliki anai pea mo fakagata anai te ʼu puleʼaga [fakatagata] fuli ʼaia, pea ko ia totonu ʼe tuʼu anai ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.” He koʼe ʼe “laliki” anai e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ia te ʼu puleʼaga fuli ʼo te kele? Koteʼuhi ʼe nātou fakahoholo te manatu ʼaē neʼe fakaneke e Satana ʼi te ʼōloto ʼo Eteni, ke tou pule faʼitaliha ʼo ʼāteaina kehe mai te ʼAtua. Tahi ʼaē meʼa, ʼo hilifaki ki tanatou mole tokaga moʼoni ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei ki te malamanei, ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou faiga ke nātou lagolago ki te manatu ʼaia, ʼe nātou fakafeagai ki te Tupuʼaga. (Pesalemo 2:​6-12; Apokalipesi 16:​14, 16) Koia, tou fai te fehuʼi ʼaenī, ‘ ʼE tou lagolago koa ki te pule ʼa te ʼAtua peʼe tou fakafeagai koa kiai?’

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Taniela 2:​31-43) Oi hau, nee ke sio, pea nee ke sio ki he fakatata lahi; io, nee lahi kehe osi te fakatata aia mo gigila; pea nee tuu ia ia i ou mua, pea nee fakamatakutaku osi ona mata. 32 Nee aulo te foi ulu o te fakatata; nee siliva ona nima; nee sila tona fatu mo ona kauaga; 33 nee ukamea ona vae; pea ko ona tapuga vae, nee ukamea te tahi koga, kae nee kele te tahi koga. 34 Nee ke sio ki te fakatata aia, pea nee fokifa pe kua matata mai he foi maka, ae nee mole tokoni ki ai he nima, pea nee ina taai leva te u vae ukamea mo kele o te fakatata, pea nee ina fasifasii leva naua. 35 Pea nee fasifasi fakatahi leva te ukamea, mo te kele, mo te sila, mo te siliva, mo te aulo, pea nee natou liliu leva o hage ko te otaota ae e viligia mai te hahaaga fulumeto i te terni vevela. Nee ave leva ia ia e te matagi, pea nee mole toe mau leva he mea i te kogamea aia. Kae ko te foi maka ae nee ina taai te fakatata nee liliu leva ia ia ko he mouga lahi, pea nee ina fakafonu leva te kele katoa. 36 Koena te moemisi. E matou fakamatala anai tona uhiga ia mua o te hau. 37 Oi hau, ko te hau ia koe o te atu hau, koteuhi kua foaki kia koe e te Atua o te atu lagi te puleaga, mo te pule, mo te malohi, mo te kololia; 38 kua ina toe foaki foki ki ou nima, i te kogamea fuli ae e natou nonofo ai, te u fanau o te u tagata, mo te u manu o te vao, mo te u manulele o te lagi, pea kua ina tuku kia koe te pule kia natou fuli: Ko koe ae ko te foi ulu aulo. 39 I ou muli, e malaga ake anai ki oluga he tahi puleaga, ae e siisii age i tou puleaga; pea mo he tolu puleaga, ae e sila anai, pea e pule anai ki te kele katoa. 40 E i ai anai he fa puleaga, ae e malohi anai o hage ko te ukamea; o hage ko te ukamea ae e ina fasifasii mo motumotuhi te u mea fuli, e ina fasifasii anai mo motumotuhi anai te mea fuli, o hage ko te ukamea ae e ina gugu te u mea fuli. 41 Mai tona ’uhiga ’aē ne’e ke sio ko te ’u va’e pea mo te ’u kau’i va’e ne’e fa’u te tahi fa’ahi ’aki te kele kula ne’e gāue’i ’o te tagata fa’u ’ipu kele pea ko te tahi fa’ahi ko te ukamea, koia ’e mavetevete anai te pule’aga, kae ’e ma’u ai anai te fefeka ’o te ukamea, mai tona ’uhiga ’aē ne’e ke sio ki te ukamea ’e fio mo te kele kula palapala. 42 Pea ko te ’u kau’i va’e ’aē ’e fa’u ’aki te ukamea pea mo te kele kula ne’e gāue’i, ko tona faka’uhiga ko te pule’aga ’e mālohi anai ’i te tahi fa’ahi pea mo vaivai ’i te tahi fa’ahi. 43 Mai tona ’uhiga ’aē ne’e ke sio ki te ukamea ’e fio mo te kele kula palapala, ko tona faka ’uhiga ’e nā fefio’aki anai mo te hōloga ’o te mālamanei; kae ’e mole nā pipiki ma’u anai, ia ia ’aenī kia ia ’aenā, ohagē ko te mole lava fio ’o te ukamea mo te kele kula ne’e gāue’i.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 25 ʼO SEPETEPELI-​1 ʼO OKETOPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TANIELA 4–6

“ ʼE Kotou Haga Tauhi Koa Kia Sehova?”

(Taniela 6:​7-10) Kua loto tahi fuli te u pule o te puleaga, mo te kau minisi, mo te kau aliki, mo te kau fono, pea mo te u kovana, ke fai he fakatotonu fakapuleaga e te hau pea mo he tapu mamafa ae e ina fakaha, ko te tagata ae, i te lolotoga o te u aho e tolugofulu, e faikole anai ki he atua kehe pee ko he tagata kehe, e si anai ia ia ki te luo o te u laione; e gata tahi pe kia koe, oi hau, e faikole anai ki ai. 8 I te lakaga nei, oi hau, fakamooni te tapu aeni, pea ke tohi te lao, o tupu ke aua naa toe fetogi, o mulimuli ki te lao a te kau Meti mo te kau Pelesi, ae e mole toe fulihi. 9 I te mea aia nee tohi leva e te hau ko Taliusi te fakatotonu mo te tapu. 10 I te iloi e Taniela kua tohi te fakatotonu, nee alu leva ia ia ki tona fale; pea nee ina avahi leva te u matapa fakamalama o te kogafale i fata ki te fahai o Selusalemi. Pea nee tua tolu i te aho nee tuutuli ia ia o faikole mo fakavikiviki ki tona Atua, o hage ko tana fai mahani i mua atu.

w10 1/11 p. 14 pal. 16

Kau Tūpulaga, Ke Takitaki Koutou e Te Folafola ʼa Te ʼAtua

16 He koʼē ʼe tonu ke kotou fia fakalogo kiā Sehova tatau aipē peʼe kotou tō tokotahi? Kotou manatuʼi te faʼahi ʼaenī: ʼE feala ke kotou fakamamahiʼi te loto ʼo Sehova peʼe ke kotou fakafiafiaʼi tona loto. (Sen. 6:​5, 6; Taag. 27:11) ʼE malave kiā Sehova te ʼu aga ʼaē ʼe kotou fai heʼe “tokaga ia kiā koutou.” (1 Pet. 5:⁠7) ʼE loto ia ke kotou fakalogo age kiā te ia ke fua lelei ai kiā koutou totonu pē. (Isa. 48:​17, 18) ʼI Iselaele, ʼi te temi ʼaē neʼe mole fakalogo ai ʼihi kaugana ʼa Sehova ki tana ʼu tokoni, neʼe natou fakamamahiʼi ai tona loto. (Pes. 78:​40, 41) ʼI te tahi age faʼahi, neʼe ʼofa mamahi ia Sehova ki te polofetā ko Taniela, he neʼe fakahigoaʼi ia ia e te ʼāselo, ko he “tagata ʼofaina ʼaupitō.” (Tan. 10:11) Koteā tona tupuʼaga? Neʼe nofo agatonu ia Taniela ki te ʼAtua, ʼo mole gata pē ʼi muʼa ʼo te hahaʼi kae ʼi te temi ʼaē neʼe toe tō tokotahi ai.​—Lau ia Taniela 6:⁠10.

w06 1/11 p. 24 pal. 12

ʼE Kotou Maʼu Koa Ia Te Manatu ʼa Sehova ʼo ʼUhiga Mo Te ʼu Meʼa Taputapu?

12 Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te lahi ʼo te ʼu faʼahi ʼe taputapu ʼi te maʼuli ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼo te kokelekasio pea mo tonatou ʼu kaumeʼa. Ko tatatou ʼu felogoi ʼaē mo Sehova ʼe taputapu. (1 Fakamatala 28:9; Pesalemo 36:⁠7) ʼI te maʼuhiga fau ʼo tatatou ʼu felogoi mo totatou ʼAtua ko Sehova, ʼe mole tou tuku anai he meʼa peʼe ko he tahi ke ina veteki te faʼahi ʼaia. (2 Fakamatala 15:2; Sakopo 4:​7, 8) ʼE kau ia te faikole ki takita taupau he felogoi lelei mo Sehova. Neʼe taputapu ʼaupitō ki te polofeta ko Taniela ia te faikole, logolā neʼe feala pē ke mate kae neʼe agatonu aipe ʼo taupau tana agamāhani ʼaē ko te faikole kiā Sehova. (Taniela 6:​7-11) Ko “te ʼu faikole ʼa te kau māʼoniʼoni,” peʼe ko te kau Kilisitiano fakanofo, ʼe fakatatau ki te ­ʼīsēsō ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te fale lotu. (Apokalipesi 5:8; 8:​3, 4, MN; Levitike 16:​12, 13) Ko te lea fakatātā ʼaia ʼe ina fakahā te maʼuhiga ʼo te taputapu ʼo te faikole. ʼI pilivilesio hata lava felogoi mo te Pule ʼo te ʼatulaulau! Koia ʼaē, ko te faikole ʼe ko he meʼa taputapu ʼi totatou maʼuli!

(Taniela 6:16) Koia nee fakatotonu leva e te hau ke aumai ia Taniela, pea ke si ia ia ki te luo o te u laione. Pea nee palalau leva te hau, o ui kia Taniela: Ko tou Atua ae e ke tauhi ki ai i te kataki fualoa, ke ina fealagia tana haofaki ia koe!

(Taniela 6:20) Nee fakaovi leva ia ia ki te luo, pea nee paui leva ia ia kia Taniela aki he leo mamahi. Pea nee palalau leva te hau, o ui kia Taniela: Taniela, tagata faifekau a te Atua mauli, pe nee fealagia e tou Atua ae e ke tauhi ki ai i te kataki fualoa, ke ina haofaki ia koe mai te u laione?

w03 15/9 p. 15 pal. 2

He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Faikole Tuʼumaʼu?

2 Neʼe koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo Taniela? ʼI te temi ʼaē neʼe haʼu ai te ʼaselo ko Kapeliele ʼo tali ki te tahi faikole neʼe fai e Taniela, neʼe ina ʼui ko te polofeta ʼaia ʼe ko he tahi “ ʼe ʼofainaʼi ʼaupito.” (Taniela 9:​20-23) ʼI te lea faka polofeta ʼo Esekiele, neʼe ʼui e Sehova ko Taniela neʼe ko he tagata faitotonu. (Esekiele 14:​14, 20) ʼE hā lelei mai, ʼi tona maʼuli katoa, neʼe tupu te felogoi lelei ʼa Taniela mo tona ʼAtua ʼuhi ko tana ʼu faikole, pea neʼe tokagaʼi e Taliusi te faʼahi ʼaia.​—Taniela 6:⁠16.

(Taniela 6:​22, 23) Ko toku ’Atua ne’e ina fekau’i mai tana ’āselo pea ne’e ina māpunu’i te gutu ’o te ’u laione, pea ne’e mole nātou kai ’au, kote’uhi ’i ’ona mu’a, Ê hau, ne’e mole ’au fai he me’a ’e kovi. 23 Pea ne’e fiafia lahi ai te hau, pea ne’e ina fakatotonu ke to’o ake Taniela mai te luo. Ne’e to’o ake Taniela mai te luo, pea ne’e mole hona lavea, he ne’e falala ki tona ’Atua.

w10 1/2 p. 24 pal. 15

“Ko Te Laumālie Pea Mo Te Fafine ʼOhoana ʼe Nā ʼUi Tuʼumaʼu: ‘Haʼu!’ ”

15 ʼI te ʼosi nofo ʼa Taniela ʼi te pō kātoa ʼi te luo ʼo te ʼu laione, neʼe ʼalu age ia te hau ʼo kalaga fēnei: “Ê Taniela, kaugana ʼo te ʼAtua maʼuli, ko tou ʼAtua ʼaē ʼe ke tauhi tuʼumaʼu ki ai, neʼe ina lava haofaki koa ia koe ʼi te ʼu laione?” Neʼe tali atu aipē ia Taniela, ʼo ina ʼui fēnei: “Ê hau, ke ke maʼuli ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga. Ko toku ʼAtua neʼe ina fekauʼi mai tana ʼāselo pea neʼe ina māpunuʼi te gutu ʼo te ʼu laione, pea neʼe mole natou kai au, koteʼuhi ʼi ʼona muʼa, Ê hau, neʼe mole au fai he meʼa ʼe kovi.” Neʼe tapuakina e Sehova ia Taniela ʼi tana tauhi “tuʼumaʼu” ʼaē kiā te ia.​—Tan. 6:​19-22.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Taniela 4:​10, 11) “Pea ’i toku moe’aga, ne’e au ­sio’i te ’u me’a ’aē ne’e hā ’i toku ’ulu, pea ko’eni te fu’u ’akau ’i te lotomalie ’o te kele, ne’e mā’oluga ’aupito. 11 Ne’e lahilahi ake te fu’u ’akau, pea ne’e a’u tona mā’oluga ki te lagi, pea ne’e ’asi ’o a’u ki te potu taupotu ’o te kele kātoa.

(Taniela 4:​20-22) Ko te fuu akau ae nee ke sio ki ai, ae nee liliu o lahi mo malohi, pea nee malaga tona tumutumu o kaku ki te atu lagi, pea nee sio ki ai mai te u potupotu o te kele katoa; 21 ko te fuu akau aia, ae nee lau matalelei pea nee tapuke ona fua, ae nee ina mau he meakai ki te tagata fuli, ae nee fakamalumalu ai te u manu o te vao i ona lalo pea nee faifatai ai te u manulele o te lagi i ona vaa, 22 ko koe totonu aia, oi hau, ae kua liliu o lahi mo malohi, pea kua kaku tou logologona lahi ki te atu lagi, pea kua kaku tau pule ki te u potupotu o te kele.

w07 1/9 p. 20 pal. 5

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Taniela

4:​10, 11, 20-22​—Koteā ʼaē neʼe fakatātā e te fuʼu ʼakau lahi ʼo te moemisi ʼa Nepukanesa? Ko te fuʼu ʼakau neʼe fakatātā ʼuluaki kiā Nepukanesa ʼi tona ʼuhiga pule ki te puleʼaga mālohi. Kae ʼuhi neʼe aʼu tana takitaki “ki te potu taupotu ʼo te kele,” koia ko te fuʼu ʼakau neʼe ina faka ʼuhiga ia te tahi meʼa ʼe maʼuhiga age. Ko te koga tohi ʼo Taniela 4:17 ʼe ina fakapipiki ia te moemisi ki te takitaki ʼa “te ʼAtua Māʼoluga” ki te mālamanei. Koia ko te fuʼu ʼakau ʼe ina toe fakatātā mo te pule faʼitaliha ʼa Sehova ʼi te ʼatulaulau, tāfito tana pule ʼaē ki te kele. Pea tahi, ko te moemisi ʼo ʼuhiga mo te fuʼu ʼakau ʼe ko ʼona faka ʼuhiga e lua: ʼe faka ʼuhiga ki te takitaki ʼa Nepukanesa pea ki te takitaki ʼa te pule faʼitaliha ʼa Sehova.

(Taniela 5:17) ’I te temi pe ʼaia, neʼe tali maʼa Taniela ʼo ina ui fenei ki te hau: “Taupau tau ’u meʼa ʼofa, pea ko tau ’u koloa foaki age ki ʼihi. Kaʼe ʼe au lau anai ki te hau te ’u kupu ʼae neʼe tohi, pea ʼe au fakamahino anai kia te ia.

(Taniela 5:​29) ’I te temi pe ʼaia, neʼe fai e Pelesasa ia te fakatotonu, pea neʼe fakatui kia Taniela ia te kofu kula fakapoʼuli, ke fakatau ki tona kia he kahoa aulo; pea neʼe natou kalagaʼi ʼo ʼuhiga mo ia ʼe tonu ke liliu ia ko te tolu pule ’i te puleʼaga.

w88-F 1/10 p. 30 pal. 3-5

Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi

ʼI te temi ʼae neʼe haʼu ai ia Taniela te Hepeleo kia muʼa ʼo te hau, neʼe toe fakapapau age te hau ʼe ina fakakofuʼi anai ia ia ʼaki he kofu kula pea ʼe ina fakatau age anai he kahoa aulo ki tona kia pea ʼe ina maʼu anai te tuʼulaga tolu ʼi tona puleʼaga. Neʼe ui fenei te polofeta: “Taupau au meaofa, foaki ki he tahi age au molaga; kae e au lau anai te faitohi ki te hau, pea e au fakamatala anai kia ia tona uhiga.”​​—Taniela 5:⁠17.

Koia neʼe mole ʼaoga ke totogi ia Taniela ke ina fakamahino te ʼu mataʼi tohi . Neʼe feala pe ki te hau ke ina taupau ʼana meʼa ʼofa peʼe ke ina foaki ki he tahi age. Neʼe fakamahino ai e Taniela te fakaʼuhiga ʼo te ʼu mataʼi tohi kaʼe neʼe mole ina fai ke ina maʼu ai he fakapale. Kailoa ia. Koteʼuhi neʼe ko Sehova te ʼAtua moʼoni ʼae neʼe ina foaki age te fealagia ʼaia ke ina fakamahino pea ke aumai ai te tautea ki Papilone.

Ia Taniela 5:​29, hili te fakamahino e Taniela te ʼu mataʼi tohi, neʼe fakamaʼua e te hau ke foaki te ʼu fakapale ohage ko tana fakapapauʼi age. Neʼe mole ko Taniela ʼae neʼe ina tui kia ia te kofu pea mo tau te kahoa. Kaʼe neʼe ko he fakamaʼua mai te hau maʼoluga pau ʼo te puleʼaga ʼae ko Pelesatesale. Koia ʼe mole fakafeagai ki te manatu ʼae ʼe tuʼu ia Taniela 5:​17, ʼae ʼe hai ai ko te polofeta neʼe mole manatu pe kia ia totonu.

dp 109 pal. 22

Te ʼu Kupu e Fā Neʼe Nātou Fetogi Te Malamanei

22 Kua ʼiloʼi te faka ʼuhiga ʼo te ʼu kupu e tolu. ʼE fakaʼauha anai ia Papiloni e te ʼu kautau ʼo Metia pea mo Pelesia. Logola tona lainoa ʼi te logo fakamalaʼia ʼaia, kae neʼe fakahoko pe e Pelesasā tana fakapapau. Neʼe ina fekauʼi tana ʼu kaugana ke nātou fakakofu ia Taniela ʼaki te kofu kula fakapōʼuli, ke fakatau ki tona kia he kahoa aulo, pea ke tala ki te hahaʼi ʼe ko te tolu pule ʼo tona puleʼaga. (Taniela 5:29) Neʼe mole fakafisi ia Taniela ki te ʼu fakapale maʼuhiga ʼaia, he neʼe ina ʼiloʼi neʼe ko te faka maʼuhigaʼi ʼaia ʼo Sehova. Neʼe lagi fakaʼamu e Pelesasā ke ina fakamaʼamaʼa te fakamāu ʼaē neʼe fai e Sehova, ʼaki tana fakapale ia Tana polofeta. Kae neʼe kua tauhala.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Taniela 4:​29-37) Nee hili mahina e hogofulu ma lua, nee evaeva leva te hau i tona fale hau i Papilone, 30 pea nee palalau leva te hau, o ui: Pe e mole ko Papilone aeni, te kolo lahi ae nee au lagai ko he nofoaga fakahau, ke fakaha ai te lahi o toku malohi, mo te kololia o taku pule? 31 Kae nee kei nofo te palalau i te gutu o te hau, kae koeni, nee hau leva he leo mai te lagi: Ke ke iloi, hau ko Nepukatenesale, e too anai tou puleaga maia koe. 32 E kapu anai ia koe mai lotomalie o te u tagata, pea e ke mau anai tou nofoaga o fakatahi mo te u manu o te u gaueaga, pea e foaki anai kia koe te luna ke ke kai o hage ko te u pipi; pea e fakalaka anai te u tau e fitu ia koe, o kaku ki tau iloi ko te Atua Maoluga ae e pule ki te pule a te tagata, pea e ina foaki ia ia ki ae e loto ia ia ki ai. 33 I te temi pe aia nee fakahoko leva te folafola kia Nepukatenesale. Nee kapu leva ia ia mai lotomalie o te u tagata, pea nee ina kai leva te luna o hage ko te u pipi, pea nee palapala tona sino i te hahau o te lagi; o kaku ki te loloa o tona lauulu o hage ko te u fulu o te u akuila, pea mo ona paninia o hage ko te u paninia o te u manulele. 34 I te osi o te temi ae nee fakatuutuu ki ai, ko au, Nepukatenesale, nee au hiki ake leva oku mata ki te lagi, pea nee toe hau leva toku atamai kia au. Nee au fakafetai ki te Atua Maoluga, nee au fakavikiviki mo fakakololia ki ae e mauli o heegata, ae ko tana pule ko he pule heegata, pea ko tona puleaga e tuu i te taitupu mo te taitupu. 35 E hage te hahai fuli o te kele ki ona mata ko ni mea noa: e ina fai o mulimuli ki te mea ae e lelei kia ia aki te kau tau o te atu lagi pea mo te u hahai o te kele, pea e mole he tahi e fakatutuu ki tona nima, pea e ina ui kia ia: Kotea e ke fai? 36 I te temi aia, nee toe hau leva te atamai kia au; pea nee toe foaki mai leva kia au te kololia o toku puleaga, mo toku mamalu mo toku logologona. Nee toe kumi leva au e taku kau fono mo taku kau lalahi; pea nee toe fakanofo leva au ki toku puleaga, pea nee asilisili lahi leva toku malohi. 37 I te temi nei, ko au Nepukatenesale, e au fakavikiviki, e au atolasio, pea e au fakakololia ki te hau o te atu lagi, ae e mooni ana gaue fuli pea e totonu ona ala, pea e feala ke ina tuku ki lalo natou ae e haele i te fiamealahi.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae