Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 4-10 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 2 SAMUELE 18-19
“Neʼe Mahino Ia Palesilai Ki ʼOna Tuʼakoi”
Neʼe Mahino Ia Palesilai Ki ʼOna Tuʼakoi
ʼE mahino ia, neʼe malave kia Tavite te tokoni ʼa Palesilai. Neʼe mole fia fakapale e Tavite ia te lotofoaki ʼa Palesilai, ʼaki ni koloa, koteʼuhi neʼe kua koloʼia te tagata, kae neʼe fakaʼamu Tavite ke nofo age, ʼi ona tafa ʼuhi ko ʼona kalitate maʼuhiga mo tona ʼuhiga fotufotuʼa. Ko te tuʼulaga ʼaia, neʼe ina fakaʼalikisia ia Palesilai, tahi la neʼe kua nā kaumeʼa lelei.
Neʼe Mahino Ia Palesilai Ki ʼOna Tuʼakoi
Neʼe fai e Palesilai tana tonu, ʼo mulimuli ki tona kua vaivai matuʼa. Neʼe lagi kua ina logoʼi pe te kua fakaovi age ʼo te mate. (Pesalemo 90:10) Neʼe lagolago malohi kia Tavite, kae ina iloʼi kua hifo tona malohi. Neʼe ina taupau he manatu fakapotopoto ke ʼaua naʼa higa tona loto ʼi te fia logona. Neʼe mole hage ia ko Apesalone ʼae nee fiatuʼu, kae neʼe fia fakamalalo.—Taaga Lea 11:2.
w07 15/7 15 1-2
Neʼe Mahino Ia Palesilai Ki ʼOna Tuʼakoi
ʼE ha te maʼuhiga ʼo te fakapotopoto, ʼi te faʼifaʼitaki ʼa Palesilai. ʼI te tahi fahaʼi, ʼe mole kita fakafisi ki he ʼu kavega, peʼe mole kita fia fakakaukauʼi, ʼuhi pe he ʼe kita fia maʼuli fakafifimalie, peʼe kita lau ʼe mole kita lavaʼi. ʼE lavaʼi e te ʼAtua ia te fahaʼi ʼae, ʼe totō ia kita, mo kapau ʼe kita kole te malohi mo te poto.—Filipe 4:13; Sakopo 4:17; 1 Petelo 4:11.
ʼI te tahi faʼahi, ʼe tonu ke kita iloʼi tokita gataʼaga. Ohage la ko te tehina ʼae kua maʼumaʼua ʼi ʼana gaue fakalaumalie. ʼE ina iloʼi lelei, kapau ʼe ina tali he tahi age ʼu kavega, ʼe totō anai ʼona maʼua Fakakilisitiano, ko te tokaga ki tona famili. ʼI te aluʼaga ʼaeni, ʼe mole koa la fakapotopoto age, ke fakamalalo mo fakafisi muʼa?—Filipe 4:5; 1 Timoteo 5:8.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
w20.04 30 19
“Fakaʼosi Te Lele”
19 Kapau ʼe ke tau mo he mahaki, pea ʼe ke manatu ʼe mole mahino he tahi ki tou aluʼaga, ʼe feala pe ke tokoni atu te faʼifaʼitaki ʼo Mefiposete. (2 Sam. 4:4) Neʼe tonu ke ina ʼutakiʼi tona maʼimoa, pea mo te faihala ʼa te Hau ko Tavite ʼo ʼuhiga mo ia. Neʼe mole fai e Mefiposete he meʼa ʼe kovi ke tau ai mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaia. Kae neʼe mole ita. Neʼe lotofakafetaʼi ki te ʼu lelei ʼae neʼe hoko kia ia ʼi tona maʼuli. Neʼe lotofakafetaʼi ki te agalelei ʼa Tavite kia ia ʼi te temi muʼa. (2 Sam. 9:6-10) Koia la ʼae, ʼi te faihala ʼae ʼa Tavite ʼo ʼuhiga mo ia, neʼe mole tuʼu ia Mefiposete ʼi te aluʼaga ʼaia. Neʼe mole ina tuku te faihala ʼaia ʼa Tavite ke itaita ai. Pea neʼe mole ina tukugakoviʼi ia Sehova ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaia ʼa Tavite. Neʼe tokaga tafito ia Mefiposete ki te meʼa ʼae neʼe feala ke ina fai moʼo lagolago ki te hau ʼae neʼe fakanofo e Sehova. (2 Sam. 16:1-4; 19:24-30) Neʼe fakafealagia e Sehova ke tohi te faʼifaʼitaki lelei ʼo Mefiposete ʼi Tana Folafola ke tou taʼofi he ʼu ako mai ai.—Loma 15:4.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 11-17 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 2 SAMUELE 20-21
“Ko Sehova ʼe Ko Te ʼAtua ʼo Te Faitotonu”
it-1 1047 3
Kipeone
Hili ki ai ni sekulo, neʼe kei maʼuʼuli pe te hahaʼi Kipeone totonu, logo la te faiga ʼa Saulo ke ina fakaʼauha natou. Kae neʼe fakaatalitali pe te kau Kipeone, ke ha mai ʼa Sehova te to hala. Ko te faʼahi ʼaia neʼe hoko, ʼaki te to ʼo te hoge neʼe taʼu tolu, kae ʼafio hau ia Tavite. Hili tana kole kia Sehova, mo tana mahino ko te ligi toto, neʼe fehuʼi e Tavite ki te kau Kipeone pe ʼe kotea he aluʼaga ke ina fai, moʼo fai ʼo te sakilifisio ʼo te fakalelei. Neʼe natou tali, ʼe mole natou loto ki “he siliva peʼe ko he aulo,” koteʼuhi, neʼe tapu ʼi te Lao te tali ʼo he totogi mai he tagata faifakapo. (Num 35:30, 31) Neʼe toe mahino kia natou, ʼe mole gafua tanatou fakamaʼu mo fakatuʼā ki te mate he tagata. Neʼe hoki fakafehuʼi loaloaga e Tavite, pea natou kole leva, ke tuku age ni “foha” ʼe toko fitu ʼo Saulo. ʼUhi ko te ligi toto ʼa Saulo mo tana hahaʼi, neʼe lau ko te fakapo nee lagiaki e Saulo, pea neʼe feala ke kau ai ʼona “foha.” (2Sa 21:1-9) ʼI te aluʼaga ʼaeni, neʼe mole ko he fakatuʼā ki te mate ʼuhi ko te agahala ʼo te ʼu tamai (Tet. 24:16), kae ko te fakamau ʼe mulimuli ki te lao ʼae ʼe ui “ ʼe fetogi anai he maʼuli ʼaki he maʼuli.”—Tet. 19:21.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
w13 15/1 31 14
Te Kau Tagata ʼAfeā Kilisitiano ʼe Ko He Kau Gaue Ki Totatou Fiafia
14 ʼE hoko atu te tauhi ʼa te hahaʼi ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa, logo aipe te ʼu fakataga ʼa Satana pea mo ʼihi atu. Ko ʼihi faigataʼaʼia ʼe hage ko te lahi ʼo “Koliate.” Kae tou falala ʼaupito kia Sehova pea ʼe tou maʼu ia te malohi feʼauga ʼae ke tou nofo agatonu ʼi te ʼu aluʼaga faigataʼa ʼaia, ohage ko te malohi ʼae neʼe maʼu e Tavite ke feala hana tamateʼi ia Koliate. Kae ʼi ʼihi temi ʼe mole kei feʼauga tokita malohi moʼo tauʼi te malama ʼa Satana. ʼI te ʼu lakaga ʼaia, ʼe faigafua anai hatatou lotovaivai he ʼe ʼi te agamahani ʼe tou lava katakiʼi te ʼu fihifihia ʼaia. ʼE feala leva ke tokagaʼi tatou e he tagata ʼafeā pea mo ina foaki mai te tokoni ʼae ʼe ʼaoga kia tatou ʼi tona temi totonu. ʼO tou logoʼi ai leva kua feala te hoko atu ʼo tatatou tauhi ki te ʼAtua ʼi te fiafia. Tokolahi ia tatou neʼe tou maʼu te taʼi tokoni ʼaia. Neʼe ui fenei e te tuagaʼane kua finematuʼa: “ ʼI te tahi temi, neʼe kua kovi toku gaʼegaʼe, pea neʼe kua faigataʼa kia au te fakahoko ʼo taku gaue faifakamafola. Neʼe tokagaʼi e te tagata ʼafeā toku vaivai pea neʼe fakaovi mai. Neʼe au lotomalohi ʼi tamā faipalalau ʼaia ʼo ʼuhiga mo te vaega Tohi-Tapu. Neʼe au mulimuli ki ʼana tokoni pea mo au maʼu ai toku fimalie.” Neʼe ina toe hoko atu fenei: “ ʼI meʼa fakalotomalohi foki te tokagaʼi e te tagata ʼafeā ʼaia toku maʼuli faigataʼaʼia pea mo tana tokoni mai ʼae kia au!” ʼE ko he meʼa fakalotofimalie te iloʼi ʼae ʼe tou maʼu ʼi te kokelekasio te kau tagata ʼafeā ʼe natou tokaga pea mo tokoni mai kia tatou ʼaki te lotolelei, ohage ko te tokoni ʼa Apisai kia Tavite.’
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 18-24 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 2 SAMUELE 22
“Tou Falala ʼe Tokoni Mai Ia Sehova”
cl 19 11
ʼE Feala Koa Ke Tou ‘Fakaovi Moʼoni Ki Te ʼAtua’?
11 ʼE kehekehe ta kita lau ʼe “malohi lahi” ia te ʼAtua.” (Esaia 40:26) Pea mo ta kita lau ia tana haofaki te puleʼaga Iselaele ʼi te Tai Kula, mo tana puipui ʼi te toafa lolotoga taʼu ʼe 40. Ka kita fakakaukau age te vaeluaʼi ʼo te atu vai tatafe, pea mo te toe kaugā malie ʼo te hahaʼi ʼe lau ki te 3 000 000 hahaʼi ʼae neʼe hu ʼo fakalaka ʼi te kele fefeka ia vaha ʼo te ʼu kaupa vai kua tuʼu totonu. (Ekesote 14:21; 15:8) ʼE tou sio ai ki te lagolago ʼa te ʼAtua ʼi te toafa. Neʼe maligi te vai mai te maka, kua ha tegatega hihina ia te meʼa kai ʼi te kele. (Ekesote 16:31; Numelo 20:11) ʼI heni, ʼe fakaha e Sehova ia tona malohi pea mo ina fakaʼaogaʼi maʼa tana ʼu kaugana. ʼE mole koa la fakatupu fiafia tatatou iloʼi ʼe hake ʼatatou ʼu faikole ki he ʼAtua ʼe malohi ko “totatou nonoʼaga mo totatou malohi, ko he tokoni ʼe faigafua tona maʼu ʼi te ʼu temi mamahi”?—Pesalemo 46:1.
w10 1/7 22 4-6
“ ʼE Ke Agatonu Anai”
Tou vakavakaʼi fakalelei age muʼa te ʼu palalau ʼa Tavite. Ko te kupu Fakahepeleo ʼae neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “ ʼagatonu” ʼe feala ke toe fakaliliu ʼaki te kupu “manavaʼofa.” Ko te agatonu moʼoni ʼe fakatafito ki te ʼofa. Ko Sehova ʼi tona ʼofa, ʼe pipiki kia natou ʼae ʼe agatonu kia te ia.
ʼE kotou toe fakatokagaʼi, ko te agatonu ʼe mole ko he meʼa pe ʼe kita logoʼi ʼi tokita loto; kae ʼe tonu ke ha ʼi tatatou aga. Neʼe ha ʼi te aga ʼa Sehova tana agatonu, pea ʼe ko te faʼahi ʼaia neʼe feala ke fakamoʼoni ki ai ia Tavite ʼi tona maʼuli. ʼI te ʼu temi faigataʼa ʼo te maʼuli ʼo Tavite, neʼe ha te agatonu ʼa Sehova kia Tavite ʼo ina puipui pea mo takitaki te hau agatonu ʼaia. Neʼe iloʼi papau e Tavite ko Sehova tokotahi pe ʼae neʼe feala ke ina haofaki ia ia “ ʼi te nima ʼo tona ʼu fili.”—2 Samuele 22:1.
Kotea te fakaʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼa Tavite kia tatou? Ko Sehova ʼe ina taupau maʼu tana agatonu pea ʼe mole fetogi ia ʼi he temi. (Sakopo 1:17) ʼE mulimuli tuʼumaʼu pe ki tana ʼu pelesepeto pea ʼe agatonu tuʼumaʼu pe ki te ʼu fakapapau ʼae ʼe ina fai. ʼI tana tahi pesalemo neʼe tohi fenei e Tavite: “Ko Sehova . . . ʼe mole ina liʼaki anai tana hahaʼi agatonu.”—Pesalemo 37:28.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Ke Hage Tatatou Aga Ko Ia ʼAe ʼe Veliveli
7 Neʼe malave lahi kia Tavite te agavaivai ʼa te ʼAtua. Neʼe hiva fenei kia Sehova: “E ke foaki mai kia au te paletau o tou fakamauli, pea e au liliu o lahi i tou agalelei [“agavaivai,” MN].” (2 Sam. 22:36) Neʼe iloʼi e Tavite, ka na neʼe mole agavaivai la Sehova ʼo tokagaʼi ia ia pea mo tokoni kia ia, pea neʼe mole feala ia ke ina fai te ʼu gaue lalahi ʼi Iselaele. (Pes. 113:5-7) ʼE toe feia pe mo tatou. Ko ʼotatou kalitate mo fealagia, pea mo te ʼu pilivilesio ʼae ʼe tou maʼu neʼe foaki mai ia e Sehova. (1 Ko. 4:7) ʼI te ui ʼa Sesu ko he tahi ʼe agavaivai ʼe liliu ʼo “lahi,” ko tona fakaʼuhiga ʼe liliu ko he kaugana ʼe fakamaʼuhigaʼi e Sehova. (Luka 9:48) Tou vakaʼi tona fakaʼuhiga.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 25-31 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 2 SAMUELE 23-24
“Ko ʼOkotou Meʼa ʼOfa ʼe Ko He ʼu Sakilifisio Koa?”
it-1 153
Alavana
ʼE mahino neʼe fia foaki e Alavana ia tona kele mo te ʼu pipi mo te fafie ʼo te sakilifisio, kae neʼe fakamalotoloto iaTavite, ke ina totogi age ki ai. Ko te fakamatala ʼae ia 2 Samuele 24:24 ʼe ha mai, neʼe totogi e Tavite te hahaʼaga fulumeto mo te ʼu pipi ʼaki foʼi sikele ʼe 50 (110$). Kae ia 1 Koloniko 21:25, ʼe tohi ai, neʼe totogi e Tavite te kele ʼaki foʼi sikele aulo ʼe 600 (77 000$). Ko te tagata faitohi ʼo 2 Samuele ʼe talanoa pe ia ki te fakatau ʼo te kele ʼae ʼaoga ke fakatuʼu ai te ʼaletale mo te ʼu faʼahi fuli ʼe ʼaoga ki te sakilifisio. ʼE ha mai, ʼe talanoa pe ia ki te tau paʼaga ʼo te totogi ʼo te ʼu fahaʼi ʼaia. Kae ki te tagata faitohi ʼo te 1 Koloniko ʼe ina fakatahiʼi te totogi e Tavite, ʼaki tana ʼu fakatuʼutuʼu gaue ʼe tuha mo te laga ʼo te fale lotu ʼi te koga meʼa ʼaia. (1Klk 22:1-6; 2Klk 3:1) ʼO tupu ko te laulahi ʼo te ʼa takai ʼo te fale lotu, ʼe mata tonu te tau ʼo te 600 sikele aulo ki te totogi ʼo he kele ʼe lahi; kae mole ko he kiʼi koga kele pe, ke fakatuʼu ai e Tavite ia he ʼaletale.
Tou Ako Mai Te ‘Lekula ʼo Te Moʼoni’
8 Kapau ko te sakilifisio ʼa he Iselaele neʼe ko tana fia fakaha ʼaia ʼo tana lotofakafetaʼi ʼae kia Sehova peʼe ko tana kole te ʼofa ʼo te ʼAtua ʼaki he holokoseta, pea ʼe mahino ia ʼe mole faigataʼa anai tana filifili ia te manu ʼae ʼe lelei. ʼE fiafia anai te tagata atolasio ʼaia ʼi tana foaki tana ʼu meʼa lelei tukupau kia Sehova. Ia ʼaho nei, ʼe mole fai e te kau Kilisitiano te ʼu sakilifisio ʼae neʼe fakatotonu ʼi te Lao ʼa Moisese; kae ʼe natou fai te tahi ʼu sakilifisio ohage la ko te fakaʼaogaʼi ʼo tonatou temi, mo tonatou malohi, pea mo tonatou ʼu koloa kia Sehova. Neʼe ui e te apositolo ko Paulo ko te “tala ia muʼa ʼo te kaugā malie” ʼo te ʼamanaki Fakakilisitiano pea mo “te fai ʼo te meʼa ʼe lelei pea mo te maʼuli vaevae” ʼe ko he ʼu sakilifisio ʼe leleiʼia e te ʼAtua. (Hep. 13:15, 16, MN) Ko te faʼahiga manatu ʼae ʼe fai ʼaki e te hahaʼi ʼa Sehova te ʼu gaue ʼaia, ʼe ha ai tanatou lotofakafetaʼi ki te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe foaki e te ʼAtua kia natou. Koia ko te kau Kilisitiano ia ʼaho nei ʼae ʼe natou fai te ʼu gaue ʼaia ʼe tatau tanatou manatu mo natou ʼo te temi muʼa ʼae neʼe natou fai he ʼu sakilifisio ʼaki he lotolelei.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Lua Samuele
23:15-17. Neʼe lahi ʼaupito te fakaʼapaʼapa ʼa Tavite ki te lao ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te maʼuli pea mo te toto, koia neʼe mole ina fia fai he meʼa neʼe hage ko he maumauʼi ʼo te lao ʼaia. ʼE tonu ke tou maʼu te taʼi manatu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatotonu fuli ʼa te ʼAtua.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 1-7 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 HAU 1-2
“ ʼE Ke Taʼofi Koa He ʼu Ako Mai ʼAu Lakahala?”
it-2 870 3
Salomone
ʼI te logo age ʼo te maholo ʼae mai Kioni ʼae neʼe ovi age mo te kalagaʼi e te hahaʼi: “Ke fua manuʼia tau ʼafio, e Hau ko Salomone!” neʼe feholaki matataku ai, ia Atonisa mo tana hahaʼi feagai. Neʼe kamata te temi hau ʼo Salomone ʼaki te tokalelei, koia neʼe mole loto ai ki he lagavaka neʼe feala ke mele ai tana heka ki te tuʼulaga. Ka na pau la neʼe fuli te ʼu tuʼulaga neʼe mate Salomone. Neʼe hola ia Atonisa ki te sagatualio ke maʼuli. Nee fekauʼi ki ai ia he tagata ʼave logo pea avake. Neʼe fakaha ki ai e Salomone, kapau ʼe mole maʼu ia ia he fahaʼi ʼe kovi, ʼe maʼuli loaloaga anai. Hili ʼaia, pea tuku age ke alu ki tona ʼapi.—1Ha 1:41-53.
it-1 48
Atonisa
Kae, hili te mate ʼo Tavite, neʼe alu ia Atonisa kia Pate-sepa ʼo uga ke palalau kia Salomone maʼa ia, ke foaki age ia Apisake, te finemui tauhi ʼa Tavite, ko hona ʼohoana. Neʼe ui e Atonisa kia Pate-sepa: “Neʼe tonu ko au ʼae ʼe ina maʼu te puleʼaga, pea neʼe ʼamanaki ia Iselaele katoa ʼe ko au ʼae ka hau anai.” Logo la ʼe ina ui ko te nima ʼo Sehova, kae neʼe manatu pe ia, neʼe mole tokagaʼi. (1Ha 2:13-21) Neʼe ha ʼi te kole ʼa Atonisa, tona loto ʼae ke ina maʼu he fakamalie ʼo tana mole maʼu te tuʼulaga hau, kae ʼe toe ha ai, neʼe heki puli ʼi tona loto tana faiga ki te tuʼulaga. ʼI te agaʼi fenua ʼo te Oliete ʼafeā, neʼe gata pe ki te tagata ʼae ʼe ina fetogi te hau, neʼe feala ke ina maʼu te ʼu ʼohoana mo te ʼu fafine ʼo te hau. (Vakaʼi mo 2Sa 3:7; 16:21) Neʼe feia te mahino ʼa Salomone, ki te kole ʼae neʼe fakahoko age e tana faʼe. Neʼe fakatotonu ai e Salomone, ke fakatuʼā ki te mate ia Atonisa, pea neʼe fakahoko atu ai pe e Petaia.—1Ha 2:22-25.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Te ʼu ʼUluaki Hau
2:37, 41-46. ʼE feala hakita tuʼutamaki mo kapau ʼe kita manatu ʼe kita hao anai mo kapau ʼe kita talagataʼa. Ko natou ʼae ʼe natou filifili ʼaki tonatou loto faʼitaliha ke natou maliu kehe mai ‘te ala lauveliveli ʼae ʼe fakatau ki te maʼuli,’ ʼe natou ʼutu anai te ʼu fua kovi ʼo te tonu heʼe fakapotopoto ʼaia.—Mateo 7:14.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 8-14 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 HAU 3-4
“Te Maʼuhiga ʼo Te Poto”
w11 1/12 10-11 4-6
ʼE Ko He Faʼifaʼitaki Lelei Koa Kia Koutou Peʼe Ko He Fakatokaga?
4 ʼI te kamata nofo hau ʼa Salomone, neʼe ha te ʼAtua kia ia ʼi tana moemisi pea neʼe ina fakaafe ia ia ke ina kole age te meʼa ʼae neʼe loto ki ai. Neʼe iloʼi e Salomone neʼe kei lahi te ʼu meʼa neʼe tonu ke ina ako, koia ʼae neʼe ina kole ai te poto. (Lau ia 1 Hau 3:5-9.) Neʼe fiafia te ʼAtua ʼi te kole age e te hau te poto kae mole ko he ʼu koloa pea mo te kololia. Koia ʼae neʼe ina foaki ai kia Salomone “he loto poto mo atamai” pea mo te ʼu koloa. (1 Hau 3:10-14) Ohage ko tona ui e Sesu, ʼi te fakaofoofo ʼo te poto ʼa Salomone, neʼe logo ki ai te fineʼaliki ʼo Sepa pea neʼe folau mai mamaʼo ke sio tonu ki ai.—1 Hau 10:1, 4-9.
5 ʼE mole feala ke tou manatu ʼe foaki fakamilakulo mai anai te poto. Neʼe ui e Salomone ‘ ʼe foaki e Sehova te poto,’ kae neʼe ina toe tohi foki ke tou faiga ke tou maʼu te kalitate ʼaia ʼo te ʼAtua, he ʼe ina ui fenei: “Ako tou taliga ke tokaga ki te poto, pea . . . peluki tou loto ki te atamai.” ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu kupuʼi palalau ohage la ʼe “kole” mo “kumi” pea mo “tuli” te poto. (Taag. 2:1-6) ʼE ha lelei mai ʼe feala ke tou maʼu te poto.
6 ʼE lelei ke tou fai te fehuʼi ʼaeni kia tatou: “ ʼE maʼuhiga koa kia au te faʼifaʼitaki ʼa Salomone ʼo ʼuhiga mo tana leleiʼia te poto?” Tokolahi ʼe natou tokakaga tafito pe ki tanatou gaue pea mo te falā ʼuhi ko te ʼu faigataʼaʼia fakaekonomika. ʼE lagi malave te aluʼaga ʼaia ki te ako ʼae ʼe natou filifili ke natou fai pea mo tona loaloaga. ʼE feafeaʼi kia koutou pea mo tokotou famili? ʼE ha koa ʼi te ʼu tonu ʼae ʼe kotou fai ʼe maʼuhiga kia koutou pea ʼe kotou fia maʼu te poto? ʼE tonu koa ke kotou fetogi te ʼu faʼahi ʼae ʼe maʼuhiga kia koutou pea mo takotou ʼu fakatuʼutuʼu, ke lahi age takotou maʼu te poto? ʼE mahino papau ia, ko te maʼu pea mo te maʼuliʼi ʼo te poto ʼe fua lelei anai kia koutou ʼo talu ai. Neʼe tohi fenei e Salomone: “Pea e ke mahino anai ki te faitotonu, mo te agatonu, mo te loto hako, mo te u ala fuli ae e ina taki ki te lelei.”—Taag. 2:9.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
w98 1/2 11 15
Ko Sehova ʼe Ko He ʼAtua ʼe Ina Fai He ʼu Fuakava
15 ʼI te liliu ʼo te hakoga ʼo Apalahamo ko he puleʼaga ʼe mulimuli ki te Lao, neʼe tapuakiʼi natou e Sehova, ʼo mulimuli ki te fakapapau ʼae neʼe ina fai ki te pateliaka. ʼI te taʼu 1473 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko Sosue ʼae neʼe ina toʼo te tuʼulaga ʼo Moisese, neʼe ina takitaki te kau Iselaele ki te fenua ʼo Kanaane. Ki muli age, ko te vaevae ʼo te fenua ki te ʼu telepi neʼe ko te fakahoko ʼaia ʼo te fakapapau ʼa Sehova ke ina foaki te fenua ki te hakoga ʼo Apalahamo. ʼI te temi ʼae neʼe nofo agatonu ai ia Iselaele, neʼe fakahoko e Sehova tana fakapapau ʼae ke ina foaki kia natou te malo ki tonatou ʼu fili. Neʼe hoko tafito te faʼahi ʼaia lolotoga te nofo Hau ʼa Tavite. ʼI te temi ʼo te foha ʼo Tavite, ko Salomone, neʼe fakahoko ai te tolu koga ʼo te fuakava ʼae neʼe fai mo Apalahamo. “Neʼe kaugā malie ia Suta pea mo Iselaele, ohage tonatou kaugā malie ko te ʼu fisiʼi ʼone ʼae ʼi te matatai; neʼe natou kakai, pea mo natou iinu pea mo natou fakafiafia.”—1 Hau 4:20.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 15-21 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 HAU 5-6
“Neʼe Natou Gaue Kinakina Pea Mo Fakamalotoloto”
Kua Kotou Ilo’i Koa?
Neʼe logona te ʼakau ko te sete mai Lipane ʼuhi ko tona tologa, tona matalelei mo tona magoni ʼo te kanoʼi ʼakau, mo tona tologa mai te kiʼi manu. Ko tona ʼuhiga neʼe fakaʼaogaʼi e Salomone ni meʼa gaue lelei ʼaupito maʼa te fale lotu. ʼI te temi nei, kei maʼuli pe ni vao matuʼa tuʼu tokotahi, mai te toe vao matuʼa taulekaleka neʼe mafola ʼi te ʼu moʼuga.
it-1 410
Te Fuʼu Sete
Ko te fakaʼaogaʼi lahi ʼo te ʼakau ʼaia, neʼe ʼaoga ki ai he lauʼi afe tagata gaue, ki tona tuʼusi mo tona feʼaveʼaki mai Tile ki Sitoni ʼi te matafaga ʼo kakau ki Sope. Neʼe hake ʼaki leva te ʼakau ki ʼuta ʼo kaku ki Selusalemi. Neʼe to lelei te fai ʼo te gaue ʼuhi ko te talaga ʼa Salomone mo Hilame. (1Ha 5:6-18; 2Klk 2:3-10) Neʼe iku lelei te avake ʼo te ʼakau ʼo liu takugai, neʼe fakaliliu e Salomone ʼi tona temi ia te ‘sete ohage ko te sikomole, ʼi tona kua tapuke.’—1Ha 10:27; vakaʼi mo Esa 9:9, 10.
it-2 1047 5
Fale Lotu
Neʼe fakatuʼutuʼu te gaue e Salomone, ʼo ina tanaki te toko 30 000 tagata Iselaele, ke natou fesuiʼaki ki Lipane, nee hoa taki toko 10 000, tagata ʼi te mahina katoa, hili ia pea malolo ʼi ʼonatou ʼapi lolotoga mahina ʼe lua. (1Ha 5:13, 14) Neʼe ina tanaki ni matapule ʼo te fenua ʼe toko 70 000 tagata, ko ni hahaʼi ʼamo pea mo te toko 80 000 tagata ta maka. (1Ha 5:15; 9:20, 21; 2Klk 2:2) Neʼe hinoʼi e Salomone te toko 550 tagata taki gaue mo te toko 3 300 kau tokoni. (1Ha 5:16; 9:22, 23) ʼE lau ia natou ʼaia, ko te toko 250 tagata Iselaele mo te toko 3 600 “tagata matapule” ʼo Iselaele.—2Klk 2:17, 18.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
g 5/12 17, te ʼa takai
Te Tohi-Tapuʼe Ko He Tohi ʼo Te ʼu Lea Fakapolofeta Moʼoni: Koga 1
HE FAKAHOAHOA ʼO TE TEMI ʼE TOTONU
ʼE mauhiga ʼaupito ia te fakahoahoa ʼo te temi e te Tohi-Tapu. Ko te aluʼaga ʼaia ʼe ha ia 1 Hau 6:1. Koʼeni ʼaki ni kupu nounou, ʼe fakaha e te vaega te temi ʼae neʼe kamata laga ai e Salomone te fale lotu ʼo Selusalemi: “Neʼe hoko ʼi te fageau valugofulu taʼu [479 taʼu katoa] ʼi te kua mavae mai Esipito ʼo te ʼu foha ʼo Iselaele, ʼi te fa taʼu [ʼo te hau ʼa Salomone], ʼi te mahina ʼo Ziv (Apelili-Maio), ko tona ʼuhiga te lua mahina, ʼo te kua heka ʼa Salomone ki te tuʼulaga hau ʼo Iselaele, neʼe tonu e Salomone ke ina laga te fale ʼo Sehova.”
Ko te fakahoahoa ʼo te temi e te Tohi-Tapu, ʼe ina fakaha ko te fa taʼu ʼo te temi hau ʼo Salomone, ʼi te 1034 I.M.T.S. ʼI tona hoko ʼi te 479 taʼu katoa fakatomuʼa, ko tona fakaʼuhiga neʼe hoko te Fakaʼateaina ʼo te puleʼaga Iselaele mai Esipito ʼi te 1513 I.M.T.S.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 22-28 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 HAU 7
“Kotea ʼe Tou Ako Mai Te ʼu Pou ʼe Lua?”
‘ ʼE Ke Keliʼi Anai Te Kapa Mai Te ʼu Moʼuga’
Neʼe fakaʼaogaʼi e Salomone he toe kapa moʼo faʼu ʼo te ʼu meʼa teuteu ʼo te fale lotu ʼo Selusalemi. Ko te lahi ʼo te kapa, neʼe maʼu mai te ʼu koloa ʼo te ʼu tau ki Silia ʼo tana tamai, ia Tavite. (1 Koloniko 18:6-8) Ko te tai kapa mo te maʼanuʼaga ʼae neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu pelepitelo, neʼe nā lavaʼi te 66 000 lite vai pea neʼe feala ke 27 tane tona mamafa. (1 Hau 7:23-26, 44-46) Neʼe toe tuʼu te ʼu pou kapa lalahi ʼe lua ʼi te huʼaga ki te fale lotu. Neʼe meta 8 ʼona tauʼaluga pea neʼe fakaʼosi ʼaki ʼona ʼuʼufi neʼe meta 2 20 ʼona tauʼaluga. Neʼe gaʼasi pea neʼe 7 5 satimeta tona matolu pea neʼe meta 1 70 tona takai. (1 Hau 7:15, 16; 2 Koloniko 4:17) Ko te kapa ʼae neʼe ʼaoga ki te fakahoko ʼo te ʼu gaue pe ʼaia, neʼe lahi ʼaupito.
it-1 355
Poase, II
Ko te pou ʼae neʼe haga ki te noleto, ʼi te ʼu pou lalahi ʼe lua ʼae tuʼutuʼu ʼi te tamuʼa ʼo te fale lotu, neʼe fakahigoa ko “Poase,” ko tona fakaʼuhiga “ ʼAki Te Malohi.” Neʼe fakahigoa te pou ʼo te saute “Sakine” ko tona fakaʼuhiga “Ke Fakatuʼu Malohi [e Sehova].” Koia ka kita tuʼu ʼi te esite, ʼo kita lau mai te faʼahi mataʼu ki te hema, neʼe ha te manatu ʼaeni ‘Ke fakatuʼu malohi [e Sehova] [te fale lotu] ʼaki te malohi.’—1Ha 7:15-21; vakaʼi KOLO HAU.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
it-1 257
Maʼanu
ʼE fakamaʼua te maʼa fakasino kia natou ʼae ʼe tauhi kia Sehova ʼi te maʼoniʼoni. Ko te faʼahi ʼaia ʼe ha ʼi te gaue ʼae neʼe fai ʼi te tapenakulo pea mo ʼae ʼi te fale lotu. ʼI te ʼaho ʼo tonatou fakanofo, neʼe maʼanu ia Alone te Pelepitelo Lahi mo ʼona foha, ia muʼa ʼo tanatou tui ʼonatou teu fakapelepitelo. (Eke 29:4-9; 40:12-15; Lev 8:6, 7) Ko te fulu nima mo fulu vaʼe, neʼe fai ʼaki te vai ʼo te pesini kapa ʼi te muʼa tapenakulo, pea ki muli age, ʼi te tai kapa, te maʼanuʼaga lahi ʼo te fale lotu ʼo Salomone. (Eke 30:18-21; 40:30-32; 2Kk 4:2-6) ʼI te ʼAho ʼo Te ʼu Faifakalelei, neʼe maʼanu tuʼa lua te pelepitelo lahi. (Lev 16:4, 23, 24) Ko natou ʼae ʼe natou ʼave ki tuʼa ʼo te nofoʼaga, ia te tao maʼa Asasele mo te ʼu toega sakilifisio manu mo te pipi kula ʼo te sakilifisio, neʼe tonu ke natou maʼanuʼi ʼonatou sino mo fo ʼonatou teu ia muʼa ʼo te liliu ki te nofoʼaga.—Lev 16:26-28; Num 19:2-10.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 29 ʼO ʼAUKUSITO–4 ʼO SEPETEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 HAU 8
“Neʼe Faikole Fakamalotoloto Ia Salomone ʼAki He Agavaivai”
w09 1/11 16 9-10
Kotou Hikihiki Te Lelei ʼo Takotou ʼu Faikole ʼAki Takotou Ako Ia Te Tohi-Tapu
9 Ke fagono mai ia te ʼAtua ki tatatou faikole, ʼe tonu ki tatatou faikole ke fai ʼaki totatou loto katoa. Ia 1 Hau kapite 8, ko te faikole ʼa Salomone ʼaki tona loto katoa neʼe ina fai ia muʼa ʼo te hahaʼi tokolahi ʼae neʼe maʼopoʼopo ʼi Selusalemi ki te avahi ʼo te fale lotu ʼo Sehova ʼi te taʼu 1026 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼI te kua ʼosi tuku te ʼaleka ʼo te fuakava ki te Potu Taputapu ʼAupito pea mo fakafonu e Sehova te fale lotu ʼaki te ʼao, neʼe fakavikiviki e Salomone ia te ʼAtua.
10 Kotou ako ia te faikole ʼa Salomone, pea mo kotou fakatokagaʼi ia tana palalau tuʼa lahi ʼae ʼo ʼuhiga mo te loto. Neʼe mahino kia Salomone ʼe ko Sehova pe tokotahi ʼae ʼe ina ʼiloʼi ia te loto ʼo he tahi. (1 Hau 8:38, 39) ʼE toe fakaha ʼi te faikole ʼaia, ʼe ʼi ai te ʼamanaki ki te tagata agahala ʼae ʼe ‘toe liliu ki te ʼAtua ʼaki tona loto katoa.’ Kapau neʼe puke e te ʼu fili ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua, pea ʼe logo anai ia te ʼAtua ki tanatou ʼu tagi mo kapau neʼe katoa ʼonatou loto kia Sehova. (1 Hau 8:48, 58, 61) Koia, ʼe mahino mai ko tatatou ʼu faikole ʼe tonu ke fai ʼaki totatou loto katoa.
w99 15/1 17 7-8
Kotou Hiki He ʼu Nima Agatonu ʼi Takotou Faikole
7 Tatau aipe pe ʼe tou faikole ia muʼa ʼo te hahaʼi peʼe tou faitakitokotahi, kae ʼe tonu ke tou manatuʼi te pelesepeto maʼuhiga ʼo te Tohi-Tapu, ke tou agavaivai moka tou faikole. (2 Koloniko 7:13, 14) Neʼe agavaivai te Hau ko Salomone ʼi tana faikole ia muʼa ʼo te hahaʼi ʼi te ʼaho ʼae neʼe avahi ai te fale lotu ʼa Sehova ʼi Selusalemi. Neʼe hoki fakaʼosi age pe te laga e Salomone te foʼi fale ʼae neʼe kau ki te ʼu foʼi fale ʼae neʼe matalelei tokotahi ʼi tona temi. Kae, ʼaki he agavaivai, neʼe faikole fenei: “ ʼE nofo moʼoni anai koa te ʼAtua ʼi te kele? Koʼeni! Ko te ʼu lagi, ei, te lagi ʼo te ʼu lagi, ʼe mole feʼauga ke ke nofo ai; ʼo feafeaʼi age la te ʼapi ʼaeni ʼae neʼe au laga!”—1 Hau 8:27.
8 Ohage ko Salomone, ʼe tonu ke tou agavaivai moka tou fakafofoga te hahaʼi ʼi te faikole. ʼE mole tonu ke tou fakaʼaogaʼi he ʼu kupu maʼoniʼoni pea mo malualoi ʼi tatatou ʼu faikole, pea ʼe feala ke ha ʼi totatou leʼo ʼe tou agavaivai. Ko te ʼu faikole ʼae ʼe fai ʼaki te agavaivai ʼe mole fakaʼaliʼaliki peʼe fakaʼofaʼofa fau. ʼE mole fai te ʼu kole ʼaia ke tokagaʼi ia ia ʼae ʼe ina fai, kae ke tokagaʼi te ʼAtua. (Mateo 6:5) ʼE toe ha tatatou agavaivai ʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe tou ui ʼi te faikole. Kapau ʼe tou faikole ʼaki he agavaivai, pea ʼe mole hage anai ʼe tou kole ki te ʼAtua ke ina fai he ʼu meʼa ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼae ʼe tou loto ki ai. Kae ʼe tou kole anai kia Sehova ke ina fai te ʼu meʼa ʼo mulimuli ki tona finegalo taputapu. Neʼe tuku e te tagata faipesalemo he faʼifaʼitaki lelei, ʼi tana faikole fenei: “Fakalelei siʼou loto, E Sehova, kae ke ke fakahao ʼi te temi nei! Fakalelei siʼou loto, Sehova, kae ke ke foaki mai te malo ʼi te temi nei!”—Pesalemo 118:25; Luka 18:9-14.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
it-1 475 3
Lagi
Neʼe ui e Salomone, ʼae neʼe ina laga te fale lotu ʼo Selusalemi, “ko te lagi ʼo te ʼatu lagi” ʼe mole ina lava tanaki ia te ʼAtua. (1Ha 8:27) ʼI tona ʼuhiga Tupuʼaga, ko ia neʼe ina faʼu te kele mo te lagi, ʼe fakalaka ia Sehova ia naua, pea ko ‘tona huafa ʼe mole ʼausia tona tauʼaluga. Ko Tona ʼalikisia ʼe maʼoluga age ʼi te kele mo te lagi.’ (Ps 148:13) ʼE fakafuafua e Sehova te lagi ohage pe ko te fakafuafua e he tagata he meʼa ʼaki tona nima, ʼe vaha mai te tuhi matuʼa ki tona kiʼi tuhi. (Esa 40:12) Neʼe mole ui e Salomone, ʼe mole he nofoʼaga totonu ʼo te ʼAtua, ʼe ʼafio pe ia ʼi te faʼahi fuli, ko tona ʼuhiga ʼi te faʼahi fuli, ʼi te meʼa fuli. Neʼe toe ui foki e Salomone, ʼe logo Sehova “mai te lagi, mai tou nofoʼaga,” ko tona fakaʼuhiga ʼi te ʼatu lagi, te malama ʼo te ʼu laumalie.—1Ha 8:30, 39.