Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 1/2 p. 8-13
  • Ko Sehova ʼe Ko He ʼAtua ʼe Ina Fai He ʼu Fuakava

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Sehova ʼe Ko He ʼAtua ʼe Ina Fai He ʼu Fuakava
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te Fuakava ʼAē Neʼe Fai Mo Apalahamo
  • “Te Fuakava ʼĀfea”
  • Te ʼu Tapuakina ʼAē Neʼe Maʼu ʼAki Te Fuakava ʼo Te Lao
  • Te ʼu Poloselite ʼi Iselaele
  • ʼE Tapuakiʼi e Sehova Te Hāko ʼo Apalahamo
  • Neʼe ʼAoga Ke ʼi Ai He Fuakava Foʼou
  • Te ʼu Tapuakina Lahi ʼAki Te Fuakava Foʼou
    Te Tule Leʼo—1998
  • ʼE Kotou Liliu Anai Ko He Puleʼaga Fakapelepitelo
    Te Tule Leʼo—2014
Te Tule Leʼo—1998
w98 1/2 p. 8-13

Ko Sehova ʼe Ko He ʼAtua ʼe Ina Fai He ʼu Fuakava

“ ʼE ʼau fai anai he fuakava foʼou mo te ʼapi ʼo Iselaele pea mo te ʼapi ʼo Suta.”​—Selemia 31⁠:31.

1, 2. (a) Koteā te meʼa neʼe fakatuʼutuʼu e Sesu ʼi te po ʼo te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi? (b) Koteā te fuakava ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo tona mate?

ʼI TE po ʼo te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe fai e Sesu te Pāsikate mo tana ʼu ʼapositolo e toko 12. ʼI tana ʼiloʼi ʼaē ʼe ko tana kai fakamuli ʼaia mo nātou pea mo te kua ōvi mai ʼo te temi ʼaē ka matehi ai ia ia e tona ʼu fili, koia neʼe fakaʼaogaʼi ai e Sesu te faigamālie ʼaia moʼo fakamahino ʼo te ʼu meʼa maʼuhiga ki tana ʼu tisipulo ʼaē neʼe ʼofa ai.​—Soane 13:1–17:26.

2 ʼI te lakaga ʼaia, ʼi te kua mavae ʼa Sutasi Isikaliote, neʼe fakatuʼu ai e Sesu te toʼotoʼoga faka lotu pe e tahi ʼaē neʼe ina fakatotonu ke fai e te kau Kilisitiano​—te Fakamanatu ʼo tona mate. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Pea ʼi te lolotoga ʼo tanatou kakai, neʼe toʼo e Sesu te pane pea, ʼi tana ʼosi lau te tapuaki, neʼe ina tofitofi pea, ʼi tana foaki ki te kau tisipulo, neʼe ʼui maʼana: ‘Koutou toʼo, ʼo kai. Ko te meʼa ʼaenī ʼe ina fakatātā toku sino.’ Pea neʼe ina toʼo te ipu pea, ʼi tana ʼosi fai te fakafetaʼi, neʼe ina foaki age kia nātou, ʼo ʼui maʼana: ‘Koutou ʼiʼinu fuli kiai; heʼe ko te meʼa ʼaenī ʼe ina fakatātā toku “taʼataʼa ʼo te fuakava,” ʼaē ʼe tonu ke liligi maʼa te tokolahi ki te fakamolemole ʼo te ʼu agahala.’ ” (Mateo 26:26-​28) Neʼe tonu ke fai e te ʼu tisipulo ʼa Sesu te fakamanatu ʼo tona mate, ʼo nātou fai ʼaki he faʼahiga fai ʼe faigafua pea mo he aga fakaʼapaʼapa. Pea neʼe talanoa ia Sesu ki he fuakava ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo tona mate. ʼI te evaselio ʼa Luka, ʼe fakahigoaʼi ko “te fuakava foʼou.”​—Luka 22:20.

3. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe lagaʼi ʼo ʼuhiga mo te fuakava foʼou?

3 Koteā koa te fuakava foʼou ʼaia? Kapau ʼe ko he fuakava foʼou, pea ko tona faka ʼuhiga koa ʼe ʼi ai he fuakava ʼāfea? ʼE ʼi ai koa he tahi ʼu fuakava ʼe pipiki ki te fuakava ʼaia? ʼE maʼuhiga te ʼu fehuʼi ʼaia, he neʼe ʼui e Sesu, ʼe liligi anai te taʼataʼa ʼo te fuakava moʼo “fakamolemole ʼo te ʼu agahala.” ʼE ʼaoga ʼaupito kia tatou fuli te fakamolemole ʼaia.​—Loma 3:​23.

Ko Te Fuakava ʼAē Neʼe Fai Mo Apalahamo

4. Koteā te fakapapau ʼaē neʼe fai ʼi te temi muʼa, ʼe tokoni anai kia tatou ke tou mahino ki te fuakava foʼou?

4 Kapau ʼe tou fia mahino ki te faka ʼuhiga ʼo te fuakava foʼou, pea ʼe tonu ke tou toe liliu kia taʼu e 2 000 ki muʼa atu, ka mole heʼeki fakahoko e Sesu tona minisitelio ʼi te kele, ʼi te temi ʼaē neʼe mavae ai ia Tela pea mo tona famili​—mo Apalamo (ʼaē neʼe higoa ki muli age ko Apalahamo) pea mo te ʼohoana ʼo Apalamo, ko Salai (ʼaē neʼe higoa ki muli age ko Sala)—​mai te kolo koloaʼia ko Ule ʼo te kau Kalitia, ʼo ʼolo ki te fenua ko Halane, ʼi te potu tokelau ʼo Mesopotamia. Neʼe nātou nonofo ai ʼo aʼu ki te mate ʼo Tela. Pea ʼi te fakatotonu ʼa Sehova, ko Apalahamo ʼi tona taʼu 75, neʼe fakalaka ʼi te Vaitafe ʼo Eufalate pea mo fagona mai te potu toga pea mo te potu hihifo ʼo ʼalu ki te fenua ʼo Kanaane, ʼo nātou feʼoloʼaki pea mo maʼuʼuli ʼi te ʼu falelā. (Senesi 11:⁠31–12:1, 4, 5; Gāue 7:​2-5) Neʼe hoko te ʼu meʼa ʼaia ʼi te taʼu 1943 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼI te kei nofo ʼa Apalahamo ʼi Halane, neʼe ʼui fēnei e Sehova kia te ia: “ ʼE ʼau fakaliliu anai ia koe ko he puleʼaga lahi pea ʼe ʼau tapuakina anai koe, pea mo ʼau fakalahi anai tou higoa; pea ke ke fakaliliu ia koe ko he tapuakina. Pea ʼe ʼau tapuakiʼi anai ia nātou ʼaē ʼe nātou tapuakiʼi koe, pea ko ʼaē ʼe ina pāui te kovi kia te koe, ʼe ʼau faitutuku anai kia te ia, pea ʼaki ia koe ʼe tapuakina moʼoni anai te ʼu famili fuli ʼo te kele.” Ki muli age, ʼi te kua ʼosi hū ʼa Apalahamo ki te fenua ʼo Kanaane, neʼe toe ʼui fēnei e Sehova: “ ʼE ʼau foaki anai te fenua ʼaenī ki tou hāko.”​—Senesi 12:​2, 3, 7.

5. Koteā te lea faka polofeta ʼāfea ʼaē ʼe pipiki ki te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sehova kia Apalahamo?

5 Neʼe pipiki te fakapapau ʼaē neʼe fai kia Apalahamo ki te tahi ʼu fakapapau ʼa Sehova. ʼI tona fakahagatonu, ʼaki te fakapapau ʼaia, neʼe liliu ai ia Apalahamo ko he tagata maʼuhiga ʼi te hisitolia ʼo te malamanei, ʼo ʼi ai tona pikipikiga mo te fakahoko ʼo te ʼuluaki lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu. ʼI te ʼosi agahala ʼa Atama mo Eva ʼi te ʼōloto ʼo Eteni, neʼe fakamāuʼi nāua e Sehova, pea ʼi te lakaga ʼaia, neʼe ina ʼui fēnei kia Satana, ia ia ʼaē neʼe ina fakahalaʼi ia Eva: “ ʼE ʼau tuku anai he fehiʼa ia koe mo te fafine, ʼi tou hāko pea mo tona hāko. Pea ʼe ina fakavolu anai koe ʼi tou ʼulu pea ʼe ke fakavolu anai ia ia ʼi tona muliʼi vaʼe.” (Senesi 3:​15) Neʼe fakahā e te fuakava ʼaē neʼe fai e Sehova mo Apalahamo, ko te Hāko ʼaē ka ina fakaiku noaʼi anai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Satana, ʼe haʼu anai mai te hākoga ʼo te pateliaka ʼaia.

6. (a) Ko te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sehova kia Apalahamo, neʼe hoko ʼaki ia ai? (b) Koteā te fuakava ʼaē neʼe fai mo Apalahamo?

6 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sehova neʼe faka ʼuhiga ki he Hāko, koia neʼe tonu ai ke maʼu e Apalahamo hona foha, ke hifo mai ai te Hāko. Kae ko ia mo Sala neʼe kua nā matutuʼa pea neʼe mole hanā tamasiʼi. Kae ki muli age, neʼe tapuakiʼi nāua e Sehova, ʼo ina fai te milakulo ke feala kia nāua ke nā maʼu hanā tamasiʼi, pea neʼe fānauʼi e Sala he tama maʼa Apalahamo, ko Isaake, ʼo taupau ai te fakapapau ʼo ʼuhiga mo te hāko. (Senesi 17:15-​17; 21:​1-7) Hili kiai te ʼu taʼu, ʼi te ʼosi ʼahiʼahiʼi ʼo te tui ʼa Apalahamo​—ʼo aʼu aipe la ki te ʼahiʼahiʼi ʼo ia peʼe ina tali ke momoli tona foha ʼofaina ko Isaake ko he sakilifisio—​neʼe toe fai e Sehova tana fakapapau kia Apalahamo: “ ʼE ʼau tapuakiʼi moʼoni anai ia koe pea ʼe ʼau fakahahaʼi moʼoni anai tou hāko ke hage ko te ʼu fetuʼu ʼo te lagi pea ke hage ko te ʼu fisiʼi ʼone ʼaē ʼe ʼi te matatai, pea ʼe maʼu anai e tou hāko te matapā ʼo tona ʼu fili. Pea ʼaki tou hāko ʼe tapuakina moʼoni ai anai te ʼatu puleʼaga fuli pe ʼo te kele, koteʼuhi he neʼe ke fakalogo ki toku leʼo.” (Senesi 22:15-​18) ʼE tautau fakahigoaʼi te fakapapau lahi ʼaia ko te fuakava ʼa Apalahamo, pea ko te fuakava foʼou ʼaē ka fakahā ki muli age, ʼe ʼi ai anai tona pikipikiga lahi mo te fuakava ʼaia.

7. Neʼe tuputupu feafeaʼi te kaugamālie ʼo te hāko ʼa Apalahamo, pea he koʼe neʼe nātou ʼolo ʼo nonofo ʼi Esipito?

7 ʼAki te temi, neʼe maʼu e Isaake tana ʼu māhaga tagata, ko Esau mo Sakopo. Neʼe fili e Sehova ke liliu ia Sakopo ko te kui ʼo te Hāko ʼaē neʼe ina Fakapapauʼi mai. (Senesi 28:10-​15; Loma 9:​10-​13) Neʼe maʼu e Sakopo tona ʼu foha e toko 12. ʼE mahino ia, kua hoko mai te temi ʼaē neʼe tonu ke tuputupu ai te hākoga ʼo Apalahamo. Neʼe kua lalahi te ʼu foha ʼo Sakopo, ko ʼihi ia nātou neʼe kua maʼu fānau, pea ʼuhi ko te hoge ʼaē neʼe tō ki tonatou fenua, neʼe maʼua ai ke nātou ʼolo ki Esipito, pea ʼi te fenua ʼaia, ʼaki te finegalo ʼo te ʼAtua, neʼe kua teuteuʼi ia meʼa fuli maʼa nātou e Sosefo, te foha ʼo Sakopo. (Senesi 45:​5-​13; 46:26, 27) Hili kiai ni ʼu taʼu, pea ʼosi te hoge ʼaē neʼe hoko ʼi Kanaane. Kae neʼe nofo te famili ʼo Sakopo ʼi Esipito​—ʼi te kamata neʼe ko te ʼu hahaʼi neʼe fai kia nātou te tali kāiga, kae ki muli age neʼe nātou liliu ko he ʼu kaugana. ʼI te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo totatou temi, hili kiai taʼu e 430 ʼo te kua fakalaka ʼa Apalahamo ʼi Eufalate, neʼe faka ʼāteaina ai e Moisese ia te hākoga ʼo Sakopo mai Esipito. (Ekesote 1:​8-​14; 12:40, 41; Kalate 3:​16, 17) ʼI te temi leva ʼaia, neʼe tokaga ia Sehova ki te fuakava ʼaē neʼe ina fai mo Apalahamo.​—Ekesote 2:​24; 6:​2-5.

“Te Fuakava ʼĀfea”

8. Koteā te fuakava ʼaē neʼe fai e Sehova mo te hākoga ʼo Sakopo ʼi Sinai, pea koteā tona pikipikiga mo te fuakava ʼaē neʼe ina fai mo Apalahamo?

8 ʼI te ʼolo ʼaē ʼa Sakopo pea mo tona ʼu foha ki Esipito, neʼe ko te foʼi famili katoa ʼaē neʼe ʼolo kiai, kae ʼi te mavae ʼo tonatou hākoga mai Esipito, neʼe ko te ʼu telepi kaugamālie. (Ekesote 1:​5-7; 12:37, 38) ʼI muʼa ʼo tonatou fakahū e Sehova ki Kanaane, neʼe ina taki nātou ki te potu toga, ki te vaʼe moʼuga ko Holepe (peʼe ko Sinai) ʼi Alape. ʼI te moʼuga ʼaia, neʼe ina fai ai te fuakava mo nātou. Neʼe fakahigoaʼi ko “te fuakava ʼāfea,” moʼo fakakeheʼi mo “te fuakava foʼou.” (2 Kolonito 3:​14) ʼAki te fuakava ʼāfea ʼaia, neʼe fakahoko e Sehova ʼi hona ʼaluʼaga fakatātā, te fakapapau ʼaē neʼe ina fai kia Apalahamo.

9. (a) Koteā te ʼu meʼa e fā ʼaē neʼe fakapapau e Sehova ʼe ina fakahoko anai ʼaki te fuakava ʼa Apalahamo? (b) Koteā te tahi ʼu fealagia ʼaē neʼe maʼu ki muli age ʼaki te fuakava ʼaē neʼe fai e Sehova mo Iselaele, pea neʼe fakalogo kiteā te maʼu ʼo te ʼu fealagia ʼaia?

9 Neʼe fakamahino age e Sehova ki Iselaele te faka ʼuhiga ʼo te fuakava ʼaia: “Kapau ʼe koutou fakalogo lelei ki toku leʼo pea mo koutou taupau fakalelei taku fuakava, pea ʼe koutou liliu moʼoni anai ko toku koloā makehe ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga fuli, heʼe ko te kele katoa ʼe ʼaʼaku. Pea ko koutou, ʼe koutou liliu anai maʼaku ko he puleʼaga faka pelepitelo pea mo he puleʼaga maʼoniʼoni.” (Ekesote 19:​5, 6) Neʼe fakapapau e Sehova ʼe liliu anai te hāko ʼo Apalahamo (1) ko he puleʼaga lahi, (2) ʼe mālo anai ʼi tona ʼu fili, (3) ʼe ina maʼu anai te fenua ʼo Kanaane, pea (4) ʼaki te hāko ʼaia, ʼe tapuakina ai anai te ʼu puleʼaga. ʼI te temi ʼaia, neʼe ina fakahā ki Iselaele te fealagia ʼaē ke nātou maʼu te ʼu tapuakina ʼaia ʼi tonatou ʼuhiga hahaʼi ʼaē neʼe fili “ko he puleʼaga faka pelepitelo pea mo he puleʼaga maʼoniʼoni,” mo kapau ʼe nātou fakalogo ki tana ʼu fakatotonu. Neʼe tali koa e te kau Iselaelite ke nātou kau ki te fuakava ʼaia? Neʼe nātou tali fuli fēnei: “Ko meʼa fuli ʼaē kua folafola kiai ia Sehova, ʼe mātou lotolelei ke mātou fai.”​—Ekesote 19:8.

10. Neʼe fakatuʼutuʼu feafeaʼi e Sehova ia Iselaele ke liliu ko he puleʼaga, pea koteā ʼaē neʼe ina loto ke nātou fai?

10 Koia, neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ia Iselaele ke liliu ko he puleʼaga. Neʼe ina foaki kia nātou te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga fai ʼo te tauhi pea mo tonatou maʼuli. Tahi ʼaē meʼa, neʼe ina toe foaki foki kia nātou he tapenakulo (ki muli age, neʼe ko te fale lotu ʼaē neʼe tuʼu ʼi Selusalemi) pea mo he ʼu pelepitelo ke nātou fakahoko te gāue taputapu ʼi te tapenakulo. Neʼe faka ʼuhiga te taupau ʼo te fuakava ʼaia, ke nātou fakalogo ki te ʼu lao ʼa Sehova, pea tāfito, ke nātou tauhi kia te ia tokotahi pe. Neʼe ʼui fēnei e te ʼuluaki fakatotonu ʼo te ʼu Folafola e Hogofulu, te tafitoʼaga ʼo te ʼu lao ʼaia: “Ko ʼau ia Sehova, tou ʼAtua, ia ia ʼaē neʼe ina fakamavae koe mai te fenua ʼo Esipito, mai te ʼapi ʼo te kau kaugana. ʼAua naʼa ʼi ai hou tahi ʼu ʼatua ʼi ʼoku muʼa.”​—Ekesote 20:​2, 3.

Te ʼu Tapuakina ʼAē Neʼe Maʼu ʼAki Te Fuakava ʼo Te Lao

11, 12. Neʼe hoko feafeaʼi ki Iselaele te ʼu fakapapau ʼo te fuakava ʼāfea?

11 Neʼe hoko koa ki Iselaele te ʼu fakapapau ʼo te fuakava ʼo te Lao? Neʼe liliu koa ia Iselaele ko “he puleʼaga maʼoniʼoni”? ʼI tonatou ʼuhiga hōloga ʼo Atama, ko te kau Iselaelite neʼe ko te ʼu hahaʼi agahala. (Loma 5:​12) Kae ʼi te Lao, neʼe momoli te ʼu sakilifisio moʼo ʼuʼufi tanatou ʼu agahala. ʼO ʼuhiga mo te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe momoli ʼi te taʼu fuli ʼi te ʼAho ʼo te ʼu Faifakalelei, neʼe ʼui fēnei e Sehova: “ ʼI te ʼaho ʼaia ʼe fai anai maʼa koutou he faifakalelei, ke koutou maʼa. ʼE fakamaʼa anai koutou mai takotou ʼu agahala fuli ia muʼa ʼo Sehova.” (Levitike 16:30) Koia, ʼi tanatou fakalogo, neʼe liliu ia Iselaele ko he puleʼaga maʼoniʼoni, neʼe fakamaʼa ki te tauhi ʼaē kia Sehova. Kae neʼe fakalogo tonatou ʼuhiga maʼa ki tanatou mulimuli ki te Lao pea mo tanatou fai tuʼumaʼu he ʼu sakilifisio.

12 Neʼe liliu koa ia Iselaele ko “he puleʼaga faka pelepitelo”? ʼI te kamata, neʼe ko te puleʼaga pea neʼe Hau ia Sehova kia nātou mai selo. (Isaia 33:22) Ki muli age, neʼe tohi ʼi te fuakava ʼo te Lao te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼaē ka hau ʼi te puleʼaga, he ki muli age neʼe fakafofoga ia Sehova e te ʼu hau ʼaē neʼe nātou pule ʼi Selusalemi. (Teutalonome 17:14-​18) Kae ko Iselaele neʼe ko he puleʼaga faka pelepitelo koa? Neʼe ʼi ai te kau pelepitelo neʼe nātou fai te tauhi taputapu ʼi te tapenakulo. Ko te tapenakulo (ʼaē neʼe liliu ki muli age ko te fale lotu) neʼe ko te potu tāfito ʼaia ʼo te tauhi maʼa, kia nātou ʼaē neʼe Iselaelite pea mo nātou ʼaē neʼe mole Iselaelite. Pea neʼe ko te puleʼaga pe ʼaia e tahi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua moʼo fakahā ʼo te ʼu moʼoni ki te malamanei. (2 Fakamatala 6:​32, 33; Loma 3:​1, 2) Neʼe mole ko te kau pelepitelo Levite ʼāteaina pe ʼaē neʼe ko he kau “fakamoʼoni” ʼa Sehova, kae neʼe toe kau foki ki ai mo te kau Iselaelite agatonu fuli. Ko Iselaele neʼe ko te “tagata kaugana” ʼa Sehova, pea neʼe akoʼi ia ia ke ina ‘fakamatala tona fakavikiviki.’ (Isaia 43:10, 21) Neʼe tokolahi te kau matāpule agavaivai neʼe nātou sio ki te gāue ʼo te mālohi ʼo Sehova maʼa tana hahaʼi pea neʼe nātou fia kau ki te tauhi maʼa. Neʼe nātou liliu ai ko he ʼu poloselite. (Sosue 2:​9-​13) Kae ko te telepi pe e tahi ʼaē neʼe ina fai te gāue ʼo te ʼu pelepitelo kua fakanofo.

Te ʼu Poloselite ʼi Iselaele

13, 14. (a) He koʼe ʼe feala ke tou ʼui neʼe mole kau te kau poloselite ki te fuakava ʼo te Lao? (b) He koʼe ʼe ʼui neʼe mulimuli te kau poloselite ki te fuakava ʼo te Lao?

13 Neʼe koteā te ʼaluʼaga ʼo te kau poloselite ʼaia? ʼI te temi ʼaē neʼe fai ai e Sehova tana fuakava, neʼe ina fai pe mo te kau Iselaelite; ko te “toe hahaʼi tokolahi pea mo kehekehe,” logope la neʼe nātou fakatahi mo te kau Iselaelite ʼi te ʼaho ʼaē neʼe fai ai te fuakava ʼaia, kae neʼe mole ʼui ʼe nātou kau ki te fuakava ʼaia. (Ekesote 12:38; 19:​3, 7, 8) Neʼe mole kau tanatou ʼu ʼuluaki foha ki te totogi ʼaē neʼe lau maʼa te ʼu ʼuluaki foha ʼo Iselaele. (Faka au 3:​44-​51) Hili kiai te ʼu taʼu ʼe lauʼi hogofulu, ʼi te temi ʼaē neʼe vaevae ai te fenua ʼo Kanaane ki te ʼu telepi ʼo Iselaele, neʼe mole vaheʼi he koga ʼo te fenua kia nātou ʼaē neʼe tauhi kia Sehova, ʼaē neʼe mole ko he kau Iselaelite. (Senesi 12:7; Sosue 13:​1-​14) Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe mole fai te fuakava ʼo te Lao mo te kau poloselite. Kae neʼe mulimuli te hahaʼi tagata poloselite ki te lao, ʼo nātou silikosisio. Neʼe nātou mulimuli ki tona ʼu lekula, pea neʼe ʼaoga kia nātou tana ʼu fakatuʼutuʼu. Ko te kau poloselite ʼo feiā mo te kau Iselaelite, neʼe nātou mulimuli ki te fuakava ʼo te Lao.​—Ekesote 12:48, 49; Faka au 15:14-​16; Loma 3:​19.

14 Ohage la, kapau neʼe matehi hala e he poloselite he tahi, neʼe feala ohage ko te Iselaelite, ke hola ki te kolo ʼo te hāofaki. (Faka au 35:15, 22-​25; Sosue 20:9) ʼI te ʼAho ʼo te ʼu Faifakalelei, neʼe fai te sakilifisio “maʼa te kokelekasio katoa ʼo Iselaele.” ʼI tanatou kau ki te kokelekasio ʼaia, neʼe kau te kau poloselite ʼi te ʼu toʼotoʼoga ʼaia, pea neʼe ʼaoga te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe fai, ki te fakamolemole ʼo tanatou ʼu agahala. (Levitike 16:​7-​10, 15, 17, 29; Teutalonome 23:​7, 8) ʼI te fakatahi lelei ʼa te kau poloselite pea mo te kau Iselaelite ʼi te Lao, neʼe nātou toe maʼu mo nātou ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, te ʼu fua lelei ʼo te ʼuluaki ‘kalavi ʼo te puleʼaga’ ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te kau Sutea. ʼAki te meʼa ʼaia, neʼe liliu ai ia “Nikola, te tagata poloselite mai Atiokia” ko he Kilisitiano, pea neʼe filifili ke kau ʼi te ʼu “tagata ʼe toko fitu ʼaē neʼe fai te ʼu fakamoʼoni lelei ʼo ʼuhiga mo nātou,” pea neʼe fakanofo ke nātou tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga ki te kokelekasio ʼo Selusalemi.​—Mateo 16:19; Gāue 2:​5-​10; 6:​3-6; 8:​26-​39.

ʼE Tapuakiʼi e Sehova Te Hāko ʼo Apalahamo

15, 16. Neʼe hoko feafeaʼi te fuakava ʼaē neʼe fai e Sehova mo Apalahamo ʼaki te fuakava ʼo te Lao?

15 ʼI te liliu ʼo te hākoga ʼo Apalahamo ko he puleʼaga ʼe mulimuli ki te Lao, neʼe tapuakiʼi nātou e Sehova, ʼo mulimuli ki te fakapapau ʼaē neʼe ina fai ki te pateliaka. ʼI te taʼu 1473 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko Sosue ʼaē neʼe ina toʼo te tuʼulaga ʼo Moisese, neʼe ina takitaki te kau Iselaelite ki te fenua ʼo Kanaane. Ki muli age, ko te vaevae ʼo te fenua ki te ʼu telepi neʼe ko te fakahoko ʼaia ʼo te fakapapau ʼa Sehova ke ina foaki te fenua ki te hākoga ʼo Apalahamo. ʼI te temi ʼaē neʼe nofo agatonu ai ia Iselaele, neʼe fakahoko e Sehova tana fakapapau ʼaē ke ina foaki kia nātou te mālo ki tonatou ʼu fili. Neʼe hoko tāfito te faʼahi ʼaia lolotoga te nofo Hau ʼa Tavite. ʼI te temi ʼo te foha ʼo Tavite, ko Salomone, neʼe fakahoko ai te tolu koga ʼo te fuakava ʼaē neʼe fai mo Apalahamo. “Neʼe kaugamālie ia Suta pea mo Iselaele, ohage tonatou kaugamālie ko te ʼu fisiʼi ʼone ʼaē ʼi te matatai; neʼe nātou kakai, pea mo nātou ʼiʼinu pea mo nātou fakafiafia.”​—1 Hau 4:​20.

16 Kae ʼe tapuakina feafeaʼi anai te ʼu puleʼaga ʼaki ia Iselaele, te hāko ʼo Apalahamo? Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi ki muʼa atu, ko Iselaele neʼe ko te hahaʼi makehe ʼa Sehova, tana fakafofoga ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga. ʼI muʼa ʼo te hū ʼa Iselaele ki Kanaane, neʼe ʼui fēnei e Moisese: “Koutou fiafia, ia koutou ʼu puleʼaga mo tana hahaʼi.” (Teutalonome 32:⁠43) Neʼe ʼio te tokolahi ʼo te kau matāpule ki te fakaafe ʼaia ʼaē neʼe fai kia nātou. Neʼe kua mulimuli “te toe hahaʼi tokolahi pea mo kehekehe” ia Iselaele ʼi tana mavae ʼi Esipito, pea neʼe nātou sio mata ki te mālohi ʼo Sehova ʼi te toafa, pea mo nātou logo ki te tala ʼa Moisese ke nātou fakafiafia. (Ekesote 12:​37, 38) Ki muli age, neʼe ʼohoana te fafine Moapite ko Lute mo te tagata Iselaelite ko Poase, pea neʼe liliu ko te kui fafine ʼa te Mesia. (Lute 4:​13-​22) Ko te tagata Kenite ko Seonatape pea mo tona hākoga, pea mo te tagata Etiopea ko Epeti-Meleki, neʼe nātou pipiki maʼu ki te ʼu pelesepeto faitotonu ʼa te ʼAtua, ʼi te temi ʼaē neʼe mole kei nofo agatonu ai te tokolahi ʼo te kau Iselaelite. (2 Hau 10:15-​17; Selemia 35:​1-​19; 38:​7-​13) ʼI te Puleʼaga ʼo Pelesia, neʼe tokolahi te kau matāpule neʼe nātou liliu ko te kau poloselite, pea neʼe nātou lagolago ki Iselaele moʼo tauʼi tona ʼu fili.​—Esitele 8:​17, kiʼi nota ʼi te lalo pasina.

Neʼe ʼAoga Ke ʼi Ai He Fuakava Foʼou

17. (a) He koʼe neʼe līaki e Sehova te puleʼaga ʼo te potu tokelau pea mo te puleʼaga ʼo te potu toga ʼo Iselaele? (b) Koteā ʼaē neʼe hoko ʼaki te līaki katoa ʼo te kau Sutea?

17 Koia, ke feala hana maʼu katoa te fakapapau ʼa te ʼAtua, neʼe tonu ki te puleʼaga makehe ʼa te ʼAtua ke nofo agatonu. Kae neʼe mole nofo agatonu ia Iselaele. ʼE moʼoni neʼe ʼi ai te kau Iselaelite neʼe nātou tui mālohi ki te ʼAtua. (Hepeleo 11:32–12:1) Kae neʼe lahi te ʼu lakaga neʼe maliu ai te puleʼaga ʼaia ʼo tauhi ki te ʼu ʼatua pagani, ʼi tanatou fakaʼamu ʼaē ke nātou maʼu ai he ʼu koloā. (Selemia 34:​8-​16; 44:​15-​18) Neʼe nātou fulihi kehe te faka ʼuhiga ʼo te Lao, pe neʼe nātou meʼa noaʼi. (Nehemia 5:​1-5; Isaia 59:​2-8; Malakia 1:​12-​14) ʼI te ʼosi mate ʼo Salomone, neʼe vaheʼi lua ia Iselaele, ʼo liliu ko te puleʼaga ʼo te potu tokelau pea mo te puleʼaga ʼo te potu toga. ʼI te agatuʼu ʼa te puleʼaga ʼo te potu tokelau, neʼe tala fēnei e Sehova: “ ʼUhi ko tau līaki te ʼatamai mālama, ʼe ʼau toe līaki anai mo koe ke ʼaua naʼa ke toe fai te ʼu gāue faka pelepitelo kia te ʼau.” (Osea 4:6) Neʼe toe tauteaʼi lahi foki mo te puleʼaga ʼo te potu toga, ʼuhi ko tana heʼe agatonu ki te fuakava. (Selemia 5:​29-​31) ʼI te līaki e te kau Sutea ia Sesu ʼi tona ʼuhiga Mesia, neʼe toe feiā mo Sehova, neʼe ina līaki ia nātou. (Gāue 3:​13-​15; Loma 9:⁠31–10:4) Ki muli age, neʼe fai e Sehova te fakatuʼutuʼu foʼou ke fakahoko katoa te fuakava ʼaē neʼe ina fai mo Apalahamo.​—Loma 3:​20.

18, 19. Koteā te fakatuʼutuʼu foʼou ʼaē neʼe fai e Sehova moʼo fakahoko katoa ʼo te fuakava ʼaē neʼe ina fai mo Apalahamo?

18 Ko te fakatuʼutuʼu foʼou ʼaia neʼe ko he fuakava foʼou. Neʼe fakakikite e Sehova te faʼahi ʼaia, ʼi tana ʼui fēnei: “ ‘Koʼeni ʼe hoko mai te ʼu ʼaho,’ ko te tala ʼaia ʼa Sehova, ‘ ʼe ʼau fai anai mo te ʼapi ʼo Iselaele pea mo te ʼapi ʼo Suta te fuakava foʼou’ . . . ‘Koʼeni te fuakava ʼaē ʼe ʼau fai anai mo te ʼapi ʼo Iselaele, ʼi te hili ʼo te ʼu ʼaho ʼaia,’ ko te tala ʼaia ʼa Sehova. ‘ ʼE ʼau ʼai anai taku lao kia nātou, pea ʼe ʼau tohi anai ʼi ʼonatou loto. Pea ʼe ʼau liliu anai ko tonatou ʼAtua pea ʼe nātou liliu anai ko taku hahaʼi.’ ”​—Selemia 31:31-​33.

19 ʼE ko te fuakava foʼou ʼaia ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu ʼi te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. ʼI te lakaga ʼaia, neʼe ina fakahā ko te fuakava ʼaē neʼe fakapapauʼi mai, kua ʼamanaki hoko ʼi tana kau tisipulo pea mo Sehova, pea ʼe ko Sesu te Fakahokoʼaga ʼo te fuakava ʼaia. (1 Kolonito 11:25; 1 Timoteo 2:5; Hepeleo 12:24) ʼAki te fuakava foʼou ʼaia, ʼe fakahoko anai e Sehova, ʼi hona ʼaluʼaga faka kolōlia pea mo tologa, te fakapapau ʼaē neʼe ina fai kia Apalahamo, ohage ko te meʼa ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaē ʼe hoa mai.

Ke Koutou Fakamahino?

◻ Koteā ʼaē neʼe fakapapauʼi e Sehova ʼi te fuakava ʼaē neʼe ina fai mo Apalahamo?

◻ Neʼe fakahoko feafeaʼi e Sehova ki Iselaele te fuakava ʼaē neʼe ina fai mo Apalahamo?

◻ Neʼe ʼaoga feafeaʼi te fuakava ʼāfea ki te kau poloselite?

◻ He koʼe neʼe ʼaoga ke ʼi ai he fuakava foʼou?

[Paki ʼo te pasina 9]

ʼAki te fuakava ʼo te Lao, neʼe fakahoko e Sehova ʼi hona ʼaluʼaga veliveli te fuakava ʼaē neʼe ina fai mo Apalahamo

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae