Hāofaki Tou Higoa
KO TE tagata ʼaē ʼe ina fai he ʼu paki matalelei ʼo te ʼu fale, ʼe tupu ai he vikiʼi ʼo tona higoa ʼi tona ʼuhiga tagata tufuga faiva. Ko he finemui ʼe kei ako ʼe ina maʼu he ʼu nota lelei, ʼe ʼiloa ia ʼi tana ako lelei. Māʼia mo ia ʼaē ʼe mole ina fai he meʼa, ʼe fakahigoaʼi ko he tagata pikoʼelo. Moʼo fakaʼiloga lelei te maʼuhiga ʼaē ke kita maʼu he higoa matalelei, ʼe tala fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko he higoa matalelei ʼe maʼuhiga age ia ʼi te ʼu koloā lalahi, pea ko he matagafua matalelei ʼe maʼuhiga age ia ʼi te siliva pea mo te aulo.”—Tāʼaga Lea 22:1, An American Translation.
Ko he higoa matalelei ʼe kita maʼu ʼaki he ʼu kiʼi gāue ʼe kita fai lolotoga he temi. Kae ʼaki he agavale pe e tahi ʼe feala ke pulinoa fuli te ʼu faʼahi ʼaia. Ohage la, ko he felāveʼi fakasino heʼeʼaoga pe e tahi ʼe feala ke ina ʼulihi he matagafua matalelei. ʼI te Tohi-Tapu, ʼi te kapite 6 ʼo te tohi ʼo te Tāʼaga Lea, ʼe fakahā ai e te Hau ko Salomone ʼo te Iselaele ʼāfea, he fakatokaga ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe feala ke nātou ʼulihi totatou matagafua, pea mo maumauʼi tatatou felogoi mo Sehova ʼAtua. ʼE kau ai te ʼu fakapapau fakavale, te pikoʼelo, te aga fakakākā, pea mo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga—ko te ʼu faʼahi tāfito ʼaia ʼe fehiʼa kiai ia Sehova. Ko te fakalogo ki te tokoni ʼaia ʼe ʼaoga anai kia tatou ke tou hāofaki totatou higoa.
Hāofaki Ia Koe Mai Te ʼu Fakapapau Fakavale
ʼE kamata te kapite 6 ʼo te Tāʼaga Lea ʼaki te ʼu kupu ʼaenī: “Ê toku foha, kapau neʼe ke tali maʼua ki tou tatau, kapau neʼe ke tā ki te nima ʼo te matāpule, kapau neʼe ke efihia ʼi te hele ʼaki te ʼu palalau ʼo tou gutu, pea kapau neʼe puke koe e te ʼu palalau ʼo tou gutu, foha, fai te potu ʼaenī, pea ke hāofaki ia koe, koteʼuhi kua ke haʼu ʼi te ʼalofi nima ʼo tou tatau: ʼAlu ʼo faifakalelei ki tou tatau pea mo fakakinauʼi ia ia.”—Tāʼaga Lea 6:1-3.
ʼE tokoni mai te tāʼaga lea ʼaenī ke ʼaua naʼa tou fai he fakatuʼutuʼu matani gāue mo niʼihi, kae tāfito ʼaki te kau matāpule. ʼE moʼoni, neʼe tonu ki te kau Iselaele ke nātou ‘lagolago ki tonatou tēhina ʼaē neʼe masiva pea kua liliu ʼo vaivai ʼi te faʼahi fakakoloa.’ (Levitike 25:35-38) Kae ko ʼihi kau Iselaele ʼaē neʼe fai fakatuʼutuʼu neʼe nātou pikisia ʼi te ʼu matani gāue fakakākā, pea neʼe nātou maʼu falā ʼaki tanatou fakalotoʼi te hahaʼi ke nātou ‘tali maʼua’ maʼa nātou. Kae ko nātou ʼaē neʼe nātou tali maʼua neʼe nātou huʼi leva te ʼu maʼua ʼo te kau Iselaele ʼaē neʼe fai fakatuʼutuʼu. ʼE feala pe ke hoko te ʼu taʼi ʼaluʼaga ʼaia ʼi te temi nei. Ohage la, ʼe lagi fakamaʼua e he ʼu matani gāue ʼe palu falā, ke ʼi ai muʼa he tahi tagata ke sinie ʼi muʼa ʼo te foaki he maʼua falā ʼe nātou fakafuafua ʼe ʼi ai tona ʼu tuʼutāmaki. ʼE ko he agavale te foimo fai ʼo he fakapapau feiā ki niʼihi! Koʼena la he meʼa ʼe feala ke tou fihifihia ai ʼi te faʼahi ʼo te falā, ʼo feala ai ke maʼu mele totatou higoa ʼi te ʼu fale paʼaga pea ia muʼa ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe tou tuʼu maʼua ki ai!
Kae koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe tou tau mo he ʼaluʼaga faigataʼa he neʼe tou fai he fakatuʼutuʼu neʼe hage ʼi te kamata ʼe ko he faʼahi ʼe fakapotopoto, kae ʼi tatatou ʼosi sivisivi fakalelei ʼe tou fakatokagaʼi ʼe ko he aga fakavale ia? Koʼeni te tokoni: Tuku keheʼi te fiatuʼu kae “ ʼalu ʼo faifakalelei ki tou tatau pea mo fakakinauʼi ia ia”—ʼaki he ʼu kole mamahi. Kapau ʼe feala, pea ʼe tonu ke tou fai ia meʼa fuli ʼi te fakahagatonu. ʼE ʼui fēnei e te tohi maʼuhiga: “Koutou faigaʼi ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli ke koutou tonu tahi mo ia ʼaē neʼe koutou fai fakatuʼutuʼu, pea koutou fakatokatoka te faʼahi ʼaia, ke ʼaua naʼa tō kovi kia koutou pea mo tokotou famili.” Pea ʼe tonu ke foimo fai fakavilivili te faʼahi ʼaia, koteʼuhi ʼe toe ʼui fēnei e te hau: “ ʼAua naʼa ke tuku ke moe ʼou mata peʼe ke tuku ke tulemoe tou ʼu mata gigila. Hāofaki ia koe ohage ko he kaseli mai te nima, pea ohage ko he manulele mai te nima ʼo te tagata kapu manulele.” (Tāʼaga Lea 6:4, 5) ʼE lelei age hakita foimo mavae mai he fakatuʼutuʼu ʼe mole fakapotopoto mo kapau ʼe feala, ʼi hakita piki ʼi ai.
Tou Faʼa Gāue Ohage Ko Te Foʼi Lō
ʼE tokoni fēnei e Salomone: “ ʼAlu ki te foʼi lō, tagata piko; fakatokagaʼi tona ʼu ala pea ke ke liliu ʼo poto.” Koteā te poto ʼaē ʼe tou lava maʼu mai te ʼu ala ʼo te foʼi lō? ʼE tali fēnei e te hau: “Logope la ʼe mole hona kamutoa, hona ofisie, peʼe ko hona pule, ʼe ina teuteuʼi tana meʼa kai ʼi te temi vela; neʼe ina tānaki tana ʼu meʼa kai ʼi te temi taʼukai.”—Tāʼaga Lea 6:6-8.
ʼE fakaofoofo te fakaʼaluʼalu ʼa te ʼu gāue ʼo te ʼu foʼi lō pea mo tanatou felagolagoʼaki. ʼAki te poto ʼaē neʼe foaki age kia nātou, ʼe nātou tānaki tanatou meʼa kai ki te temi ka haʼu. ʼE moʼoni ʼe mole ʼi ai ‘honatou kamutoa, peʼe ko honatou ofisie, peʼe ko honatou pule.’ ʼE moʼoni ʼe ʼi ai te fineʼaliki ʼo te ʼu foʼi lō, kae ʼe fineʼaliki pe ia mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe ina fakatō tona ʼu fua, pea ʼe ko ia te faʼe ʼo te ʼu lō ʼo te nofoʼaga ʼaia. ʼE mole ina fakatotonu he meʼa. Tatau aipe peʼe mole ʼi ai he tahi moʼo takitaki ʼo nātou, peʼe ko he tahi moʼo leʼoleʼo ʼo nātou, kae ʼe hoko atu pe te gāue kinakina ʼa te ʼu foʼi lō.
Ohage ko te foʼi lō, ʼe tonu koa ke tou faʼa gāue mo tatou? Ko te gāue mālohi pea mo te faigaʼi ke hikihiki tatatou gāue, ʼe ko he meʼa lelei kia tatou tatau aipe peʼe leʼoleʼo tatou peʼe kailoa. ʼE moʼoni ia, ʼe tonu ke tou fai lelei tatatou gāue, peʼe ʼi te faleako peʼe ʼi te fale gāue, peʼe ko tatatou ʼu gāue fakalaumālie. Ohage pe ko te ʼu lelei ʼaē ʼe maʼu e te foʼi lō ʼuhi ko tana faʼa gāue, ʼo toe feiā aipe ʼe loto e te ʼAtua ke tou ‘sio ki te lelei ʼo tatatou gāue kinakina katoa.’ (Tagata Tānaki 3:13, 22; 5:18) Ko he leʼo ʼo loto ʼe maʼa pea mo he loto fīmālie, ʼe ko te ʼu fakapale ʼaia ʼo he gāue kinakina.—Tagata Tānaki 5:12.
ʼAki te ʼu fehuʼi e lua ʼaē ʼe ina uga tatou ke tou fakakaukau, ʼe faigaʼi e Salomone ke ina fakaʼala ia ia ʼaē ʼe piko mai tana fakaʼaoʼaoganoa: “ ʼE ke takoto anai ʼo aʼu ki ʼafea tagata piko? Ko ʼafea ʼaē ka ke ʼala ai?” Moʼo faʼifaʼitaki te ʼu palalau ʼa te tagata piko, ʼe hoko atu fēnei e te hau: “Ko he kiʼi moe siʼi pe, ko he kiʼi kemo siʼi pe, mo he kiʼi ʼukuma siʼi pe ʼo te ʼu nima ʼo ke takoto, pea ʼe haʼu anai tou maʼuli masiva ohage ko he tagata ʼe taka haʼele, pea mo tou fakaʼatuʼatu ohage ko he tagata ʼe ʼi ai hana mahafu.” (Tāʼaga Lea 6:9-11) ʼI te moemoe fīmālie ʼa te tagata piko, ʼe haʼu vave kia ia te maʼuli masiva ohage ko he tagata māmio kovi, pea ko te hoge ʼe ina ʼohofiʼi ia ia ohage he tagata ʼe ʼi ai hana mahafu. Ko te ʼu gāueʼaga ʼa te tagata piko ʼe homo vave ai te vao kovi pea mo te vao talatala. (Tāʼaga Lea 24:30, 31) ʼE pulinoa vave tana matani gāue. ʼE tali fualoa koa e he patolo he tagata piko? Pea ʼe lava maʼu feafeaʼi he ʼu nota lelei ʼo he tahi ʼe piko ʼi te ako?
Tou Agatonu
Moʼo fakahā lelei te tahi faʼahiga aga ʼe fakatupu kovi ki te matagafua ʼo he tahi ʼi tana ʼu felogoi mo te hahaʼi pea mo te ʼAtua, ʼe toe ʼui fēnei e Salomone: “Ko he tagata ʼe mole hona ʼuhiga, ko he tagata fakatupu mamahi, ʼe haʼele, ʼo ina fakaʼaogaʼi he lea fakapikopiko; ʼe kivi mata, ʼe kamokamo mo tona vaʼe, ʼe ina hinoʼi ʼaki tona ʼu kauʼi tuhi. Ko te aga fakalialia ʼaē ʼe maʼu ʼi tona loto. ʼI te temi fuli pe ʼe ina faʼufaʼu he fakatuʼutuʼu kovi. Pea ʼe laga kē tuʼumaʼu.”—Tāʼaga Lea 6:12-14.
Ko te agaaga ʼaia ʼo te tagata ʼaē ʼe aga fakakākā. ʼI te agamāhani ʼe faigaʼi e te tagata gutuloi ke mole ʼiloʼi tana kākā. ʼO feafeaʼi? ʼE mole gata ʼaki pe “tana lea fakapikopiko,” kae ʼe ina toe fai foki mo te ʼu kamokamo. ʼE ʼui fēnei mai e te tagata poto: “Ko te kamokamo ʼaki te ʼu nima, te agaaga ʼo te leʼo, pea mo te agaaga ʼo te fofoga, ʼe ko he ʼu puleʼaki neʼe akoako moʼo kākāʼi; ʼi tuʼa ʼe ko he fofoga ʼe fakamalotoloto, kae ʼi loto ʼe ū ai he manatu fakalialia pea mo he loto fakatupu tokakovi.” Ko te taʼi tagata ʼaia ʼe ina faʼufaʼu he ʼu fakatuʼutuʼu kovi pea mo laga kē ʼi te temi fuli. Koteā anai ka hoko ki ai?
ʼE tali fēnei e te hau ʼo Iselaele: “Ko te tupuʼaga ʼaia ʼo te hoko fakafokifā anai ʼo tona malaʼia. Fokifā pe ʼe fakaʼauha anai, pea ʼe mole ʼi ai anai hona faitoʼo.” (Tāʼaga Lea 6:15) Mokā ʼiloʼi tana kākā, pea ʼe laukoviʼi atu aipe te matagafua ʼo te tagata gutuloi. Ko ai anai ʼaē ka toe falala kia ia? ʼE moʼoni ʼe fakamataku te meʼa ʼaē ʼe hoko ki ai, koteʼuhi “ko te kau gutuloi fuli” ʼe nātou kau ʼi te hahaʼi ʼaē ka tau anai mo te mate heʼegata. (Apokalipesi 21:8) Koia, ke tou “agatonu ia meʼa fuli pe.”—Hepeleo 13:18.
Tou Fehiʼa Ki Te Meʼa ʼAē ʼe Fehiʼa Kiai Ia Sehova
Ko te fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi—koʼena te tokoni kia tatou ke ʼaua naʼa tou fai he ʼu aga ʼe fakatupu kovi ki totatou matagafua! ʼE mole tonu koa la ke tou fakalialia ki te meʼa ʼaē ʼe kovi? Kae koteā koa ʼaē ʼe tonu ke tou fehihiʼa kiai? ʼE ʼui fēnei e Salomone: “Ko meʼa e ono ʼe fehiʼa kiai ia Sehova; ʼio, ko meʼa e fitu ʼe fakalialia kiai tona nefesi: ko he ʼu mata ʼe fialahi, ko he ʼalelo ʼe loi, pea mo he ʼu nima ʼe nātou liligi te toto ʼaē ʼe heʼe hala, ko he loto ʼe ina faʼufaʼu he ʼu fakatuʼutuʼu kovi, ko he ʼu vaʼe ʼe nātou fia lele vave ki te meʼa ʼaē ʼe kovi, ko he fakamoʼoni loi ʼe ina fai he ʼu loi, pea mo ʼaē ʼe ina fakatupu he ʼu kē ʼi te vāhaʼa fakatautehina.”—Tāʼaga Lea 6:16-19.
Ko te ʼu koga e fitu ʼaē ʼe talanoa kiai te tāʼaga lea ʼe ko he ʼu koga tāfito, pea ʼe teitei pipiki kiai te ʼu faʼahiga aga kovi fuli. “Ko he ʼu mata ʼe fialahi” pea mo “he loto ʼe ina faʼufaʼu he ʼu fakatuʼutuʼu kovi,” ʼe ko he ʼu agahala ʼe fai ʼi te fakakaukau. “Ko he ʼalelo ʼe loi” pea mo “he fakamoʼoni loi ʼe ina fai he ʼu loi,” ʼe ko he ʼu agahala ʼi te palalau. “Ko he ʼu nima ʼe nātou liligi te toto ʼaē ʼe heʼe hala” pea mo “he ʼu vaʼe ʼe nātou fia lele vave ki te meʼa ʼaē ʼe kovi” ʼe ko he ʼu aga ʼe kovi. Pea ko te faʼahi ʼaē ʼe fehiʼa tāfito kiai ia Sehova, ʼe ko te faʼahiga tagata ʼaē ʼe ina leleiʼia te fakalaga kē ʼi he ʼu hahaʼi neʼe lagi feala ke nonofo fakatahi ʼi te tokalelei. Ko te hiki mai te mataʼi numelo ono ki te fitu, ko tona faka ʼuhiga ʼe mole heʼeki katoa te ʼu aga kovi ʼa te tagata, koteʼuhi ʼe ina fakatuputupu tuʼumaʼu.
ʼI tona fakahagatonu, ʼe tonu ke tou fakalialia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fehiʼa kiai te ʼAtua. Ohage la, ʼaua naʼa tou maʼu “he ʼu mata ʼe fialahi” peʼe tou fia meʼa lahi. Pea ʼe tonu ke ʼaua naʼa tou fatufatu, koteʼuhi ʼe feala noa pe ke fakatupu ai “he ʼu kē ʼi te vāhaʼa fakatautehina.” Kapau ʼe tou ʼave haʼele he ʼu fakamatala ʼe mole lelei, mo he ʼu fatufatu ʼe mole hona fakatafito, peʼe ko he ʼu loi, ʼe lagi mole tou “liligi te toto ʼaē ʼe heʼe hala,” kae ʼe mahino papau ia ʼe feala pe ke tou maumauʼi he matagafua matalelei ʼo he tahi.
“ ʼAua Naʼa Ke Holi Ki Tona Finemui”
ʼE kamata e Salomone te tahi vaega ʼo tana tokoni ʼaki te ʼu palalau ʼaenī: “Ê toku foha, mulimuli ki te fakatotonu ʼo tau tāmai, pea ʼaua naʼa ke līaki te lao ʼo tau faʼe. Nonoʼo maʼu te ʼu meʼa ʼaia ki tou loto; haʼi te ʼu meʼa ʼaia ki tou kia.” Koteā tona tupuʼaga? “Ka ke haʼele anai, pea ʼe ina taki anai koe; ka ke moe anai, pea ʼe ina taupau anai koe; pea ka ke ʼala ake anai, pea ʼe tokaga anai kia te koe.”—Tāʼaga Lea 6:20-22.
ʼE feala koa ke hāofaki moʼoni tatou e he ako Tohi-Tapu mai te hele ʼaē ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga? Ei. ʼE fakaloto mālohiʼi fēnei tatou: “Ko te fakatotonu ʼe ko he mālama taki, pea ko te lao ʼe ko he mālama, pea ko te ʼu fakatonutonu ʼo te akonaki ʼe ko te ala ʼo te maʼuli, moʼo hāofaki koe mai te fafine kovi, mai te gutu fakaoloolo ʼo te fafine matāpule.” (Tāʼaga Lea 6:23, 24) Ko te manatuʼi ʼo te tokoni ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo tona fakaʼaogaʼi ohage ko ‘he mālama ki totatou ʼu vaʼe mo he mālama ki totatou ala,’ ʼe tokoni anai kia tatou ke tou teteke te ʼu fakaafe fakaoloolo ʼaē ʼe fai mai e he fafine peʼe ko he tagata kākā ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.—Pesalemo 119:105.
ʼE tokoni fēnei mai te Hau poto ʼaia: “ ʼAua naʼa ke holi ʼi tou loto ki tona finemui pea ke ʼaua naʼa ina puke koe e tona ʼu mata gigila.” Koteā tona tupuʼaga? “Koteʼuhi maʼa he fafine paomutu, ʼe kita liliu ko he moʼi pane, kae ki te ʼohoana ʼo he tahi tagata ʼe ina tuli he nefesi maʼuhiga.”—Tāʼaga Lea 6:25, 26.
ʼE fakatatau koa e Salomone he fafine tono ki he fafine paomutu? Neʼe lagi manatu ki te faʼahi ʼaia. Peʼe lagi neʼe ina fakakeheʼi te ʼu ikuʼaga ʼo te aga heʼeʼaoga ʼaē ʼe kita fai mo he fafine paomutu, pea mo te ʼu ikuʼaga ʼo he tono mo he ʼohoana ʼo he tahi tagata. Ko ia ʼaē neʼe faiʼaga mo he fafine paomutu, ʼe feala pe ke liliu ko “he moʼi pane”—ko tona faka ʼuhiga ke liliu ʼo masiva ʼaupito. ʼE feala pe ke ina maʼu te ʼu mamahi ʼo te ʼu mahaki ʼaē ʼe tupu mai te ʼu felāveʼi fakasino, ʼaē ʼe kau ai te mahaki fakatupu mate ko te SITA. ʼI te tahi faʼahi, ko ia ʼaē ʼe faiga ke tono mo he tahi tagata pe ko he tahi fafine, ʼe ʼui e te Lao ʼe lahi age anai te tuʼutāmaki ʼaē ka hoko kia ia. Ko te fafine tono ʼe fakatupu tuʼutāmaki ki te “nefesi maʼuhiga” ʼo tona ʼohoana ʼaē ʼe haohaoa. ʼE ʼui fēnei e te tohi: “Ko te meʼa ʼaē ʼe kovi age, he ko te ikuʼaga ʼo ia ʼaē ʼe ina maʼu te faʼahiga maʼuli feiā, ʼe ko te mate. Ko ia ʼaē neʼe agahala ʼe tau ia mo te tūʼa ki te mate.” (Levitike 20:10; Teutalonome 22:22) ʼI te ʼu ʼaluʼaga fuli, logola tona finemui, kae ʼe mole tonu ke tou holi ki te taʼi fafine ʼaia.
‘ ʼAua Naʼa Tou Tānaki He Afi Ki Totatou Fatafata’
Moʼo fakahāhā lelei te kovi ʼo te tono, ʼe fehuʼi fēnei e Salomone: “ ʼE feala koa ki he tagata ke ina tānaki he afi ki tona fatafata ka mole vela ʼona mutuʼi meʼa? Peʼe feala koa ki he tagata ke haʼele ʼi he ʼu mamala kakaha, ka mole vela ʼona vaʼe?” Moʼo fakamahino te faka ʼuhiga ʼo te fakatātā ʼaia, ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE toe feiā pe anai kia ia ʼaē ʼe ina fai hana ʼu felāveʼi mo te ʼohoana ʼo tona tatau: ko ʼaē ʼe fāfā ki te fafine ʼaia ʼe mole hāo anai ʼi te tautea.” (Tāʼaga Lea 6:27-29) Ko ia ʼaē ʼe ina fai te agahala ʼaia ʼe tūʼa moʼoni anai ia.
ʼE fakamanatuʼi fēnei mai kia tatou: “ ʼE mole fehiʼaʼinaʼi he tagata kaihaʼa ʼuhi pe heʼe kaihaʼa moʼo fakafimālieʼi tona nefesi mokā ʼe pakupaku.” Kae ʼe toe ʼui fēnei: “Kae mokā maʼutokā anai, pea ʼe ina liufaki anai ʼo tuʼa fitu; ʼe ina foaki anai te ʼu koloā maʼuhiga fuli ʼo tona ʼapi.” (Tāʼaga Lea 6:30, 31) ʼI te Iselaele ʼāfea, neʼe fakamaʼua ki te tagata kaihaʼa ke ina liufaki he totogi tatau aipe peʼe tonu ke ina huʼi fuli ʼaki tona ʼu koloā.a Kae kia ia ʼaē neʼe tono, ʼe tau mo ia he tūʼa ʼe mamafa age ia, koteʼuhi ʼe mole he takuʼaki ʼo te meʼa ʼaē neʼe ina fai!
ʼE ʼui fēnei e Salomone: “Ko ia ʼaē ʼe tono mo he fafine, ʼe mole lotoʼofa ia.” Ko he tagata ʼe mole lotoʼofa ʼe mole poto, koteʼuhi “ ʼe ina fakapogi tona nefesi.” (Tāʼaga Lea 6:32) ʼE feala ke hā mai ki tuʼa ko he tahi ʼe agalelei, kae ko te tagata ʼo loto ʼe mole tuputupu lelei.
ʼE lahi te ʼu fua kovi ʼe utu e ia ʼaē neʼe tono. “ ʼE ina maʼu anai he tautea pea mo he fakalainoa, pea ʼe mole puli anai tona ufiufi. Koteʼuhi ko te hāūhāū ʼo he tagata mālohi, ʼe ko te fuaʼā, pea ʼe mole ʼofa anai ʼi te ʼaho ʼo te lagavaka. ʼE mole ina tokagaʼi anai he faʼahiga totogi; ʼe ke fiu anai ʼi te hiki ʼo te totogi, kae ʼe mole ina tali anai ia.”—Tāʼaga Lea 6:33-35.
Ko he tagata kaihaʼa ʼe feala ke ina liufaki te meʼa ʼaē neʼe ina kaihaʼa, kae ko ia ʼaē neʼe tono ʼe mole feala ia ke ina fai he totogi. Koteā he fetogi ʼe feala ke ina fakatoʼo ki he ʼohoana ʼe ʼita? Māʼia mo he tagi lahi ʼo ia ʼaē neʼe agahala, ʼe mole feala anai ke fai age ki ai he manavaʼofa. Pea ʼe mole he puleʼaki kia ia ʼaē neʼe tono moʼo totogi ʼaki tana agahala. ʼE mole puli anai te fakalainoa pea mo te ufiufi ʼaē kua pipiki ki tona higoa. Pea tahi ʼe mole ʼi ai hona totogi moʼo hāofaki ia ia mai te tūʼa ʼaē ʼe tau mo ia.
ʼE ko he aga fakapotopoto hatatou fakamamaʼo mai te tono, ʼo feiā mo ʼihi aga ʼaē ʼe feala ai ke nātou ʼulihi totatou higoa pea mo lagi fakalainoaʼi te ʼAtua! ʼOfa pe ke tou tokakaga naʼa tou fai he ʼu fakapapau fakavale. Tou fakapipiki ki totatou matagafua te faʼa gāue pea mo te moʼoni. Pea ʼaki tatatou faiga ke tou fehihiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe fehiʼa kiai ia Sehova, ʼofa pe ke tou maʼu he higoa matalelei mo ia pea mo ʼotatou ʼu tēhina.
[Kiʼi nota]
a ʼI te Lao ʼa Moisese, neʼe tonu ke liufaki e te tagata kaihaʼa ʼo tuʼa lua, peʼe tuʼa fā, peʼe tuʼa nima. (Ekesote 22:1-4) Ko te kupuʼi palalau “tuʼa fitu” ʼe toe faka ʼuhiga foki ki tana ʼu tūʼa fuli, ʼaē ʼe ʼalutahi mo te ʼu kaihaʼa fuli ʼaē neʼe ina fai.
[Paki ʼo te pasina 25]
Tou tokakaga mokā tou sinie he toʼo maʼua
[Paki ʼo te pasina 26]
Tou faʼa gāue ohage ko te foʼi lō
[Paki ʼo te pasina 27]
Tou tokakaga ki te gutu fatufatu