Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • kp p. 12-15
  • Kua Hoko Mai Ia ‘Te Hola ʼo Te Fakamāu’

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Kua Hoko Mai Ia ‘Te Hola ʼo Te Fakamāu’
  • Kotou Nonofo ʼAlaʼala!
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Kua Fakaʼauha Te Kolo Lahi
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Ko He Putu Pea Mo He Fakafiafia ʼi Te Fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
Kotou Nonofo ʼAlaʼala!
kp p. 12-15

Kua Hoko Mai Ia ‘Te Hola ʼo Te Fakamāu’

KO TE Fakahā, ia te tohi fakaʼosi ʼo te Tohi-Tapu, ʼe ina fakahā mai ʼe lele te ʼāselo ʼi te lagi mo “tana logo lelei ʼe heʼegata ke ina kalagaʼi ohagē ko he evaselio.” ʼE kalaga leʼolahi fēnei: “Kotou manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo kotou faka kolōlia kiā te ia, heʼe kua hoko mai te hola ʼo tana fakamāu.” (Fakahā 14:6, 7) Ko te ‘hola ʼaia ʼo te fakamāu,’ ko tona faka ʼuhiga ʼe ko te temi ʼaē ʼe tala ai pea mo fakahoko ai te tautea fakaʼatua. Ko he “hola” ʼe ko he temi ʼe nounou. ʼE hoko anai te tautea ʼi te temi ʼaē kua kovi ʼosi ai ia “te ʼu ʼaho fakamuli,” pea ʼe tou māʼuʼuli nei ʼi te temi ʼaia.—2 Timoteo 3:1.

Ko ‘te hola ʼo te fakamāu’ ʼe ko he logo lelei ki te hahaʼi ʼaē ʼe natou manako ki te faitotonu. ʼE ko he temi ʼe haga ai anai te ʼAtua ʼo foaki ia te fakafīmālie ki tana ʼu kaugana, ʼaē neʼe fakamamahiʼi e te mālama agamālohi pea mo heʼe ʼofa ʼaenī.

Iā ʼaho nei, ʼi muʼa ʼo te fakaʼosi ʼo ‘te hola ʼo te fakamāu’ ʼaki te fakaʼauha ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī, ʼe fakaloto mālohiʼi fēnei mai tātou: “Kotou manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo kotou faka kolōlia kiā te ia.” ʼE kotou fai koa ia te faʼahi ʼaia? ʼE mole gata pē ʼi tatatou ʼui ʼaē ‘ ʼe kita tui ki te ʼAtua.’ (Mateo 7:21-23; Sake 2:19, 20) Kapau ʼe tou manavasiʼi ki te ʼAtua, pea ʼe tou fakahā kiā te ia he fakaʼapaʼapa lahi. ʼE ina uga tātou ke tou maliu kehe mai te agakovi. (Tāʼaga Lea 8:13) ʼE tokoni mai kiā tātou ke tou manako ki te meʼa ʼaē ʼe lelei kae tou fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi. (Amosi 5:14, 15) Kapau ʼe tou faka kolōlia ki te ʼAtua, pea ʼe tou fakalogo anai kiā te ia ʼaki he fakaʼapaʼapa lahi. ʼE mole tou tuku anai he tahi age ʼu gāue ke tou maʼumaʼua fau ai pea ke mole tou maʼu ai leva hina temi ki te lau tuʼumaʼu ʼo tana Folafola, te Tohi-Tapu. ʼE tou falala anai kiā te ia ʼi te temi fuli pē ʼaki totatou loto kātoa. (Pesalemo 62:8; Tāʼaga Lea 3:5, 6) Kiā nātou ʼaē ʼe natou faka kolōliaʼi moʼoni te ʼAtua heʼe natou fakamoʼoni ko ia te Tupuʼaga ʼo te lagi pea mo te kele, ʼe ko ia te Tuʼi ʼo Te ʼatulaulau, pea mo natou fakalogo kiā te ia heʼe ko ia te Tuʼi ʼo tonatou maʼuli. Kapau ʼe tou fakatokagaʼi kua tou tōtō ʼi te ʼu faʼahi ʼaenī, pea tou foimo fai he puleʼaki moʼo fakatokatoka te faʼahi ʼaia.

Ko te temi ʼo te fakahoko ʼo te tautea ʼaē neʼe talanoa kiai te ʼāselo ʼe toe higoaʼi foki ko “te ʼaho ʼo Sehova.” Ko he “ ʼaho” fēia neʼe hoko ki te Selusalemi ʼāfea ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, heʼe ko tona ʼu hahaʼi neʼe mole natou fakalogo ki te ʼu fakatokaga ʼa Sehova ʼaē neʼe ina fai kiā nātou ʼaki tana ʼu polofetā. ʼI tanatou manatu ʼe kei tuai te ʼaho ʼaia, neʼe natou toe ʼāsili tuʼutāmaki aipē. Kae neʼe fakatokagaʼi age e Sehova kiā nātou te faʼahi ʼaenī: “Kua ovi te ʼaho, pea ʼe fakavilivili ʼaupitō.” (Sofonia 1:14) Ko te tahi “ ʼaho ʼo Sehova” neʼe hoko ki Papiloni ʼi te taʼu 539 ʼi muʼa ʼo totatou temi. (Isaia 13:1, 6) Neʼe mole fia fakalogo ia te kau Papiloni ki te ʼu fakatokaga ʼa te kau polofetā ʼa Sehova, he neʼe natou falala fau ʼe puipui anai nātou e tonatou ʼu kaupā mālohi pea mo tonatou ʼu ʼatua. Kae ʼi te pō pē e tahi, neʼe lavā ai te Papiloni lahi e te kau Metia pea mo te kau Pelesia.

Kae kiā tātou, koteā ʼaē kā hoko kiā tātou? Ko te tahi “ ʼaho ʼo Sehova,” ʼe maʼuhiga age leva ia. (2 Petelo 3:11-14) Kua ʼosi tala te fakamāu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo “Papiloni Lahi.” Iā Fakahā 14:8, ʼe ʼui fēnei e te ʼāselo: “Kua tō ia Papiloni Lahi.” Kua kamata te faʼahi ʼaia. ʼI te temi nei, ʼe mole kei feala kiā Papiloni ke ina tāʼofi te gāue ʼa te ʼu kaugana ʼa Sehova. Kua ʼiloʼi kātoa tana kākā pea mo tana lagolago ʼaē ki te ʼu tau. Kua ovi mai ia tona fakaʼauha ʼo talu ʼosi ai. Pea ki te faʼahi ʼaia, ʼe fakahā fēnei ʼi te Tohi-Tapu ki te hahaʼi ʼo te kele kātoa: “Kotou mavae mai ia te ia [Papiloni Lahi] . . . mo kapau ʼe mole kotou fia kau mo ia ki tana ʼu agahala, pea mo kapau ʼe mole kotou fia maʼu he vahe ʼo tona ʼu tautea. Heʼe kua tapuke tana ʼu agahala ʼo kaku ki te lagi, pea neʼe manatuʼi e te ʼAtua tana ʼu gāue heʼe faitotonu.”—Fakahā 18:4, 5.

Ko Ai Koa Ia Papiloni Lahi? Ko te ʼu lotu fuli ʼo te mālamanei, pea ʼe lahi te ʼu agaaga ʼi te ʼu lotu ʼaia ʼe tatau mo te Papiloni ʼāfea. (Fakahā, kāpite 17 pea mo te 18) Tou vakaʼi age muʼa te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tatau ai te ʼu lotu ʼaia ʼo te mālamanei:

• ʼI te Papiloni ʼāfea, neʼe lagolago mālohi ia te kau pelepitelō ki te ʼu gāue faka politike ʼo te fenua. ʼE toe fēia pē mo te ʼu tuʼuga lotu ʼaē iā ʼaho nei.

• ʼI te agamāhani neʼe ko te kau pelepitelō Papiloni ʼaē neʼe natou uga ia te ʼu tau ʼo te puleʼaga. ʼO toe fēia pē mo te temi nei, ko te ʼu lotu ʼe natou tapuakiʼi te kau sōlia ʼo te ʼu puleʼaga ki te tau.

• Ko te ʼu akonaki pea mo te ʼu agaʼi fenua Papiloni neʼe natou taki te puleʼaga ki he ʼu aga fakalialia ʼaupitō. ʼI te temi ʼaē ʼe lītuʼa ai ia te kau takitaki lotu ʼo totatou temi ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea ʼe mafola te ʼu aga heʼeʼaoga, ʼi te lotolotoiga ʼo te kau takitaki lotu ʼo fēia mo tana hahaʼi. Tou fakatokagaʼi ʼuhi heʼe faiʼaga mo te mālamanei pea mo tana ʼu kautahi faka politike, ʼe ʼui ʼi te tohi ʼo Fakahā, ko Papiloni Lahi ʼe ko he fafine paomutu.

• ʼE toe ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Papiloni Lahi ʼe maʼuli “ ʼi te ʼu tuʼuga koloa.” ʼI te Papiloni ʼāfea, ko te kau takitaki lotu neʼe natou maʼu ia te ʼu kele lahi, pea neʼe nonofo ia te kau pelepitelō ʼi te ʼu tuʼulaga maʼuhiga ʼo te ʼu fakatau koloa. Iā ʼaho nei, ʼo mole gata pē ʼi tona ʼu foʼi fale tauhi matalelei, kae ʼe toe maʼu e Papiloni Lahi te ʼu matani gāue faka koloa. ʼAki tana ʼu akonaki pea mo tana ʼu lafeti faka lotu, ʼe ina maʼu maʼa ia totonu pea mo te tuʼu faka koloa, tonatou ʼu koloa lalahi.

• Neʼe ko he agamāhani ʼi Papiloni ia te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu pāki, mo te ʼu gāue faka temonio pea mo te ʼu meʼa faifakalauʼakau, pea ʼe toe fēia mo totatou temi ʼi te ʼu fenua tokolahi. Ko te mate neʼe faka ʼuhiga ohagē ko he fakalaka ʼaia ki he tahi maʼuli. ʼI Papiloni neʼe lahi te ʼu fale lotu pea mo te ʼu kapela neʼe laga maʼa tonatou ʼu ʼatua, kae ko te hahaʼi ʼo te kolo neʼe natou fakafeagai ki te kau ʼatolasio ʼa Sehova. ʼE toe maʼu aipē e Papiloni Lahi ia te ʼu akonaki ʼaia pea mo tana ʼu aga.

ʼI te temi muʼa, neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova te ʼu mālohi faka politike pea mo faka sōlia moʼo tauteaʼi ia nātou ʼaē neʼe fakahā hoholo tanatou mole fia tokagaʼi ia ia pea mo tona finegalo. Koia, ko te kau Asilia neʼe natou fakaʼauha ia Samalia ʼi te taʼu 740 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Pea ko te kau Papiloni ʼaē neʼe natou fakaʼauha ia Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi neʼe ko te kau Loma. Pea ki te fakaʼauha ʼo Papiloni, neʼe ko te kau Metia pea mo te kau Pelesia ʼi te taʼu 539 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼO ʼuhiga leva mo totatou temi, ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu ko te ʼu puleʼaga faka politike, ʼaē ʼe fakatatau ki he manu fekai, ʼe fakafeagai anai ki “te fafine paomutu” pea mo fakatelefua ia ia, ʼo ina fakahā lelei ai, pe ko ai moʼoni ia ia. ʼE natou fakaʼauha kātoa anai ia ia.—Fakahā 17:16.

ʼE fakahoko moʼoni anai koa he meʼa fēia e te ʼu puleʼaga ʼo te mālamanei? ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu, ‘ko te ʼAtua ʼe ina tuku anai te manatu ʼaia ki ʼonatou loto.’ (Fakahā 17:17) Ko te faʼahi ʼaia ʼe hoko fakapunamaʼuli anai, pea mo fakamataku, heʼe mole natou ʼamanaki anai kiai.

Koteā ʼaē ʼe tonu ke kotou fai? Kotou fai ia te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE kei au tauhi koa ki he kautahi faka lotu ʼe hā mai ʼi tana ʼu akonaki pea mo tana ʼu aga ʼe ko he koga ʼo Papiloni Lahi?’ Tatau aipē mo kapau ʼe mole kotou kau ki he kautahi fēia, kotou fai ia te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE ʼiloga koa ʼi toku maʼuli ʼe au maʼu tana faʼahiga manatu?’ Ko he faʼahiga manatu feafeaʼi? Ko he faʼahiga manatu, ʼe au fakahā ai taku tali te ʼu aga heʼeʼaoga, mo taku manako ki te ʼu koloa pea mo te ʼu fakafiafia ʼi haku ʼofa ki te ʼAtua, peʼe ko haku meʼa noaʼi ʼosi te Folafola ʼa Sehova (māʼiapē lā mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hagē ʼe liliki). Kotou fakakaukauʼi fakalelei takotou ʼu tali ʼaē kā kotou maʼu ki te ʼu fehuʼi ʼaia.

Kapau ʼe tou fia maʼu te ʼofa ʼo Sehova, pea ʼe tonu ke hā tāfito ʼi tatatou ʼu aga pea mo totatou ʼu holi ʼe mole tou kau ki he koga ʼe pipiki ki Papiloni Lahi. Tou foimo fai ia te faʼahi ʼaia, ʼaua naʼa tou toe fakatuatuai. ʼE fakatokaga mai ʼi te Tohi-Tapu, ʼe hoko fakafokifā mai anai te fakaʼosi: ‘ ʼE . . . lī tuʼa tahi anai ia Papiloni te kolo lahi, pea ʼe mole toe maʼu anai ia ia ʼi he ʼaho.’—Fakahā 18:21.

Kae mole gata aipē! Ko te tahi agaaga ʼo ‘te hola ʼo te fakamāu,’ ko Sehova ʼAtua ʼaki tona Puleʼaga ʼaē ʼi selō neʼe ina foaki kiā Sesu Kilisito, ʼe ina fakamāuʼi anai te ʼu fakatuʼutuʼu faka politike fuli mo tona kau takitaki politike, ʼo fēia mo nātou ʼaē ʼe natou fakafeagai ki te pule ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe ina tuku kiā Sesu Kilisito. (Fakahā 13:1, 2; 19:19-21) Ko te fakakikite ʼaē neʼe sio kiai te polofetā ko Taniela iā Taniela 2:20-45, ʼe talanoa ki te ʼu mālohi faka politike, talu mai te temi ʼo te kau Papiloni ʼo aʼu mai ki totatou temi, pea ʼe fakatatau ki he foʼi fakatātā ʼe faʼu ʼaki te ʼaulo, mo te siliva, mo te kapa, mo te ukamea pea mo te kele kula. Pea ʼo ʼuhiga mo totatou temi, neʼe fakakikite fēnei e te lea faka polofetā: “Ko te ʼAtua ʼo te lagi ʼe ina fakatuʼu anai he Puleʼaga ʼe mole pulihi anai ʼi he temi.” Pea ʼo ʼuhiga mo te gāue ʼaē kā fai anai e te puleʼaga ʼi ‘te hola ʼo te fakamāu,’ ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE ina laliki anai pea mo fakagata anai te ʼu puleʼaga fuli ʼaia [neʼe fakatuʼu e te tagata], pea ko ia totonu ʼe tuʼu anai ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga.”—Taniela 2:44.

Ko te Tohi-Tapu ʼe ina fakatokaga te kau ʼatolasio ʼo te tauhi moʼoni ki te manako ʼo ʼuhiga mo “te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi te mālamanei”—tona faʼahiga maʼuli ʼaē ʼe mamaʼo mai te ʼu lao ʼa te ʼAtua moʼoni. (1 Soane 2:15-17) ʼE kotou fakahā koa ʼi te ʼu tonu ʼaē ʼe kotou fai pea mo takotou aga ʼe kotou lagolago kātoa ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua? ʼE kotou fakamuʼamuʼa moʼoni koa ʼi tokotou maʼuli ia te ʼu gāue ʼo te Puleʼaga ʼaia?—Mateo 6:33; Soane 17:16, 17.

[Talanoa ʼo te pasina 14]

Ko Te Temi Fea ʼAē Kā Hoko Mai Ai Te Fakaʼosi?

“Ko te Foha ʼo te tagata ʼe haʼu ʼi te hola ʼaē ʼe mole kotou manatu kiai.”—Mateo 24:44.

“Ke kotou nonofo ʼalaʼala, heʼe mole kotou ʼiloʼi te ʼaho peʼe ko te hola.”—Mateo 25:13.

“ ʼE mole tauhala anai ia.”—Hapakuke 2:3.

[Talanoa ʼo te pasina 14]

Kapau ʼe Kotou ʼIloʼi Te ʼAho Fakaʼosi, ʼe Fetogi Ai Koa He Meʼa Ki Tokotou Maʼuli?

Kapau ʼe kotou ʼiloʼi papau ko te ʼaho ʼo te tautea ʼa te ʼAtua ʼe mole heʼeki fakaoviovi ia ke hoko, ʼe fetogi ai anai koa he meʼa ki tokotou maʼuli? Kapau lā ʼi takotou ʼu ʼamanaki kua tauhala te temi fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī, ʼe kotou fakasiʼisiʼi ai anai koa takotou gāue ʼaē kiā Sehova?—Hepeleo 10:36-38.

Ko tatatou mole ʼiloʼi te temi tonu ʼaē ʼe hoko ai te tautea, ʼe ko he fealagia ʼaia ke tou fakahā ki te ʼAtua ʼe tou tauhi kiā te ia ʼaki he loto ʼe lelei. Ko nātou ʼaē ʼe natou ʼiloʼi lelei ia Sehova, ʼe mahino kiā nātou ko he gāue lahi ʼi te kua vave ʼosi ʼo te temi, ʼe mole leleiʼia anai e te ʼAtua, heʼe sio ia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto.—Selemia 17:10; Hepeleo 4:13.

Kiā nātou ʼaē ʼe natou ʼoʼofa moʼoni kiā Sehova, ʼe natou fakamuʼamuʼa tuʼumaʼu ia ia ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo tonatou maʼuli. Ohagē pē ko te hahaʼi fuli, ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe lagi natou gāue moʼo taupau tonatou maʼuli fakasino. Kae ʼi tanatou gāue ʼaia, ʼe mole natou faiga anai ke natou maʼu koloa, ʼe natou gāue ʼo faka feʼauga pē ki tonatou maʼuli pea kapau ʼe lahi ke natou tokoni atu ki ʼihi. (Efesi 4:28; 1 Timoteo 6:7-12) Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe natou leleiʼia ke natou fai he ʼu fakafiafia ʼe lelei pea mo fetogi muʼa te ʼu meʼa māhani, ʼe natou fai ke natou maʼu ai honatou mālohi ʼi te faʼahi fakasino, kae ʼe mole natou fai ia te faʼahi ʼaia moʼo faʼifaʼitakiʼi ʼo niʼihi. (Maleko 6:31; Loma 12:2) Ohagē pē ko Sesu Kilisito, ʼe natou fiafia ʼi tanatou fai ia te finegalo ʼo te ʼAtua.—Pesalemo 37:4; 40:8.

Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe natou fia fakaʼaogaʼi tonatou maʼuli moʼo tauhi kiā Sehova ʼo talu ai. ʼE kei maʼuhiga pē ia te ʼamanaki ʼaia, tatau aipē peʼe tonu ki ʼihi ke loaloaga atu ia tanatou fakatalitali ki te ʼaho ʼo te ʼAtua.

[Talanoa/Paki ʼo te pasina 15]

Te Fehuʼi ʼo ʼUhiga Mo Te Pule Faʼitaliha ʼa Te ʼAtua

Ke tou mahino ki te tupuʼaga ʼo te fakagafua ʼaē e te ʼAtua ia te ʼu mamahi, ʼe tonu muʼa ke tou mahino ki te ʼu faʼahi fuli ʼaē ʼe pipiki ki te fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu: pule faʼitaliha? ʼE ko he pule ʼe māʼoluga tokotahi.

Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko Sehova ʼe ko te Tupuʼaga, ʼe tuha mo ia ke pule ki te kele pea mo te hahaʼi fuli ʼaē ʼe māʼuʼuli ʼi ai. Kae ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu, ʼi te kamataʼaga pē ʼo te hisitolia ʼo te tagata neʼe fakafihiʼi ai te pule faʼitaliha ʼa Sehova. Neʼe lau e Satana te Tēvolo, neʼe fefeka fau te ʼu tuʼakoi ʼaē neʼe fakatuʼu e Sehova ki tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa, he neʼe loi Ia ʼi tana ʼui age te meʼa ʼaē kā hoko anai kiā nāua mo kapau ʼe nā talagataʼa ki tana lao, pea mo fai e nāua te meʼa ʼaē ʼe nā loto kiai. Pea neʼe fakanekeneke e Satana ia nāua ʼe tonu ke nā ʼāteaina mai te takitaki ʼa te ʼAtua ke feala hanā takitaki pē ʼo nāua totonu.—Senesi, kāpite 2 pea mo te kāpite 3.

Kana neʼe matehi e te ʼAtua te kau agatuʼu ʼi te lakaga pē ʼaē neʼe natou agahala ai, neʼe feala ke ina fakahā ai tona mālohi ʼi te temi ʼaia, kae neʼe mole feala ai leva ke ʼiloʼi ia te ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼaē neʼe malaga ai. Ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo te mole matehi ai e Sehova ia nātou ʼi te moʼi temi pē ʼaia, kae neʼe ina tuku ke sio ia tana ʼu meʼa maʼuli ʼatamai ki te ʼu fua kovi ʼo te talagataʼa. Logolā te mamahi ʼaē neʼe hoko mai te talagataʼa ʼaia, kae neʼe ko he faʼahi neʼe feala ai foki kiā tātou ke tou tutupu ki mālamanei.

Tahi ʼaē meʼa, logolā neʼe ko he sākilifisio lahi kiā Sehova, kae ʼaki te ʼofa neʼe ina fai te fakatuʼutuʼu ke feala ki te hahaʼi ʼaē kā fakalogo anai kiā te ia ke natou tui ki te sākilifisio faitotogi ʼo tona ʼAlo, ke feala ai hanatou ʼāteaina mai te agahala pea mo tona ʼu fua kovi, pea mo natou māʼuʼuli ʼi te Palatiso. Pea ki te faʼahi ʼaia, ʼe lagi ʼaoga anai kiai ke fakatuʼuake ia nātou ʼaē neʼe kua mamate.

ʼI tana tuku ia te temi feʼauga moʼo fakatokatoka ia te fehuʼi, neʼe ko he faigamālie ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ke natou fakahā tonatou loto fakafetaʼi ki te ʼofa ʼo te ʼAtua pea mo fakahā tanatou agatonu ʼaē kiā Sehova ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo tonatou maʼuli. Ko te fakatokatoka ʼo te fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua, ʼe fakapipiki tahi mo te fakafihiʼi ʼaē ʼo te agatonu ʼa te hahaʼi kiā te ia, koia ʼe maʼuhiga te fakatokatoka ʼo te ʼu fehuʼi ʼaia e lua ke feala ai ke maʼu ʼo he fakaʼapaʼapa ki te lao ʼa te ʼAtua ʼi te ʼatulaulau kātoa. Kapau ʼe mole maʼu ia te taʼi fakaʼapaʼapa ʼaia, pea ʼe mole feala anai ʼi he temi ke maʼu ia te tokalelei moʼoni.a

[Nota]

a Ko te ʼu fehuʼi ʼaia pea mo tona ʼu koga fuli ʼe pipiki kiai, ʼe fakamahino ʼi te tohi Approchez-vous de Jéhovah, neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

[Paki]

ʼE pulihi anai te tuʼu faka politike kātoa ʼo te mālamanei

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae