MANATU TAFITŌ
Te Tau ʼAe Neʼe Ina Fetogi Te Malamanei
Kua hili ki ai taʼu ʼe teau, ko te toko lau ʼi miliona kau tupulaga neʼe natou mavae ʼi ʼonatou ʼapi ʼo olo ki te tau. Neʼe natou lotofiafia mo fiameʼameʼa ʼi tanatou lagolago ʼae ki tonatou puleʼaga. Neʼe tohi fenei e te tagata Amelika neʼe solia ʼi te taʼu 1914: “Neʼe au lotofiafia pea mo lotofalala ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu.” Kaʼe mole fualoa pea neʼe liliu tonatou fiafia ʼaia ko he lotomamahi. ʼI te temi ʼaia, neʼe mole iloʼi e he tahi ʼe loaloaga anai te fetauʼaki ʼa te ʼu kautau malolohi ʼaia, ʼi te ʼu fenua ko Belgique pea mo Falani. ʼI te temi ʼaia, neʼe fakahigoa e te hahaʼi ia te tau ʼaia, ko te “Tau Lahi.” Ia ʼaho nei, ʼe fakahigoa ko te ʼuluaki tau fakamalamanei.
ʼI te ʼuluaki tau fakamalamanei, neʼe lahi ʼaupito te mateā mo te maumau. ʼE lau ko te teitei toko 10 miliona hahaʼi neʼe mamate pea mo te toko 20 miliona neʼe lavevea. Pea neʼe toe lahi foki mo te kovi ʼo te ʼu tonu ʼae neʼe fai ʼo hoko ai te tau. Ko te kau takitaki Eulopa neʼe mole feala hanatou fakagata ia te ʼu fihi fakapuleʼaga, ʼae neʼe mafola ʼo liliu ai ko he tau fakamalamanei. Kaʼe neʼe fua kovi age te “Tau Lahi” ʼaia, he neʼe hoko ai te ʼu fetogi ʼe kei ʼi ai ʼona fua ia ʼaho nei.
TE ʼU TUPUAGA ʼO TE MOLE KEI FALALA
Neʼe hoko ia te ʼuluaki tau fakamalamanei koteʼuhi neʼe hala te fakakaukau ʼa te kau takitaki Eulopa. Ohage ko tona ui ʼi te tohi, ʼi te taʼu 1914, neʼe natou fai he ʼu tonu kaʼe neʼe mole natou fakakaukauʼi ʼona fua kovi ki muli age ʼi te kele katoa.
Neʼe fakapogi ia te tagata ʼaliki ʼo te fenua ko Autriche, pea hili pe ki ai ni vahaʼa, neʼe fetauʼaki te ʼu malohi takitaki ʼo Eulopa, logo la neʼe mole natou loto ki ai. ʼI te kua ʼosi kamata ʼo te tau, neʼe fehuʼi age ki te ʼuluaki minisi Siamani pe neʼe kotea ʼae neʼe tupu ai te tau, pea neʼe ina tali fenei: “Ko ai la ʼe ina iloʼi.”
Ko te kau takitaki fakapuleʼaga mo te kau takitaki lotu pea mo te kau senelale ʼae neʼe natou fai te ʼu tonu maʼuhiga ke natou kau ki te tau, neʼe mole natou mahino ki ʼona fua kovi. Kaʼe neʼe mahino ki ai te kau solia ʼae neʼe lolotoga fetauʼaki. Neʼe natou mahino neʼe loiʼi natou e te kau takitaki fakapuleʼaga mo te kau takitaki lotu pea neʼe kakāʼi natou e te kau senelale. ʼO feafeaʼi?
Neʼe natou mahino neʼe loiʼi natou e te kau takitaki fakapuleʼaga mo te kau takitaki lotu pea neʼe kakāʼi natou e te kau senelale
Ko te kau takitaki fakapuleʼaga neʼe natou fakapapauʼi age, ʼi te hili ʼo te tau, ʼe fakatuʼu anai he malama ʼe foʼou mo lelei. Ohage la, neʼe tala e te ʼuluaki minisi Siamani, ʼe feala ke natou falala ʼe haʼele lelei anai tonatou maʼuli fakaekonomika pea mo natou maʼu te fimalie ʼi te ka haʼu. Neʼe lagolago ia te Pelesita Amelika ko Woodrow Wilson ki te ʼu palalau fakalotofimalie ʼaeni: Ko te tau “ ʼe ina foaki anai ki te malamanei ia te tokalelei pea mo te ʼateaina.” Pea ʼi Pilitania, neʼe manatu ia te hahaʼi ko te tau ʼaia ʼe ina fakagata anai te ʼatu tau fuape. Kaʼe neʼe mole ko ia ia.
Ko te kau takitaki lotu neʼe natou lagolago malohi ki te tau. ʼE ui ʼi te tohi, ko te kau takitaki lotu, ʼae neʼe tonu ke natou akoʼi ia te Tohi-Tapu, neʼe natou fakalotomalohiʼi te hahaʼi ke natou olo ʼo tau. Neʼe mafola ai te fehiʼa. Pea neʼe toe fakaʼaʼasili age ia te faʼahi ʼaia e te kau takitaki lotu. ʼE ui fenei ʼi te tohi (A History of Christianity): “Neʼe mole feala pea neʼe mole loto e te kau takitaki lotu ke takimuʼa ia te tui Fakakilisitiano ʼi te lagolago ʼae ki te puleʼaga. Tokolahi neʼe natou fakatatau te Lotu Fakakilisitiano mo te tauhi fakavale ki te fenua. Ko te kau solia fuli ʼae neʼe kau ki he lotu Fakakilisitiano, neʼe fakatotonu age ke natou fematematehiʼaki ʼi te huafa ʼo tonatou Fakamaʼuli.”
Ko te kau senelale neʼe natou fakapapau ʼe vave mo faigafua pe anai tanatou malo ʼi te tau, kaʼe neʼe mole ko te faʼahi ʼaia neʼe hoko. Mole fualoa, pea neʼe mahino ki te ʼu kautau solia fakafeagai ʼe fualoa anai tanatou fetauʼaki. Pea, ohage ko tona ui e te tagata faihisitolia, ko te toko lau ʼi miliona kau solia neʼe natou lavevea, pea neʼe toe fakatupu kovi ki tonatou ʼatamai. Logo la te lahi ʼo te kau mateā, kaʼe neʼe haga fekauʼi pe e te kau senelale tanatou kau solia ki te tau. ʼE mole tou punamaʼuli ai ki te lahi ʼo te agatuʼu ʼa te kau solia.
Kotea te fua ʼo te ʼuluaki tau fakamalamanei ki te hahaʼi? ʼI te tohi ʼo ʼuhiga mo te hisitolia, ʼe tuʼu ai te ʼu palalau ʼaeni neʼe fai e te tagata solia: “ ʼAki te tau . . . neʼe fakatupu kovi ki te ʼatamai pea mo te aga ʼo te taʼiake ʼo te temi ʼaia.” Koia, hili te tau, neʼe pulihi te ʼu puleʼaga. ʼO kamata ai leva te toe ligi toto ʼi te malamanei. Neʼe mafola te agatuʼu pea mo te ʼu laka ʼi te ʼu potu fuli pe.
He ko ʼe neʼe maveuveu te malamanei talu mai te tau ʼaia? ʼE ʼi ai koa he tahi age tupuʼaga ʼo te hoko ʼo te tau? Ko te tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia ʼe tokoni mai anai koa ke tou iloʼi totatou ka haʼu?