Xii nga jma rusisácaluʼ lu xquendanabániluʼ
KENNY, ti hombre ni runi dxiiñaʼ ndaaniʼ ti empresa ni nabé napa stale ganancia, laabe rúnibe contratu ne ca empresa ne rutoobe ni lu binni. Laabe gúpabe ti carru cubi ni zeeda de stiʼ guidxi ne gúpabe lídxibe ti lugar ra nabeza puru binni ricu. Hombre riʼ nabé nanna guiabané paracaída de ra nasoo ne nabé guyuulaʼdxiʼ gúnini. Peru bisiecheʼ ngue laabe la? Periódicu The Wall Street Journal bizeeteʼ xi guníʼ hombre riʼ, nabe: «Maʼ napa 45 iza ne qué gannadiáʼ xi cabeza naa [...], gastiʼ diʼ ni gusiecheʼ naa».
Elyn biʼniʼ stale stipa pur guiziidiʼ guni patinar lu hielu. Cumu nabé gúnnabe gúnibe ni la? binibiáʼ stale binni laabe purtiʼ ngue gudixhe íquebe. Despué biuubaʼ ladxidoʼbe guniʼbe ca diidxaʼ riʼ: «Peru paraa nuu guendanayecheʼ ni rabeʼ zapaʼ que yaʼ. Bidieeʼ cuenta dxandipeʼ naa si nuaaʼ. Ne qué zandaa diʼ zioxhuaʼ, ne nécapeʼ napaʼ bueltu peru pa gastiʼ ni gusiecheʼ naa pur gana si cani cayuneʼ».
Hideo binibiáʼ binni laa purtiʼ nanna gutiee cuadru ne biquiiñeʼ xquendanabani para guni dxiiñaʼ riʼ. Laabe qué nutoodibe ca cuadru bíʼnibe purtiʼ para laabe nabé risaca cani, ngue runi qué zanda diʼ gutoobe cani. Dxi maʼ nápabe 98 iza ne mayaca gátibe bisigáʼdebe ca cuadru stibe ti museu. Nécapeʼ biaʼ dxi bibánibe bitieebe cuadru qué nibánibe nayecheʼ purtiʼ nabe qué ziuu diʼ dxi gúnibe dxiiñaʼ stibe jma galán.
Nuu tu laa riquiiñeʼ tiempu stiʼ, stipa ne cani napa para gacané binni. Chiguzéʼtenu de tobi hombre ni biʼniʼ dxiiñaʼ Hollywood. Laa guca xaíqueʼ stiʼ empresa riʼ ndaaniʼ guidxi Estados Unidos. Pur dxiiñaʼ bíʼnibe riʼ bidxaagabe stale binni risaca ne gulézabe ti lugar ra nabeza binni ricu. Ti biaje guyebe Camboya yezabe ne laga cayóxhibe ti restaurán láʼ Phnom Penh bidxiña ti dxaapahuiiniʼ yenabaʼ bueltu laabe. Bidiibe dxaapahuiiniʼ que ti dólar ne ti nagaʼndaʼ. Nabé biecheʼ dxaapahuiiniʼ que, peru sti gueelaʼ queca bibiguetaʼ cananabaʼ bueltu. Hombre que biene caquiiñeʼ guni xiixa jma risaca para gacané laabe ti maʼ cadi sabe guinábabe bueltu.
Gudiʼdiʼ si ti iza, hombre riʼ guníʼ ique guchaa de dxiiñaʼ. Bisaanabe dxiiñaʼ bíʼnibe Hollywood ne gudixhe íquebe gacanebe ca binni pobre nabeza Camboya, ne bicuibe ti scuela ra zanda gasi binni, gudiicabe ni go ne gusiidicabe laa. Nécapeʼ riéchebe pur guiráʼ ni cayúnibe, peru laaca riuube triste purtiʼ zeʼ dxi jma nagana raca para laabe gacanebe binni.
Guidapaʼ binni ni maʼ bizéʼtenu riʼ guníʼ íquecaʼ maʼ bidxélacaʼ ni gusiecheʼ laacaʼ. Peru ora bigaandacabe cani gudixhe íquecabe qué ñuudíʼcabe nayecheʼ. Yanna lii yaʼ, xi para nabániluʼ. Xii nga ni jma risaca lu xquendanabániluʼ. Ñee dxandíʼ qué ziuubaʼ ladxidoʼloʼ despué pur ni cayúniluʼ yanna la?