LEMBE MIR 6
Nibedo ku kura ma beco
NIBEDO KU KURA MA BECO THELEMBENE UTIE ANG’O?
Dhanu ma gitie ku kura ma beco gibedo ku copo mi ng’iyo thwolo thwolo gin ma ber ku gin ma rac. Ng’atu ma tie ku kura ma ber neno ngo nia lembe moko tie ber moko ke rac nimakere ku kite m’ewinjere ko en. Ento, eweko cik mir ukungu re m’utel wiye, eno ke kadok kinde ma jumange benene ngo de.
PIRANG’O PIRE TIE TEK NIBEDO KU KURA MA BECO?
Jubed juthing’o awiya ku paru ma reco dupa dit iwi lembe m’uneno gin ma ber ku gin ma rac. Parune beai i bang’ juwaggi ma gisomo kugi, i mizik ma giwinjo kunoke i film man i TV ma gineno. Atelatela ma kumeno romo ketho gicak nipenjiri ka nyo andha pire tie tek nibedo ku kura ma beco ma jubeponjo kogi.
Eno tie peko ma lee dit ma aradu gibekadhu kud i iye. Buku ma thiwiye tie Beyond the Big Talk uyero nia i saa maeno “ukwayu ging’ey nia juwagi man galuwang’ ma tung’ tung’ bidiyogi lee mandha kara gin bende gitim lembe ma ketho pigi yik lee man ma nyang’u ju mange. Bende, ukwayu giponji nimaku yub nimakere ku kura migi ma beco man nimakere ku gin ma gibemito gin, kadok nwang’u lembene binyang’u ngo juwagi de.” Ubenen kamaleng’ nia ukwayu juponj awiya i wang’ ma fodi wang’gi uwoy ungo.
JUCOPO PONJO AWIYA KU KURA MA BECO NENEDI?
Nyuthi gin ma ber ku gin ma rac kamaleng’.
CIK MIR UKUNGU MI BIBLIA: “Dhanu m’uteng’ini . . . giponjo nikoyo gin ma ber ku gin ma rac.”—Juebrania 5:14.
Bed itii ku wec ma koyo kind gin ma ber ku gin ma rac. Tii ku lembe ma jubed jutimo nja pi ninyutho tung’ tung’ m’utie i kind lembe ma jutimo: “Ma e nyutho nia iyero lemandha; ma e ke nyutho nia iyero lemandha ngo.” “Ma e nyutho bedopwe; ma e ke nyutho bedopwe ngo.” “Ma e ber; ma e ke rac.” E yo yo, nyathin peri bing’eyo nia timo ma kani ma ber, ma kani ke ma rac.
Kor nia pirang’o lembe moko ber moko ke rac. Ku lapor, penj awiya peri ku penji ma calu ve: Pirang’o pire tie tek nibeyero lemandha? Vupo copo poko kind jurimo nenedi? Pirang’o etie rac nikwalu kwo? Bed iketh awiya peri ginyam i lembe mii kara giponj pidocwinygi pi ning’iyo gin ma ber ku gin ma rac.
Keth nwoc iwi bero ma ng’atini nwang’u kan etie ku kura ma beco. Icopo yero nia: “Tek ibed iyero lemandha, jumange bibedo ku genogen i wii” kunoke “Tek ibed ikwo ma ber ku jumange, gibibemaru nibedo i ng’eti.”
Keth jung’ey nia juruot peri gitie ku kura ma beco.
CIK MIR UKUNGU MI BIBLIA: “Wumeduru nineno ka nyo wutie kit dhanu ma nenedi.”—2 Jukorintho 13:5.
Kura mwu ma beco ucikere nibedo theng’ kwo mi juruot mwu, kara nyo iromo yero ma cwinyi tek nia:
“I ot mwa wacwayu ngo vupo.”
“Jukok ungo iwi dhanu man jugoyojo de ngo.”
“Juweco ngo wec m’umaku piny ungo.”
E nyathin peri bineno nia etie kende kende ngo cik nibedo ku kura ma beco, ento nia kura ma beco tie kit kwo ma jucopo ng’iyo ko juruot mwu.
Bed iwec wang’ ma pol ku nyathin peri iwi kura mi juruot peri. Bed itii ku lembe ma jutimo nja pi niponjo awiya peri. Icopo neno tung’ tung’ m’utie i kind kura mwu ma beco ku kura ma jubenyutho pigi i galuwang’ ma tung’ tung’ man i somo. E ipenj awiya peri ku penji ma ve: “Ka nwang’u utie in, nwang’u iromo timo ang’o?” Kunoke “Nwang’u juruot mwa ke romo timo ang’o?”
Keth awiya peri gibed kud ava ma lee mi timo gin ma ber.
CIK MIR UKUNGU MI BIBLIA: “Wumeduru nibedo ku pidocwiny ma ber.”—1 Pethro 3:16.
Foye kan etimo gin ma ber. Ka nyathin peri utimo lembe moko m’unyutho kura ma ber, foye pi lembene man ikor ire nia pirang’o lembe m’etimo utie gin ma ber. Ku lapor, iromo yero kumae: “Igam iyero lemandha. Lembene nyang’a lee.” Tek nyathin peri unyutho pi kosa moko m’etimo, i wang’ nimiyo ire matira pi kosane, kelar ifoye pi lemandha m’eyero.
Twinye tek etimo kosa. Kony nyathin peri ubed ujol peko ma timo pare ma rac copo kelo. Ecikere ning’eyo gin ma rac m’etimo man kite ma timo parene ukoc ko i kum kura ma beco ma juruot peri gitie ko. Jurunyodo moko gimito ngo niweco iwi kosa mir awiya migi maru awiyane ‘biwinjiri rac’. Ento, i andha, ka jurunyodo ginyutho ka ma leng’ ni awiya migi pi kosa ma awiyane gitimo, eno biponjo pidocwiny mir awiyane man bikonyogi niuro timo ma rac i anyim migi.