LEMBE MIR 5
Bero mi telowic mi judongo
TELOWIC MI JUDONGO UKETH’I IYE ANG’O?
I kwo migi, awiya gibedo ku yeny mi judongo m’umii igi telowic man juk. Calu itie jaranyodo, in re m’iromo andhandha nipong’o tic maeno; i andha de eno tie tic peri. Ento, judongo mange de copo miyo kony man juk ni awiya peri.
PIRANG’O PI TELOWIC MI JUDONGO TIE TEKI?
I ng’om ma pol, aradu bedo karacelo ku judongo pi saa ma nok akeca. Kenen lembe m’ulubo e:
Pi saa ma pol zoo awiya bedo i somo ma ke nwang’u kuca wendgi ukadhu wend juponji ku judongo mange swa dit.
I ng’ey somo, aradu moko ginwang’u pacu dong’ kende pilembe nwang’u jurunyodo migi gicidho i tic.
Sayusac moko uwodho nia i Etats-Unis, awiya ma niai oro 8 nitundo oro 12 gitiyo ku galuwang’ pi saa ma romo abusiel ku bang’ ceng’.a
Buku ma thiwiye tie Hold On to Your Kids uyero kumae: “Dong’ aradu gisayu ngo ponji, twiny man telowic i bang’ meggi, weggi, juponji migi kadi judongo mange, ento i bang’ . . . awiya wagi.”
ICOPO MIYO TELOWIC NI AWIYA PERI NENEDI?
Bed itim saa karacelo kud awiya peri.
CIK MIR UKUNGU MI BIBLIA: “Ponj nyathin uwoth i yo m’umaku piny, man cil m’eti ebiweke ngo.”—Lembrieko 22:6.
Awiya ginyoliri ku pidoic mi sayu telowic i bang’ jurunyodo migi. Jururieko ma tung’ tung’ giyero nia, i andha, kadok kinde ma awiya gibedongo de gibed gimaru nia jurunyodo migi re m’umii igi juk kakare ma nia awiya wagi re m’umii. Profeser Laurence Steinberg ukiewo i buku pare ma thiwiye You and Your Adolescent nia: “Jurunyodo re ma bedo kud atelatela ma lee iwi kura man timo mir awiya migi niai kinde ma gibedongo nitundo i teng’ini migi.” Emedo nia: “Aradu gibed gimito ging’ey gin ma jurunyodo migi beparu man giwinj lembe ma jurunyodo migi beyero igi, kadok nwang’u giwinjo ngo lembene zoo de.”
Calu ma awiya ginyoliri ku pidoic mi winjo jurunyodo migi, dong’ imii igi telowic ceke ma gitie ku yenyne. Bed inwang’ saa mi bedo karacelo kud awiya peri man inyuth igi lembe ma nyeng’i, kura m’imaru man lembe m’iponjo i kwo peri zoo.
Nwang’ ng’atu moko ma kura pare ber ubed utend nyathin peri.
CIK MIR UKUNGU MI BIBLIA: “Wot ku jurieko, e ibibedo riek.”—Lembrieko 13:20.
Nyo ibeparu pi ng’atu moko m’uteng’ini ma copo bedo ni lapor ma ber ni nyathin peri? Pirang’o ngo m’iweco ku ng’atune kara ebed ebedi karacelo ku nyathin perine? I andha, eno ubenyutho ngo nia dong’ ng’atu maeno re ma dong’ bigwoko nyathin peri kakeri. Ento itimo kumeno pilembe ing’eyo nia tielocwiny ma jadit m’igeno re m’ubemiyo ni nyathin peri copo medo kende kende kum ponji m’ibemiyo ni nyathinne. Biblia unyutho pi Timotheo nia, kadok nwang’u dong’ edongo de, enwang’u kony lee mandha nikadhu kud i bedo ma gibed gibedo ko karacelo giku Paulo, man Paulo bende unwang’u kony lee nikadhu kud i mer migine.—Jufilipi 2:20, 22.
I nindo ma tin, juruot ma dupa gikwo ngo karacelo, pilembe icopo nwang’u nia kwaru, umin wego, wayu man wedi mange gibekwo i ng’om ma tung’ tung’. Tek in de ibekadhu kud i lembe ma kumeno, ii nibeketho awiya peri ma gibedongo ginwang’ ponji nikadhu kud i bang’ judongo ma gitie tap ku kura m’imito awiya peri gibed ko.
a Sayusacne unyutho nia i zoo, kubang’ ceng’ aradu neno video, TV man gituko tuko mi video pi saa ma romo abung’wen. I kwan m’uwok eno, judiko ngo wend saa ma awiya timo kinde ma gibenambu iwi kusika mir Internet kud i somo kunoke kinde ma gibetimo devwar migi.