Dwi mir 12
Kas’abic, nindo 1, dwi mir 12
Gibiwinjo dwanda.—Yoh. 10:16.
Yesu uporo winjiri m’utie i kindgi ku julub pare ku winjiri m’i kind jakwac ku rombe pare. (Yoh. 10:14) Lapor maeno urombo, pilembe rombe ung’eyo jakwac migi man giwinjo dwande. Jarawoth moko (touriste) uneno lembuno ku wang’e. Ekoro kumae: “Wamito rombe moko ubin ceng’ini kudwa kara wamak cal migi, re gibino ngo pilembe ging’eyo ngo dwandwa. I ng’eye jalawobi moko ma nyanok ma tie jakwac migi ulund ubino, man kinde m’elwong’ogi, e ndhundhu gicaku lubo ng’eye.” Lembe ma jarawotho maeno uneno ubepoyo wiwa i kum wec ma Yesu uyero pi rombe pare, niwacu julubne. Ewacu kumae: “Gibiwinjo dwanda.” Kawoni Yesu n’i polo; dong’ wacopo winjo dwande ke nenedi? Yo ma pire tek ma wacopo nyutho ko nia wabewinjo dwand Rwoth mwa, utie nitiyo ku ponji pare i kwo mwa.—Mat. 7:24, 25. w21.12 mba. 16 udu. 1-2
Ceng’ soko, nindo 2, dwi mir 12
Kawa ceke wadubo man warem ni dwong’ pa Mungu.—Rum. 3:23.
Jakwenda Paulo ular ubino dhanu ma wiye tek, man ebed enyayu ragedo ku rac i kum Jukristu. Ento i ng’eye, eyiyo kosa pare, man ebino ayika niloko nen pare ku kura pare. (1 Tim. 1:12-16) Pieno ku kony pa Yehova, Paulo udoko jadit cokiri ma jamer, ma won kisa man ma jwigere. Kakare niparu hai iwi ng’ico pare, eng’iyo nigeno nia Yehova bitimo ire kisa. (Rum. 7:21-25) Esayu ngo nia ebed ng’atu ma leng’ m’umbe dubo. Ento etimo tic ma tek nironyo kura mi Jukristu; man ku jwigiri, ejengere iwi kony pa Yehova pi nitimo tic ma jumiyo i kore. (1 Kor. 9:27; Filip. 4:13) Kara umego moko udok jadit cokiri, jung’iye ngo nia pilembe embe ku dubalaga. Re kadok kumeno de, Yehova ubemito judong cokiri giyii kosa migi, man giceg kite mi Jukristu. (Efe. 4:23, 24) Pieno jadit cokiriman ucikere nitiyo ku Biblia pi ning’iyere en gire, man nitimo alokaloka ceke m’ukwayere. E Yehova bikonye ninwang’u mutoro man nibedo jadit cokiri ma ber.—Yak. 1:25. w22.03 mba. 29-30 udu. 13-15
Ceng’ yenga, nindo 3, dwi mir 12
Wuwek nipoko lembe iwi jumange.—Mat. 7:1.
Wacopo timo ang’o tek wanwang’u nia wapoko lembe iwi jayic wadwa moko? Mito wapoy nia wacikara nimaru umego ku nyimego mwa amara. (Yak. 2:8) Wacikara bende nikwayu Yehova kud adundewa ceke nia ekonywa wawek nipoko lembe iwi jumange. Ukwayu watim bende nimakere ku rwo mwane, ma wamak ko yub ma wabed ko karacelo ku ng’atu ma wapoko lembe i wiye. Waromo kwaye nia warwey kude lembanyong’a, kunoke ebin i bang’wa wacam kugi cam. Ka wang’eyo umego kunoke nyamego cuu, wabitundo nilubo lapor pa Yehova man pa Yesu mi neno kite migi ma beco. I yo maeno re ma wanyutho nia wabeworo cik ma jakwac mwa umiyo iwa nia wawek nipoko lembe iwi jumange. Tap calu rombe winjo dwand jakwac migi, julub pa Yesu de giwinjo dwand Yesu. Dong’ wek wan ceke wamedara niwinjo man niworo dwand jakwac mwa ma ber, kadok watie i kind “udul ma nok” kunoke “rombe mange.”—Luka 12:32; Yoh. 10:11, 14, 16. w21.12 mba. 19 udu. 11; mba. 21 udu. 17-18
Kas’acel, nindo 4, dwi mir 12
Eweko lembapora mi dhanu m’uti ma gimio ire.—1 Ub. 12:8.
Kinde ma Rehoboam udoko ubimo mir Israel, lwak dhanu ubin ukwaye nia etim igi lembe moko. Gikwaye nia ejwig ter ma won ma Suleman uketho i wigi m’ubenurogi. Rehoboam utimo lembe ma ber, ecidh epenjo judongo mir Israel pi lembe m’ecopo dwoko ni lwak dhanu. Judongone gidwoko ire nia kan etimo gin ma lwak dhanu ubekwayu, e saa ceke gibitimo ire. (1 Ub. 12:3-7) Re ve ubenen nia jukne ufoyo ngo iye, uketho elokere edok epenjo dhanu mange ma gidongo kugi. Dhanune giyero ire nia emed ter ma pek ameda iwi lwak dhanu. (1 Ub. 12:9-11) Nwang’u Rehoboam ucikere nikwayu Yehova pi ning’eyo nia juk ma kani m’ecikere nitiyo ko. Tung’ ku maeno, ewinjo pare juk mir awobi wadi. Adwogi mi lembene ubino rac mandha ni Rehoboam man ni lwak dhanu mir Israel. Wan de juk ma wabenwang’u, copo bedo ngo kwa juk ma foyo iwa. Re wacikara nijole tek ejengere iwi Lembe pa Mungu. w22.02 mba. 9 udu. 6
Kas’ario, nindo 5, dwi mir 12
Dwong’ mir awobi en e tego migi.—Rie. 20:29.
Ng’atu ma jwigere man ma mol ketho ngo wiye i kum ng’eyong’ec m’aradu gitie ko, ento i kum tego migi. Enenogi ngo ni ju m’ubelaru tic i dhoge, ento ni jurutic wagi. Umego ma giteng’ini kunoke ma gitii gineno aradu ni giramiya m’uai i bang’ Yehova, man ginyutho foyofoc pi gin m’aradune gibetimo. Calu ma tego migi ubethum, gibedo kud anyong’a pilembe gitie kud awobi ma fodi tego migi boo, man ma gitie ayika nipong’o vur i cokiri. Naomi ma Biblia uweco pire uweko lapor ma ber mandha, kum ebino dhadit re ejolo kony pa ng’atu m’aradu man efoye. Ku kwong’a, Naomi ular urero ciwode ma Rutha ma nwang’u cware daru tho nia edok thugi. Ento kinde ma Rutha ukwero nia edok pare i tok Naomi i Bethlehem, e Naomi uyiyo kony pa Rutha. (Rut. 1:7, 8, 18) Lembuno umiyo mugisa ma yawe mbe ni mon ario maeno zoo! (Rut. 4:13-16) Kumeno bende, jwigiri bicwalu ju m’utii nilubo lapor pa Naomi. w21.09 mba. 10-11 udu. 9-11
Kas’adek, nindo 6, dwi mir 12
Mungu en e won gondiri ngo ma nia wiye wil i kum tic mwu man mer ma wunyutho.—Ebr. 6:10.
Wegwa mi polo nyang’ nia lembe pa ng’atuman m’i kindwa ukoc. Copere nia iromo timo lembe lee nisagu ju m’ing’eyo man m’imaru. Kunoke iromo bedo mbe ku copo mi timo lee calu jumange, eno ke nyo pi oro peri m’udaru cidho, pi leng’kum peri, kunoke pi rwom ma tung’ tung’ m’i tie ko i ot. Re cwinyi kud utur. (Gal. 6:4) Yehova biwil ungo ku tic peri. Tek ibetimo kero peri ceke man ibeweko thelembe ma cuu re m’ucweli, anyong’a binege i kumi. Yehova neno kadok pidoic mir adundeni. Ebemito ibed kud anyong’a man mutoro negi i kum thier m’ibetimo ire nimakere ku copo peri. Dong’ cwinywa daru kwiyo, kum wang’eyo nia Yehova konyo ju m’ubewore kinde ma gibenwang’iri ku peko. (Isa. 41:9, 10) Watie ku thelembe ma ber mandha mi bedo kud anyong’a kinde ma wabetimo thier ni Wegwa ma jamer, m’uromo ‘ya jumii ire dwong’ ku yung’ pi piny ceke m’ecwiyo!—Nyu. 4:11. w22.03 mba. 24 udu. 16; mba. 25 udu. 18
Kas’ang’wen, nindo 7, dwi mir 12
Atimo pio, man agalu ngo, kara awor lembang’ola peri.—Zab. 119:60.
Wamito walub lapor pa Yesu, ento cwinywa kud utur tek wanwang’u nia lubo lapor parene tap tap ubevoyowa. (Yak. 3:2) Ng’atu m’ubeponjo tic mi bodho i bang’ jabodho moko, copo sagu ngo japonji pare. Ento tek ebenwang’u ponji i kum kosa m’ecukutimo man ebeii niporo bang’ japonji pare cuu mandha, ebimedere ning’eyo bodhone ma ber. Kumeno bende, tek wan de wabetiyo ku gin ma wanwang’u i ponji mwa ma segi mi Biblia, wabeii nikabu kosa moko ci ma watie ko, wabitundo nilubo lapor pa Yesu tap tap (Zab. 119:59) Tin wabekwo i ng’om ma ng’atuman dieng’ pire gire. Pidoic ma Yesu ubino ko mi timo ni jumange utelo nen mwa lee, uketho wan de wakeco nilubo lapor pare. (1 Pet. 2:21) Ka wabetimo kero nibedo ku pidoic mi timo ni jumange calu Yesu, wabibedo kud anyong’a pilembe wabenyayu mutoro i Yehova. w22.02 mba. 24 udu. 16; mba. 25 udu. 18
Kas’abic, nindo 8, dwi mir 12
Lembe moko tie i baruane ma nyang’ i igi tek.—2 Pet. 3:16.
Yo acel ma Yehova ubetelo ko wi dhanu pare utie nikadhu kud i Lembe pare Biblia. Tek wabekoyo saa mi nyamu i lembe iwi gin ma Yehova ubeponjo kowa, wabilubo telowic pare man wabitimo tic mwa mi rweyo lembanyong’a. (1 Tim. 4:15, 16) Yo mange ma Yehova miyo ko iwa telowic utie nikadhu kud i bang’ “jamiru mandha man ma riek.” (Mat. 24:45) Saa moko jamiru eno copo miyo telowic ma nwang’u wanyang’ ungo cuu i iye. Ku lapor, waromo nwang’u telowic m’uweco iwi kite ma wacopo yikara ko pi lembe ma wok rek, ma nwang’u wan ke wabeparu nia lembene romo timere ngo i bang’wa. Wacikara nitimo ang’o tek wanwang’u nia telowic ma jumiyo iwa utie ngo cuu? Par pi lembe ma wadaru somo i Biblia. Saa moko dhanu pa Mungu gibed ginwang’u telowic m’ubed unen ve nia tie cuu ngo i wang’ dhanu, re telowicne ubed ubodho kwo migi.—Pok. 7:7; 8:10. w22.03 mba. 18-19 udu. 15-16
Ceng’ soko, nindo 9, dwi mir 12
Vwa, amiyo tipona i cingi.—Luka 23:46.
Yesu yero ku tegocwinye wec mi giragora mi nindo ma tin. Eng’eyo nia kwo pare mi nindo m’ubino ujengere iwi Yehova, man cwinye ubino tek nia Won bipoi pire. Wacopo nwang’u ponji ma kani i kum wec ma Yesu yero? Bed ayika nigwoko bedoleng’ peri ni Yehova kadok kwo peri ubenwang’ere i ariti. Kara itim kumeno, ukwayu igen “Yehova kud adundeni ceke.” (Rie. 3:5) Wakewec iwi lapor p’umego Joshua ma oro pare 15, m’utwoyo twoyo ma pek. Ekwero kit thieth m’uturo cik pa Mungu ma jumito juthiedhe ko. Kinde m’ebecitho, eyero ni min kumae: “Mama, ani cing’ Yehova. . . . Ayero iri ma cwinya tek kumae: Ang’eyo nia Yehova bidwoka kwo kendo i nindo mi cer. Eng’eyo paru para ku kite m’awinjara ko, man amare lee.” Ng’atuman m’i kindwa ukwayu upenjere kumae: ‘Kan anwang’ara i amulaic ma copo tera nitundo i tho, nyo abigwoko bedoleng’ para ni Yehova man abigene nia ebipoi pira?’ w21.04 mba. 12-13 udu. 15-16
Ceng’ yenga, nindo 10, dwi mir 12
Ng’atu ma kwoyo pii jubikwoyo pii i wiye gire bende.—Rie. 11:25.
Dhanu pa Yehova ginwang’u tego nikadhu kud i tic mi lembanyong’a. Kinde ma waberweyo lembanyong’a ni dhanu mange, wawinjara ma ber kadok nwang’u dhanune giwinjowa kunoke ngo de. Jumoko ni kum peko ma tung’ tung’ ma gibenwang’iri ko gicopo paru nia dong’ gimbe ku copo ma gitim ko lee i tic mi lembanyong’a. Tek in de ibewinjiri kumeno, poy nia anyong’a nego Yehova kan ibetimo ire i kadhiri m’icopo. Yehova neno ava mwa ma watie ko mi rweyo lembanyong’a, man anyong’a nege i kumwa kadok niwok kud i pacu utie iwa lembe ma tek de. Ecopo miyo iwa kaka ma warwey kudo lembanyong’a ni dhanu m’ubekurowa kinde ma wabetwoyo, kunoke ni dokter man munganga ma miyo iwa yath. Ka waporo tic mwa ma wabetimo kawoni ku ma wabed watimo con, lembene copo turo cwinywa. Ento ka wanyang’ i ayi ma Yehova ubekonyo kowa kawoni, wabinwang’u tego ma wacir ko peko moko ci kud anyong’a. Wang’eyo ngo nia kud i kind kodhi mi lemandha ma wapidho, ma kani ma copo twii man ma copo dongo.—Ekl. 11:6. w21.05 mba. 24-25 udu. 14-17
Kas’acel, nindo 11, dwi mir 12
Icayu lembe pa Yehova nedi, ku timo gin maeni ma rac i wang’e?—2 Sam. 12:9.
Kethocwiny hai i kum piny uketho ubimo Daudi uwil i kum gin ma Yehova umiyo ire: Lonyo, dito, man aloci dupa iwi judegine. Daudi ung’eyo nia giramiya m’uai i bang’ Mungu “gisagu ma jucopo kwanu!” (Zab. 40:5) Re pi nindo moko, wi Daudi uwil i kum gin ma Yehova umiyo ire. Kadok nwang’u ebino ku mon dupa de, re eweko awanya ma rac umondo i iye i kum Bath-ceba ma dhaku pa ng’atu mange. Cware ubino Uria ma Jahiti. Daudi uvuto kude, e iye dong’. Daudi utimo lembe ma rac m’evuto ko ku Bath-ceba, re edok emaku yub m’enego ko Uria de cen! (2 Sam. 11:2-15) Daudi ubino ku paru ma kani? Nyo ebino paru nia Yehova ubenene ngo? Kadok Daudi utimo ni Yehova pi oro dupa de, re pidoic mi kethocwiny hai i kum piny umondo i iye man lembene umiyo ire can dupa. Lembe ma ber utie nia Daudi udok ung’eyo nia etimo rac, e eyewo dubo pare. Ebedo ku foyofoc lee pilembe Yehova utimo ire kisa!—2 Sam. 12:7-13. w21.06 mba. 17 udu. 10
Kas’ario, nindo 12, dwi mir 12
Wabeyero ngo nia waromo nitimo tic maeno ni kum copo mwa giwa, ento waromo andha nitimo tije kum copo mwa uai i bang’ Mungu.—2 Kor. 3:5.
Wacopo paru nia waromo telo ngo wi ponji mi Biblia. Saa moko wacopo nwang’u nia mito walar wabed ku ng’eyong’ec kunoke ku bodho lee calu pa japonjo, ka dong’ wacak ponjo Biblia ku ng’atini. Kan iparu kumeno, lembe adek ma e copo konyi nibedo ku tegocwiny mi ponjo Biblia ku dhanu. Mi kwong’o, Yehova ung’eyo nia iromo niponjo jumange. Mir ario, Yesu ma tie ng’atu ma ‘ng’ol m’i polo ku m’i ng’om ceke umiyere ire’ ung’olo nia iponj dhanu, eno nyutho nia egenowa. (Mat. 28:18) Man mir adek, icopo kwayu kony i bang’ Yehova man i bang’ umego. Yehova ukonyo Yesu ning’eyo gin m’ukwayu eyer. In de eromo timo iri kumeno. (Yoh. 8:28; 12:49) M’umedo maeno, icopo kwayu janen wi tic mir ungu mi lembanyong’a, jayab yo, kunoke jarwey moko ma jabodho ukonyi nicaku man nitelo wi ponji mi Biblia. Yo mange m’iromo doko ko japonji ma cuu, utie nidikiri ku jurwey maeno kinde ma gibetelo wi ponji mi Biblia. w21.07 mba. 6 udu. 12
Kas’adek, nindo 13, dwi mir 12
Ng’atu m’atira i gin ma nyanok, etie bende atira i gin ma dit; man ng’atu ma pwe i gin ma nyanok, e pwe bende i gin ma dit.—Luka 16:10.
Calu m’ajiki mi ng’om maeni dong’ udhingo ceng’ini magwei, ukwayu wabed ku genogen nisagu m’i wang’e iwi ayi ma Yehova ubetimo ko. Pirang’o? Pilembe i saa mi masendi ma dit, saa moko nyo wabinwang’u telowic ma nyang’ i iye kunoke niwore copo nen iwa ni gin ma tek. I andha, Yehova biweco ngo i bang’ ng’atuman m’i kindwa acel acel. Copere nia ebimiyo telowic nikadhu kud i bang’ dhanu m’eng’iyo utel wiwa. Eno bibedo ngo saa ma wabed i iye ku jiji i kum telowic ma wanwang’u, kunoke nipenjiri nia ‘Telowic maeni uai andha i bang’ Yehova, kunoke umego ma gibetelo wiwa re ma gibetiyo ku paru migi gigi?’ Nyo ibigeno Yehova man dilo pare i saa maeno? Nen m’itie ko kawoni iwi telowic m’ibenwang’u i dilo pa Mungu nikadhu kud i bang’ ju m’utelo wiwa, bikonyi ninwang’u wang’ penji eno. Tek ibed igeno telowic m’ibenwang’u tin man iworogi m’umbe galu, copere nia i saa mi masendi ma dit de ibitimo lembe ma rom. w22.02 mba. 6 udu. 15
Kas’ang’wen, nindo 14, dwi mir 12
Atimo ang’o kawono m’apora ko wakudu?—Pok. 8:2.
Ku kony pa Yehova, Gideon ku dhanu pare 300 ginwang’u aloci i lwiny, ma nwang’u lembene copo ketho giting’iri. Dhanu mir Efraim gibin girombo ku Gideon, ungo pi nifoye afoya, ento pi nidhau i wiye pilembe ya elar elwong’ogi ngo i wang’e kara gicidh kugi i lwiny. (Pok. 8:1) Gideon ukoro igi ayi ma Yehova umiyo ko igi mugisa. Kinde ma dhanune giwinjo lembe maeno, “e lak kwinyo migi tho.” (Pok. 8:3) Gideon ukoc i kum ting’iri kara eketh kwiyocwiny i kind dhanu pa Mungu. Lapor mi dhanu mir Efraim ubeponjowa nia mito ngo waketh wiwa i kum yung mwa giwa, ento wamii yung ni Yehova. Ka watie juwiot kunoke judong cokiri, wacopo nwang’u bende ponji i kum lapor pa Gideon. Tek ng’eicwiny umaku ng’atu moko i kumwa pi gin ma watimo, ukwayu watim kero wanyang’ nia pirang’o ng’eicwiny umake. Wacopo foyo bende ng’atune pi lembe moko ma ber m’etimo. Lembuno ubekwayu jwigiri. Ento gin ma pire tek utie nibedo ku kwiyocwiny kud umego mwa kakare niting’iri. w21.07 mba. 16-17 udu. 10-12
Kas’abic, nindo 15, dwi mir 12
Dong’ watimu dhanu kud ayiwa.—Tha. 1:26.
Yehova umiyo iwa yung kum ecwiyowa i ayine. Calu m’ecwiyowa i ayine, wacopo cego kite ma beco dupa i kwo mwa calu ve mer, kisa, gwokobedoleng’, man bedopwe. (Zab. 86:15; 145:17) Ka wabecego kite ma kumeno, wamiyo yung ni Yehova, man eno nyutho nia wabedwoko ire foyofoc. (1 Pet. 1:14-16) Kinde ma wabetimo lembe i ayi ma foyo i Wegwa mi polo, wan de wabedo kud anyong’a. Bende, calu ma Yehova ucwiyowa i ayine, emiyo iwa copo ma waromo doko ko kit dhanu m’ebemito ubed i kind juruot pare. Yehovah uyiko iwa kabedo ma segi. Oro dupa i wang’ ma fodi Yehova ucwiyo ngo nico ma kwong’a, elar eyiko ng’om ma dhanu gibikwo i iye. (Yob 38:4-6; Yer. 10:12) Calu ma Yehova dieng’ piwa man e jabero, ecwiyo iwa piny dupa kara unyay anyong’a i iwa. (Zab. 104:14, 15, 24) I ng’eye, kinde m’eting’o saa pi niparu kilili iwi piny m’ecwiyo, ‘eneno nia e ber.’—Tha. 1:10, 12, 31. w21.08 mba. 3 udu. 5-6
Ceng’ soko, nindo 16, dwi mir 12
Ento nying tipo en e mer, mutoro, kwiyocwiny, mwonyolembe hai, bedo ber ku dhanu, berocwiny, yiyoyic, molcwiny, kweriri gijo.—Gal. 5:22, 23.
Wan ceke watie ku tic mi rweyo lembanyong’a man mi ketho dhanu udok julub. (Mat. 28:19, 20; Rum. 10:14) Nyo ibemito idok jabodho i tic maeno ma pire tek nisagu zoo? Ka kumeno, ponj nyathibuku Somo piny man ponji, i ng’eye keth lembakeca ma segi ma bikonyi nitiyo ku ponji m’inwang’u i iye. Ukwayu wii kud uwil nia lembakeca ma pire tek mandha m’icopo ketho piri giri utie nicego kite ma tung’ tung’ mi Jukristu. (Kol. 3:12; 2 Pet. 1:5-8) M’umbe jiji, wan ceke wacopo timo lee ni Yehova nisagu ma wabetimo kawoni. I ng’om ma nyen, wabibedo ku copo mi timo ni Mungu saa ceke. Re ma fodi wamondo ngo i ng’ombe, tek wabeii ku tego mwa ceke nitimo gin moko ci ma copere iwa kawoni, wabimedo anyong’a mwa man cwinywa bitur ungo nyaswaswa. Ento m’usagu zoo, wabimiyo yung ku pak ni Yehova, Mungu mwa “ma jamutoro.” (1 Tim. 1:11) Pieno, dong’ wan ceke wanwang’ anyong’a i tic ma tung’ tung’ ma wabetimo ni Yehova kawoni. w21.08 mba. 25 udu. 18-20
Ceng’ yenga, nindo 17, dwi mir 12
Ng’atu m’ubecoro i vut Mungu, ucikere niyiyo nia enuti.—Ebr. 11:6.
Kan idongo i ot mi Jumulembe pa Yehova, copere iponjo lembe iwi Yehova niai ma fodi i nyathin. Juponji nia etie Jacwic, etie ku kite dupa ma beco, man nia etie ku lembakeca ma ber mandha pi dhanu. (Tha. 1:1; Tic. 17:24-27) Ento dhanu dupa giyiyo ngo nia Mungu nuti kunoke nia etie Jacwic. Giyiyo migi nia kwo uwok mbwang’ kumeni; i ng’eye, piny ma thindho thindho magwei ma kwo n’i igi ucaku nyay nok nok nitundo gilokiri gidoko ni piny ma dongo ma kwo. Giwacu ya sians unyutho nia Biblia ucwayu ndra man nia dhanu ma giyiyo ya Jacwic unuti gitie dhanu m’usomo ngo, ma gi riek de ngo man ma juwondogi nyaswaswa. Kadok nwang’u watie Jumulembe pa Yehova niai i oro ma kani de, re ubekwayu wan ceke wamedara niteng’o yiyoyic mwa. Tek wabetimo kumeno, wabiweko ngo dhanu uwondwa ku wec ma nia Biblia cwayu ndra, kum eno tie “rieko mi dhanu man awonde ma iye nanu.”—Kol. 2:8. w21.08 mba. 14 udu. 1-3
Kas’acel, nindo 18, dwi mir 12
Eromo kudi, Yehova Mungu mwa, ya jumii iri dwong’, ku yung man tego.—Nyu. 4:11.
Abel, Noa, Abraham, man Yob gibed ginyutho woro man mer migi ni Yehova nikadhu kud i timo lembe m’ekwayu i bang’gi, yiyoyic, man thiero lam. Gitimo kero migi ceke pi nimiyo yung ni Yehova, man ebed ejolo thier migine. I ng’eye Yehova udok umiyo Cik ni nyikway Abraham nikadhu kud i bang’ Musa. Cik maeno ubino ku telowic iwi ayi m’ukwayu gitim ko ire thier. Niai i ng’ey tho man cer pa Yesu, Yehova umedere ngo nikwayu nia juwore nimakere ku cik pa Musa. (Rum. 10:4) Ukwayere nia Jukristu gicak woro cik ma nyen, ma en e “cik pa Kristu.” (Gal. 6:2) Gibino mbe ku yeny mi rieye ma bor pi ning’eyo gin ma gitim ku ma kud gitim, ento ugam ukwayu gilub lapor pa Yesu man ponji pare. Tin bende, Jukristu gibetimo kero nilubo Kristu pi ninyayu anyong’a i Yehova man pi ‘ninwang’u yom.’—Mat. 11:29. w22.03 mba. 20-21 udu. 4-5
Kas’ario, nindo 19, dwi mir 12
Wang’ ma pol ebed ecidho i langa pi nirwo.—Luka 5:16.
Yehova bewinjo awiya pare. Egam ewinjo rwo ma pol ma Wode ubed urwo kinde m’ebino iwi ng’om. Ewinjo rwo ma Yesu urwo i wang’ nimaku yub ma dongo, calu ve kinde m’ebecing’iyo jukwenda pare 12. (Luka 6:12, 13) Yehova uwinjo bende Yesu saa ma cwinye ung’abere lee. Tap kinde ma Yuda ubecicibe, erwo ku cwinye zoo i bang’ Won iwi lembe m’ebecikadhu kud i iye. Yehova uwinjo Yesu awinja kende ngo, ento eoro bende malaika ucidh utiel Wode maeno m’emaru lee. (Luka 22:41-44) Tin de Yehova ubemedere niwinjo rwo mi jutic pare, man edwoko wang’ rwone i saa ma ber man i ayi ma cuu mandha. (Zab. 116:1, 2) Nyamego moko mi ng’om mi India uneno kamaleng’ kite ma Yehova udwoko ko wang’ rwo pare. Ebino twoyo nikum adieng’acwiny ma lee m’ubesende, man erwo i bang’ Yehova ku cwinye ceke iwi lembene. Ekiewo kumae: “Program mi Televizio JW mi dwi mir 5, oro 2019 utundo tap i saane, pilembe eweco iwi kite ma jucopo nyego ko ku lworo man adieng’acwiny. Ebino tap wang’ rwo para.” w21.09 mba. 21-22 udu. 6-7
Kas’adek, nindo 20, dwi mir 12
[Giring] iwi got.—Luka 21:21.
Kepar kite ma lembe ubino ko tek ni Jukristu maeno mi rundi ma kwong’a, niweko piny migi ceke i ng’eigi man nidok caku the kwo kendo kaka mange. Ugam ukwayu gibed ku yiyoyic pi nigeno nia Yehova bikonyogi kara ginwang’ gin ma pire tek pi kwo migi. De andha ginwang’u kony. Oro abic i wang’ ma fodi juaskari mi Roma utieko ngo Yeruzalem, jakwenda Paulo ular umiyo juk ma e ma pire tek ni Juebrania: “Wubed agonya i kum mer ma jumaru ko sente, ento cwinywu cung i kum gin ma wutie ko kawoni. Kum eyero kumae: ‘Abiweki ki ngo, man kadok akuna de abikuni ki ngo.’ Pieno wacopo yero ma cwinywa tek lee kumae: ‘Yehova en e jakonyna; lworo binega ngo. Dhanu copo timo ang’o i kuma?’” (Ebr. 13:5, 6) M’umbe jiji, ju m’ugam utiyo ku juk ma Paulo umiyo, nikwo ku piny ma nok ubino igi yot kaka ma giringo i iye. Cwinygi ubino tek nia Yehova biketho gibinwang’u piny ma pire tek pi kwo migi. w22.01 mba. 4 udu. 7, 9
Kas’ang’wen, nindo 21, dwi mir 12
Kisa pa [Yehova] ma ng’ic ni wi tic pare ceke.—Zab. 145:9.
Ka juyero nia ng’atu moko tie jakisa, waparu wang’ acel nia etie dhanu ma ber, ma cwinye leng’, man ma jabero. E wang’ acel wiwa copo ringo i kum kpawa pa Jasamaria ma cwinye leng’. ‘Kisa unego’ ng’atu maeno mi thek mange i kum Jayahudi moko m’upodho i cing’ jukwo. Pieno, ku mer man ku ‘kisa,’ Jasamariane umaku yub kara jugwok Jayahudi maeno ma junyayu ret i kume. (Luka 10:29-37) Kpawa maeni ubeketho peko iwi kite moko ma pire tek mandha ma Mungu mwa utie ko, niwacu kisa. Ebed enyutho iwa kisa pilembe emaruwa. Kubang’ nindo, enyutho kisane i ayi ma tung’ tung’ dupa. Ayi mange de nuti ma ng’atini copo nyutho ko kisa. Eromo ng’iyo nia kud emii matira ni ng’atu ma nwang’u uromo ku matira, ka thelembe moko tie m’ubecwale nitimo kumeno. Yehova udaru nyutho iwa kisa dit i ayi maeno. Jagor Zaburi uwacu nia “etimo iwa calku dubo mwa ngo.” (Zab. 103:10) Saa mange lundo, Yehova romo miyo matira ma kwiny ni ng’atu m’udubo. w21.10 mba. 8 udu. 1-2
Kas’abic, nindo 22, dwi mir 12
Mer para [ma lokere ngo] biai kud i beng’i ngo.—Isa. 54:10.
Yehova nyutho mer ma lokere ngo kende kende ni ju m’utie ku winjiri ma ceng’ini kude, niwacu ni jurutic pare. Lembe m’ubimo Daudi man ma jabila Daniel giyero, ubenyutho nia etie andha kumeno. Ku lapor, Daudi uyero kumae: ‘A wek mer peri [ma lokere ngo] gur ni ju m’ung’eyi.’ “Mer [ma lokere ngo] pa Yehova gambre rondo ku rondo cil rondo ku rondo kum ju m’ulwore.” Daniel ke uwacu kumae: “A, Rwoth, Mungu ma dwong’ ma jang’oi ndiri, m’ugwoko lembariba man mer [ma lokere ngo] ni ju m’umare m’uworo lembang’ola pare de.” (Zab. 36:10; 103:17; Dan. 9:4) Nimakere ku giragora eno, Yehova benyutho mer ma lokere ngo ni jurutic pare pilembe ging’eye, gilwore, gimare man gibemediri niworo cik pare. Yehova benyutho mer ma lokere ngo ni dhanu ma gibewore i ayi m’atira kende. I wang’ ma fodi wacaku timo ngo ni Yehova, Yehova ubed unyutho iwa kit mer m’ebenyutho ni dhanu ceke. (Zab. 104:14) Ento wa jurutic pare lundo, wabenwang’u bende bero nikum mer pare ma lokere ngo. w21.11 mba. 4 udu. 8-9
Ceng’ soko, nindo 23, dwi mir 12
Icikiri nirwo ni Yehova Mungu peri.—Mat. 4:10.
Kadok jubetimowa nenedi de, waworo mwa wec ma Yesu yero malu no. Tin dhanu dupa gimaru niwinjo juponji ma yero lembe ma foyo igi. Gimaru jutela maeno lee dit uketho saa moko giworogi ve Mungu. Dhanu dupa gicidho i kanisa migi, giwok ging’iewo buku, man gimiyo sente ma dongo igi pi nikonyogi. Jumoko yiyo lembe ceke ma gibeyero igi. I wang’gi, gineno juponji migi calu ve gibeneno Yesu ku kume! Tung’ kugi, ju ma gibeworo Yehova i yore m’atira gilubo ngo dhanu. Kadok wanyutho woro ni ju ma gibetelo wiwa de, re watiyo ku lembe ma e ma Yesu uponjo: “Wun ceke wutie umego.” (Mat. 23:8-10) Waworo ngo dhanu calu ve gitie Mungu, kadok judong dini kunoke judongo pa gavmenti. Man wadiko ngo cingwa i kum lembakeca migi. Wamondo ngo i lembgamba, man wakoc bor ku ng’om maeni. Pieno, tung’ tung’ utie lee dit i kindwa ku dini mange ceke ma giwacu nia gi Jukristu.—Yoh. 18:36. w21.10 mba. 20 udu. 6-7
Ceng’ yenga, nindo 24, dwi mir 12
An a Yehova Mungu peri . . . Kud ibed ku mungu mange ndhu an.—Ai 20:2, 3.
Kubang’ Jakristu m’umito ebed leng’, ecikere ngo niketho gin moko kunoke ng’atu moko pire bed tek nisagu winjiri pare ku Mungu. Bende calu ma wayeyo nyinge ma walwong’ara ko Jumulembe pa Yehova, wamito ngo watim lembe moko ci ma copo cido nyinge ma leng’. (Law. 19:12; Isa. 57:15) Kara nyithindho mir Israel ginyuth nia Yehova tie Mungu migi, ugam ukwayere nia giwor cik pare. Lembe mi Julawi 18:4 uyero kumae: “Wutim lembapoka para, man ugwok cik para, kara wuwoth i ie: an a Yehova Mungu mu.” Lembe mi Julawi thek 19 utie ku “cik” moko m’ukethere pi thek mir Israel. Ku lapor, verse mir 5-8, 21, 22 uweco pi lei ma jubed juthiero ni lam. Jucikiri nithiero lam eno i ayi ma kara kud ecid “gin ma leng’ pa Yehova.” Nisomo giragora maeno ucikere nicwaluwa wanyay anyong’a i Yehova man wamii ire lam mi pak i ayi m’ejolo, calu ma Juebrania 13:15 ubekwayuwa nia watim. w21.12 mba. 5-6 udu. 14-15
Kas’acel, nindo 25, dwi mir 12
Anyong’a negi kum dhaku mir aradu peri.—Rie. 5:18.
Ju ma gigamiri ma nyen gicopo nwang’u kony i bang’ jumange ma gijengiri iwi Yehova. Saa moko nyo jumoko ma gigamiri gidaru timo tic mi saa ceke pi oro ma dupa. Ecibedo ber ungo nia wukway kony i bang’gi tek wubemito ning’iyo i lembakeca mwu? Eno tie yo ma wunyutho ko nia wuketho genogen mwu iwi Yehova. (Rie. 22:17, 19) Poy nia gamiri utie giramiya m’uai i bang’ Yehova. (Mat. 19:5, 6) Yehova ubemito ju m’ugamiri gibed kud anyong’a pi giramiya maeno. Wu ju m’ugemuru ma nyen, nyo ecibedo ber ungo nia wung’i kite ma wubetiyo ko ku kwo mwu? Nyo wubetimo tego mwu ceke pi nidwoko foyofoc ni Yehova pi giramiya maeno m’emiyo iwu? Wuwec pi lembene ni Yehova i rwo. Wusay cik mir ukungu ma romo konyowu i Lembe pare. I ng’eye, wutii ku juk ma Yehova ubemiyo iwu. Tek wuketho wiwu zoo i kum timo ni Yehova i gamiri mwu, e wubikwo kud anyong’a man wubinwang’u mugisa i kwo mwu! w21.11 mba. 19 udu. 16, 18
Kas’ario, nindo 26, dwi mir 12
Kum wan ceke watimo kosa.—Yak. 3:2, kmt.
Yakobo ubino ku nen ma cuu i wiye gire. Eneno ngo nia ot pagi m’enyolere i iye kunoke rwom mi tic m’ebetimo uketh ebed ni ng’atu ma segi kunoke ebed dit nisagu Jukristu wadi mange. Elwong’o Jukristu wadi mange nia “umego para ma jumer.” (Yak. 1:16, 19; 2:5) Eketho ngo dhanu mange unen nia ve kosa timere ngo ire. Ponji: Poy nia wan ceke wadubo. Wacikara ngo niparu nia watie dit iwi jumange ma wabeponjo kugi Biblia. Pirang’o? Ka wabeketho japonj Biblia unenwa nia wapwe akeca, eno biketho ebiparu nia ecopo romo ngo nitimo ni Mungu. Ento tek wanyutho jwigiri nia wan de ebino iwa lembe ma yot ungo niworo cik mir ukungu mi Biblia man wakoro ire kite ma Yehova ukonyo kowa nivoyo peko mwane, wabikonye nineno nia en de eromo timo ni Yehova. w22.01 mba. 11-12 udu. 13-14
Kas’adek, nindo 27, dwi mir 12
Wubed ku pidoic maeni ma Kristu Yesu bende ubino ko.—Filip. 2:5.
Ka wabemedara niparu lembe calu Yesu, wabitimo lembe bende calu en, man wabinyutho kite pare i kwo mwa. (Ebr. 1:3) Wacopo wacu nia ‘Yesu tie ng’atu ma leng’; nibedo tap calu en tie lembe ma copere ngo!’ Kan ibeparu kumeno, poy i kum lembe ma e: Mi kwong’o, Yehova ucwiyi i ayi pare man i ayi pa Yesu. Pieno, icopo ng’iyo nilubo lapor migi man icopo bedo ve gin kokoro i kadhiri moko. (Tha. 1:26) Mir ario, tipo ma leng’ pa Mungu utie ku tego m’usagu zoo. Ku kony pare, icopo timo lembe ma ku tego peri giri copere ngo. Mir adek, pi kawoni, Yehova ubekwayu ngo nia inyuth nying’ tipo i kwo peri ma kosa moko de kud uvuth iri. Wegwa ma jamer ukoyo oro 1 000 zoo kara ju ma gitie ku genogen mi kwo iwi ng’om gidok ku kum ma leng’ m’umbe dubo. (Nyu. 20:1-3) Gin ma Yehova ubekwayu i bang’wa pi kawoni utie nitimo ire ku kero mwa ceke man nijengiri i wiye kara ekonywa. w22.03 mba. 9 udu. 5-6
Kas’ang’wen, nindo 28, dwi mir 12
Lembe acel de mbe i leba, ento, nen e Yehova, ing’eye ceke ku bang’e.—Zab. 139:4.
Yo ma wadwoko ko winjiri mwa ku Yehova udok tek utie ngo rwo kende. Timo ponji mwa ma segi man cidho i coko bende konyowa niketho kindwa ubed ceng’ini ku Mungu. Nyo gin moko nuti m’icopo timo kara itii ma ber ku saa peri mi ponji man saa m’ibenweng’iri i iye i coko? Kepenjiri kumae: ‘Lembang’o ma benyotho wiya i saa mi coko kunoke kinde m’abetimo ponji para ma segi?’ Nyo jubed julwong’a ku telefon kunoke jukiewo ira mesaj i jamticne mange mir elektroniki? Kinde m’inwang’u nia paru peri ubewotho swa kinde m’ibetimo ponji peri kunoke saa ma in’i coko, kway Yehova ukonyi niketho wii ucungi. Ecopo bedo yot ungo niweko lembe m’usendo wii man niketho wii ucungi i kum lembe mi tipo. Re pire tie tek nia itim lembuno. Kway kwiyocwiny pa Mungu, ma bigwoko ngo kende kende adundeni, ento bende “paru” peri.—Filip. 4:6, 7. w22.01 mba. 29-30 udu. 12-14
Kas’abic, nindo 29, dwi mir 12
Cik ithi, man iwinj lembe mi jurieko.—Rie. 22:17.
Ubimo Uzia ukwero juk. Emondo i kusika mir hekalu pa Yehova, kaka ma julam kendgi re ma gitie ku twero mi mondo, man epimo nithiero lam mir udok ma ng’wice ng’ar. Julam pa Yehova uwacu ire kumae: “En e tic peri ngo, Uzia, ma nia i wang’ udok ma ng’wice ng’ar ni Yehova, ento mi julam . . . ma juthierogi kara giwang’ udok ma ng’wice ng’ar.” Uzia utimo ang’o? Ka nang’ ejwigere eyiyo jukne man ewok wang’ acel kud i hekalu, nwang’u Yehova copo timo ire kisa. Ento “kwinyo lund umaku Uzia.” Pirang’o ekwero juki? M’umbe jiji calu ebino ubimo, eparu nia etie ku twero mi timo gin moko ci m’emaru. Ento Yehova ufoyo ngo lembe m’etimo. Kuhaya pare uketho enwang’u joi kunoke dhobu, man ebedo “won joi cil i ceng’ mi tho pare.” (2 Kei. 26:16-21) Lapor p’Uzia ubeponjowa nia, nik wabed ng’a, tek wakwero juk m’ujengere iwi Biblia ci, wabinyotho winjiri mwa ku Yehova. w22.02 mba. 9 udu. 7
Ceng’ soko, nindo 30, dwi mir 12
Dong’ wulok cwinywu man wulokuru, kara dubo mwu ukabere cen man nindo mi nwang’u yom uai i bang’ Yehova en gire.—Tic. 3:19.
Ng’atu m’uweko kite pare ma con, niwacu “ng’atu ma con” ubim wiye, wang’ ma pol eparu man etimo lembe i ayi mi kum. (Kol. 3:9) Ecopo bedo ng’atu ma dieng’ pire gire, ma ng’eicwiny maku pio, ebedo ngo won foyofoc man ebedo jakuhaya. Ecopo maru nibeneno pornografi man filme mi kura ma reco kunoke mi rop. M’umbe jiji, etie ku kite ma beco bende man pidocwinye copo dote pi lembe ma reco m’ebeyero man m’ebetimo. Ento nwang’u lundo embe kud ava m’etim ko alokaloka i paru man i timo pare. (Gal. 5:19-21; 2 Tim. 3:2-5) Calu ma wa dhanu watie ku kum mi dubalaga, ebedo iwa lembe ma tek nikabu paru man timo ma reco ceke kud i adundewa man kud i wiwa. Saa moko kokoro wabitimo kunoke wabiyero lembe moko ma binyayu ang’eyang’o i iwa. (Yer. 17:9; Yak. 3:2) Ento tek wakabu ng’atu ma con cen, pidoic man timo mi kum bibimo wiwa kendo ngo. Wabidoko ayi dhanu ma tung’ ku m’i wang’e.—Isa. 55:7. w22.03 mba. 3 udu. 4-5
Ceng’ yenga, nindo 31, dwi mir 12
Ku jwigiri wunen nia jumange gi dit ma sagu wun.—Filip. 2:3.
Judong cokiri, wusay kite ma beco mir umego ku nyimego mwu. Gin ceke gileng’ ungo; ento ng’atuman m’i kindgi utie ku kite ma beco ma copo nyang’uwa. Re ucero ngo nia saa mange judong cokiri gitwiny paru p’umego kunoke pa nyamego moko. Ento calu jakwenda Paulo, ukwayu gitim tego ma kud giketh ko wigi i kum wec man timo p’umegone ma romo nyayu ng’eicwiny i igi. Mito giketh wigi i kum mer m’emaru ko Yehova, cirocir m’ebenyutho i tic pa Mungu, man gibed ku genogen nia etie ku pidoic mi timo lembe ma ber. Judong cokiri ma gitie ku nen ma ber iwi jumange giroyo yaw yaw i cokiri man giketho dhanu ceke winjiri ma ber. Judong cokiri, wupoy nia Yehova ubekwayu ngo nia wubed dhanu ma leng’ ma dubo ngo, ento ebekwayu nia wugwok bedoleng’ mwu. (1 Kor. 4:2) Cwinywu bed tek nia tic ma tek ma wubetimo ni Yehova ubenyayu mutoro i iye. Wiye biwil ungo nyanok de “i kum tic mwu man mer ma wunyutho pi nyinge, kum wutimo ni jumaleng’.”—Ebr. 6:10. w22.03 mba. 31 udu. 19, 21