Dwi mi 1
Kas’acel, nindo 1, dwi mi 1
Abeoro Timoteo i beng’wu, pilembe etie nyathin para ma kacwinya man m’ubetimo ni Rwoth ku cwinye ceke.—1 Kor. 4:17.
Ang’o m’uketho Timoteo ubedo jaratic ma cuu pa Yehova? Ubino kite pare ma beco mi Jukristu. (Filip. 2:19-22) Nimakere ku lembe ma jakwenda Paulo ukoro iwi Timoteo, waromo wacu nia ebino ng’atu ma jwigere, ma pwe, ma timo tic kud amora, man ma jugeno. Ebino bende ng’atu ma dieng’ lee pir umego ku nyimego. Lembuno uketho Paulo umare, man ebino mbe ku jiji nimiyo ire tic ma tek. Kumeno bende, ka wabecego kite ma beco ma Yehovafoyo, ebimaruwa man wabimiyo kony lee i cokiri. (Zab. 25:9; 138:6) Pieno, nen cuu kite mi Jukristu m’ukwayu itim mediri i iye. Lond kitene moko acel m’ukwayu iketh wii i kume. Nyo itie ku yeny mi nyutho kisa lee? Nyo itie ku yeny mi kwo ku kwiyocwiny ku jumange man mi weko igi lembe? Pi nikonyi, icopo penjo jarimbi moko unyuth iri thenge m’umito itim mediri i iye.—Rie. 27:6. w22.04 mba. 23 udu. 4-5
Kas’ario, nindo 2, dwi mi 1
Ng’atuman ung’ii i tic pare gire. —Gal. 6:4.
Yehova ubemito wabed kud anyong’a. Wang’eyo lembuno pi kum anyong’a utie thenge acel mi nying tipo pare ma leng’. (Gal. 5:22) Calu ma junwang’u anyong’a lee ka jubemiyo piny ni dhanu nisagu gamu agama, wanwang’u bende anyong’a lee ka wabetimo tic mi lembanyong’a ku tego mwa ceke man ka wabekonyo umego ku nyimego mwa i yo ma tung’ tung’. (Tic. 20:35) Calu m’ukiewere i giragora ma tin, jakwenda Paulo uweco iwi lembe ario ma copo konyowa nibedo kud anyong’a. Mi kwong’o, wacikara nitimo ni Yehova ku copo mwa ceke. Ka wabetimo ire kumeno, kokoro wabibedo kud anyong’a. (Mat. 22:36-38) Mir ario, wacikara ngo niporara ku jumange. Mito wadwok foyofoc ni Yehova kadok nwang’u wabetimo ire i kadhiri ma rukani nimakere ku copo mwa, leng’kum mwa man ponjiri mwa. I thenge mange ke, ka jumoko gisaguwa i ayi tic moko mi lembanyong’a, wacikara nibedo kud anyong’a pilembe gibetiyo ku bodho migi pi nipaku Yehova. w22.04 mba. 10 udu. 1-2
Kas’adek, nindo 3, dwi mi 1
Gony mwu udhingo ceng’ini. —Luka 21:28.
Nyoth mi dini mi vupo bitundo rek man lembene biwang’u i dhanu lee mandha. (Nyu. 18:8-10) Nyoth mi Babeli ma dit biyengo ng’om man lembene saa moko bimiyo peko, ento dhanu pa Mungu gibibedo kud anyong’a pi thelembe ario. Dini mi vupo m’ucaku bedo jadegi pa Mungu niai con bibedo nuti kendo ngo, man pio pio i ng’eye wabinwang’u gony kud i ng’om maeni ma rac! Daniel ular uewo nia “ng’eyong’ec [mandha] bimedre.” De andha emedere! Kawoni wabenyang’ i lembila m’uweco pi rundi mwa. (Dan. 12:4, 9, 10) Ng’eyong’ec ma tap mi lembila maeno ubemedo woro ma wabenyutho ni Yehova, man i kum Lembe pare. (Isa. 46:10; 55:11) Pieno, mediri niponjo Lembagora aketha cwinyi kara yiyoyic peri ubed tek, man kony jumange de gibed ku winjiri mandha ku Yehova. Ebigwoko dhanu ceke m’ugene ku cwinygi zoo man ebimiyo igi ‘kwiocwiny ma cu.’—Isa. 26:3. w22.07 mba. 6-7 udu. 16-17
Kas’ang’wen, nindo 4, dwi mi 1
Gicokogi karacelo i kaka ma julwong’o ku dhu Juebrania Armagedon. —Nyu. 16:16.
Buku mi Lembanyutha ukoro nia Ker pa Mungu ucaku bebimo i polo, man nia jubayu Sitani iwi ng’om. (Nyu. 12:1-9) Lembuno umiyo kwiyocwiny i polo, ento iwa iwi ng’om re enyayu can. Pirang’o? Pilembe kwinyo ubenego Sitani i kum ju m’ubetimo ni Yehova ku gwoko bedoleng’ iwi ng’om. (Nyu. 12:12, 15, 17) Wacopo cungo nenedi ma tek i wang’ ali pa Sitani? (Nyu. 13:10) Gin acel ma copo konyowa utie ning’eyo pi lembe m’ubebino i wang’wa. Ku lapor, jakwenda Yohana ukoro i Lembanyutha nia ceng’ini eni wabinwang’u bero moko i wang’wa. Berone moko utie nia jubikabu cen judegi pa Mungu. I verse ma kwong’a mi buku mi Lembanyutha, jukoro nia lembe ma wabisomo i bukune utie “giranyutha,” niwacu wec mi lapor.—Nyu. 1:1. w22.05 mba. 8 udu. 1-3
Kas’abic, nindo 5, dwi mi 1
Ebitimbre i nindo ma cen, nia abikeli i kum ng’om para, kara thek ung’eya, kinde m’adwokra leng’ ni kumi, E Gog.—Eze. 38:16.
Cungo ma tek mi jurutic pa Yehova binyayu kwinyo i dhanu ma gijai ni Yehova. Eno biketho thek ma bidikiri (Gog) bitugo ali iwi dhanu pa Mungu. Biblia ulwong’o rop maeno ni ali ma Gog mi Magog utugo i dhu dhanu pa Mungu. (Eze. 38:14, 15) Yehova bitimo ang’o pir ali maeno ma jutugo iwi dhanu pare? Eyero iwa kumae: “Kwinyo para bibino malu i odiuma.” (Eze. 38:18, 21-23) Lembanyutha thek 19 ukoro gin ma bitimere i ng’eye. Yehova bioro Wode pi nigwoko dhanu pare man ninyotho judegi migi. Yesu karacelo kud udul mony mi polo man ju m’ebibimo kugi 144000, gibikiedo lwiny maeno i dhu Gog mi Magog. (Nyu. 17:14; 19:11-15) Lwinyne bithum nenedi? Jubinyotho dhanu ku dilo ceke m’ujai ni Yehova mi magwei!—Nyu. 19:19-21. w22.05 mba. 17 udu. 9-10
Ceng’ soko, nindo 6, dwi mi 1
Abinyayu amone i kindwu wuku dhaku.—Tha. 3:15.
I ng’ey m’Adamu giku Eva gidubo, ndhundhu Yehova umiyo genogen ni nyikwaygi nikadhu kud i lembila moko ma pire tek m’eewo. Lembilane jukiewo i Thangambere 3:15: “Abinyayu amone i kindwu wuku dhaku, man i kind kodhini ku kodhine: ebicanyu wii, man ibitong’o ufunytiende.” Lembila eno nwang’ere i buku ma kwong’a mi Biblia. Ento i yo moko, buku mange ceke mi Biblia utie ku winjiri kude. Tap calu udok ma jumwono ko the buku diko dhu karatasi ma tung’ tung’ i acel, wec m’i Thangambere 3:15 de udiko wec ma tung’ tung’ mi Biblia ni lembe acel, nia jubioro Jalar moko ma binyotho Wonabali ku jupare ceke. Eno bibedo mugisa ma dit mandha ni ju m’umaru Yehova! Ponji mi Biblia bikonyowa nineno kite ma lembila maeno upong’o ko man kite ma wacopo nwang’u ko bero i kume. w22.07 mba. 14 udu. 1-3
Ceng’ yenga, nindo 7, dwi mi 1
Yehova mio rieko.—Rie. 2:6.
Kway Yehova umii iri rieko m’ikony ko awiya peri kara gimare. (Yak. 1:5) En re m’etie ng’atu ma copo miyo juk ma ber m’usagu. Pirang’o? Pi thelembe dupa. Wakewec iwi thelembene moko ario. Mi kwong’o, Yehova utie jaranyodo m’ung’eyo lembe lee. (Zab. 36:9) Mir ario, juk mi rieko m’ebed emiyo utie ku bero kwa. (Isa. 48:17) Nikadhu kud i Lembe pare man dilo pare, Yehova ubemiyo telowic dupa m’ujengere iwi Biblia ma copo konyo jurunyodo niponjo awiya migi kara gimare. (Mat. 24:45) Ku lapor, icopo nwang’u juk dupa ma beco i thiwiwec “Juk ma beco ni juruot,” m’ubed uwok i gazeti Réveillez-vous ! man ma kawoni bewok i kusika mwa mir Internet. Bende, video dupa ma nwang’ere i jw.org, copo konyo jurunyodo nitiyo ku juk pa Yehova pi niponjo awiya migi.—Rie. 2:4, 5. w22.05 mba. 27 udu. 4-5
Kas’acel, nindo 8, dwi mi 1
Dok in, Yehova, ineno kier . . . ng’a ma copo cungo?—Zab. 130:3.
Yehova tie Jatim kisa ma dit m’usagu zoo. Mi kwong’o, etie ayika saa ceke nitimo kisa. Mir ario, eng’eyowa i thucne. Eng’eyo lembe acel acel i wiwa, man etie ng’atu ma cuu ma copo neno nia nyo andha waloko cwinywa kunoke ngo. Mir adek, ka Yehova udaru timo iwa kisa, eweko lembene magwei calu ve wadubo de ngo. Lembuno ketho wabedo ku pidocwiny ma leng’ man wanwang’u bero i wang’e. I andha, ka fodi watie ku kum mi dubo e ci, dubo bitimere iwa kokoro. Ento wacopo nwang’u jukocwiny i buku Étude perspicace, Volim mir 2, mbaya mi 765, m’uwacu kumae: “Yehova tie jakisa man eng’eyo nia jurutic pare gitie dhanu ma gi ng’ic, pieno gimbe ku yeny mi bedo ku koo koo akeca pi kosa ma gitimo nikum dubo ma gilagu. (Zab. 103:8-14; 130:3) Gicopo bedo kud anyong’a tek gibetimo kero niwotho i yo ma Mungu foyo. (Filip. 4:4-6; 1Yoh. 3:19-22).” w22.06 mba. 7 udu. 18-19
Kas’ario, nindo 9, dwi mi 1
Jubiterowu i wang’ jubim ku jutela pi nyinga.—Luka 21:12.
Jamlwiny ma Sitani ubetiyo ko pi ninyayu lworo, utie ngo kende kende ragedo pa gavmenti. Jumoko lworo ayi ma wedi migi biwinjiri ko pi lemandha ma gimaku nisagu ragedo ma jufodo ko ng’atini afoda. Gimaru wedi migi lee. Gibemito gin de ging’ey Yehova man gimare. Ginwang’u can i cwinygi ka gibewinjo wedi migi ubeweco rac i kum Mungu mandha man i kum jurutic pare. Re saa moko wedi m’ular ujai i kum lemandha, gidok giyiyo lembene. Dong’ ka wedi mwa ukunowa magwei pi yiyoyic mwa ke, waromo timo ang’o? Waromo nwang’u jukocwiny i wec ma mit ma nwang’ere Zaburi 27:10. Ka waparu kadok apara kende iwi kite ma Yehova umaru kowa, cwinywa doko tek i wang’ ragedo. Wang’eyo nia ebimiyo iwa sukulia pi cirocir mwa. Yehova bipong’o yeny mwa mi kum ku mi tipo, man ebikonyowa nibedo kud anyong’a, nisagu ma ng’atu moko ci romo timo! w22.06 mba. 16-17 udu. 11-13
Kas’adek, nindo 10, dwi mi 1
Kristu bende usendere piwu m’eweko ko iwu lapor kara wukwany ba tiende tap tap.—1 Pet. 2:21.
Saa ma Yesu ubino timo tic pare iwi ng’om, juloko nia e jamero, won abamba, pajogi n’i iye, eworo ngo sabatu, man nia e jayer lembacidi i kum Mungu. (Mat. 11:19; 26:65; Luka 11:15; Yoh. 9:16) Re Yesu udwoko ngo igi lembe ku kwinyo. Calu Yesu, wan de wacikara ngo niculo wang’ lembe ku racu ka juyero iwa lembe ma rac. (1 Pet. 2:22, 23) Ku lemandha, etie yot ungo niceriri ka juyero iwa lembe ma rac. (Yak. 3:2) Dong’ ang’o ma copo konyowa? Tim kero ng’eicwiny kud umeki tek ng’atu m’iberweyo ire lembanyong’a uyero lembe m’uton i ii. Umego Sam uyero kumae: “Atimo kero aketho wiya i kum yeny ma jawinj para tie ko mi winjo lemandha, man nineno nia en de ecopo timo alokaloka.” Saa moko ng’eicwiny maku jawinj mwa pilembe nwang’u watundo i bang’e i saa ma rac. Kinde ma wabeweco i bang’ ng’atu m’utie ku ng’eicwiny, wacopo rwo nyar adundo pi nikwayu Yehova ukonywa wabed ma kumwa ukwiyo, man kud wayer lembe moko ma rac ki, kunoke m’ukoso woro. w22.04 mba. 6 udu. 8-9
Kas’ang’wen, nindo 11, dwi mi 1
Wucor ceng’ini i vut Mungu. —Yak. 4:8.
Niponjo Biblia karacelo kud awiya peri tie yo acel ma pire tek mi konyogi kara gicor ceng’ini ku Yehova. (2 Tim. 3:14-17) Re Biblia unyutho yo mange de ma romo konyo aradu kara giponj lembe iwi Yehova. I buku mi Lembrieko, wego moko upoyo wi wode nia kud ebay wang’e ki kud i kum kite pa Yehova m’ubenen nikadhu kud i giracwiya. (Rie. 3:19-21) Junyodo, copere nia wumaru nibekoyo saa pi niwok kud awiya mwu i nambu. Wutii ku saa maeno pi nikonyo awiya mwu ginen winjiri m’utie i kind ‘piny [ma Yehova] ucwiyo’ ku kite pare ma wang’u ijo. (Rum. 1:20) Kenen kite ma Yesu ubed utiyo ko ku giracwiya pi nimiyo ponji. Nindo moko, Yesu ukwayu julub pare nia ginen ungoro man thiwe. (Luka 12:24, 27-30) Eponjo julub pare ku lembe ma pire tek iwi berocwiny pa Weggi m’i polo, nia Yehova bitungo man bikendo jutic pare ma giweg bedopwe calu m’ebetimo ni ungoro man ni thiwe m’i podho. w23.03 mba. 20-21 udu. 1-4
Kas’abic, nindo 12, dwi mi 1
Gin moko ci ma tek wukwayu ku nyinga, abitimo gin maeno kara Wego unwang’ dwong’ ni kum Wod.—Yoh. 14:13.
Wafoyo Yehova i rwo nikadhu kud i bang’ Wode. Yesu re m’utie yo ma Yehova ubetiyo ko pi nidwoko wang’ kwac mwa. Yehova winjo man edwoko wang’ rwo ma jukwaye ko i nying’ Yesu. Bende, eweko kier mwa i ukungu mi lam mi jamgony ma Yesu uthiero. (Rum. 5:1) Lembagora ukoro pi Yesu nia etie ‘jalam [mwa] ma dit . . . m’ubedo yor i cing’ mir acwic mi komker pa Mungu ma dit i polo.’ (Ebr. 8:1) Yesu tie “jakony [mwa] ma n’i karacelo ku Wego.” (1 Yoh. 2:1) Wabedwoko foyofoc lee ni Yehova pi jalam ma dit m’ubenyang’ i kum ng’ico mwa, man ‘m’ubekwayu piwa’! (Rum. 8:34; Ebr. 4:15) Ka nwang’u Yesu uthiero ngo lam, nwang’u nicoro i vut Yehova nikadhu kud i rwo de copere ngo iwa. Calu m’ing’eyo, foyofoc ma wadwoko ni Yehova copo tundo ngo i kadhiri mi giramiya ma pire tek m’emiyo iwa, niwacu Wode m’emaru! w22.07 mba. 23 udu. 10-12
Ceng’ soko, nindo 13, dwi mi 1
Ng’atu ma wotho ku lembe kun ku kun etuco wi lembamung’a.—Rie. 11:13.
Ng’atu ma jugeno timo kero niworo lembe m’eng’olo man eyero lemandha. (Zab. 15:4) Dhanu ng’eyo nia gicopo jengiri i wiye. Wabemito umego ku nyimego de giwinjiri piwa kumeno. Wacopo diyo ngo dhanu mange adiya nia ugenwa. Timo mwa re ma copo ketho gigenowa. Niketho jugenwa utie ve sente, ma nwang’u tie tek, nyothe ke tie yot. M’umbe jiji, Yehova utimo lembe m’uketho wagene. “Tic pare ceke jutimo i lemandha.” (Zab. 33:4) Man ebekwayuwa nia wakwany lapor pare. (Efe. 5:1) Wabedwoko foyofoc ni Yehova kum eketho wan’i kind utumego ma gi dhanu ma jumer man ma jugeno! Wan ceke wacikara ninyutho ni umego mwa nikadhu kud i timo nia watie dhanu ma jugeno. Tek ng’atuman m’i kindwa ubeii nibedo won mer, ng’atu ma jwigere, ma ng’iyo i lembe, ng’atu m’atira man ma kwerere gire, wabigenara i cokiri mwa. Dong’ wakwenyu koth Yehova Mungu mwa man wamedara nibedo dhanu ma jugeno. w22.09 mba. 8 udu. 1-2; mba. 13 udu. 17
Ceng’ yenga, nindo 14, dwi mi 1
Wang’ Yehova [beneno].—Zab. 33:18.
Saa moko wacopo winjara nia watie kendwa kadok nwang’u watie kud umego ku nyimego dupa i cokiri de. Bende, wacopo lworo nikoro ni dhanu mange kite ma wawinjara ko, kum nwang’u waparu nia gibinyang’ ungo. Yehova ubemito ngo wawinjara kumeno. Kenen kite m’egam edieng’ ko ku jabila Eliya. Yehova uketho cwiny Eliya kara eweci. Epenje wang’ ario zoo kumae: “Itimo ang’o keni?” (1 Ub. 19:9, 13) Kubang’ saa ma Eliya ubekoro kite m’ewinjere ko, Yehova ubed uwinje kilili mandha. Yehova unyutho ni Eliya nia enuti i ng’ete man nia etie jatego m’usagu. Etego bende cwiny Eliya nia dhanu mange dupa unuti m’ubetimo ire. (1 Ub. 19:11, 12, 18) M’umbe jiji, cwiny Eliya ukwiyo kinde m’ekoro lembe mir adundene ni Yehova man kinde m’ewinjo lembe m’edwoko ire. Yehova umiyo tic ma tung’ tung’ ma pigi tek ni Eliya. Ekwaye nia ecidh ewir Hazael udok ubimo mi Siria, Yehu ke ni ubimo iwi Israel, man Elica lundo ni jabila. (1 Ub. 19:15, 16) Yehova ukonyo Eliya niketho wiye i kum lembe ma beco nikadhu kud i tic maeno m’emiyo ire. Bende, emiyo Elica ubed ire ni jawodhe ma ceng’ini. w22.08 mba. 8 udu. 3; mba. 9 udu. 5
Kas’acel, nindo 15, dwi mi 1
Wumeduru nitielo cwinywu i kindwu man niteng’uru i kindwu.—1 Thes. 5:11.
Nyo judaru giero Ot Ker mi cokiri mwu, kunoke nyo juyiko ma nang’ unyothere? Ka eyo, m’umbe jiji ibepoy pi wang’ ma kwong’a m’itimo coko i iye. Idwoko foyofoc lee ni Yehova. Saa moko nyo anyong’a unegi lee m’iwak ku pii weng’i bu, man wero wer mi caku program de ubedo iri tek. Ot Ker mwa ma jugiero ma leng’ miyo pak ni Yehova. Re wamiyo pak ire lee nisagu kinde ma wabetimo tic mir ayi giedone mange. Ticne utie ngo tic mi giero ot. Etie tic mi teng’o dhanu ma gibino i kabedo maeno ma watimo thier i iye. Jakwenda Paulo uparu pi kit giedo maeno mi lapor kinde m’ekiewo wec ma nwang’ere i giragora mi nindo ma tin. Jakwenda Paulo utie iwa lapor ma ber, kum egam eng’eyo nitielo yiyoyic mi juwadi. Ebed ekethere kakagi. Wacopo lubo lapor pare, man wan de waromo teng’o umego ku nyimego mwa.—1 Kor. 11:1. w22.08 mba. 20 udu. 1-2
Kas’ario, nindo 16, dwi mi 1
Wuwoth i ayi m’uromo ku Yehova.—Kol. 1:10.
Jakristu m’ubemito ebed pwe i wang’ Mungu, ucikere nibedo ng’atu m’atira i lembe ceke mi kuloka pare. Ng’atu m’umaru bedopwe maru ngo ka jubesendo jumange mananu. Man “pi ninyayu anyong’a i [Yehova] i lembe ceke,” ng’atu ma pwe paru pi kite ma Yehova bineno ko yub m’ebemaku. Biblia unyutho nia Yehova tie acaki mi bedopwe. Pi thelembe maeno re ma julwong’e nia etie “kabedo mi bedopwe.” (Yer. 50:7) Calu Yehova utie Jacwic, eni kende re m’etie ku twero mi ketho cik pi gin ma ber ku gin ma rac. Eng’eyogi cuu ma saguwa. (Rie. 14:12; Isa. 55:8, 9) Re calu ma Mungu ucwiyowa i ayi pare, watie ku copo mi kwo nimakere ku cik pare mi bedopwe. (Tha. 1:27) Wan de wamaru nikwo nimakere ku cikne. Mer ma wamaru ko Wegwa cwaluwa nilubo lapor pare ku copo mwa ceke.—Efe. 5:1. w22.08 mba. 27 udu. 5-6
Kas’adek, nindo 17, dwi mi 1
Wumeduru ninyang’ nia yeny pa Yehova tie ang’o.—Efe. 5:17.
Tek lembe moko ubedieng’o cwinywa kunoke cwinywa utur, wamito nang’ watim lembe moko kara cwinywa kud udieng’ pi peko mwa. Eno tie rac ungo, re mito wabed ku wang’wa kud wamond i timo ma Yehova udagu. (Efe. 5:10-12, 15, 16) I barua ma jakwenda Paulo ukiewo ni Jufilipi, ekwayu Jukristu nia gimediri niparu pi gin “ma gi pwe, . . . ma gi leng’, . . . ma juromo maru, . . . [man] ma bero moko ni kumgi.” (Filip. 4:8) Kadok Paulo ubino kiewo ngo lembe maeno tap iwi galuwang’ de, re lembe m’ekiewo ucikere nikonyowa iwi kit galuwang’ ma wabeng’iyo. Kepim nitimo lembe ma e: I verse maeni, kaka ceke ma jukiewo iye wec ma nia “gin,” wile ku wec ma calu ve “wer,” “filme,” “buku,” kunoke “tuko mi video.” Timo kumeno copo konyowa ning’iyo nia kit galuwang’ ma kani ma copo yiyere i wang’ Mungu ku ma yiyere ngo. Wabemito wakwo nimakere ku cik mir ukungu pa Yehova.—Zab. 119:1-3. w22.10 mba. 9 udu. 11-12
Kas’ang’wen, nindo 18, dwi mi 1
Egam eng’eyo lembe ma n’i adunde dhanu.—Yoh. 2:25.
I wang’ tho migi, jumoko m’i kind “weg bedopwe ngo” ubed utimo lembe ma reco apila. Pieno, gibibedo ku yeny ma juponj kogi kud ayi ma gikwo ko nimakere ku cik mir ukungu pa Yehova. Pi niponjogi, Ker pa Mungu bitelo wi program ma dit mi ponji iwi ng’om i ayi ma fodi utimere ngo niai con. Jukani ma biponjo ju ma gitie ngo weg bedopwe? Tie udul ma dit ku weg bedopwe ma bicer. Kara nying’ weg bedopwe ngo ukiewere i buku mi kwo, bikwayere nia gibed ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova man githier kwo migi ire. Yesu Kristu karacelo ku ju m’ebebimo kugi, gibineno cuu mandha ayi ma weg bedopwe ngo gibejolo ko lembe ma jubeponjo kogi. (Nyu. 20:4) Ng’atu m’ukwero nijolo kony ma jubemiyo ire, jubikabe cen, kadok nwang’u oro pare udoko 100 de. (Isa. 65:20) Yehova ku Yesu, gitie ku copo mi neno lembe ma n’i adunde; gibiyiyo ngo ng’atu moko utim nyoth ki i ng’om ma nyen.—Isa. 11:9; 60:18; 65:25. w22.09 mba. 17 udu. 11-12
Kas’abic, nindo 19, dwi mi 1
Kubang’ dhanu ceke maku giwor jubim mi ng’om.—Rum. 13:1.
I giragora eni, wec ma nia “jubim mi ng’om” ubenyutho dhanu ma gitie ku tego man ma gibebimo iwi jumange. Jukristu gicikiri nibedo wor ni jubim, kum gibeketho lembe uwoth ma ber i kind dhanu, gibeketho juwor cik, man saa moko gicero kadok bang’ dhanu pa Yehova bende. (Nyu. 12:16) Pi lembe maeno re ma wacikara niculo karatasi ma tung’ tung’ m’ukwayere, niculo palatha, niworogi, man nimiyo igi yung’ m’uromo kugi. (Rum. 13:7) Re jubim maeno gitie ku dito pilembe Yehova re m’uweko nia gibed ku ditone. Yesu unyutho lembuno kamaleng’ kinde ma Pontio Pilatho ma jabim mi Roma upenje. Kinde ma Pilatho uwacu ni Yesu nia etie ku copo mi bodhe man mi ketho etho, Yesu udwoko ire kumae: “Nwang’u iromo bedo mbe ku copo nyanok de i wiya, ka nwang’u jumiye ngo iri ku malu.” (Yoh. 19:11) Calu dito pa Pilatho, dito mi jubim ceke mi ng’om ma tin man mi judong gamba de utie ku mupakane. w22.10 mba. 14 udu. 6
Ceng’ soko, nindo 20, dwi mi 1
Judubo bibedo mbe.—Zab. 37:10.
Ku kony mi tipo ma leng’, ubimo Daudi ukiewo kite ma kwo bibedo ko kinde m’ubimo ma riek man ma pwe bijany iwi komker. (Zab. 37:10, 11, 29) Wang’ ma pol wabed wasomo Zaburi 37:11 ni dhanu mange ka wabeweco kugi pi paradizo. Wabetimo kumeno dre, pilembe Yesu de udwogo iwi giragorane i saa mi ponji pare ma wi got, pi ninyutho nia i nindo m’ubino lembene bitimere. (Mat. 5:5) Re lembe ma Daudi ukiewo unyutho bende kite ma kwo bidong’ bedo ko i nindo mi bim pa Suleman. Kinde ma Suleman ubebimo iwi Israel, dhanu pa Mungu ukwo i kwiyocwiny ma lee man bedo moth i “ng’om ma molo cak ku kic.” Mungu uwacu igi kumae: “Tek wuwotho ku cik para . . . , abimio kwiocwiny i ng’om, e wubivuto piny, man ng’atu moko mbe ma binyayu lworo i iwu.” (Law. 20:24; 26:3, 6) Lembuno utimere i the bimobim pa Suleman. (1 Kei. 22:9; 29:26-28) Wec ma nwang’ere i Zaburi 37:10, 11, 29 upong’o i rundi ma con man ebipong’o bende i nindo m’ubino. w22.12 mba. 10 udu. 8
Ceng’ yenga, nindo 21, dwi mi 1
Ku ba dhanu ceke m’ucero [rieko] i bang’e en e jamutoro.—Rie. 3:18.
Wa Jukristu mandha, wacikara niworo telowic. Kara lembe uwoth iwa ma ber, Biblia umiyo iwa juk ma e: “Ibitimo lwiny peri ni kum lembapora mi rieko; man lembe bedo ber ni kum udul juporlembe.” (Rie. 24:6) Kenen kite ma tiyo ku giragora maeni copo konyo kowa i tic mi lembanyong’a man mi ponjo dhanu. Kakare nirweyo man niponjo dhanu i ayi mwa giwa, watimo tego waworo telowic ma jumiyo iwa. Wabed wanwang’u telowic mi rieko i saa mi coko mwa mi Jukristu, ma i iye wanwang’u juk m’ujengere iwi Biblia man lanyuth pi niponjowa. M’umedo maeno, dilo pa Yehova ubewodho jamtic dupa ma beco, calu ve girasoma man video kara ukony dhanu unyang’ i Biblia. Watie ku foyofoc lee pi juk ma beco ma nwang’ere i Lembe pa Mungu! Ka nwang’u juk eno mbe, eni nang’u watie nenedi? Dong’ wabedu ku lembakeca ma watiyu ko ku juk mi rieko pa Yehova i nindo ceke mi kwo mwa.—Rie. 3:13-17. w22.10 mba. 23 udu. 18-19
Kas’acel, nindo 22, dwi mi 1
Lembe peri mit i dhoga mire ma! Eyo, mit i dhoga ma sagu kic mire ma!—Zab. 119:103.
Kara wabed ku leng’kum ma cuu, wacamu cam man wanwoyo iye. Kumeno bende, kara yiyoyic mwa ubed tek, waponjo Biblia man wanyamu iye. Yehova ubemito wanyang’ cuu i lembe pare. Watimo kumeno nikadhu kud i rwo, somo Biblia man nyamu iye. Mi kwong’o, warwo pi niyiko adundewa nijolo lembe pa Mungu. I ng’eye wasomo Biblia. Tokcen ne, wacungo ling’ wanyamu iye man waparu cuu i gin ma waai wasomo. Adwogine bedo ang’o? Ka wabemedara ninyamu i gin ma wabesomo, adundewa bipong’ ku paru pa Mungu, niwacu yiyoyic mwa bidoko tek. Pirang’o pire tie tek nisomo Biblia man ninyamu i gin ma wabesomo? Pilembe kawoni, eno ubemiyo iwa tego ma waberweyo ko pi Ker, man ceng’ini eni, ebimiyo iwa tego ma nyo wabitwong’o ko rwonglembe mi pokolembe ma kwiny ni dhanu. Bende, ka wabenyamu i lembe iwi kite ma tung’ tung’ pa Yehova, kindwa bimedere nidoko ceng’ini mandha kude. w22.11 mba. 6-7 udu. 16-17
Kas’ario, nindo 23, dwi mi 1
Ni kum lembe maeni dhanu ceke bing’eyo nia wu julubna, tek wumeruru i kindwu.—Yoh. 13:35.
Yesu unyutho nia kadok dhanu ma n’i woko mi cokiri bende bineno kamaleng’ nia julubne gimariri ku mer m’uai i adundegi. Andha, mer ma n’i kind dhanu m’i cokiri mi Jukristu utie lembe ma wang’u ijo. I andha re, Jumulembe pa Yehova gitie ku dubalaga. (1 Yoh. 1:8) Pieno, tekene wabemedara ning’eyo dhanu mi cokiri, e wacaku neno bende kosa migi. (Rum. 3:23) Ku lemarac, jumoko uweko kosa mi jumange ukierogi. Dong’ Yesu ugam unyutho mer nenedi ni jukwenda pare? Tin eni jucopo lubo lapor pa Yesu nenedi? Wa Jumulembe wacikara niparu cuu pi jibu mi penji maenogi. Nitimo kumeno copo konyowa ninyutho mer lee mandha, asagane ka jumange gikierowa nikum koso bedoleng’ migi.—Efe. 5:2. w23.03 mba. 26-27 udu. 2-4
Kas’adek, nindo 24, dwi mi 1
Ni ng’atu m’ugwoko bedoleng’ pare, ibinyutho bedoleng’. —Zab. 18:25, NWT.
Calu ma wan’i ceng’ini i ajiki mi ng’om maeni, mito wang’ey nia fodi wabinwang’ara ku peko i cokiri. Peko eno copo ketho nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova bedo lembe ma tek. Pieno mito wamedara nibedo ku wang’wa. Tek inwang’u nia umego kunoke nyamego moko utimi rac, kud iwek akece umond i ii. Tek jumiyo iri twiny moko ke, kud iketh wii i kum lewic m’ibewinjo, ento jol juk, man tim alokaloka m’ukwayere. Bende, tek alokaloka moko utimere i dilo pa Yehova, ma lembene umulo kumi athothi, jol alokalokane ku cwinyi ceke man wor telowic. Mediri asu nibedo ku genogen iwi Yehova man dilo pare, kadok kinde m’ibenweng’iri i amulaic. Par lembe cuu, man nen lembe i ayi ma Yehova de ubeneno ko. Kway Yehova ukonyi. Bende, kud ikoyiri nyanok de ku cokiri. E i ng’eye, kadok nwang’u ang’o ngi m’utimere de, Sitani bikoyi ngo nyanok de ku Yehova kunoke ku dilo pare.—Yak. 4:7. w22.11 mba. 24-25 udu. 14-16
Kas’ang’wen, nindo 25, dwi mi 1
Wumar umego mi wang’ ng’om zoo.—1 Pet. 2:17.
Judong cokiri gikonyo umego ku nyimego kara gilar giyikiri ma fodi peko ma wok rek utundo ngo. Giketho dhanu ceke m’i cokiri ung’ey gin m’ukwayu gitim kara gibed agwoka, man ging’ey yore ma gicopo nyutho ko lembe ni judong cokiri. Dong’ in giri ke iromo timo ang’o? Tek peko ma wok rek utimere ceng’ini ku kaka m’ini iye, penj judong cokiri pi ning’eyo ayi m’icopo miyo ko kony. Icopo miyo ot peri kara dhanu ma pekone umulo kumgi kunoke ju m’ubino miyo kony gibed i iye pi kare moko. Icopo konyo tic mi miyo cam man jamtic mange ni ju ma gitie ku yeny. Kadok peko ma wok rek utundo bor ku kaka m’ikwo i iye de, asu icopo konyo. Nenedi? Icopo rwo pi ju ma pekone umulo kumgi. (2 Kor. 1:8-11) Iromo tielo bende tic mi miyo kony ni dhanu ma pekone unwang’u nikadhu kud i giramiya mi sente pi tic m’ubetimere i wang’ ng’om zoo. (2 Kor. 8:2-5) Tek itie ku copo mi cidho i kabedo ma pekone uwok i iye ke, penj judong cokiri pi ning’eyo gin m’iromo timo. Tek julwong’i pi nicimiyo kony, copere nia ibilar nwang’u ponji kara imii kony i ayi ma cuu. w22.12 mba. 24 udu. 8; mba. 25 udu. 11-12
Kas’abic, nindo 26, dwi mi 1
Abidhe moko mbe ma wunweng’uru ko ma jumange ginwang’iri ko ngo.—1 Kor. 10:13.
Biblia mange uloko wec mi giragora ma tin kumae: “Abidhe moko mbe m’uwok i kumwu ma jukucop bedo ko ngo.” Wec maeno jukiewo ni Jukristu ma co ku ma mon ceke mi Korintho. Jumoko m’i kindgi ubino weg abor, ju ma timo ribiri co ku co kunoke mon ku mon, man jumero. (1 Kor. 6:9-11) Iparu nia i ng’ey batizo migi paru mir awanya ma reco ma gibed ginyego i kume ubed ubino ngo nyanok de i wigi? Ubed ubino. Gin ceke gibino Jukristu mandha man ma juwiro ku tipo, re gibino dhanu m’utie ku kum mi dubo. M’umbe jiji ugam ukwayere nia gibed ginyeg i dhug awanya ma rac. Lembuno ubetielo cwinywa. Pirang’o? Pilembe awanya ma rac moko ci m’ibenyego i dhoge kawoni, ng’atu moko de ular uvoye. Ku lemandha icopo cungo ‘nging’ nging’ i yiyoyic, kum ing’eyo nia utumego peri mi wang’ ng’om zoo de gibenwang’iri ku kit masendi ma rom eno.’—1 Pet. 5:9. w23.01 mba. 12 udu. 15
Ceng’ soko, nindo 27, dwi mi 1
I ng’om wubinweng’uru ku masendi, ento cwinywu bed tek! Adaru voyo ng’om.—Yoh. 16:33.
Yesu kwayu Yehova ugwok julub pare. (Yoh. 17:11) Pirang’o lembuno ubemiyo iwa tegocwinyi? Pilembe Yehova tie tek nisagu judegi mwa ceke. (1 Yoh. 4:4) Ebeneno lembe ceke, man cwinywa tek nia ka wajengara i wiye, wacopo voyo lworo mwa man waromo nyutho tegocwiny. Nyo saa moko lworo benegi ninyuthiri nia itie Jamulembe pa Yehova? Nyo lworo ubenegi nidoko jarwey lembanyong’a kunoke nilimo batizo nikum lembe ma dhanu biparu i wii? Kud iwek paru ma kumeno uceri nitimo gin m’ing’eyo nia utie ber. Rwo i bang’ Yehova ku cwinyi ceke. Kwaye emii iri tegocwiny m’itim ko yeny pare. Kan ineno ayi ma Yehova ubedwoko ko wang’ rwo peri, e cwinyi bidoko tek lee.—Isa. 41:10, 13. w23.01 mba. 29 udu. 12; mba. 30 udu. 14
Ceng’ yenga, nindo 28, dwi mi 1
Wusomo ngo?—Mat. 12:3.
Pi nituco wi pidoic ma rac ma Jufarisayo gibino ko iwi Lembagora, Yesu upenjogi kumae: “Wusomo ngo?” (Mat. 12:1-7) Saa maeno Jufarisayo gibino loko nia julub pa Yesu gibeturo cik mi Sabatu. Pi nidwoko wang’ lembe migi, Yesu umiyo lapor ario mi Lembagora man edwogo iwi giragora pa Hoseya, pi ninyutho nia Jufarisayo ginyang’ ungo i thelembe mi cik mi Sabatu man nia nyutho kisa uvoyogi. Pirang’o somo Lembe pa Mungu utwinyo ngo dhanu maeno? Pilembe gibed gisome ku pidoic mi kuhaya man mi neno kosa mi jumange. Pidoicne ucerogi ninyang’ i thelembe mi gin ma gibesomo. (Mat. 23:23; Yoh. 5:39, 40) Kenen bende Matayo 19:4-6, kaka ma Yesu upenjo kendo Jufarisayo ku penji ma rom nia “wusomo ngo?” Kadok nwang’u gibed gisomo giragora m’uweco pi cwic de, re ginyang’ ungo i gin m’ebeponjo kogi iwi nen ma Mungu tie ko iwi gamiri. Wec ma Yesu uyero ubeponjowa nia mito wabed ku pidoic ma cuu ka wabesomo Biblia. Tung’ ku Jufarisayo, wan mito wabed dhanu ma mol man wawek Lembe pa Mungu uponjwa. w23.02 mba. 12 udu. 12-13
Kas’acel, nindo 29, dwi mi 1
[Copo mi paru i lembe] bikuri.—Rie. 2:11.
Cik ma Yehova umiyo ni nyithindho mir Israel ubino ku telowic ma romo gwokogi i kum ret ma copo wok igi i pacu man i tic. (Ai 21:28, 29; Poi. 22:8) Ka ng’atini unego wadi akakaka ngo de, lembene ubed ubedo kud adwogi ma lee i wiye. (Poi. 19:4, 5) Cikne ukwayu nia jumii matira kadok ni ju m’unyayu rek i kum nyathin ma n’i min akakaka ngo de. (Ai 21:22, 23) Lembagora unyutho kamaleng’ nia Yehova ubemito watim kero mwa ceke kara ret kud uwoki. Wanyutho nia wabeneno kwo ni gin ma pire tek nwang’u wabemaku yub mi gwokara i kum ret i pacu mwa man i kaka tic. Ka watie ku jamtic ma lakgi bith, jamtic mir adra, kunoke yath, mito wagwokgi cuu kaka m’awiya copo tundo ngo i iye. Tek wabetiyo ku piny ma copo liel, pii ma lieth, ku jamtic mange ma bith, mito ngo wawekgi ma wabeneno ngo bang’gi. Mito ngo waring ku mutukari tek wabemwonyo yath ma copo nyotho rieko mwa, tek wamadhu kong’o, kunoke tek nindo usaguwa, man mito ngo watii ku simu saa maeno. w23.02 mba. 21-22 udu. 7-9
Kas’ario, nindo 30, dwi mi 1
Weng’i bineno Japonji peri ma dit.—Isa. 30:20. NWT.
Yehova tie Japonji ma jacirlembe, ma ber, man ma nyang’ ku dhanu. Eneno lembe ma beco ma n’i ju m’eponjo. (Zab. 130:3) Man ekwayu ngo nia watim lembe m’ukadhu kadhiri ma wacopo. Poy nia emiyo iri ng’ith ma tie giramiya ma ber mandha. (Zab. 139:14) Jacwic mwa ubemito nia wamedara niponjo piny rondo ku rondo, man wanwang’ anyong’a i lembene. Pieno etie lembe mi rieko nibedo “kud ava ma lee” mi lemandha mi Biblia niai kawoni. (1 Pet. 2:2) Keth lembakeca m’iromo tundo i kumgi, mok i kum program peri mi somo Biblia man ponje nja. (Yoc. 1:8) Ku kony pa Yehova ibituc nimaru somo piny man niponjo lembe kwa iwi Yehova. Nibedo ku ng’eyong’ec kende uromo ngo. Re pire tie tek pilembe ebikonyi ning’eyo lembe lee iwi Yehova, man nicego kite ma tung’ tung’ calu ve nimare man nibedo ku yiyoyic i iye. (1 Kor. 8:1-3) Kinde m’ibemediri niponjo lembe, bed ikway Yehova ukonyi ibed ku yiyoyic lee. (Luka 17:5) Edwoko wang’ kodhi rwo ma kumeno ku berocwinye. w23.03 mba. 10 udu. 11, 13
Kas’adek, nindo 31, dwi mi 1
Wutii ma ber mandha ku saa mwu.—Kol. 4:5.
Yesu umito ngo julub pare gikur nyoth mi Yeruzalem kud hekalu ma gigwaku cing’gi agwaka. Emiyo igi tic ma gitim. Eng’olo igi nia girwey lembanyong’a “i Yeruzalem, i Yudea ku Samaria ceke, man nitundo i theng ng’om ma bor m’usagu.” (Tic. 1:6-8) Eno tie tic ma lee ma Yesu umiyo igi! Pi nitiyo ma ber ku saa migi, julub gimiyiri ku kero migi ceke i ticne. Kara wabed ku wang’wa i kumwa giwa, ukwayu wanen cuu kite ma wabetiyo ko ku saa mwa. Lembe ma wok rek copo tundo i wiwa wan ceke. (Ekl. 9:11) Pieno, wacopo tho rek saa moko ci. Wacopo tiyo ma ber ku saa mwa nwang’u wabetimo yeny pa Yehova man nwang’u wabedwoko winjiri m’i kindwa kude udok ma tek. (Yoh. 14:21) Mito ‘wacung nging’ nging’, ma walokara ngo man saa ceke wabed ku lembe dupa ma wabetimo i tic pa Rwoth.’ (1 Kor. 15:58) Tek ajiki bitundo, nik’ebed ajiki mi kwo mwa kunoke mi ng’om maeni, ang’eyang’o biwok ungo i iwa.—Mat. 24:13; Rum. 14:8. w23.02 mba. 18 udu. 12-14