Dwi mir 2
Kas’ang’wen, nindo 1, dwi mir 2
Wumeruru i kindwu tap calu ma an de amaruwu.—Yoh. 15:12.
Wec mi giragora mi nindo ma tin utie ku thelembe ang’o? Calu ma Yesu ukoro, eno tie mer ma cwalu ng’atini niwodhere gire, niwacu mer ma cwalu Jakristu kadok nitho athoa ngi pi jayic wadi tek ecopere. Lembe pa Mungu uketho nwoc lee mandha iwi mer. Ju ma pol giketho giragora m’ulubo e i kind giragora migi ma gimaru: “Mungu en e mer.” (1 Yoh. 4:8) “Icikiri nimaru wedu calu in giri.” (Mat. 22:39) “Mer umo wi udul dubo.” (1 Pet. 4:8) “Mer jik i yo ki ngo.” (1 Kor. 13:8) Giragora maeno ku mange de copo nyutho kamaleng’ ni ng’atu moko ci ayi ma pire tie tek ko nicego kite ma ber maeno. Mer mandha ai i bang’ Yehova, niwacu kende kende ju ma gitie ku tipo pare man mugisa pare, re ma giromo bedo ku mer mandha i kindgi. (1 Yoh. 4:7) M’umbe jiji, Yesu yero kakare nia, julub pare kendgi re ma gibibedo ku mer mandha i kindgi. Andha, dhanu dupa gidaru ning’iyo julub pare mandha nikum mer mandha ma gitie ko i kindgi, tap calu m’elar ewacu. w23.03 mba. 27-28 udu. 5-8
Kas’abic, nindo 2, dwi mir 2
Dubo peri uwekere.—Luka 7:48
Nyo ikeco nia ibed iwek lembe lee ni jumange? Mito ilar icak nisomo man ninyamu i lembe iwi lapor mi dhanu ma jukiewo pigi i Biblia, ma giweko lembe yot yot ni jumange ku ju m’uweko ngo. Wakewec iwi lapor pa Yesu. Ebed eweko lembe yot yot ni jumange. (Luka 7:47) Bende, eketho ngo wiye i kum kosa ma gilar gitimo, ento eketho wang’e i kum gin ma ber ma giromo timo. Tung’ kude, Jufarisayo gibed “gineno jumange ni gin moko ngo.” (Luka 18:9) I ng’ey nyamu i lembe iwi lapor ma kumeno, penjiri kumae: ‘Abed aneno lembang’o i bang’ jumange? Abed aketho wiya i kum kite migi ma kani?’ Tek inwang’u nia etie tek iri niweko lembe ni ng’atu moko, kepim nirieyo kite ma beco ma ng’atune utie ko. I ng’eye penjiri kumae: ‘Yesu ubeneno ng’atuni nenedi? Nyo ecopo weko ire?’ Ka watimo kumeno, wabiwilo paru mwa. I acaki, ecopo kwayere nia watim tego pi niweko lembe ni ng’atu m’utimowa rac. Re ka wabemedara nitimo kero, nok nok wabicaku weko lembe yot yot ni dhanu mange. w22.04 mba. 23 udu. 6
Ceng’ soko, nindo 3, dwi mir 2
Eoro malaika pare unyuth [lembanyutha] nikadhu kud i giranyutha. —Nyu. 1:1.
I buku mi Lembanyutha, jukoro pi yedi ma tung’ tung’ m’ubenyutho judegi pa Mungu. Ku lapor, jukoro nia “yedi moko ma kwiny ubewok kud i nam, tunge apar man wiye [ke] tie abiro.” (Nyu. 13:1) I ng’eye “yedi mange ma kwiny [udok uwok] kud i ng’om.” Yedine ubeweco calu ng’ec man eketho ‘mac uai kud i polo.’ (Nyu. 13:11-13) I ng’eye yedi mange ma tung’ “ma kwiny ma kwar ngbo” uwok, man dhaku ma won asara ubedo i wiye. Yedi adek eno gibenyutho judegi m’ukiedo i dhu Yehova Mungu ku Ker pare pi oro ma dupa. Pieno pire tie tek nia wakewang’ey judeginegi. (Nyu. 17:1, 3) Mito wakewang’ey nia yedi ku dhaku ma won asara ubenyutho ang’o. Pi ninyang’ cuu, kwayu wawek Biblia re m’ukor thelembene. Giranyutha ma dupa ma juweco pigi i buku mi Lembanyutha, jukoro thelembenegi i buku mange mi Biblia. w22.05 mba. 8-9 udu. 3-4
Ceng’ yenga, nindo 4, dwi mir 2
Icikiri nimaru Yehova Mungu peri kud adundeni ceke.—Mat. 22:37.
Jurutic pa Yehova moko remo kunoke tiyo uketho gibetimo ngo i kadhiri ma nwang’u gimito gitim i iye ni Yehova. Tek saa moko cwinyi betur pilembe imbe ku copo m’itim ko lee ni Yehova, penjiri kumae: ‘Yehova ubekwayu ang’o i bang’a?’ Ebemito itim nimakere ku copo m’itie ko i lembe m’ibenweng’iri i iye. Kepar pi lembe ma e: Cwiny nyamego moko ma oro pare 80 utur pilembe embe ku copo mi timo lee i tic mi lembanyong’a calu m’ebed etimo kinde ma fodi oro pare 40. Ebeparu nia kadok ebetimo ku tego pare ceke de, re ebenyayu ngo anyong’a i Yehova. Nyo eno tie lemandha? Kepar nyanok. Kan etimo ni Yehova ku tego pare ceke kinde m’ebino ku oro 40, man ebemedere asu nitundo tin de nitimo ku tego pare zoo, nyo eno nyutho nia ejigo nitimo ni Yehova ku tego pare ceke? Ka wabetimo ni Yehova ku tego mwa ceke, i ajiki ebiwacu iwa kumae: “Itimo cuu!” (Nen Matayo 25:20-23.) Ebibedo iwa yot nibedo kud anyong’a ka waketho wiwa i kum gin ma wacopo timo, kakare niketho wiwa i kum gin ma wacopo ngo. w22.04 mba. 10 udu. 2; mba. 11 udu. 4-6
Kas’acel, nindo 5, dwi mir 2
Aneno . . . adhura ma leng’, Yeruzalem ma nyen.—Nyu. 21:2.
Lembanyutha thek 21 uporo dhanu 144000 kud adhura moko ma leng’ lee. Julwong’e nia “Yeruzalem ma nyen.” Adhura eno jugiere iwi kathere m’utie ku kidi 12 ma jukiewo nying’ “apar ario mi jukwenda apar ario pa Nyathi rombo i wigi.” (Nyu. 21:10-14; Efe. 2:20) Adhura eno mi lapor ukoc kud adhura mange ceke. Ndakine juyiko ku mola ma kwar ma leng’, dhugolane 12 juyiko ku kidi ma i upal, gang’ man kathere juruko ku kidi ma pigi tek, man jupimogi ku jampim ma tap. (Nyu. 21:15-21) Re asu ubenen nia piny moko fodi udong’! Yohana uwacu kumae: “Aneno ngo hekalu i iye pilembe Yehova Mungu ma Jategokpo re m’utie hekalune man bende Nyathi rombo. Adhurane umbe ku yeny pa ceng’ kadi dwi pi nirieny i wiye, pilembe dwong’ pa Mungu ucare man thala pare utie Nyathi rombo.” (Nyu. 21:22, 23) Ju ma gin’i Yeruzalem ma nyen, gibibedo karacelo ku Yehova.—Ebr. 7:27; Nyu. 22:3, 4. w22.05 mba. 17-18 udu. 14-15
Kas’ario, nindo 6, dwi mir 2
Wumeduru niciruru i kindwu ng’atuman ucir wadi man ucir wadi . . . Tap calu ma Yehova bende uweko lembe mwu yot yot, wun de wucikuru nitimo kumeno.—Kol. 3:13.
Yehova tie Jacwic, Jamii cik man Japoklembe mwa; etie bende Wegwa m’i polo m’umaruwa. (Zab. 100:3; Isa. 33:22) Ka wadubo ire man waloko cwinywa i andha, ebedo ngo kende kende ku copo mi timo iwa kisa, ento bende kud ava mi time. (Zab. 86:5) Eyero lembe ma e ma juko cwinyjo nikadhu kud i bang’ jabila Isaya: “Kadok dubo mu bedo kwar ngbo, gibibedo tar calu pei.” (Isa. 1:18) Calu ma waleng’ ungo, wan ceke wayero man watimo lembe ma kiero jumange. (Yak. 3:2) Re eno ubenyutho ngo nia dong’ wacopo kwo ngo kugi ku kwiyocwiny. Wacopo kwo kugi ma ber tek wabeponjo nibedo dhanu ma timo kisa. (Rie. 17:9; 19:11; Mat. 18:21, 22) Tek ng’atu moko uyero kunoke utimo iwa nyathi lembe moko m’uton i iwa, Yehova ubekwayuwa nia wawek ire. Umito watim kumeno, pilembe Yehova de ubeweko kier mwa ku berocwinye, ke mi “ma gwei.”—Isa. 55:7. w22.06 mba. 8 udu. 1-2
Kas’adek, nindo 7, dwi mir 2
Wubed dhanu m’ubelubo lapor mi ju ma ni kum yiyoyic man twiyocwiny gibelagu lembang’ola.—Ebr. 6:12.
Kadok wacikara ngo niporara ku jumange de, re wacopo nwang’u ponji dupa i lapor mi dhanu mange ma gibetimo ni Yehova. Ng’atu ma ber akeca ma wacopo nwang’u ponji i bang’e utie Yesu. Kadok nwang’u ebino mbe ku dubalaga de, re wacopo nwang’u ponji dupa i kum kite pare ma beco man i lembe m’etimo. (1 Pet. 2:21) Ka wabetimo ku tego mwa ceke pi nilubo ba tiende, wabidoko jurutic ma beco pa Yehova. I Biblia, juweco pi jumaco ku jumamon dupa ma wacopo lubo lapor migi kadok gibino ku dubalaga de. Kepar pir ubimo Daudi ma Yehova ulwong’o nia, “ng’atu ma ka cwinya.” (Tic. 13:22) Re Daudi ugam utimo dubo ma pek. Kadok kumeno de, etie iwa asu lapor ma ber. Pirang’o? Pilembe ecero ngo bang’e. Ento ejolo juk ma jumiyo ire man ekwayu kisa ku cwinye ceke pi dubo pare, e Yehova uweko ire.—Zab. 51:3, 4, 10-12. w22.04 mba. 13 udu. 11-12
Kas’ang’wen, nindo 8, dwi mir 2
Gin ceke ma dhanu bedo ko ebimio pi kwo pare.—Yob 2:4.
Biblia uyero nia tho utie jakwor mwa. (1 Kor. 15:25, 26) Cwinywa romo ng’abere pi tho, akecane ka wan kunoke wedi mwa moko ma wamaru uberemo lee. Pirang’o lworo negowa pi tho? Pilembe Yehova ucwiyowa kud ava mi kwo rondo ku rondo. (Ekl. 3:11) Lworo mi tho copo konyowa nigwoko kwo mwa. Ecopo cwaluwa ning’iyo kit cam m’ukwayu wacam, nitimo ekzersis pi rieyokum, nisayu kony i bang’ dokta pi nimaku yath kan ukwayere, man niketho ngo kwo mwa i ariti. Sitani ung’eyo nia wamaru kwo mwa. Eloko nia wacopo weko piny moko ci ma watie ko, kadok winjiri mwa ku Yehova, kara wabed kwo. (Yob 2:5) Eno tie vupo maa! Re calu e “ng’atu m’utie ku copo mi nego nek,” ebetiyo ku lworo mi tho ma n’i iwa kara wawek Yehova.—Ebr. 2:14, 15. w22.06 mba. 18 udu. 15-16
Kas’abic, nindo 9, dwi mir 2
Kud wuwek ceng’ umwony ma fodi wutie asu ku ng’eicwiny.—Efe. 4:26.
Ka jukwero tic mwa, wacopo berombo i ungu ma thindho thindho kende. Pieno, pire tie tek nia wabed ku kwiyocwiny i kindwa. Wakiedu i dhu Sitani, ento ungo i kindwa. Bed ikadh kud iwi kosa mir umego, kunoke tim tego wuyik lembe m’i kindwu pio pio. (Rie. 19:11) Wabed ayika nikonyara i kindwa. (Tito 3:14) Kony m’ungu acel mi lembanyong’a ukonyo ko nyamego moko ubedo kud adwogi ma ber iwi ungune zoo. Kindgi udoko ceng’ini mandha calu juruot acel. (Zab. 133:1) Umego ku nyimego mwa elufu swa gibetimo asu ni Yehova kadok gavmenti ukwero tic mwa de. Jumoko jutwiyogi pi yiyoyic migi. Wacopo rwo pigi, pi juruot migi, man pi ju ma gibeketho bedagonya migi i ariti pi nimiyo igi kony mi tipo, mi kum man mi cero bang’gi i wang’ cik. (Kol. 4:3, 18) Kud ipar nia rwo peri konyne mbe igi!—2 Thes. 3:1, 2; 1 Tim. 2:1, 2. w22.12 mba. 26-27 udu. 15-16
Ceng’ soko, nindo 10, dwi mir 2
In m’ibeponjo jumange, pirang’o ibeponjiri giri ngo?—Rum. 2:21.
Wang’ ma pol awiya gilubo lapor mi junyodo migi. I andha, janyodo moko mbe ma kosa vuth ungo ire. (Rum. 3:23) Kadok kumeno de, junyodo ma riek gitimo kero migi ceke kara gibed lapor ma ber ni awiya migi. Wego moko uwacu kumae: “Awiya gibedo ve epedha kunoke eponj ma cwiyo pii i iye.” Edok emedo kumae: “Gibiyero iwa tek gineno nia wabetimo tung’ ku lembe ma waponjo kogi.” Pieno tek wabemito awiya mwa umar Yehova, mito mer ma wamaru ko Yehova ubed tek man enen kamaleng’. Yo tie dupa ma junyodo gicopo ponjo ko awiya migi nimaru Yehova. Umego Andrew ma oro pare 17 uwacu kumae: “Junyodo para gibed giponja wang’ ma pol nia rwo tie gin ma pire tek. Nja uthieno, baba ubed urwo kuda kadok nwang’u alar arwo i wang’e de. . . . Kawoni awinjara ma ber kan aberwo i bang’ Yehova man anene ni Wego m’umara.” Junyodo, wung’ey nia mer ma wumaru ko Yehova copo konyo awiya mwu bende nimare. w22.05 mba. 28 udu. 7-8
Ceng’ yenga, nindo 11, dwi mir 2
Batizo . . . ubebodhowu kawoni.—1 Pet. 3:21.
Pi nibedo ayika pi batizo, acel m’i kind gin ma wacikara nitimo utie niloko cwinywa i andha pi dubo ma watimo. (Tic. 2:37, 38) Lokocwiny mandha ketho jutimo alokaloka de mandha. Nyo idaru weko timo ceke ma nyayu can i Yehova: Kwo mi lemsasa mi tarwang’, madhu taba, man wec ma reco? (1 Kor. 6:9, 10; 2 Kor. 7:1; Efe. 4:29) Tim kero itim alokaloka. Wec iwi lembene ku ng’atu ma ponjo kudi Biblia, kunoke kway kony man telowic i bang’ judong cokiri. Tek fodi itie aradu m’ibekwo yopewu ke, mediri nikwayu kony i bang’ junyodo peri kara iwek timo ceke ma copo ceri nilimo batizo. Bende, pire tie tek nibedo ku ng’iyo ma ber mi lembe mi tipo. Lembene uketho i iye nibecidho i coko mi Jukristu man nibedikiri i iye. (Ebr. 10:24, 25) Man kan iromo pi nicaku tic mi rweyo lembanyong’a, keth edok iri ni theng ng’iyo peri ma zoo. w23.03 mba. 10-11 udu. 14-16
Kas’acel, nindo 12, dwi mir 2
Yehova Mungu wacu ni thwol kumae, kum itimo maeni, julemi ma sagu lim ceke.—Tha. 3:14.
Ju ma juweco pigi i lembila ma jukiewo i Thangambere 3:14, 15 utie “thwol man kodhi pa thwol.” Thwol mandha copo nyang’ ungo i wec ma Yehova ugam uyero i podho mir Eden. Pieno, ng’atu ma Yehova upoko lembe i wiye ucikere nibedo giracwiya moko ma riek. Giracwiyane ubino ng’a? Lembanyutha 12:9 unyutho kamaleng’ nia thwolne ubino ng’a. Eyero nia “thwol ma con” eca utie Sitani Wonabali. Wang’ ma pol Biblia betiyo ku wec ma nia “kodhi” i ayi mi lapor, pi niweco pi ju ma gikwanyu kit paru man timo pa ng’atu moko, ma jucopo wacu nia gitie awiya pare. Pieno, kodhi pa thwol utie jumalaika m’ujai man dhanu ma gijai ni Yehova Mungu, man bende ma gibenyutho jai ni dhanu pare. Eno uketho i iye jumalaika ma giweko kabedo migi i polo i rundi pa Noa, man bende dhanu ma reco ma timo migi ubedo ve pa Weggi ma Wonabali.—Tha. 6:1, 2; Yoh. 8:44; 1 Yoh. 5:19; Yuda 6. w22.07 mba. 14-15 udu. 4-5
Kas’ario, nindo 13, dwi mir 2
Wung’ii lembe ma pigi tek nisagu. —Filip. 1:10.
Jakwenda Paulo ugam umaru umego ku nyimego pare lee mandha. En de ebed enwang’ere ku peko lee, re ebed eii bende ninyutho kisa man nikethere kaka juyic wadi ma gibino kadhu kud i peko. Saa moko kinde ma sente uthum i kume, ugam ukwayere nia enwang’ tic m’epong’ ko yeny pare ku mi juwodhe. (Tic. 20:34) Ebino jayik hema. Kinde m’etundo i Korintho, elar ecaku timo tic mi yiko hema karacelo kud Akila man Prisila. Ento “kubang’ sabatu” ebed erweyo lembanyong’a ni Juyahudi man ni Jugiriki. I ng’eye kinde ma Sila giku Timoteo gitundo, “Paulo ucaku tiyo ku saa pare zoo pi nirweyo lembe.” (Tic. 18:2-5) Paulo uwil ungo nyanok de ku gin ma pire tek i kwo pare, niwacu timo ni Yehova. Lapor ma ber m’enyutho i tic mi lembanyong’a man i tic mi kum, umiyo ire kaka mi tielo cwiny umego ku nyimego. Epoyo wigi nia kud giwek peko mi kwo ku mi pong’o yeny mi juruot migi uketh giwil ku “lembe ma pigi tek nisagu,” niwacu lembe ceke m’ukwayere pi nitimo thier ni Yehova. w22.08 mba. 20 udu. 3
Kas’adek, nindo 14, dwi mir 2
Ukwayu jular jurwey lembanyong’a i thek ceke.—Mark. 13:10.
Tin Yehova ubemito nia jurwey lembanyong’a mi Ker i ng’om zoo. (1 Tim. 2:3, 4) Eno tie tic pare; man calu ma ticne pire tie tek lee, ekethe i the telowic pa Wode m’emaru. Wacopo bedo ku tegocwiny nia i the telowic pa Yesu, tic mi rweyo lembanyong’a bithum tap calu ma Yehova umito, eno ke ma fodi ajiki utundo ngo. (Mat. 24:14) Pirang’o wayero kumeno? Nyanok i wang’ nidok i polo, ecoko julub pare girombo kugi iwi got moko mi Galilaya. Eyero igi kumae: “Judaru miyo dito ceke ira, i polo kud i ng’om bende.” Edok eyero ndhundhu i ng’eye kumae: “Wucidhi, man wuketh dhanu m’i thek ceke udok julub.” (Mat. 28:18, 19) Pieno, kud i kind gin ma jumiyo ditone ni Yesu, moko utie nitelo wi tic mi rweyo lembanyong’a. Wec maeno ubenyutho nia tic mi lembanyong’a bitimere i the telowic pa Yesu cil i nindo ma tin. w22.07 mba. 8 udu. 1, 3; mba. 9 udu. 4
Kas’ang’wen, nindo 15, dwi mir 2
Saa ubebino ma dhanu ceke ma gin’i kabuli gibiwinjo dwande man gibiwok woko, ju m’utimo lembe ma beco ni cer mi kwo.—Yoh. 5:28, 29.
Weg bedopwe ma gitimo lembe ma beco i wang’ tho migi, gibicer “cer mi kwo” pilembe nying’gi ular ukiewere i buku mi kwo. Eno ubenyutho nia cer mi “ju m’utimo lembe ma beco” ma jukiewo pire i Yohana 5:29 utie ma rom ku cer mi “weg bedopwe” ma juweco pire i Tic mi Jukwenda 24:15. Lembe maeno ma jukoro, urombo ku wec ma nwang’ere i Jurumi 6:7 m’uwacu: “Ng’atu m’utho, dubo pare udaru wekere.” Pieno ka weg bedopwe githo, Yehova weko dubo migi, ento ebipoy pi lembe ceke ma beco ma gitimo saa ma fodi gibino kwo. (Ebr. 6:10) Re bikwayere nia weg bedopwe ma gicer gimediri nigwoko bedoleng’ migi kara nying’gi ubed asu i buku mi kwo. w22.09 mba. 18 udu. 13, 15
Kas’abic, nindo 16, dwi mir 2
Tic pa [Yehova] ceke [jugeno]. —Zab. 33:4.
Jabila Daniel uweko lapor ma ber mandha mi bedo dhanu ma jugeno. Kadok ebino ng’eca i Babeli de, re enyuthere nia etie ng’atu ma jugeno. Dhanu udok ugene nisagu kinde ma ku kony pa Yehova, ekoro the lek pa Nebukadnezar m’ubimo mi Babeli. (Dan. 4:20-22, 25) Oro ma dupa i ng’eye, Daniel udok unyutho kendo nia etie dhanu ma jugeno kinde m’ekoro tap tap the wec mi lembamung’a m’ukiewere i kor ot mi kal mi Babeli. (Dan. 5:5, 25-29) Kadok i ng’eye, Dario ma Jamedi ku judongo pare de gineno nia “tipo ma ber hai ni i” Daniel. Ging’eyo nia Daniel “en e mandha, kadok kier moko kadi lem ma rac de junwang’u i ie ngo.” (Dan. 6:3, 4) Dong’ wakepenjara kumae: ‘Nyo jumange ging’eya ni dhanu ma jugeno?’ Wamiyo pak ni Yehova ka watie dhanu ma jugeno. w22.09 mba. 8-9 udu. 2-4
Ceng’ soko, nindo 17, dwi mir 2
Wukwany koth Mungu calu nyithindho pare ma jumer.—Efe. 5:1.
Woro cik pa Yehova iwi gin ma ber ku gin ma rac miyo bero iwa. Ing’eyo nia pirang’o? Kepar pi lembe ma copo timere ka jugier otman gibeworo cik migi gigi iwi ayi mi giero ot. Adwogine copo bedo rac mi tuko ngo. Bende, ka dokta kunoke munganga gibeworo ngo cik m’ukethere pi thieth, jurutwoyo moko copo tho athoa de. M’umbe jiji, tek dhanu uketho cik ma cuu iwi lembe moko man gibewore, cikne bedo igi ni jamgwok. Kumeno bende, cik ma Mungu uketho pi gin ma ber ku gin ma rac utie iwa jamgwok. Yehova miyo mugisa ni ju m’ubeii nikwo nimakere ku cik pare. Eng’olo nia “won bedopwe bicamu ng’om ni aba, man ebibedo i ie mi nja.” (Zab. 37:29) Nyo ibeneno de bedo i acel, kwiyocwiny man anyong’a ma bibedo i kind dhanu saa ma ng’atuman biworo cik pa Yehova? Yehova ubemito ikwo tap kumeno. Wan ceke watie ku thelembe ma cuu mi maru bedopwe! w22.08 mba. 27-28 udu. 6-8
Ceng’ yenga, nindo 18, dwi mir 2
Bed nger i lembe ceke.—2 Tim. 4:5.
Ka lembe moko uwok m’utimowa rac, ebedo iwa tek nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova man ni dilo pare. Wacopo voyo peko maeno nenedi? Ukwayu wabed ku wang’wa, wabed nger man wacung ma tek i yiyoyic. Wabedo ku wang’wa nwang’u wabedo ma kumwa ukwiyo, wabeparu lembe cuu, man wabetimo kero nineno lembe i kite ma Yehova de ubeneno ko. Ka watimo kumeno, kite ma wabewinjara ko bitelo ngo en wi paru mwa. Saa moko nyo ibenwang’u nia jayic wedu kunoke ng’atu moko m’utie ku rwom re m’utimi rac. Copere nyo nwang’u ekeco ngo nitimi rac. (Rum. 3:23; Yak. 3:2) Re kadok kumeno de, lembene uton i ii. Nyo ipebenjiri nia, ‘Ka fodi umego de utimo lembe ma kumeni, nyo andha eni tie dilo pa Mungu?’ Eno tie tap lembe ma Sitani ubemito ipar. (2 Kor. 2:11) Kit paru maeno ma rac copo ketho wajigo timo ni Yehova man waweko dilo pare. Pieno wacikara nitimo tego ma kud wabed ko kud akece. w22.11 mba. 20 udu. 1, 3; mba. 21 udu. 4
Kas’acel, nindo 19, dwi mir 2
Kur Yehova.—Zab. 27:14.
Yehova umiyo iwa genogen ma wang’u ijo mi kwo ma rondo ku rondo. Jumoko gitie ku genogen mi kwo rondo ku rondo i polo ku kum mi tipo ma tho ngo. (1 Kor. 15:50, 53) Ento jumange dupa lundo, gitie ku genogen mi kwo rondo ku rondo kud anyong’a man ku leng’kum ma ber iwi ng’om. (Nyu. 21:3, 4) Kadok watie ku genogen mi cikwo i polo kunoke iwi ng’om, genogen ne pire tie tek lee i iwa. Genogen mwa pi nindo m’ubino utie lemandha, kum Yehova re m’umiye. (Rum. 15:13) Wang’eyo gin m’edaru ng’olo man wang’eyo bende nia ekoso ngo nitimo lembe m’eyero. (Wel 23:19) Cwinywa tek nia Yehova utie kud ava man copo mi timo lembe moko ci m’eng’olo. Wegwa m’i polo umaruwa man ebemito wagene. Ka watie ku genogen ma tek iwi Yehova, wabibedo ku copo mi ciro peko man wabinyego ku peko mi nindo m’ubino ku tegocwinywa man kud anyong’a. w22.10 mba. 24 udu. 1-3
Kas’ario, nindo 20, dwi mir 2
[Gi] dhanu mi jai, . . . ma biwinjo cik pa Yehova ngo.—Isa. 30:9.
Calu ma Juisrael gigam gikwero niwinjo lembe, Isaya uewo nia Yehova biweko ginen can. (Isa. 30:5, 17; Yer. 25:8-11) De andha, Jubabeli ubin ucokogi ku lwiny gidok kugi i Babeli. Re Juyahudi moko ubino nuti ma gigwoko bedoleng’ migi, man Isaya wacu igi nia nindo moko Yehova bidwokogi kendo i ng’om mir Israel. (Isa. 30:18, 19) E lembene utimere de andha. Yehova uwodhogi kud i Babeli. Ento gony migi uwok ungo ndhundhu. Wec ma nia “Yehova bikuro, kara ebed ku bero i kumi,” ubenyutho nia nindo moko bikekadhu i wang’ niwodho ju m’ugwoko bedoleng’ migi. I andha nyithindho mir Israel gitimo oro 70 i ng’om mi Babeli ka jumoko m’i kindgi udwogo i Yeruzalem. (Isa. 10:21; Yer. 29:10) Kinde ma gidwogo i ng’om thugi, piwang’gi m’ucwir pi can udoko igi ni piwang’ mir anyong’a. w22.11 mba. 9 udu. 4
Kas’adek, nindo 21, dwi mir 2
Mutoro ni ju ma junyayu ragedo i kumgi pi bedopwe.—Mat. 5:10.
Tin i ng’om ma dupa, umego ku nyimego mwa gibekadhu kud i peko ma rom ku ma yang’ jukwenda giciro kinde ma jubino nyayu ragedo i kumgi pi lembanyong’a ma giberweyo iwi Yesu. Jupoklembe mi otpido ma malu “ging’olo [ni jukwenda]” wang’ udul nia “kud giwec nyanok de, kadi kud giponj ku nying’ Yesu.” (Tic. 4:18-20; 5:27, 28, 40) Ento ging’eyo nia ng’atu moko m’utie ku dito ma malu m’usagu re ‘m’ung’olo igi nia girwey ni dhanu, man gimii lembatuca’ iwi Kristu. (Tic. 10:42) Pieno Pethro giku Yohana ma giweco kaka jukwenda waggi, giwacu ku tegocwinygi nia gibikoworo Mungu be kakare niworo jupoklembe man nia gibiweko ngo niweco iwi nying’ Yesu. (Tic. 5:29) Kinde ma jukwenda gibino i otpido ma malu, jufwodogi pi bedo cuu migi ma ginyutho ni Mungu, i ng’eye ke giwok “m’anyong’a ubenegogi, pilembe jukwanugi nia giromo ninwang’u acidi pi nying’ Yesu” man gimediri migi asu nirweyo!—Tic. 5:41, 42. w22.10 mba. 12-13 udu. 2-4
Kas’ang’wen, nindo 22, dwi mir 2
Coro ceng’ni ku Mungu e ber ira.—Zab. 73:28.
Ka jubeponjo lembe iwi Yehova, jucaku ku ng’eyo lembe mir ukungu mi Biblia. I barua ma jakwenda Paulo ukiewo ni Juebrania, eporo ponji mir ukungu mi Biblia ku “gin ma kwong’a.” Ebino cayu ngo “ponji ma kwong’a” nia pire tek ungo, ento epore ku cak ma konyo awiya ma thindho. (Ebr. 5:12; 6:1) Ekwayu bende Jukristu nia kud gijik iwi ponji mir ukungu maeno, man nia giponj lemandha ma thuc mi Lembe pa Mungu. Nyo itie kud ava mi ng’eyo ponji ma thuc mi Biblia? Nyo itie ayika nimediri niteng’ini, nimediri ning’eyo lembe iwi Yehova man iwi lembakeca pare? Ni ju ma pol m’i kindwa lundo etie lembe ma tek niponjo piny. Ka in ke? Nyo iponjo ng’eyo somo piny cuu i kalasi? Nyo inwang’u nia ponjo piny miyo anyong’a man ekonyojo? Kunoke nyo inwang’u nia etie iri lembe ma tek niponjo piny mi buku? Ka eyo, itie ngo kendi. Re kadok kumedo de, Yehova romo konyi, pilembe etie ng’atu m’umbe ku kosa man etie Japonjo ma ber m’usagu zoo. w23.03 mba. 9-10 udu. 8-10
Kas’abic, nindo 23, dwi mir 2
Wuyii ku molcwiny nia lembe ma copo bodhowu ugur ulage i iwu.—Yak. 1:21.
Tek watie dhanu ma mol, wabiweko Lembe pa Mungu ulok kothwa. Ponji ma wabenwang’u iwi kisa, iwi ngisi man mer biloko kothwa nwang’u ndhu wakoc i kum pidoic mi kuhaya man mi neno kosa mi jumange. Ayi ma wabekwo ko ku jumange copo nyutho ka nyo wabeweko Lembe pa Mungu utwinywa kunoke ngo. Jufarisayo giweko ngo Lembe pa Mungu umul adundegi, uketho gibed ‘gipoko lembe iwi dhanu m’udubo ngo.’ (Mat. 12:7) Wan de ayi ma wabekwo ko ku jumange nyutho ka nyo wabeweko Lembe pa Mungu utwinywa kunoke ngo. Ku lapor, nyo watie ku ng’iyo mi weco iwi lembe ma beco ma waneno i bang’ jumange, kunoke nyo kosa migi re ma wok pio kud i dhogwa? Nyo watie dhanu ma timo kisa, kunoke nyo ma cayu jumange man ma bedo kud akece i iye? Dwokowang’ penji maeno copo nyutho ka nyo waweko gin ma wabesomo utwiny paru, pidoic man timo mwa.—1 Tim. 4:12, 15; Ebr. 4:12. w23.02 mba. 12 udu. 13-14
Ceng’ soko, nindo 24, dwi mir 2
Kum an, Yehova, Mungu peri, abimaku cingi ma yor acwic, m’awacu ko iri kumae, lworo kud unegi; abikonyi.—Isa. 41:13.
Wakewec iwi lapor pa Yosefu mir Arimathea. Ebino ng’atu mir awora i kind Juyahudi. Ebino ng’atu acel m’i Sanedrini ma tie otpido ma malu mi Juyahudi. Ento ma fodi Yesu ubetimo tic pare iwi ng’om, Yosefu ubino mbe ku tegocwiny. Yohana uwacu nia ebino “jalub pa Yesu ento i amung’ ni kum lworo mi Juyahudi.” (Yoh. 19:38) Kadok Yosefu ubed umaru rwonglembe mi Ker de, re ebed epalere kara kud jung’ey nia eyiyo Yesu. M’umbe jiji ebino lworo nia dhanu bicaku miyo ngo ire woro. Ento Biblia uwacu nia i ng’ey tho pa Yesu, “ecidho ku tegocwinye i bang’ Pilatho man ekwayu avuj Yesu.” (Mark. 15:42, 43) Kawoni Yosefu upalere ngo, enyuthere ngbeng’ nia etie jalub pa Yesu. Nyo in de lworo mi dhanu udaru negi calu Yosefu? w23.01 mba. 30 udu. 13-14
Ceng’ yenga, nindo 25, dwi mir 2
Dhanu peri gi weg mutoro, jutic peri maeni gi weg mutoro, m’ucungo thiri thiri i weng’i, m’uwinjo rieko peri!—1 Ub. 10:8.
Rwong kwiyocwiny man kwo ma ber ma nyithindho mir Israel gibino i iye i the bimobim pa Suleman, ucidho bir i bang’ ubimo ma dhaku mi Ceba. Ubimo eno uai kud i ng’om ma bor ebino i Yeruzalem pi nineno ku wang’e pi gin m’ewinjo. (1 Ub. 10:1) Kinde m’ewok eneno bimobim pa Suleman, eyero wec ma n’i maluno. Re lembe ma ber m’ubino i the bimobim p’ubimo Suleman, ubino kende kende abila mi lembe ma Yehova bitimo ni kodhi dhanu i the bimobim pa Wode ma Yesu. Yesu usagu Suleman i lembe ceke. Suleman ubino ng’atu m’utie ku kum mi dubo, man etimo kosa ma pek dupa m’ukelo peko iwi dhanu pa Mungu. Yesu lundo utie Jabim ma leng’ m’umbe ku kum mi dubo, man etimo ngo kosa acel de. (Luka 1:32; Ebr. 4:14, 15) Kristu unyutho ngbeng’ nia ebitimo ngo dubo, kadi lembe moko ci ma romo miyo peko ni lwak dhanu ma pwe m’ebibimo wigi. Etie mugisa ma dit iwa nia en re m’etie Ubimo mwa. w22.12 mba. 11 udu. 9-10
Kas’acel, nindo 26, dwi mir 2
Wubed wor ni dhanu ma gibetelo wiwu man wujwiguru igi, kum gibeneno wiwu.—Ebr. 13:17.
Wacopo timo ang’o tek twoyo ma dak adaka upodho i kabedo ma wakwo i iye? Saa maeno wacikara niworo cik m’ubekwayere, calu ve lwoko cing’, ketho kindjo ubed bor bor, kendo maske, man nikoyara kendwa tek emakuwa. Ka watimo kumeno, binyutho nia wabeneno kwo ni giramiya ma pire tek m’uai i bang’ Mungu. Saa ma peko moko utundo, rwonglembe mi vupo copo caku mew i kind jurimbwa, i kind jirani mwa man i lembang’eya. Kakare niyiyo “lembe ceke” ma wabewinjo, mito wawinj lemandha ma gavmenti man dokta gibeyero. (Rie. 14:15) Guriri m’utelowic ku filial gitimo kero lee mandha pi ninwang’u lembang’eya ma tap i wang’ nimiyo telowic iwi coko man iwi tic mi lembanyong’a. Ka waworo telowic maeno, wabigwokara i kum lembe ma romo timo wan ku jumange bende rac. Wacopo ketho dhanu mange m’udhokowa de gibedo ku nen ma cuu iwi Jumulembe pa Yehova.—1 Pet. 2:12. w23.02 mba. 23 udu. 11-12
Kas’ario, nindo 27, dwi mir 2
Wuwinji, man wumak ng’eyo lworo Yehova Mungu mu.—Poi. 31:13.
Kinde ma nyithindho mir Israel gimondo i Ng’om mi lembang’ola, gibedo kaka ma tung’ tung’. Pieno Juisrael ma gibekwo i kabedo acel, giromo wil yot yot ku juwaggi ma gibekwo i kabedo mange. Ento Yehova umaku yub kara saa moko gibed gicokiri karacelo pi niwinjo Lembe pare ma jubesomo man ma jubekoro iye. (Poi. 31:10-12; Neh. 8:2, 8, 18) Kepim nineno kite ma Juisrael gicopo winjiri ko saa ma gitundo i Yeruzalem, man gibeneno milioni swa mi Juisrael mange m’uai i kabedo ma tung’ tung’! Yehova ubed ukonyo dhanu pare i ayi maeno kara gibed i acel. I ng’eye kinde ma jucaku the cokiri mi Jukristu, dhanu dupa ubino i iye: Jumaco ku jumamon ma weco dhok ma tung’ tung’, julonyo ku jucan, man ju m’usomo ku m’usomo ngo. Ento gibedo i acel pi nitimo thier ni Mungu mandha. Juyic ma nyen gibed ginyang’ i Lembe pa Mungu kende kende ku kony mi juyic wagi man nikum coko ma gibed gitimo karacelo.—Tic. 2:42; 8:30, 31. w23.02 mba. 3 udu. 7
Kas’adek, nindo 28, dwi mir 2
Maeni en e kwo ma rondo ku rondo.—Yoh. 17:3.
Yehova ung’olo nia ju ma gibewore gibinwang’u “kwo ma rondo ku rondo.” (Rum. 6:23) Ka wabenyamu i lembe iwi gin ma Yehova ubemiyo iwa, andha mer ma wamare ko doko tek. Kepar nyanok: Wegwa m’i polo umaruwa lee mandha uketho emiyo iwa giramiya maeno kara kindwa kud ukoyere nyanok de kude. Lembang’ola mi kwo ma rondo ku rondo, konyowa niciro peko mwa ma tin. Kadok nwang’u judegi mwa gibemito negowa anega ngi, wabiweko ngo Yehova. Pirang’o? Thelembene acel utie nia wang’eyo nia ka watho ma wagwoko bedoleng’ mwa ire, ebicerowa man wabibedo ku genogen mi kwo pi nja. (Yoh. 5:28, 29; 1 Kor. 15:55-58; Ebr. 2:15) Wang’eyo nia Yehova tie ku copo mi ketho wakwo rondo ku rondo, pilembe etie acaki mi kwo man ekwo nja ku nja. (Zab. 36:9) Biblia unyutho nia enuti saa ceke, man nia ebibedo nuti pi nja.—Zab. 90:2; 102:12, 24, 27. w22.12 mba. 2 udu. 1-3
Kas’ang’wen, nindo 29, dwi mir 2
Ang’o ma copo cero Kristu ku maruwa? Nyo masendi, ang’abacwiny, ragedo?—Rum. 8:35.
Wa jurutic pa Yehova, iwa wang’ ungo ka wabenwang’ara ku peko i kwo mwa. Calu ma Biblia uyero, wang’eyo nia “wacikara nimondo i Ker pa Mungu nikadhu kud i masendi dupa.” (Tic. 14:22) Wang’eyo bende nia peko moko ma wabenwang’ara ko tin bithum ungo nitundo ma wabimondo i ng’om ma nyen pa Mungu, kaka ma “tho bibedo nuti kendo ngo, kadok lembcan, kadi nduru, kadok remokum de bibedo nuti kendo ngo.” (Nyu. 21:4) Yehova ubecero ngo nia peko kud unwang’wa. Ento ebekonyowa nicirogi. Kepoy i kum lembe ma jakwenda Paulo ukiewo ni Jukristu mi Roma. Ku kwong’a elar ekwanu peko ma en kud umego pare gibino nwang’iri ko. I ng’eye ekiewo kumae: “Wabenwang’u aloci ni kum ng’atu m’umaruwa.” (Rum. 8:36, 37) Eno ubenyutho nia Yehova copo ketho lembe uwoth iri miero kadok nwang’u fodi peko peri ubemedere. w23.01 mba. 14 udu. 1-2