KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • es24 mba. 27-37
  • Dwi mir 3

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Dwi mir 3
  • Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2024
  • Nyithithiwiwec
  • Kas’abic, nindo 1, dwi mir 3
  • Ceng’ soko, nindo 2, dwi mir 3
  • Ceng’ yenga, nindo 3, dwi mir 3
  • Kas’acel, nindo 4, dwi mir 3
  • Kas’ario, nindo 5, dwi mir 3
  • Kas’adek, nindo 6, dwi mir 3
  • Kas’ang’wen, nindo 7, dwi mir 3
  • Kas’abic, nindo 8, dwi mir 3
  • Ceng’ soko, nindo 9, dwi mir 3
  • Ceng’ yenga, nindo 10, dwi mir 3
  • Kas’acel, nindo 11, dwi mir 3
  • Kas’ario, nindo 12, dwi mir 3
  • Kas’adek, nindo 13, dwi mir 3
  • Kas’ang’wen, nindo 14, dwi mir 3
  • Kas’abic, nindo 15, dwi mir 3
  • Ceng’ soko, nindo 16, dwi mir 3
  • Ceng’ yenga, nindo 17, dwi mir 3
  • Kas’acel, nindo 18, dwi mir 3
  • Kas’ario, nindo 19, dwi mir 3
  • Kas’adek, nindo 20, dwi mir 3
  • Kas’ang’wen, nindo 21, dwi mir 3
  • Kas’abic, nindo 22, dwi mir 3
  • Ceng’ soko, nindo 23, dwi mir 3
  • NINDO MI POY PI THO PA YESU
    I ng’ey mwony pa ceng’
    Ceng’ yenga, nindo 24, dwi mir 3
  • Kas’acel, nindo 25, dwi mir 3
  • Kas’ario, nindo 26, dwi mir 3
  • Kas’adek, nindo 27, dwi mir 3
  • Kas’ang’wen, nindo 28, dwi mir 3
  • Kas’abic, nindo 29, dwi mir 3
  • Ceng’ soko, nindo 30, dwi mir 3
  • Ceng’ yenga, nindo 31, dwi mir 3
Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2024
es24 mba. 27-37

Dwi mir 3

Kas’abic, nindo 1, dwi mir 3

Pirang’o iheyiri?—1 Kor. 4:7.

Jakwenda Pethro ukwayu umego pare nia gitii ku giramiya man bodho ma gitie ko pi niteng’o juyic wagi. Ekiewo kumae: “Nimakere ku kadhiri mi giramiya ma ng’atuman unwang’u, wutii kude pi nikonyuru i kindwu calu jukurpiny ma ber mi bero ma yawe mbe pa Mungu.” (1 Pet. 4:10) Ukwayu ngo wacerara nitiyo ku giramiya mwa, niwacu copo mwa, ma walworo ko nia kumira binego jumange i kumwa kunoke nia cwinygi bitur. Re wacikara nibedo ku wang’wa ma kud wahayara ko i wigi. (1 Kor. 4:6) Mito wapoy nia copo ceke ma watie ko utie giramiya m’uai i bang’ Mungu. Wacikara nitiyo ku giramiyane pi nitielo cokiri, ento ungo pi niketho junen nia wan re ma wa ber nisagu. (Filip. 2:3) Ka wabetiyo ku kero man copo mwa pi nitimo yeny pa Mungu, wabinwang’u thelembe ma wabed ko kud anyong’a, ungo kum wasagu jumange ento pilembe wabetiyo ku giramiya mwa pi nipaku Yehova. w22.04 mba. 11-12 udu. 7-9

Ceng’ soko, nindo 2, dwi mir 3

Yab wang’a, kara anen gin ma wang’u ijo kud i cik peri.—Zab. 119:18.

Yesu ugam umaru Lembagora ma leng’, man jular juewo pi kite m’ebiwinjere ko pire i Zaburi 40:8 m’uwacu: “Anyong’a nega kum timo yeny m’iyenyo, E Munguna; eyo, cik peri ni yor i adundena.” Lembuno uketho ebedo kud anyong’a man emedere nitimo ni Yehova. Wan de wacopo nwang’u anyong’a man wamedara nitimo ni Mungu tek wasomo Lembe pare man wakane i adundewa. (Zab. 1:1-3) Nimakere ku wec man lapor pa Yesu, mito wamed bodho mwa mi somo Biblia. Wacopo medo bodho mwa mi nyang’ i iye nwang’u waberwo, wabesome ku dwal ma piny, wabepenjara ku penji, man nwang’u wabekiewo lembe moko i adundo. Wacopo tiyo ku girasoma mwa m’ujengere iwi Biblia pi ning’iyo i lembe kinde ma wabesomo piny. Bende, kara Lembe pa Mungu utwinywa, mito wasome ku pidoic ma cuu. Ka wabetimo kumeno, wabinwang’u kony lee i som mi Biblia man kindwa bidoko ceng’ini mandha ku Yehova.—Zab. 119:17; Yak. 4:8. w23.02 mba. 13 udu. 15-16

Ceng’ yenga, nindo 3, dwi mir 3

Pangulembe pa ng’atu ma won amora rombo andha.—Rie. 21:5, NWT.

Ng’ii bodho moko acel m’imito iponji man tim kero itund i kum lembakeca perine. Dong’ icopo timo medirine nenedi? Wakemak nia ibemito imed bodho peri mi ponji. Icopo ketho wii i kum ponjo nyathibuku Miiri zoo i somo piny man i ponji. Ka jumiyo iri theng ponji moko mi coko m’i kind yenga, icopo kwayu umego moko ma jabodho i ponji ular uwinji i wang’ nicimiyo theng ponjine, man enyuth iri kaka m’ukwayu iyiki. Tim tego kud ibed ku bodho kende, ento bed bende ng’atu ma timo tic ku kero man ma jugeno. (2 Kor. 8:22) Dong’ tek ubekwayere nia iponj bodho moko m’inwang’u nia ng’eyo copo bedo tek iri ke? Cwinyi kud utur! Nyo Timoteo udong’ udoko japonji ma jabodho man ma pire uyiki? Biblia unyutho ngo. Re m’umbe jiji, etimo tic ma jumiyo i kore ma ber nikum juk m’enwang’u i bang’ Paulo.—2 Tim. 3:10. w22.04 mba. 24-25 udu. 8-11

Kas’acel, nindo 4, dwi mir 3

Aneno yedi moko ma kwiny ubewok kud i nam, tunge apar man wiye tie abiro.—Nyu. 13:1.

Yedi ma kwiny ma wiye abiro ubenyutho ang’o? Jukoro nia kum yedi maeno ubenen calu kum ng’u, ento tiende ve tiend urudi, dhoge ve dhog umvor, man tunge ke utie apar. Lembe ma jukwanu eno ceke nwang’ere bende i kum yedi ang’wen ma juweco pigi i Daniel thek 7. Re i buku mi Lembanyutha, judiko lembe maeno zoo i kum yedi acel, ento ungo i kum yedi ang’wen. Yedi maeno ubenyutho ngo bimobim acel kende. Yohana uyero nia ebebimo “iwi suru ceke, iwi dhanu, iwi dhok man iwi thek.” Pieno, yedine tie dwong’ nisagu bimobim moko ci mi thek. (Nyu. 13:7) Yedi maeno ma kwiny ucikere nibedo bimobim ceke mi ng’om m’ubebimo wi dhanu nitundo tin. (Ekl. 8:9) Gin mange m’ubenyutho kumeno utie nia wang’ ma pol i Biblia, jutiyo ku kwan apar pi ninyutho gin ma dhoge urombo kunoke utwiyo. w22.05 mba. 9 udu. 6

Kas’ario, nindo 5, dwi mir 3

Ebiweyo piwang’ pet kud i wang’gi, man tho bibedo nuti kendo ngo, kadok lembcan, kadi nduru, kadok remokum de bibedo nuti kendo ngo.—Nyu. 21:4.

Jukani ma binwang’u bero i kum yub maeno ma wang’u ijo? Mi kwong’o, bibedo udul ma dit ma biboth kud i lwiny mi Armagedon, kud awiya ceke ma jubinyolo i ng’om ma nyen. Re Lembanyutha thek 20 ung’olo bende nia ju m’utho de gibicer. (Nyu. 20:11-13) “Weg bedopwe” ma githo con, ku “weg bedopwe ngo” m’ugam unwang’u ngo kaka mi ponjo lembe iwi Yehova, ceke gibicer pi nikwo kendo iwi ng’om. (Tic. 24:15; Yoh. 5:28, 29) Nyo eno ubenyutho nia dhanu ceke bicer i the bimobim mi oro elufu aceli? Ungo. Ju ma gikwero ku rac nitimo ni Yehova kinde ma fodi gibino kwo iwi ng’om, gibicer ungo pilembe kaka ugam unen igi mi ponjo lembe i wiye, re ginyutho nia giromo ngo nikwo i paradizo iwi ng’om.—Mat. 25:46; 2 Thes. 1:9; Nyu. 17:8; 20:15. w22.05 mba. 18 udu. 16-17

Kas’adek, nindo 6, dwi mir 3

Wabicidho i bang’ ng’a? Itie ku wec mi kwo ma rondo ku rondo. —Yoh. 6:68.

Nikadhu kud i bang’ “jamiru mandha man ma riek,” Yesu uketho julub pare gibenwang’iri i dilo ma segi iwi ng’om pi nitimo thier ma leng’. (Mat. 24:45) Ibewinjiri nenedi pi dilo maeno? Saa moko nyo in de ibewinjiri calu ma jakwenda Pethro uwinjere ko kinde m’eyero ni Yesu wec mi giragora mi nindo ma tin. Ka nwang’u wambe i dilo pa Yehova, eni nwang’u wani kani? Nikadhu kud i dilo maeni, Kristu uketho wabecamu ma ber i thenge mi tipo. Ebeponjowa kara watim tic mwa mi lembanyong’a cuu mandha. M’umedo maeno, ebekonyowa “nironyo ng’atu ma nyen” kara wanyay anyong’a i Yehova. (Efe. 4:24) Yesu ubemiyo telowic mi rieko i saa mi peko. Bero mi telowic maeno unen kamaleng’ i saa mi thong’om mi Korona. Kinde ma dhanu dupa iwi ng’om ging’eyo ngo gin m’ukwayu gitim, Yesu uketho wanwang’u telowic ma kamaleng’ kara wabed agwoka. w22.07 mba. 12 udu. 13-14

Kas’ang’wen, nindo 7, dwi mir 3

Wung’ii lembe ma pigi tek nisagu. —Filip. 1:10.

Con Yehova ung’olo ni Juisrael ma gi junyodo nia gibed giponj pire thiri thiri ni awiya migi. (Poi. 6:6, 7) Junyodo maeno gibino ku kaka dupa kubang’ ceng’ mi weco kud awiya migi man mi pidho mer pa Yehova i adundegi. Ku lapor, nyathin ma co mir Israel copo konyo won pi saa ma lee nipidho kodhi kunoke nikayu cam kud i podho. Nyamin ke romo konyo min ku kwoyo kunoke nicwiyo bongu, man ku tic mange mi pacu. Kinde ma junyodo gibetimo tic karacelo kud awiya migi, gicopo weco kugi iwi lembe dupa ma pigi tek. Gicopo weco iwi berocwiny pa Yehova man iwi ayi m’ebekonyo ko juruot migi. I ng’om ma pol, ecopere ngo ni junyodo nibedo karacelo kud awiya migi kubang’ ceng’ i pacu, kum nwang’u gin’i tic, awiya ke n’i somo. Pieno, junyodo gicikiri nikoyo saa mange pi niweco kud awiya migi.—Efe. 5:15, 16. w22.05 mba. 28 udu. 10-11

Kas’abic, nindo 8, dwi mir 3

Nyo wung’eyo ngo nia jutimrac gibimondo ngo i Ker pa Mungu?—1 Kor. 6:9.

Tek ng’atu moko utimo dubo ma pek, wacikara ninyutho pi lembene ni judong cokiri. Jukwanu kit dubo ma kumeno i 1 Jukorintho 6:9, 10. Dubo ma pek utie dubo m’uturo cik pa Mungu lee. Tek Jakristu moko utimo kit dubo ma kumeno, ecikere nirwo i bang’ Yehova pi lembene man ninyutho pi dubone ni judong cokiri. (Zab. 32:5; Yak. 5:14) Judong cokiri gitie ku rwom ma kani pi lembuno? Yehova kende re m’utie ku copo mi weko dubo mwa ceke, ke nikadhu kud i ukungu mi lam mi jamgony. Re emiyo ni judong cokiri rwom mi neno nimakere ku Lembagora ka nyo ng’atu m’udubo copo bedo asu i cokiri kunoke ngo. (1 Kor. 5:12) Kud i kind lembe ma gitimo saa maeno moko utie ninwang’u dwokowang’ penji m’ulubo e: Nyo ng’atuni ular upangu pi dubone i wang’e? Nyo epimo niumo wi dubo pare? Nyo etimo dubone pi kare ma lee? Lembe mange ma pire tek ni e: Ang’o m’unyutho nia eloko cwinye i andha? Nyo gin moko nuti m’unyutho nia Yehova utimo ire kisa?—Tic. 3:19. w22.06 mba. 9 udu. 4

Ceng’ soko, nindo 9, dwi mir 3

Wumar lemandha.—Zek. 8:19.

Yesu ukwayu julub pare nia gilub tok bedopwe. (Mat. 5:6) Eno unyutho nia mito gibed kud ava ma lee mi timo lembe m’atira, ma cuu man ma leng’ i wang’ Mungu. Nyo imaru lemandha man bedopwe? Wang’eyo nia imaru. Idagu ndra, lembe ceke ma cuu ngo man ma reco. (Zab. 119:128, 163) Ka ng’atini tie javupo nwang’u ebelubo kite pa Sitani ma tie jabim mi ng’om maeni. (Yoh. 8:44; 12:31) Kud i kind lembakeca pa Sitani, moko utie nicido nying’ Yehova Mungu ma leng’. Sitani ukwong’o mewo vupo iwi Mungu mwa niai ma jai uwok i Eden. Eketho dhanu gipar nia Yehova umarere gire, e jabim ma cuu ngo man m’ubetwono dhanu ku lembe ma beco. (Tha. 3:1, 4, 5) Vupo ma Sitani ubecwayu iwi Yehova ubemedere nimondo i paru mi dhanu man i adundegi. Ka dhanu gimaru ngo “lemandha,” Sitani romo telo wigi i kwond lembe ceke ma reco man ma cuu ngo.—Rum. 1:25-31. w23.03 mba. 2 udu. 3

Ceng’ yenga, nindo 10, dwi mir 3

Mer [pa Yehova] bedo mi nja. —Zab. 100:5.

Saa moko nyo ibetimo tego pi nijigo timo moko ma reco, re asu idok ipoy nia ipodho i iye. Kunoke icopo nwang’u nia ibeciro ngo man cwinyi tur pilembe lembakeca peri ubeyenyo nen nia ni bor dit. Ang’o ma bikonyi niciro? Utie kite ma pire tek mandha, niwacu mer m’imaru ko Yehova. Kite ma ber m’usagu zoo m’itie ko, utie mer m’imaru ko Yehova. (Rie. 3:3-6) Merne bikonyi nivoyo peko ceke m’ibenweng’iri ko i kwo peri. Biblia beweco wang’ ma pol pi mer ma lokere ngo ma Yehova umaru ko jurutic pare. Mer maeno nyutho nia Yehova copo weko ngo jurutic pare man ebijigo ngo nimarugi. Mungu ucwii i ayi pare. (Tha. 1:26) Dong’ icopo kwanyu kit mer maeno nenedi? Cak ku dwoko foyofoc. (1 Thes. 5:18) Kubang’ nindo, bed ipenjiri kumae: ‘Yehova unyutho ira mer nenedi?’ I ng’eye foye nikadhu kud i rwo peri, ma nwang’u ibeweco iwi lembe ma tap m’etimo iri. Nen nia lembe ceke m’etimo iri ubenyutho nia emeri. w23.03 mba. 12 udu. 17-19

Kas’acel, nindo 11, dwi mir 3

[Yesu] ng’eyo lembe ma n’i adunde dhanu.—Yoh. 2:25.

Yesu ukwo ku jukwenda pare 12 ceke ma ber man ku mer. Eno ubemiyo iwa ponji ang’o? Lembe ma pire tek utie ngo kende kende gin ma jumange utimo, ento bende lembe ma wan wabed watimo kinde ma gikoso man gitimo lembe m’uton i iwa. Ka jayic wadwa moko ukierowa, waromo penjara kumae: ‘Pirang’o lembe m’etimo ubekiera tho rukeni? Nyo eno ubenyutho nia atie ku ng’ico moko m’umito ayiki? Nyo ng’atu m’ukiera eni ubeii ku peko moko? Kadok nwang’u atie ku thelembe mi kier, re nyo acopo nyutho ngo mer man akadhu kud iwi kosane?’ Ka wabenyutho mer i kindwa, wanyutho nia watie julub mandha pa Yesu. Lapor pa Yesu ubeponjowa bende nia wabed waii ninyang’ ku juyic wadwa. (Rie. 20:5) Lemandha utie nia Yesu romo somo adunde; wan ke wacopo ngo. Ento wacopo ciro umego ku nyimego mwa ka gitimo lembe m’uton i iwa. (Efe. 4:1, 2; 1 Pet. 3:8) Ebibedo yot nicirogi ka wang’eyo lembe lee i wigi. w23.03 mba. 30 udu. 14-16

Kas’ario, nindo 12, dwi mir 3

Etie Mungu mi ju m’utho ngo, ento mi ju ma kwo.—Luka 20:38.

Saa moko Sitani kiyo tap kinde ma waberemo lee pi nicwaluwa watim lembe m’uturo cik pa Mungu. Dokta kunoke wedi mwa ma gi juyic ungo, giromo diyowa nia wayii jucik rimo i kumwa, ma ke eno tie lembe m’uturo cik pa Mungu. Kunoke ng’atu moko romo cwaluwa nia wayii kit thieth moko m’ukoc ku cik mir ukungu mi Biblia. Andha wamito ngo nia watho, re wang’eyo nia Yehova bimaruwa asu kadok watho. (Rum. 8:37-39) Tek jurimb Yehova utho, epoy pigi; i wang’e dok bedo ve asu gitie kwo. (Luka 20:37) Etie kud ava mi cerogi. (Yob 14:15) Yehova uculo welpiny ma lee kara ‘wanwang’ kwo ma rondo ku rondo.’ (Yoh. 3:16) Wang’eyo nia emaruwa lee man ebedieng’ piwa. Pieno, kakare niweke saa ma waberemo kunoke kinde ma jubemito negowa, ukwayu wajengara i wiye kara wanwang’ jukocwiny, rieko, man tego.—Zab. 41:3. w22.06 mba. 18 udu. 16-17

Kas’adek, nindo 13, dwi mir 3

Rieko [mandha ubekok] ma tek i gengi.—Rie. 1:20.

Biblia uwacu nia “lworo Yehova en e thekri mi rieko; man ng’eyong’ec pa Ng’atu Maleng’ en e ng’eyothelembe.” (Rie. 9:10) Ka watie ku yub ma pire tek m’umito wamaki, wacikara niketho paru pa Yehova, niwacu “ng’eyong’ec pa Ng’atu Maleng’,” re m’ubed ni ukungu mi yub mwa. Wacopo timo lembuno nwang’u wabeponjo Biblia man girasoma mwa mange. Ka watimo kumeno, wabinyutho rieko mandha. (Rie. 2:5-7) Yehova kende re ma copo miyo iwa rieko mandha. (Rum. 16:27) Pirang’o wabeyero kumeno? Mi kwong’o, calu etie Jacwic, en re m’etie ku ng’eyong’ec man nyang’ m’ajikine mbe iwi piny m’ecwiyo. (Zab. 104:24) Mir ario, lembe ceke ma Yehova timo nyutho rieko. (Rum. 11:33) Mir adek, Juk pare mi rieko miyo bero saa ceke ni ju m’ubetiyo kude. (Rie. 2:10-12) Ka wamito wabed ku rieko mandha, wacikara nijolo lemandha mir ukungu maeno man niweko gitel wiwa kinde ma wabemaku yub man wabetimo lembe moko. w22.10 mba. 19 udu. 3-4

Kas’ang’wen, nindo 14, dwi mir 3

Lwiny ugam utuk i polo: Mikael karacelo ku jumalaika pare gikiedo i dhu ng’ec, man ng’ec karacelo ku jumalaika pare bende gikiedo ento giloyo ngo, man kakagi de unwang’ere kendo ngo i polo.—Nyu. 12:7, 8.

I saa mi lwiny ma juweco pire i Lembanyutha thek 12, juloyo Wonabali man jubaye, en ku pajogi pare iwi ng’om. Nikum ng’eicwiny m’uopo i Sitani, eloko kwinyo pare iwi kodhidhanu, uketho tin “can ni ng’om.” (Nyu. 12:9-12) Lembila maeno copo konyowa nenedi? Lembe m’ubetimere i ng’om, man pidoic ku timo mi dhanu m’udoko rac, copo konyowa ninyang’ nia Yesu udoko Ubimo. Pieno, kakare nimaku ng’eicwiny ka wabeneno dhanu ubedieng’ pigi gigi man gi jurop, mito wapoy nia timo migine ubepong’o lembila mi Biblia. Ker pa Mungu dong’ ucaku bebimo! (Zab. 37:1) Bende, mito wang’ey nia calu ma dong’ Armagedon ni ceng’ini magwei, peko mi ng’om bimedere ameda. (Mark. 13:8; 2 Tim. 3:13) Wabefoyo Wegwa m’i polo ma jamer lee, kum eketho wanyang’ i lembe ma rac m’ubetimere i ng’om tin. w22.07 mba. 3-4 udu. 7-8

Kas’abic, nindo 15, dwi mir 3

Kwayukwac pa won bedopwe utie ku tego lee.—Yak. 5:16.

Wacopo kwayu Yehova ukony Jukristu wadwa gicir remokum, gicir peko ma wok rek, gicir lwiny, gicir ragedo, kunoke peko mange ma ginwang’iri ko. Waromo rwo bende pir umego ku nyimego mwa ma gimiyiri pi nikonyo ju ma gitie i peko maenogi. Saa moko nyo ing’eyo jugine moko m’ubenwang’iri ku kit peko maeno. Nyo ecibedo ber ungo nia ikwan nying’gi i rwo peri ma segi? Wanyutho mer mandha mir umego nwang’u wabekwayu Yehova ukonygi gicir peko migi. Ju ma gibetelo wiwa i cokiri de gifoyo lee ka waberwo pigi man rwone konyogi. Jakwenda Paulo unwang’u nia eno tie lemandha. Ekiewo kumae: “Wurwo bende pira kara wec umiyere ira kinde m’abeyabu dhoga, wek kara atuc niweco ku tegocwiny pi niketho jung’ey pi lembamung’a ma leng’ mi lembanyong’a.” (Efe. 6:19) Tin de watie kud umego dupa ma gibetimo tic ma tek pi nitelo wiwa. Wanyutho nia wamarugi nwang’u wabekwayu Yehova ukonygi i tic migi. w22.07 mba. 23-24 udu. 14-16

Ceng’ soko, nindo 16, dwi mir 3

Warony genogen mi both calu sabu.—1 Thes. 5:8.

Jaaskari kendo sabu kara ugwok wiye. Wan de mito wagwok wiwa, niwacu paru mwa i kum ret ma Sitani copo nyayu i kumwa. Ebeoyo amulaic aoya i wiwa man lembe mange ma tung’ tung’ kara unyoth paru mwa. Tap calu ma sabu gwoko wi jaaskari, genogen mwa de gwoko paru mwa kara wamedara asu nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova. I thenge mange, ka genogen mwa ukwiyo man waweko paru mi kum re m’ubimo wiwa, wacopo wil ku genogen mwa mi kwo ma rondo ku rondo. Wakenen lembe moko m’unwang’u Jukristu m’ubino kwo con i Korintho. Gibayu yiyoyic migi i lembang’ola pa Mungu ma pire tek, niwacu genogen mi cer. (1 Kor. 15:12) Paulo ugoro nia ju ceke ma gimbe ku genogen mi cer, gikwo migi kende kende pi nipong’o ava migi ma ndhundhu. (1 Kor. 15:32) Tin dhanu dupa ma gimbe ku genogen i lembang’ola pa Mungu, gitimo lembe moko ci kara gibed kud anyong’a, ke pi kawoni. Wan lundo, waketho genogen mwa i lembe ma Mungu ung’olo pi nindo m’ubino. w22.10 mba. 25-26 udu. 8-9

Ceng’ yenga, nindo 17, dwi mir 3

Wurwo areri.—1 Thes. 5:17.

Yehova ubekweyi nia irwo i bang’e. Ebeneno peko peri man ebemito ing’ey nia etie ayika niwinjo rwo peri i saa moko ci. Anyong’a nege kan ebewinjo rwo mi ju m’utimo ire. (Rie. 15:8) Icopo rwo pi lembang’o kan ibewinjiri nia itie kendi? Kor kite m’ibewinjiri ko ceke ni Yehova. (Zab. 62:8) Kor ire adieng’acwiny peri man kite ma lembene uketho iwinjiri ko. Kwaye ekonyi ing’ey gin m’iromo timo i saa maeno, man ekonyi iwec ku tegocwinyi. Icopo bende nikwaye nia emii iri rieko m’ikor ko pi yiyoyic peri ku bodho. (Luka 21:14, 15) Tek inwang’u nia cwinyi utur, kwaye ekonyi iwec ku Jakristu moko m’uteng’ini iwi lembene. Icopo kwayu Yehova ukony bende ng’atu m’icikoro ire lembene kara enyang’ i kite m’iwinjiri ko. Nen kite m’ebedwoko ko wang’ rwo peri man jol kony ma jumange ubemiyo iri. Kan itimo kumeno, ibinwang’u ngo nia itie kendi. w22.08 mba. 10 udu. 6

Kas’acel, nindo 18, dwi mir 3

Dhanu maeni ceke gibetimo tung’ ku cik pa Kaisari.—Tic. 17:7.

Kinde ma fodi jucaku the cokiri mi Thesaloniki acaka ci, juyic m’i iye ginwang’iri ku ragedo ma tek. Udul dhanu ma kwiny giwayu “umego moko, giterogi i bang’ jubim mir adhura.” (Tic. 17:6) Nyo ibeneno kite ma lembuno unyayu ko lworo i Jukristu maeno ma nyeni? Nwang’u amora migi mi timo ni Yehova copo thum, re jakwenda Paulo umito ngo amora migi uthum. Kadok ukwayere nia Paulo giku Sila giwek adhurane de, re etimo kero kara cokiri maeno ma nyen ubed agwoka. Paulo upoyo wi Jukristu mi Thesaloniki kumae: ‘Waoro Timoteo m’umegwa,’ “kara eketh wucung nging’ nging’ man ejuk cwinywu i yiyoyic mwu, kara ng’atu moko acel de m’i kindwu kud udok lingolingo ni kum ragedo maeno.” (1 Thes. 3:2, 3) Timoteo ugam uneno kite ma Paulo utielo ko cwiny umego mi Lustra. Kony pa Yehova ma Timoteo uneno uketho etielo cwiny umego ku nyimego pare ma nyen nia lembe biyikere igi bende.—Tic. 14:8, 19-22; Ebr. 12:2. w22.08 mba. 21 udu. 4

Kas’ario, nindo 19, dwi mir 3

Wabinwang’u kwo nikadhu kud i bang’e.—1 Yoh. 4:9.

I oro 1870, ungu moko mi juponj Biblia ma Charles Taze Russell ubino telo wiye, ucaku ponjo Lembagora mii mandha. Gimito ging’ey nia i andha lam ma Yesu uthiero thelembene tie ang’o man kite ma juromo poy ko pi tho pa Yesu. Tin eni wabenwang’u bero nikum sayusac ma gitimone. Nenedi? Wanyang’ i thelembe mi lam ma Yesu uthiero, gin ma lamne bitimo iwa man ni dhanu ceke. (1 Yoh. 2:1, 2) Waponjo bende nia Biblia umiyo genogen ario ni dhanu ma gibenyayu anyong’a i Mungu, niwacu kwo ma tho ngo i polo ni jumoko, man ni dhanu mange ke kwo ma rondo ku rondo iwi ng’om. Wacoro ceng’ini i vut Yehova kinde ma wabeneno mer m’emaru kowa man kite ma wan giwa wabenwang’u ko bero nikum lam ma Yesu uthiero. (1 Pet. 3:18) Pieno, calu umego mwa ma pwe mi rundi ma con, walwong’o jumange de kara gibin gidikiri kudwa i Poy pi tho pa Yesu nimakere kud ayi ma Yesu uponjo. w23.01 mba. 21 udu. 6-7

Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 9 mi Nisan) Marko 14:3-9

Kas’adek, nindo 20, dwi mir 3

Etho pi dhanu ceke kara ju m’ubekwo kud gikwo kendo pigi gigi, ento gikwo pire en m’etho pigi man egam ecer.—2 Kor. 5:15.

Yesu ubed uponjo dhanu ging’ey pi mugisa ma Ker pa Mungu bikelo. Watie ku foyofoc pi jamgony, kum eyabu iwa yo mi bedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova man ku Yesu. Ju ma gitie ku yiyoyic i Yesu gitie bende ku genogen mi kwo rondo ku rondo man mi neno kendo ju ma gimaru m’utho. (Yoh. 5:28, 29; Rum. 6:23) Gin moko acel de mbe ma watuc nitimo pi ninwang’u mugisa maeno, man waromo culo de ngo kawang’ gin ma Mungu ku Kristu gitimo iwa. (Rum. 5:8, 20, 21) Re wacopo nyutho foyofoc ma thuc igi. Nenedi? Nwang’u wabetiyo ku jamcingwa pi nitielo tic mi Ker. Ku lapor, wacopo wodhara giwa pi nikonyo tic mi giedo man mi yiko kum udi ma watimo thier ma leng’ ni Yehova i igi. w23.01 mba. 26 udu. 3; mba. 28 udu. 5

Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 9 mi Nisan) Marko 11:1-11

Kas’ang’wen, nindo 21, dwi mir 3

Aneno . . . Nyathi rombo . . . man karacelo kude dhanu elufu dak acel pier ang’wen wi ang’wen (144000).—Nyu. 14:1.

Ju ma gibibimo i Ker pa Mungu gibibedo ku rwom mi gwoko dhanu milioni swa, ke m’i ng’om ngung’. Calu Yesu, dhanu 144000 de gibibedo ni jubim man julam. (Nyu. 5:10) I the Cik pa Musa, julam gibino ju ma kwong’a m’ukwayu ugwok lwak dhanu ubed ku leng’kum ma ber man niketho kindgi ubed ceng’ini ku Yehova. Cik pa Musa ubino “tipopiny mi gin ma ber ma bibino,” pieno etie lembe m’umaku piny niyero nia ju ma gibibimo karacelo ku Yesu de gibitimo tic ma segi pi nipong’o yeny mi kum ku mi tipo mi dhanu pa Mungu. (Ebr. 10:1) Wakuru nitundo i ng’om ma nyen ka wabineno ayi ma gibiweco ko ku lwak dhanu m’iwi ng’om, ento pi kawoni fodi wang’eyo ngo. Re cwinywa tek nia dhanu ma gin’i ng’om i paradizo gibinwang’u telowic ma gitie ku yenyne.—Nyu. 21:3, 4. w22.12 mba. 11 udu. 11-13

Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 10 mi Nisan) Marko 11:12-19

Kas’abic, nindo 22, dwi mir 3

Wubemeduru nitwong’o pi tho pa Rwoth nitundo m’ebibino ko.—1 Kor. 11:26.

Thelembe acel m’uketho wabed walwong’o jumange nicokiri kudwa i Poy pi tho pa Yesu, utie pilembe wabemito dhanu ma gibino wang’ ma kwong’a ging’ey gin ma Yehova giku Yesu gitimo iwa wan ceke. (Yoh. 3:16) Watie ku genogen nia lembe ma gibineno man ma gibiwinjo bicwalugi niponjo lembe lee man nidoko jurutic pa Yehova. Wabed walwong’o bende ju ma gikwiyo i thenge mi tipo. Watimo lembuno pi nipoyo wigi nia fodi asu Mungu umarugi. Ju ma dupa gijolo lwong’o mwa, man anyong’a negowa ninenogi ka gibino. Bino i Poy pi tho pa Yesu poyo wigi i kum kite ma gibed gitimo ko con ni Yehova kud anyong’a. (Zab. 103:1-4) Kadok nwang’u dhanu ujol lwong’o mwa kunoke ngo de, re waii ku kero mwa zoo pi nilwong’ogi i Poy pi tho pa Yesu, pilembe wang’eyo nia Yehova dieng’ pi ng’atuman acel acel.—Luka 15:7; 1 Tim. 2:3, 4. w23.01 mba. 20 udu. 1; mba. 22-23 udu. 9-11

Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 11 mi Nisan) Marko 11:20–12:27, 41-44

Ceng’ soko, nindo 23, dwi mir 3

Wang’ Yehova ni wi ju m’ulwore.—Zab. 33:18.

Yesu utimo kwayukwac ma segi i bang’ Won m’i polo i uthieno mi wang’ tho pare. Ekwayu Yehova ugwok julub pare. (Yoh. 17:15, 20) Wang’ Yehova ubino iwi dhanu pare, niwacu ebed edieng’ pigi man ebed egwokogi. Ento Yesu ung’eyo nia Sitani binyayu ragedo i kum julub pare nisagu m’i wang’e. Eng’eyo bende nia gibibedo ku yeny mi kony pa Yehova kara gicung ma tek i wang’ masendi pa Wonabali. Ng’om ma Sitani ubebimo wiye tin ubenyayu peko dupa i kum Jukristu mandha. Wabenwang’ara ku peko ma copo turo cwinywa man m’ubeketho kadok gwoko bedoleng’ mwa ni Yehova i amulaic. Ento wambe ku yeny mi bedo ku lworo; kum wang’ Yehova n’i wiwa, ebeneno peko ceke ma wabenwang’ara ko man etie ayika nikonyowa. Eyo, “wang’ Yehova ni wi ju m’ulwore” man ‘ebibodho ng’eyong’ec migi.’—Zab. 33:18-20. w22.08 mba. 8 udu. 1-2

Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 12 mi Nisan) Marko 14:1, 2, 10, 11; Matayo 26:1-5, 14-16

NINDO MI POY PI THO PA YESU
I ng’ey mwony pa ceng’
Ceng’ yenga, nindo 24, dwi mir 3

Wumeduru nitimo kumeni, wupoy ko pira.—Luka 22:19.

Kubang’ oro i kind nindo mi Poy pi tho pa Yesu, wanyutho foyofoc mwa pi gin ma Yesu utimo nwang’u wabeparu man waberwo pi thelembe mi tho m’etho ko piwa. Bende, walwong’o dhanu dupa i kadhiri ma wacopo kara gidikiri kudwa i coko maeno ma segi. M’umedo maeno, wabed wayiyo ngo nyanok de gin moko ucerwa nicidho i Poy pi tho pa Yesu. Kuca, wabed wawinjo thelembe m’uketho dhanu gitie ku yeny mi jamgony man kite ma tho pa ng’atu acel romo umo ko dubo mi dhanu dupa. Jubed jupoyo wiwa i kum gin ma mukathi ku divai ubenyutho man nia ng’a m’ucikere nicame man nimadhe. (Luka 22:19, 20) Waparu bende lembe iwi mugisa ma jugwoko ni ju ma gitie ku genogen ma ber mi kwo iwi ng’om. (Isa. 35:5, 6; 65:17, 21-23) Wacikara nineno lemandha maeno ni gin ma pire tek. w23.01 mba. 20 udu. 2; mba. 21 udu. 4

Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 13 mi Nisan) Marko 14:12-16; Matayo 26:17-19 (Lembe m’utimere i ng’ey mwony pa ceng’: Nindo 14 mi Nisan) Marko 14:17-72

Kas’acel, nindo 25, dwi mir 3

Kum Mungu umaru ng’om lee mandha uketho emiyo Wode ma kulong’, kara kubang’ dhanu ceke ma tek ubenyutho yiyoyic i iye . . . unwang’ kwo ma rondo ku rondo.—Yoh. 3:16.

Mungu umiyo iwa kaka mi nwang’u kwo ma rondo ku rondo nikum Wode m’emiyo ni jamgony pi ruc mi dubo mwa. (Mat. 20:28) Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Calu ma tho umondo ni kum ng’atu acel, cer mi ju m’utho bende uwok ni kum ng’atu acel. Kum tap calu ma ni kum Adamu dhanu ceke ubetho, kumeno bende ni kum Kristu dhanu ceke binwang’u kwo.” (1 Kor. 15:21, 22) Yesu uponjo julub pare nia gikway Ker pa Mungu ubin kara yeny pa Mungu utimere i ng’om. (Mat. 6:9, 10) Kud i kind lembakeca pa Mungu, moko utie nia dhanu gikwo rondo ku rondo iwi ng’om. Pi nipong’o lembakecane, Yehova uketho Wode ubed ni Ubimo mi Ker pa Masiya. Mungu ubecoko bende dhanu 144000 kud iwi ng’om, pi nitimo tic karacelo ku Yesu kara yeny pare utimere. Nyu. 5:9, 10. w22.12 mba. 5 udu. 11-12

Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 14 mi Nisan) Marko 15:1-47

Kas’ario, nindo 26, dwi mir 3

Mer ma Kristu umaru kowa ubecwaluwa . . . kara ju m’ubekwo kud gikwo kendo pigi gigi.—2 Kor. 5:14, 15.

Ka ng’atu moko ma wamaru utho, wanwang’ara nia wadong’ kendwa! I acaki, can romo mondo lee i cwinywa, asagane tek esendere lee i wang’ nitho. Kubang’ nindo m’ubekadhu, wanwang’u anyong’a moko tek waparu pi lembe m’eponjo man m’etimo iwa, kunoke m’eyero pi nitielo cwinywa man m’ubed uketho wang’iero. I ayi ma rom eno, ka wasomo pi masendi man pi tho pa Yesu, lembene nyayu can i iwa. I kind nindo mi Poy pi tho pa Yesu, wakoyo saa pi niparu pi thelembe mi jamgony m’ethiero. (1 Kor. 11:24, 25) Ento wabedo kud anyong’a ma dit tek waparu pi lembe ceke m’eyero man m’etimo kinde m’ebino iwi ng’om. Wanwang’u bende tielocwiny ka waparu pi gin m’ebetimo kawoni man m’ebitimo iwa i nindo m’ubino. w23.01 mba. 26 udu. 1-2

Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 15 mi Nisan) Matayo 27:62-66 (Lembe m’utimere i ng’ey mwony pa ceng’: Nindo 16 mi Nisan) Marko 16:1

Kas’adek, nindo 27, dwi mir 3

[Yeny] ma kwong’a Ker.—Mat. 6:33.

Can unego julub lee mandha kinde ma Yesu utho. Ebino ngo kende kende jarimbgi ma gimaru, ento genogen migi zoo de ubino i wiye. (Luka 24:17-21) Kinde ma Yesu ucer man enyuthere igi, ekonyogi ninyang’ i kite m’epong’o ko lembila mi Biblia. Bende, emiyo igi tic ma pire tek m’umaku gitim. (Luka 24:26, 27, 45-48) Nitundo m’eidho i polo, nwang’u dong’ can mi julub ulokere udoko ni anyong’a ma dit. Ning’eyo nia Rwoth migi utie kwo man etie ayika nikonyogi kara gitim tic ma nyen m’emiyo i korgi, uketho gibedo kud anyong’a. Anyong’ane ucwalugi nipaku Yehova m’umbe niweko. (Luka 24:52, 53; Tic. 5:42) Pi nilubo lapor mi julub pa Yesu, ubekwayu waketh Ker pa Mungu ubed i kaka ma kwong’a i kwo mwa. Kadok watie ku yeny mi cirocir kara wamedara nitimo ni Yehova de, re eng’olo nia ebimiyo iwa mugisa tek watimo kumeno.—Rie. 10:22. w23.01 mba. 30-31 udu. 15-16

Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 16 mi Nisan) Marko 16:2-8

Kas’ang’wen, nindo 28, dwi mir 3

Ibidoko ni utur.—Tha. 3:19.

Ma jiji mbe, wabemito ngo watim kosa ma rom m’Adamu giku Eva gitimo. Wacopo uro lembene tek wabemedara niponjo lembe iwi Yehova, wabemaru kite pare man wabeii ninyang’ i paru pare. Ka watimo kumeno, mer ma wamaru ko Yehova bimedere ameda. Kepar pir Abraham. Egam emaru Yehova lee, uketho ejai ungo kadok kinde m’ebino ire tek ninyang’ i yub ma Yehova umaku. Ento etimo tego ning’eyo Yehova nisagu m’i wang’e. Ku lapor kinde m’ewinjo nia Yehova umaku yub m’ebecinyotho ko Sodoma ku Gomora, lworo ukeumake nia ndhu andha “Japoklembe mi ng’om ngung’” binyotho weg bedopwe karacelo ku jutimrac. Ni Abraham, eno ubino lembe ma jucopo paru ngo apara de, uketho ku woro epenjo Yehova ku penji dupa. Yehova uwinje ku cirocir man edwoko ire wang’ penjinegi. Tokcen ne, Abraham utuc ninyang’ nia Yehova ng’iyo adunde ng’atuman man nia emiyo ngo nyanok de matira ni ng’atu m’udubo karacelo ku m’udubo ngo.—Tha. 18:20-32. w22.08 mba. 28 udu. 9-10

Kas’abic, nindo 29, dwi mir 3

Ng’atu ma cwinye thuth gwoko sita.—Rie. 11:13, B.L.L.

I oro 455 W.N.Y., i ng’ey ma Nehemia ma jabim udaru giedo mi gang’ kidi mi Yeruzalem, eketho dhanu ma jugeno re m’udong’ ugwok adhurane. Eng’iyo Hanania kud i kind dhanu mange pi nibedo jadit tic mi gang’ kidi mir adhura. Biblia uyero nia Hanania ubino “ng’atu mandha, man elworo Mungu ma sagu dhanu dupa.” (Neh. 7:2) Mer ma Hanania umaru ko Yehova, man lworo mi timo lembe ma foyo ngo iye uketho ebed etimo tic ceke ma jumiyo i kore cuu mandha. Kite maeno bikonyo wan bende nibedo dhanu ma jugeno i tic ma watimo ni Mungu. Wakewec bende iwi lapor pa Tikiko m’ubino umego ma jakwenda Paulo ugeno. Paulo ugam ujengere iwi Tikiko; ekoro pire nia etie “jatic mandha.” (Efe. 6:21, 22) Paulo umiyo ni Tikiko tic mi tero barua ni umego mir Efeso ku mi Kolosai, man ekwaye bende nia ewok etiel man ejuk cwinygi. Lapor pa Tikiko ubepoyo wiwa i kum jumaco ma jugeno, ma gibepong’o yeny mwa mi thenge mi tipo.—Kol. 4:7-9. w22.09 mba. 9-10 udu. 5-6

Ceng’ soko, nindo 30, dwi mir 3

Mer umo wi udul dubo.—1 Pet. 4:8.

Yozefu unwang’ere ku peko ma tung’ tung’ pi oro ma romo 13. Nwang’u ecopo penjere nia, ‘Eni ndhu andha Yehova umara?’ Bende, nwang’u ecopo paru nia Yehova uwenje kinde m’etie ku yeny mi kony. Re eweko ngo akece umondo i iye. Ento ebedo ku wang’e, eweko ngo kume umiel. Eculo ngo kwor i kum umego pare kinde ma kaka unen ire, ento enyutho igi mer man etimo igi kisa. (Tha. 45:4, 5) Yozefu utimo kumeno pilembe ebed eparu lembe cuu. Eparu pi lembakeca pa Yehova kakare niketho wiye i kum peko pare gire. (Tha. 50:19-21) Ponji utie ang’o iwa i lembe maeno? Tek jutimo iri lembe ma rac, kud ikec Yehova man kud ipar nia ewenji. Ento par pi kite m’ebekonyi ko pi niciro peko peri. M’umedo maeno, tek jumange utimi rac, tim kero ium wi kier migi ku mer. w22.11 mba. 21 udu. 4

Ceng’ yenga, nindo 31, dwi mir 3

Bimobim ceke gibitimo ire man gibiwore.—Dan. 7:27.

Jabila Daniel uneno ginmawokiwang’ m’unyutho kamaleng’ nia Yehova utie ku dito ma malu ngbir nisagu mi jumange ceke. Daniel ular uneno yedi ang’wen ma dongo m’ubenyutho ker ma dongo mi ng’om zoo, m’ubimo con: Babeli, Medi ku Perse, Giriki man Roma; man m’ubebimo kawoni: Angleterre kud Amerika. (Dan. 7:9, 10) Mungu umayu bimobim kud i cing’ jubim ceke mi ng’om man emiye ni jumange ma giromo man ma gitek nisagu. Emiye ni jukani? Ni ng’atu acel ma “calu wod dhanu” Yesu Kristu, man ni “jumaleng’ pa Ng’atu ma Malu Ngbir,” niwacu dhanu 144000 ma gibibimo “rondo ku rondo.” (Dan. 7:13, 14, 18) Ubenen kamaleng’ nia Yehova re m’utie “Ng’atu ma Malu Ngbir.” Lembe ma Daniel uneno i ginmawokiwang’ urombo ku lembe moko m’elar eyero i wang’e. Ewacu nia “Mungu m’i polo” ‘kabu ju m’ubimo, man eketho ju m’ubimo.’—Dan. 2:19-21. w22.10 mba. 14-15 udu. 9-11

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini