KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • es24 mba. 118-128
  • Dwi mir 12

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Dwi mir 12
  • Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2024
  • Nyithithiwiwec
  • Ceng’ yenga, nindo 1, dwi mir 12
  • Kas’acel, nindo 2, dwi mir 12
  • Kas’ario, nindo 3, dwi mir 12
  • Kas’adek, nindo 4, dwi mir 12
  • Kas’ang’wen, nindo 5, dwi mir 12
  • Kas’abic, nindo 6, dwi mir 12
  • Ceng’ soko, nindo 7, dwi mir 12
  • Ceng’ yenga, nindo 8, dwi mir 12
  • Kas’acel, nindo 9, dwi mir 12
  • Kas’ario, nindo 10, dwi mir 12
  • Kas’adek, nindo 11, dwi mir 12
  • Kas’ang’wen, nindo 12, dwi mir 12
  • Kas’abic, nindo 13, dwi mir 12
  • Ceng’ soko, nindo 14, dwi mir 12
  • Ceng’ yenga, nindo 15, dwi mir 12
  • Kas’acel, nindo 16, dwi mir 12
  • Kas’ario, nindo 17, dwi mir 12
  • Kas’adek, nindo 18, dwi mir 12
  • Kas’ang’wen, nindo 19, dwi mir 12
  • Kas’abic, nindo 20, dwi mir 12
  • Ceng’ soko, nindo 21, dwi mir 12
  • Ceng’ yenga, nindo 22, dwi mir 12
  • Kas’acel, nindo 23, dwi mir 12
  • Kas’ario, nindo 24, dwi mir 12
  • Kas’adek, nindo 25, dwi mir 12
  • Kas’ang’wen, nindo 26, dwi mir 12
  • Kas’abic, nindo 27, dwi mir 12
  • Ceng’ soko, nindo 28, dwi mir 12
  • Ceng’ yenga, nindo 29, dwi mir 12
  • Kas’acel, nindo 30, dwi mir 12
  • Kas’ario, nindo 31, dwi mir 12
Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2024
es24 mba. 118-128

Dwi mir 12

Ceng’ yenga, nindo 1, dwi mir 12

Ang’o m’ubecera ku limo batizo? —Tic. 8:36.

Nyo jaratic moko mi kal m’uai i Ethiopia ubino andha ayika pi maku batizo? Kenen lembe ma e: Jaethiopia maeno ‘ucidho i Yeruzalem nitimo thier ni Mungu.’ (Tic. 8:27) Pieno, copere nia eyiyo dini mi Juyahudi; m’umbe jiji, edaru ponjo lembe iwi Yehova nikadhu kud i Lembagora ma leng’ mi dhu Juebrania. Re asu ebino kud ava mi ponjo lembe lee. I andha kinde ma Filipo ucidh urombo ku jatic mi kal eno i yo, ewok enwang’u ebenyamu i lembe ma nwang’ere i kitabu m’adola pa jabila Isaya. (Tic. 8:28) Emito emedere niponjo lembene. Pieno, ebed eciko woth niai i Ethiopia pi niciworo Yehova i hekalu i Yeruzalem. Jaethiopia ung’eyo lemandha moko ma pigi tek niai kud i bang’ Filipo; acel m’i kindgi ubino nia Yesu utie Masiya. (Tic. 8:34, 35) Mer m’emaru ko Yehova man Wode umedere. Eno ucwale nimaku yub ma pire tek mi limo batizo man nibedo jalub pa Yesu Kristu. Filipo uneno nia ng’atuno uromo, e emiyo ire batizo. w23.03 mba. 8-9 udu. 3-6

Kas’acel, nindo 2, dwi mir 12

Wek wec mwu bed ku bero i iye saa ceke.—Kol. 4:6.

Wacopo nyayu ngo anyong’a i Yehova tek wabed wacwayu vupo. (Rie. 6:16, 17) Kadok tin dhanu dupa neno nia vupo tie gin ma rac ungo, re wan wacikara nikoc kud i kume pilembe Yehova nene ni gin ma rac. (Zab. 15:1, 2) Wakoc ungo kende kende i kum cwayu vupo ma ter ter, ento wakoc bende i kum umo wang’ lembe moko kara dhanu ubed ku nen ma rac. Wacikara bende nikoc i kum yero nying’. (Rie. 25:23; 2 Thes. 3:11) Tek inwang’u nia wec mwu ubedoko ni yero nying’, wil wec mwu udok iwi lembe mange ma gierojo. Calu wabekwo i ng’om ma wec ma reco upong’ i iye, ukwayu watim tego wec mwa unyay anyong’a i Yehova. Ebimiyo iwa mugisa tek wabeii niweco i ayi m’ubemiyo ire pak i tic mi lembanyong’a, i coko man i wec mwa ma kubang’ ceng’. Saa ma Yehova binyotho ng’om maeni ma rac, ebibedo iwa yot nimiyo ire pak ku wec mi dhogwa.—Yuda 15. w22.04 mba. 9 udu. 18-20

Kas’ario, nindo 3, dwi mir 12

Wamaru pilembe ku kwong’a en re m’elar emaruwa.—1 Yoh. 4:19.

Ka waparu pir ayi ma Yehova giku Yesu gimaru kowa, lembene cwaluwa nimaru gin bende. (1 Yoh. 4:10) Wamarugi lundo nisagu ka wanyang’ nia Yesu utho pi ng’atuman acel acel m’i kindwa. Jakwenda Paulo ung’eyo nia eno tie lemandha man enyutho foyofoc pare pi lembene i barua m’ekiewo ni Jugalatia; ekiewo nia ‘Wod Mungu umara man emiyere gire pira.’ (Gal. 2:20) I ukungu mi jamgony, Yehova uteli i bang’e kara ibed jarimbe. (Yoh. 6:44) Nyo etie ngo lembe m’ubemulo adundeni ning’eyo nia Yehova uneno gin moko ma ber i ii man eng’iewi ku bei ma tek akeca kara ibed jarimbe? Nyo lembuno ubecweli ngo nimedo mer m’imaru ko Yehova giku Yesu? Etie ber nia ng’atuman ukeupenjere kumae: ‘Mer eni ubecwala nitimo ang’o?’ Mer ma wamaru ko Mungu man Kristu cwaluwa ninyutho mer ni jumange.—2 Kor. 5:14, 15; 6:1, 2. w23.01 mba. 28 udu. 6-7

Kas’adek, nindo 4, dwi mir 12

Abiloko dhok ma leng’ ni kodhidhanu.—Zef. 3:9.

Biblia utie jamtic ma pire tek mandha ma Yehova ubetiyo ko pi nikonyo dhanu pare “kara gitim ire ku cwinygi acel.” Yehova uketho jukiewo lembe dupa i Lembagora, ma ju ma mol kendgi re ma gicopo nyang’ i iye. (Luka 10:21) Dhanu mi kaka ceke somo Biblia. Re ju ma mol kendgi re ma ginyang’ i iye man gitiyo ku lembe m’eyero. (2 Kor. 3:15, 16) Rieko pa Yehova unyuthere i Biblia. Yehova ubetiyo ku Lembagora, ungo kende kende pi niponjowa i ungu, ento bende pi niponjo man nijuko cwiny ng’atuman acel acel m’i kindwa. Wan ceke waromo neno nia Yehova ubedieng’ piwa tek wabesomo Lembe pare. (Isa. 30:21) Idaru somo Lembagora wang’ adi m’inwang’u ko nia ve jukiewo lembene athothi piri? I andha, Biblia ubetelo nen mi dhanu milioni dupa. Dong’ ecopere nenedi nia lembe m’i iye ubed tap gin m’itie ku yenyne? Tie pilembe Won Biblia utie Ng’atu ma riek nisagu zoo.—2 Tim. 3:16, 17. w23.02 mba. 4-5 udu. 8-10

Kas’ang’wen, nindo 5, dwi mir 12

Bed ipar cuu pi lembe maeni; miyiri zoo i igi, kara dhanu ceke unen kamaleng’ nia ibeteng’ini.—1 Tim. 4:15.

Wa Jukristu mandha wamaru Yehova lee. Wamito tic ma watimo ire ubed mi nivo ma malu m’usagu zoo. Ento pi nitimo lembe ceke ma wacopo ni Yehova, umito waketh lembakeca mi tipo ma calu ve: Nicego kite ma tung’ tung’ mi Jukristu, niponjo bodho, man nisayu yo ma watim ko ni jumange. Pirang’o wacikara nimaru nitimo mediri i thenge mi tipo? Thelembe ma kwong’a, utie pilembe wabemito wanyay anyong’a i Wegwa m’i polo ma jamer. Anyong’a nege kan ebeneno wabetiyo ku bodho man copo mwa ceke i tic pare. M’umedo maeno, wamito watim mediri i thenge mi tipo kara wakony bende umego ku nyimego mwa lee. (1 Thes. 4:9, 10) Kadok nwang’u wadaru timo oro dupa i lemandha de, wan ceke wacopo timo mediri i thenge mi tipo. w22.04 mba. 22 udu. 1-2

Kas’abic, nindo 6, dwi mir 12

Gibicamu ring’kume man gibiwang’e pet ku mac.—Nyu. 17:16.

Ceng’ini eni gavmenti mi ng’om maeni bilokere i kum Babeli ma dit m’utie dini ceke mi vupo. Lembe maeno bibedo ni acaki mi masendi ma dit. Nyo lembene biketho dhanu dupa bicaku timo ni Yehova? Ungo. Tung’ ku maeno, Lembanyutha thek 6 unyutho nia saa nino, dhanu ma gibetimo ngo ni Yehova gibisayu gwok i bang’ gavmenti man i ungu mi kuloka mi ng’om maeni ma juporogi ku gudi. Calu ma gidiko ngo cing’gi i kum Ker pa Mungu, Yehova bikwanugi ni ju m’ujai. (Luka 11:23; Nyu. 6:15-17) Jurutic pa Yehova gibinyuthiri nia gitie tung’ i nindo maeno ma lembe tek i iye i saa mi masendi ma dit. Gin re ma gibibedo ungu mi dhanu m’ubetimo ni Yehova Mungu iwi ng’om, man m’ukwero nidiko cing’gi ku “yedi ma kwiny.”—Nyu. 13:14-17. w22.05 mba. 16-17 udu. 8-9

Ceng’ soko, nindo 7, dwi mir 12

Ebedo ku lembanyong’a ma rondo ku rondo m’ebetwong’o ni dhanu m’ubedo iwi ng’om, ni thek ceke, ni suru, ni dhok man ni kodhi dhanu.—Nyu. 14:6.

Tic mi dhanu pa Mungu utie ngo kende kende tic mi “rweyo lembanyong’a mi Ker.” (Mat. 24:14) Ukwayu bende gidik cing’gi i kum tic mi jumalaika ma jukoro pigi i Lembanyutha thek 8 nitundo i thek 10. Jumalaika eno gibetwong’o pi can ma tung’ tung’ ma binwang’u dhanu ma gikwero Ker pa Mungu. Pieno, Jumulembe pa Yehova giberweyo rwonglembe ma juporo ku “pei ku mac,” m’ubenyutho pokolembe pa Mungu iwi ungu ma tung’ tung’ mi ng’om ma rac pa Sitani. (Nyu. 8:7, 13) Ukwayu dhanu ging’ey nia kajik ni ceng’ini man gitim alokaloka i kwo migi kara gibin gibothi i ceng’ mi kwinyo pa Yehova. (Zef. 2:2, 3) Re rwonglembe maeno utie ngo gin ma dhanu ceke umaru. Ukwayu wabed ku tegocwiny pi nitwong’o rwonglembene. I saa mi masendi ma dit, rwonglembe ma tokcen mi pokolembe bibedo lembe ma bikayu kum dhanu nisagu.—Nyu. 16:21. w22.05 mba. 7 udu. 18-19

Ceng’ yenga, nindo 8, dwi mir 12

Icikiri nimaru Yehova Mungu peri kud adundeni ceke, ku ng’eyong’ec peri ceke man ku pidoic peri ceke.—Mat. 22:37

Wakewecu iwi umego moko ku min ot pare ma gibecidoko junyodo. Copere nia pi oro ma dupa, gibed giwinjo korolembe m’ubed uweco iwi kite ma jucopo tungo ko awiya. Ento kawoni juk ma jumiyo i korolembenegi pigi tie tek lee igi. Kum gicinyolo nyathin migi gigi m’ukwayu gitungi. Eno tie rwom ma dit mi tuko ngo! Andha, ka lembe moko ma yen uwok i kwo mwa, giragora moko pigi doko tek lee i iwa. Eno re m’uketho jurutic pa Yehova gisomo Lembagora, tap calu ma yang’ jung’olo ni jubim mir Israel nia gibed gisome man ginyam iye “i nindo ceke” mi kwo migi. (Poi. 17:19) Jurunyodo, wutie ku rwom ma dit mandha mi ponjo awiya mwu ging’ey Yehova. Re mito ngo wujik niponjogi aponja kende ku lembe iwi Mungu. Mito wukonygi bende gimare lee. w22.05 mba. 26 udu. 2-3

Kas’acel, nindo 9, dwi mir 12

Wurony ng’atu ma nyen.—Kol. 3:10

Ninyutho nia watie ku can i cwinywa pi dubo ma watimo kende uromo ngo, wacikara nitimo lembe moko. Nilokiri utie lembe acel ma pire tek ma Yehova ng’iyo iye kan ebeng’iyo nia etim kisa. Nilokiri thelembene tie “nidok ku ng’eijo.” I ayi mange, ng’atini ucikere niwilo ayi kwo pare ma rac man nicaku kwo nimakere ku yeny pa Yehova. (Isa. 55:7) Ng’atune ucikere niwilo pidoic pare kara paru pa Yehova re m’utel wiye. (Rum. 12:2; Efe. 4:23) Ukwayu ebed ayika niweko paru ma rac man timo pare ma con cen. (Kol. 3:7-9) I andha, yiyoyic ma watie ko i lam ma Kristu uthiero re m’utie ukungu ma Yehova timo ko iwa kisa man m’elwoko kowa kud i dubo mwa. Yehova bitimo iwa kisa i ukungu mi lam maeno tek eneno nia wabetimo tego niwilo timo mwa.—1 Yoh. 1:7. w22.06 mba. 6 udu. 16-17

Kas’ario, nindo 10, dwi mir 12

Lworo kud unegi i kum masendi m’ibinweng’iri ko ceng’ini eni. —Nyu. 2:10.

Niai con, dhanu ubewotho timo juwagi rac. (Ekl. 8:9) Ku lapor, jumoko ubetiyo rac ku dito migi, jurunek ke ubetimo lembe mi rop, i somo awiya ubenywaru juwagi man gitimogi rac; dhanu mange ke utie ger ku juruot migi. Pieno, etie ngo lembe mi zungo nineno nia dhanu ubelworo dhanu wagi! Sitani ubetiyo nenedi ku lworo maeno mi dhanu? Sitani ubetimo kero ninyayu lworo i iwa kara watur cik pa Mungu man wawek nirweyo lembanyong’a. I the telowic pare, gavmenti ukwero tic mwa man gibenyayu ragedo i kumwa. (Luka 21:12) I ng’om pa Sitani, dhanu dupa ubemewo rwonglembe mi vupo man ma rac iwi Jumulembe pa Yehova. Dhanu m’uyiyo vupo maeno copo cayuwa man giromo kadok nisendowa. (Mat. 10:36) Nyo iwa copo wang’ pi lembe maeno ma Sitani ubetimo? Ungo nyanok de. Ecaku tiyo ku bodho maeno niai i rundi ma kwong’a.—Tic. 5:27, 28, 40. w22.06 mba. 16 udu. 10-11

Kas’adek, nindo 11, dwi mir 12

Ju m’uloko dhanu dupa ba bedopwe [gibirieny] calu cero rondo ku rondo.—Dan. 12:3.

“Dhanu dupa” ma jubikelo i ba bedopwe bibedo jukani? Bibedo dhanu ma bicer, ju m’uboth kud i Armagedon man awiya ceke ma nyo jubinyolo i ng’om ma nyen. I thum mi oro 1000, dhanu ceke m’ubekwo iwi ng’om bibedo ku kum m’umbe dubo. Ukwayu wang’ey nia, nibedo ku kum m’umbe dubo nyutho ngo nia dong’ jubinwang’u kwo ma rondo ku rondo de wang’ acel. Poy i kum Adamu giku Eva. Gibino ku kum m’umbe dubo, re ugam ukwayere nia ginyuth woro migi ni Yehova Mungu i wang’ ninwang’u kwo ma rondo ku rondo. Ento ku lembe ma rac, giwore ngo. (Rum. 5:12) Calu ma i thum mi oro 1000 binwang’u dhanu zoo udaru doko leng’, nyo gin ceke gibidiko cing’gi i kum bimobim pa Yehova rondo ku rondo? Kunoke nyo jumoko bibedo calu Adamu giku Eva, ma kadok gibino leng’ de re asu gidubo? Penji maeno bikwayu judwok wang’e. w22.09 mba. 22-23 udu. 12-14

Kas’ang’wen, nindo 12, dwi mir 12

Ker m’i ng’om udoko Ker pa Rwoth mwa man pa Kristu pare.—Nyu. 11:15.

Kan ibeneno lembe ma rac m’ubetimere i ng’om tin, ecopo bedo iri tek niyiyo nia nindo moko lembene biyikere. Mer m’udiko kind juruot ukwiyo. Dhanu udoko jurop nisagu, man ng’atuman ubedieng’ pire gire. Nibedo ku genogen iwi jutela utie lembe ma tek ni dhanu dupa. Re lembe maeno copo konyi nibedo ma cwinyi tek nia nindo moko lembe biyikere. Pirang’o? Pilembe dhanu ubetimo tap gin ma Biblia ular uyero nia bitimere i nindo mi “kajik ceng’.” (2 Tim. 3:1-5) Ng’atu m’atira moko mbe ma copo kwero pong’o mi lembila maeno, m’ubenyutho kamaleng’ nia Kristu Yesu ucaku bebimo iwi Ker pa Mungu. Re eno utie lembila acel kende kud i kind lembila dupa m’uweco iwi Ker pa Mungu. Lembila ma tung’ tung’ maeno konyowa ninyang’ nia watie i saa ma kani nimakere ku kalandrie pa Yehova. w22.07 mba. 2 udu. 1-2

Kas’abic, nindo 13, dwi mir 12

Rieko nyuthere pwe ni kum tic pare.—Mat. 11:19.

I saa mi thong’om mi Korona, wanwang’u telowic ma kamaleng’ iwi ayi mi timo coko man mi rweyo lembanyong’a. Pio pio wacaku timo coko mwa, coko ma dongo mi twodiri ku mir adhura nikadhu kud i Internet. Wacaku bende nirweyo lembanyong’a asagane ku barua man ku simu. Yehova umiyo mugisa iwi kero mwa. Rapor m’uai i filial ma dupa unyutho nia wend jurwey lembanyong’a umedere ameda. I andha, dhanu ma pol unwang’u lembe dupa ma tielo cwinyjo i saa maeca. Jumoko copo nwang’u nia ve dilo mwa ukadhu mupaka pir ayi m’umito jugwokiri ko pi thong’om. Re kubang’ nindo m’uwotho kadhu, unen kamaleng’ nia ebino tap telowic m’ukwayere. Ka waparu pir ayi ma Yesu ubetelo ko wi dhanu pare ku mer, cwinywa bedo tek nia kadok wabinwang’ara ku lembang’o i nindo m’ubino de, Yehova giku Yesu gibibedo karacelo kudwa.—Ebr. 13:5, 6. w22.07 mba. 13 udu. 15-16

Ceng’ soko, nindo 14, dwi mir 12

Wurwo areri. Wudwok foyofoc pi gin ceke. Kum maeni gitie lembe ma Mungu ubeyenyo i beng’wu wun ma wu julub pa Kristu Yesu.—1 Thes. 5:17, 18.

M’umedo paku Yehova i rwo mwa, wafoye bende pi gin ma wang’u ijo m’ebemiyo iwa. Ku lapor, wacopo foye pi rangi ma tung’ tung’ mi thiwe ma wabeneno, pi kit cam ma mit ma wendgi kwanere ngo, man pi jurimo ma beco ma watie ko. Wegwa ma jamer umiyo iwa piny maeno ceke, man mange de dupa kara wabed kud anyong’a. (Zab. 104:12-15, 24) M’usagu zoo, wabedwoko foyofoc ire pi cam mi tipo m’ebemiyo iwa man pi genogen ma wang’u ijo ma watie ko pi nindo m’ubino. Wacopo wil yot yot nidwoko foyofoc ni Yehova pi lembe ceke m’ebetimo iwa. Dong’ ang’o ma copo konyi kara wii kud uwil? Icopo rieyo lembe m’ikwayu pigi, man nineno kite ma Yehova udwoko ko wang’gi i ng’eye. Man i ng’eye dwok foyofoc ire i rwo pi kony pare.—Kol. 3:15. w22.07 mba. 22 udu. 8-9

Ceng’ yenga, nindo 15, dwi mir 12

Anyong’a pare ni i cik pa Yehova; man ie pido pi cik pare dieceng’ ku diewor.—Zab. 1:2.

Wang’eyo nia ponjo lemandha kende kende uromo ngo. Kara wanwang’ bero lee, umito wakwo nimakere ku lemandhane, niwacu watii ku gin ma wabeponjo i kwo mwa. Ka watimo kumeno ka dong’ lemandha bimiyo iwa anyong’a ma cuu. (Yak. 1:25) Wacopo ng’eyo nenedi nia wabekwo nimakere ku lemandha? Umego moko uwacu nia mito wang’iyara giwa pi nineno thenge ma wabetimo i iye cuu ku thenge m’umito watim alokaloka i iye. Jakwenda Paulo uyero pi lembuno kumae: “I kadhiri ma wadaru timo iye mediri, dong’ wamedara asu niwotho kumeno i gengi ma rom.” (Filip. 3:16) Kepar pi bero ma wanwang’u ka wabeii “niwotho i lemandha!” Wanwang’u ngo kende kende alokaloka i kwo mwa, ento wanyayu bende anyong’a i Yehova man i juyic wadwa. (Rie. 27:11; 3 Yoh. 4) Eno gitie thelembe ma beco m’ubecwaluwa nimaru lemandha man nikwo nimakere kude. w22.08 mba. 18-19 udu. 16-18

Kas’acel, nindo 16, dwi mir 12

Wukway udul rombe pa Mungu.—1 Pet. 5:2.

Judong cokiri gicopo nyutho nenedi nia gimaru Yehova giku Yesu? Yo ma pire tek ma gicopo nyutho ko merne utie nidieng’ pi rombe pa Yesu. (1 Pet. 5:1, 2) Yesu uyero lembuno kamaleng’ ni jakwenda Pethro. Kinde ma Pethro ukwero Yesu wang’ adek, ebedo asu kud ava ma dit m’enyuth ko nia emaru Yesu. I ng’ey ma Yesu ucer, epenjo Pethro kumae: “Simon wod Yohana, nyo imara?” Wang’eyo nia Pethro umito etim lembe moko ci pi ninyutho nia emaru Rwoth pare. Yesu uwacu ire kumae: “Kway rombe para ma thindho.” (Yoh. 21:15-17) Pethro udok ugwoko rombe pa Rwoth pare pi dong’ kwo pare ceke, pi ninyutho nia emaru Yesu. Judong cokiri, wucopo nyutho nenedi nia wec ma Yesu uyero ni Pethro pire tie tek lee iwu? Yo ma wucopo nyutho ko nia wumaru Yehova giku Yesu utie nitimo liew mi kwac thiri thiri man nitimo tego nikonyo ju m’ukwiyo i tipo kara gidwog i bang’ Yehova.—Eze. 34:11, 12. w23.01 mba. 29 udu. 10-11

Kas’ario, nindo 17, dwi mir 12

Mungu pong’o lembe m’eng’olo man ebiweko ngo nia jubidhwu nisagu ma wucopo ciro.—1 Kor. 10:13.

Koc ku paru ma rac ma nia ng’atu moko mbe ma copo nyang’ i peko m’ibekadhu kud i iye. Paru ma kumeno copo ketho iwacu nia genogen umbe iri man nia imbe ku tego m’iromo ceriri ko ni awanya ma rac. Biblia uyero lembe m’ukoc ku maeno, ewacu kumae: ‘Kud i kind abidhe ebiyiko bende yojboth kara wutuc nicire.’ Pieno, kadok nwang’u lak awanya ma rac utie tek rukani de, wacopo cire. Ku kony pa Yehova, wacopo cerara nipodho i timo ma rac. Saa ceke bed ipoy i kum lembe ma e: Calu watie dhanu ma waleng’ ungo, wacopo cero ngo paru mir awanya ma rac nibino i wiwa. Ento tek ebino, icopo rieme pio pio, tap calu ma Yosefu utimo m’eringo ko cen pio kud i vut dhaku pa Potifar. (Tha. 39:12) Ukwayu ngo imii kaka ni lembe m’awanya ma rac ubecweli nitimo! w23.01 mba. 12-13 udu. 16-17

Kas’adek, nindo 18, dwi mir 12

Mungu mbe kud akoyakoya. —Rum. 2:11.

Kite mange ma pire tek ma Yehova tie ko, utie bedopwe. (Poi. 32:4) Bedopwe utie ku winjiri ma ceng’ini ku bedo mbe kud akoyakoya, man Yehova de utie ngo won akoyakoya. (Tic. 10:34, 35) Bedo mbe kud akoyakoya parene unyuthere i dhok ma jutiyo ko pi nikiewo Biblia. Yehova ung’olo nia i nindo mi kajik ceng’, “ng’eyong’ec [mandha]” ma nwang’ere i Biblia “bimedre,” niwacu dhanu dupa binyang’ i iye. (Dan. 12:4) Yo acel ma ng’eyong’ec eno umedere ko utie nikadhu kud i loko Biblia ku girasoma mange, wodhogi iwi karatasi man pokogi ni dhanu dupa. Jumulembe pa Yehova lundo, gidaru loko Biblia ma zoo kunoke thenge, i dhok ma kadhu 240, man ng’atu moko ci copo nwang’e mi mananu. Lembuno uketho dhanu mi thek ceke ubewinjo ‘lembanyong’a mi Ker’ ma fodi kajik k’utundo ngo. (Mat. 24:14) Mungu mwa ma pwe, ubemiyo kaka mi somo Lembe pare ni dhanu dupa kara ging’eye. Eno ceke utie pilembe emaruwa lee dit. w23.02 mba. 5 udu. 11-12

Kas’ang’wen, nindo 19, dwi mir 12

Wuwek niwotho nimakere ku ng’om maeni, ento wuwek Mungu ulok ayi ma wuparu ko lembe.—Rum. 12:2.

Nyo imaru bedopwe? M’umbe jiji imaru. Re wan ceke waleng’ ungo, man ka wabedo ngo ku wang’wa, ayi ma ng’om neno ko bedopwe copo galu ngo ninyothowa. (Isa. 5:20) Dhanu dupa paru nia ng’atu ma pwe utie ng’atu ma nenere nia eromo, ma poko lembe iwi juwadi, kunoke ma kethere nia e pwe nisagu jumange. Ento Mungu udagu kit timo maeno magwei. Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, ekwero ku rac judong dini m’i rundi maeca pi cik mi bedopwe ma giketho gigi. (Ekl. 7:16; Luka 16:15) Bedopwe mandha urombo ngo nyanok de ku kite ma ng’atini kethere ko gire nia e pwe. Bedopwe utie kite ma ber. I adundo, thelembene tie nitimo lembe m’atira i wang’ Yehova Mungu. I Biblia wec ma nia “bedopwe,” miyo paru mi kwo nimakere ku cik mir ukungu pa Yehova. w22.08 mba. 27 udu. 3-5

Kas’abic, nindo 20, dwi mir 12

Alwong’owu jurimo.—Yoh. 15:15.

Yesu ugam ugeno julub pare kadok nwang’u gibed gitimo kosa de. (Yoh. 15:16) Saa ma Yakobo giku Yohana gikwayu Yesu nia eketh gibed i kabedo ma segi i Ker m’i polo, Yesu ubino mbe ku jiji i wigi nia gimbe kud ava mi timo ni Yehova, man ekwero ngo nia dong’ kud gibed jukwenda. (Mark. 10:35-40) I ng’eye, julub pare ceke giweke i uthieno ma jumake i iye. (Mat. 26:56) Kadok kumeno de, Yesu ubayu ngo genogen pare kud i wigi. Egam eng’eyo cuu nia gileng’ ungo, re asu “emedere nimarugi nitundo i ajiki.” (Yoh. 13:1) I ng’eye kinde m’ecer, emiyo rwom ma dit ni jukwenda pare 11, ma gitel ko wi tic mi ketho dhanu udok julub man gigwok rombe pare ma pigi tek. (Mat. 28:19, 20; Yoh. 21:15-17) Ewondere ngo niketho genogen pare iwi dhanu maeno ma gileng’ ungo. Gin ceke gitimo ni Mungu ku gwoko bedoleng’ cil i tho. M’umbe jiji, Yesu, uweko lapor ma ber i lembe mi geno dhanu ma gileng’ ungo. w22.09 mba. 6 udu. 12

Ceng’ soko, nindo 21, dwi mir 12

Yehova en e jabang’a; lworo binega ngo.—Zab. 118:6.

Ka wabedo ma cwinywa tek nia Yehova umaruwa man nia eni kudwa, Sitani binyayu ngo lworo i iwa. Ku lapor, jagor Zaburi mi 118 unwang’ere ku lembe moko ma nyayu lworo lee. Ebino ku judegi dupa, jumoko m’i kindgi ubino dhanu ma pigi yik lee (verse mir 9, 10). Saa moko, enwang’ere i wang’ lembe ma tek (verse mir 13). Bende, Yehova umiyo ire matira ma kwiny (verse mir 18). Re asu jagor Zaburi eno uyero lembe ma e kinde m’ebewer: “lworo binega ngo.” Egam eng’eyo nia Won m’i polo umare. Cwinye ubino tek nia kadok ebenwang’ere i wang’ peko ma rukani de, Mungu pare ma jamer utie ayika nikonye saa ceke. (Zab. 118:29) Ukwayu Cwinywa ubed tek nia Yehova umaru ng’atuman m’i kindwa. Tegocwiny maeno bikonyowa nivoyo kit lworo adek ma dhanu dupa bebedo ko: (1) lworo mi koso pong’o yeny mi juruot, (2) lworo mi dhanu, man (3) lworo mi tho. w22.06 mba. 15 udu. 3-4

Ceng’ yenga, nindo 22, dwi mir 12

Mutoro ni ng’atu m’ubemedere niciro amulaic, pilembe kinde m’ebidoko ng’atu ma juyiyo, ebinwang’u jamkermiwic mi kwo.—Yak. 1:12.

Wacikara nineno nia waketho timo ni Yehova i kabedo ma kwong’a i kwo mwa. Calu Yehova utie Jacwic mwa, eni kende re m’eromo watim ire thier. (Nyu. 4:11; 14:6, 7) Pieno, ukwayu thier ma wabetimo ire ubed ni lembe ma kwong’a iwa man i ayi ma foyo iye, ke “ku tipo man lemandha.” (Yoh. 4:23, 24) Wabemito tipo ma leng’ pa Mungu utel wiwa kara thier ma watimo ire ubed nimakere ku lemandha ma nwang’ere i Biblia Lembe pare. Timo ire ucikere nibedo lembe ma kwong’a i kwo mwa, kadok nwang’u wabekwo i ng’om ma jucero kunoke jukwero tic mwa i iye. Nitundo kawoni, umego ku nyimego mwa ma jutwiyo i kol wendgi kadhu 100, ke pilembe ya gitie Jumulembe pa Yehova. Kadok kumeno de, gitie kud anyong’a nitimo i kadhiri ma gicopo pi nirwo, niponjo Biblia, man niweco ku jumange iwi Mungu man iwi Ker pare. Kinde ma dhanu ubecayuwa kunoke gibenyayu ragedo i kumwa, wacopo bedo kud anyong’a, kum wang’eyo nia Yehova ni kudwa man nia ebimiyo iwa sukulia.—1 Pet. 4:14. w22.10 mba. 9 udu. 13

Kas’acel, nindo 23, dwi mir 12

Rieko en e jamgwok.—Ekl. 7:12.

I buku mi Lembrieko, Yehova umiyo iwa juk tap i saane, ma copo ketho kwo mwa bedo ma ber tek wabetiyo kude. Wakewec iwi jukne moko ario kende. Mi kwong’o, anyong’a unegi i kum gin m’itie ko. Lembrieko 23:4, 5 ubemiyo iwa juk ma e: “Kud isendri ku yenyo lonyo; . . . Kum lonyo timo bombgi gigi andha, calu acur ma ringo yor i polo.” Re lundo, julonyo ku jucan ceke adieng’a ubewekogi ngo i kum sayu sente. Lembuno uketho wang’ ma pol gitimo lembe ma nyotho nying’gi, ma nyotho winjiri m’i kindgi ku jumange, man kadok leng’kum migi de. (Rie. 28:20; 1 Tim. 6:9, 10) Mir ario, lar ipar i lembe i wang’ niweco. Ka wabedo ngo ku wang’wa, waromo nyayu lembe lee dit ku wec mwa. Lembrieko 12:18 uwacu kumae: “[Wec ma] vur vur calu cob mi palamularu; ento leb ng’atu ma riek en e leng’kum.” Wagwoko kwiyocwiny i kindwa tek wabekoc i kum yeronying’ jumange.—Rie. 20:19. w22.10 mba. 21 udu. 14; mba. 22 udu. 16-17

Kas’ario, nindo 24, dwi mir 12

Cam giradola maeni, man icidh [iwec] ni ot mir Israel.—Eze. 3:1.

Ezekiel ubino ku yeny mi nyang’ cuu i rwonglembe m’ebecitwong’o. Bende, ukwayere eyii nia rwonglembene tie lemandha kara ebed kud amora mi twong’e. I ng’eye, lembe moko mi zungo utimere. Ezekiel unwang’u kitabune ubedo “calu [miyo] kic ni midone.” (Eze. 3:3) Pirang’o? Ni Ezekiel, rwom mi bedo jaor pa Yehova ubino ve miyo kic kunoke lembe mir anyong’a. (Zab. 19:8-11) Ebino ku foyofoc ma lee dit pilembe Yehova uyiyo nia ebed jabila pare. I ng’eye Yehova uwacu ni Ezekiel kumae: “Jol lembe para ceke m’abiyero iri i adundeni, man iwinj ku ithi.” (Eze. 3:10) Ku wec maeno, Yehova ung’olo ni Ezekiel nia egwok lembe pare ma jukiewo i kitabu m’adola i paru pare man enyam iye. Timo kumeno uketho yiyoyic pare udoko tek. Bende, kitabu m’adola eno uketho rwonglembe m’etwong’o ni dhanu ubedo ku tego lee. (Eze. 3:11) Ezekiel ubino ayika nitwong’o rwonglembe ma jumiyo ire nitundo i ajiki, kum edaru nyang’ cuu i lembe pa Mungu man eyiyo lembene. w22.11 mba. 6 udu. 12-14

Kas’adek, nindo 25, dwi mir 12

Woro e ber ma sagu lam. —1 Sam. 15:22.

Icopo timo ang’o tek alokaloka m’i dilo pa Yehova uketho gwoko bedoleng’ peri i amulaici? Dik cingi i kum alokaloka moko ci m’ubetimere i dilo. Kinde ma Juisrael gibino wotho i langa, Jukohathi re ma gibed giyeyo sanduku mi lembariba man gitelo yo i wang’ dhanu. (Wel 3:29, 31; 10:33; Yoc. 3:2-4) Eno ubino rwom mi tuko! Ento lembe ulokere igi kinde ma Juisrael gimondo i Ng’om mi lembang’ola. Saa maeno yeny mi yeyo Sanduku mi lembariba thiri thiri man mi tere kaka mange there tho. Pieno, Jukohathi gicaku timo kit tic mange. (1 Kei. 6:31-33; 26:1, 24) Gin moko mbe m’unyutho nia Jukohathi gibed giwagiri, kunoke nia gibed gikwayu jumii igi rwom ma segi pilembe ya etie gin ma gilagu alaga. Ponji utie ang’o iwa i lembuno? Dik cingi ku cwinyi ceke i kum alokaloka m’ubetimere i dilo pa Yehova, uketho i iye m’umulo kum tic peri de. Nwang’ anyong’a i tic moko ci ma jumiyo iri. Ng’ey nia tie ngo tic m’ibetimo re m’uketho piri tie tek. Ento Yehova neno woro m’ibenyutho ni gin ma pire tek nisagu tic moko ci. w22.11 mba. 23 udu. 10-11

Kas’ang’wen, nindo 26, dwi mir 12

Lewic unege ngo nyanok de i kum nyoro ma jutwiya ko.—2 Tim. 1:16.

Onesifor usayu jakwenda Paulo man kinde m’enwang’e, eyenyo yo m’ecopo konye ko. Timo lembuno uketho kwo pare i ariti. Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Wacikara ngo niweko lworo mi dhanu ucerwa nimiyo kony ni umego mwa ma jubenyayu ragedo i kumgi. Tung’ ku maeno, waceru bang’gi man wakonyugi. (Rie. 17:17) Gitie ku yeny mi mer man kony mwa. Wakewec pir umego ku nyimego mwa mi ng’om mi Russie ma gimiyo kony ni juyic wagi ma jutwiyo i kol. Saa ma jutwiyo jumoko jubetero i wang’ kesi, umego ku nyimego mwa dupa gicidho pi nidiko cing’gi kugi. Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Kinde ma jubecido nying’ umego ma gibetelo wiwa, jutwiyogi, kunoke jubenyayu ragedo i kumgi, lworo kud umond i ii. Rwo pigi, kony juruot migi, man say yore mange m’icopo diko ko cingi kugi.—Tic. 12:5; 2 Kor. 1:10, 11. w22.11 mba. 17 udu. 11-12

Kas’abic, nindo 27, dwi mir 12

Gikonya man gitielo cwinya lee. —Kol. 4:11.

Judong cokiri gitie ku rwom mi tielo cwiny umego ku nyimego ku giragora man mi konyogi i saa mir ang’abacwiny. (1 Pet. 5:2) Saa ma peko ma wok rek utundo, gicikiri nineno nia umego ku nyamegoman utie agwoka, etie ku cam, kendi, man kaka m’evogere i iye. Re dwi ma lee i ng’eye, umego giromo bedo asu ku yeny ma jukony kogi i thenge mi tipo man ma junyuth ko nia jumarugi. (Yoh. 21:15) Umego Harold ma tie acel m’i Komite mi filial udaru weco kud umego ku nyimego dupa ma peko ma wok rek umulo kumgi. Ewacu kumae: “Etie lembe ma ting’o nindo kara kwo udok ma ber calu m’i wang’e. Kwo migi copo caku yikere, ento paru mi wedi migi m’utho, piny migi m’unyothere man lembe ma pek ma gikadhu kud i iye copo rwinyo ngo pio kud i wigi. Paru mi lembuno copo benyolo can kendo kendo i cwinygi. Eno nyutho ngo nia gimbe ku yiyoyic, ento etie lembe ma wok i kwo pa dhanu.” Judong cokiri giwil ungo ku juk m’uwacu nia “wuwak ku ju m’ubewak.”—Rum. 12:15. w22.12 mba. 22 udu. 1; mba. 24-25 udu. 10-11

Ceng’ soko, nindo 28, dwi mir 12

Wumeduru niwotho nimakere ku tipo, e wubipong’o ngo awanya mi kum nyanok de.—Gal. 5:16.

Ku berocwiny, Yehova umiyo tipo pare ma leng’ kara ukonywa watim gin m’atira. Ka wabeponjo Lembe pa Mungu, eca nwang’u wabeweko tipo ma leng’ utel wiwa. Wanwang’u bende tipo ma leng’ kinde ma wan’i coko. I coko, wanwang’ara kud umego ku nyimego mange, ma gin de gibeii nitimo lembe m’atira calu wan, man lembene bedo iwa ni tielocwiny. (Ebr. 10:24, 25; 13:7) Bende, ka wabecoro ceng’ini i vut Yehova nikadhu kud i rwo man wabekwaye ekonywa wanyeg i dhu ng’ico mwa, ebimiyo tipo pare ma leng’ kara ukonywa wamedara kud anyego mwa. Kadok nwang’u timo lembe maeno romo cero ngo awanya ma rac nimondo i iwa de, re gibikonyowa nicerara nitimo lembe mir awanya ma racne. Tek wadaru bedo ku ng’iyo ma ber mi timo lembe mi tipo, pire tie tek bende nia wamedara nibedo kud ava mi timo lembe ma ber. w23.01 mba. 11 udu. 13-14

Ceng’ yenga, nindo 29, dwi mir 12

Abiweko ngo gin moko ci ubim wiya.—1 Kor. 6:12.

Kadok Biblia utie ngo buku mi leng’kum kadi m’urieyo piny m’umaku jucam de, re enyutho paru pa Yehova iwi lembenegi. Emiyo iwa juk pi “lem ma rac” ma copo nyotho kumwa. (Ekl. 11:10) Ku lapor, abamba ku mero ketho kwo mwa i ariti. Eno gitie kodhi lembe ma Biblia ukwero. (Rie. 23:20) Biblia ubekwayuwa nia wabed ku kweriri gijo pi gin m’umito wacam ku m’umito wamadhi man pi kadhiri migi. (1 Kor. 9:25) Waromo tiyo ku copo mwa mi paru i lembe pi nimaku yub m’unyutho nia watie ku foyofoc ma thuc pi kwo ma tie giramiya pa Mungu. (Zab. 119:99, 100; Rie. 2:11) Ku lapor, watimo ng’iyong’ic cuu pi gin m’umaku wacam. Tek wamaru kit cam moko, re lundo ka nicame nyayu peko i kumwa, copo mwa mi paru i lembe bicwaluwa niweko came. Wacopo nyutho bende nia watie riek nwang’u wabenindo cuu, wabetimo jimnastik thiri thiri, man nwang’u wabeketho kumwa ku ot mwa ubed ma leng’. w23.02 mba. 21 udu. 6-7

Kas’acel, nindo 30, dwi mir 12

Isomo nia ang’o?—Luka 10:26.

Saa m’ibesomo Biblia, icopo nwang’u lonyo mi tipo nenedi? Wakenen gin ma 2 Timoteo 3:16, 17 uwacu. Ewacu kumae: “Lembagora ceke . . . konyne nuti” (1) pi ponji, (2) pi juk, (3) pi twiny, man (4) pi ponjojo pi bedopwe. Icopo nwang’u bero ang’wen maeno i buku mi Biblia, kadok m’ibed isomo ngo wang’ ma pol de. Ng’ii i lembe m’ibesomo pi nineno nia ebeponji ku lembang’o iwi Yehova, iwi lembakeca pare, kunoke iwi cik pare mir ukungu. Nen juk m’ebemiyo iri. Kinde m’ibetimo lembuno, kiew ayi ma giragorane copo konyi ko nineno man nikoc ku paru kunoke pidoic ma reco, man ayi m’iromo gwoko ko bedoleng’ peri. Nen kite m’icopo tiyo ko ku giragorane pi nitwinyo, kunoke nitiro paru ma cuu ngo ma saa moko nyo inweng’iri ko i lembanyong’a. Bende, say ponji moko ci ma giragora eno ubemiyo iri kara paru peri uromb ku pa Yehova. Kan igwoko lembe ang’wen maeno i wii, e ibinwang’u lonyo mi tipo ma bikonyi ninwang’u bero lee i som peri mi Biblia. w23.02 mba. 11 udu. 11

Kas’ario, nindo 31, dwi mir 12

Ker pare en e ker ma jubinyotho ngo.—Dan. 7:14.

Lembila moko mi buku pa Daniel ular uyero nia Yesu bicaku camu Ker i ajiki mi nindo abiro mi lembila. Nyo ecopere iwa ning’eyo nindo ma Yesu udoko Ubimo i iye? (Dan. 4:10-17) “Nindo abiro” ubenyutho oro elufu ario ku dak abic pier ario (2520). Nindo maeno ucaku i oro 607 W.N.Y., kinde ma Jubabeli gikabu ubimo ma tokcen ku wi Ker pa Yehova i Yeruzalem. Ebin ethum ke i oro 1914 N.N.Y., kinde ma Yehova uketho Yesu, ma tie ng’atu m’utie ku twero mi bedo Ubimo, iwi Ker pare. (Eze. 21:25-27) Lembila eno ubekonyowa nenedi? Nyang’ i lembila m’uweco iwi “nindo abiro,” konyowa nibedo ma cwinywa tek nia Yehova bepong’o lembang’ola pare tap i saane. Calu ma Ker pare ucaku bimo tap i nindo m’eketho, ebiketho lembila mange ceke de upong’ i saa m’eketho. Andha ceng’ pa Yehova “bigalu ngo.”—Hab. 2:3. w22.07 mba. 3 udu. 3-5

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini